Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

More documents

Recommendations

Info

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 177 do 199 Paulus, I.: Ve}inom »nacrtana« glazba {kara vezani uz pojedina~ne tonove ksilofona. Smetlar, naravno, svira na kanti za sme}e, pa ritmi~ne udarce poklopca u kantu zamjenjuju udarci u ~inelu. A tako|er, tu je i puha~ stakla, ~ije je puhanje vezano uz vi{e ili niè tonove tube. Svaki je »glazbenik« na po~etku crti}a predstavljen s dvije glazbe: glazbom, odnosno zvukovima koje svira~i proizvode na poslu i glazbom koja prati njihovo pojedina~no i zajedni~ko vje`banje za koncert. Zanimljivo, glazba vezana uz pojedina zanimanja doima se smislenijom od one druge, glazbe za vje`banje »instrumenata«. To je neobi~no, jer u prikazima likova na poslu tonovi bi doista trebali predstavljati zvukove, dok bi pri sviranju instrumenata (kako god ti instrumenti neobi~ni bili) tonovi trebali biti upravo to — tonovi. Me|utim, u crtanom filmu lako je dovesti logiku u pitanje. Tako, kada staklar oblikuje boce puhanjem, umjesto prirodnih zvukova ili barem tonova koji opona{aju prirodne zvukove, zvukovni je rezultat jazz. No kada likovi vje`baju sviranje, bilo na {karama, bilo na boci ili na kanti za sme}e, tada tonovi sinkroni s pokretom predstavljaju zvukove koje njihovi nacrtani tvorci nastoje predstaviti kao glazbene tonove. Ali, u tom dijelu crtanog filma, to su jo{ uvijek samo zvukovi. Iako tri neobi~na glazbenika doista poku{avaju stvoriti glazbu i doista uìvaju dok vje`baju svoje »instrumente«, Simovi} im ne dâ da proizvedu glazbeno smislene zvukove. Kroja~ pokretima {kara, sinkronim s pojedina~nim zvukovima, stvara samo pojedina~ne kratke tonove koji dalje stvaraju pojedine nemelodi~ne motive. Jo{ lo{ije prolazi staklar, jer su njegovi tonovi vezani uz razli~ite duljine puhanja u bocu (koliko dugo on pu{e vidi se po lepr{anju njegovih brkova na struji zraka) — ti se tonovi doimaju jo{ besmislenijim od kroja~evih, jer se doista doìvljavaju pojedina~no zbog ~ega otpada svaka mogu}nost njihova me|usobnog povezivanja u kakve-takve motive. Smetlarev »instrument« je nemelodi- ~an. I koliko god se on trudio odràti to~an ritam (a zabavno ga je promatrati kako ozbiljno »vje`ba« svirati na kanti za sme}e i okre}e stranice svojih nota, premda je njegova dionica toliko jednostavna da je svima jasno kako su mu note nepotrebne), bez melodijskih instrumenata i njegovo »sviranje« ostaje glazbeno besmisleno. Otkri}e da mogu zajedno svirati i tako »proizvesti« glazbu odu{evljava »glazbenike«. Za njih njihova glazba postaje smislena. Me|utim, za slu{atelje, njihova je glazba jo{ uvijek besmislena. ^lanovi neobi~nog trija marljivo vje`baju — Simovi}, kao pravi poznavatelj glazbe i problematike vje`banja instrumenta, nagla{ava u njihovom prvom zajedni~kom sviranju spori tempo kako bi se svi uskladili (naravno, svaki je odsvirani ton sinkron s pokretima {kara, kante za sme}e i lepr{anjem brkova puha~a stakla). No ta je glazba nezanimljiva, pa se kamera okre}e prozoru kako bi pokazala protok razli~itih godi{njih doba (ki{i, zatim pada li{}e, pada snijeg, a na kraju se pojavi zelenilo). Uz kameru protok razli~itih godi{njih doba isti~e i glazba: u prizorno »vje`banje« uple}e se neprizorni vibrafon, vi{e stvaraju}i dojam sanjivosti i tajanstvenosti nego doista pravu glazbu. Kako bi se naglasila razli~itost vrsta filmske glazbe (prizorne i neprizorne), unato~ njihovoj Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. Iz serije Profesor Baltazar: Lete}i Fabijan (Z. Grgi}, B. Kolar, A. Zaninovi}, 1968.) istodobnosti, tonalitet neprizorne glazbe namjerno se sukobljava s tonalitetom prizorne. No kako je neprizorna glazba glasnija od prizorne, stvoren je osje}aj ve}e va`nosti protoka vremena od sâmog vje`banja neobi~nih »instrumenata«. Nezainteresiranost autora crti}a za zajedni~ko vje`banje trija (~ak i oni upu}uju pogled kroz prozor) najavila je neuspjeh prvog nastupa trija na pozornici. Pri svakom je nastupu sviranje trija sinkrono s njihovim pokretima, a svaki je put krajnji rezultat nadasve besmislena glazba. Dojam da svaki ~lan svira za sebe, a pritom ni jedan ne zna stvarno svirati, Simovi} je stvorio zaboraviv{i na glazbena pravila i namjerno izbjegavaju}i bilo kakve glazbene veze (intervalske, harmonijske, melodijske i formalne) izme|u tri instrumenta. Tehni~ki preduvjet, zadatak da tonovi moraju biti sinkroni s pokretima »instrumenata« i glazbenika, zapravo mu je samo olak{ao posao. Vjerojatno nije bilo te{ko inzistirati na sinkronizaciji i pritom zaboraviti na osnove glazbenog pona{anja. Tri su puta glazbenici bili isfu}kani i izba~eni iz koncertne dvorane. Dugo nisu gubili samopouzdanje, ali tre}i put su, sasvim utu~eni, ipak zatraìli pomo} od profesora Baltazara. Baltazar je dugo razmi{ljao. Jedne je ve~eri promatrao zvijezde svojim teleskopom te je u svemiru otkrio neobi~no stvorenje koje je na osamljenom planetu pjevalo pjesmicu (neutralnim slogovima »la, la, la«). Izumiv{i lete}u perilicu rublja, Baltazar odvodi nesretne glazbenike u svemir. Kada trio postane kvartet, glazba odjednom poprima smisao. Svemirac stvara melodiju, kroja~ i staklar pratnju, a smetlar ritamsku podlogu. Gledano iz perspektive glazbe, smisao je postignut vrlo jednostavno: skladatelj se odjednom »sjetio« svih glazbenih pravila i veza, melodija je postala harmonijski i ritamski povezana s pratnjom, a pjesmica je otkrila da ima i glazbeni oblik. [to se sinkronizacije glazbe i slike ti~e, zaklju~ak je potpuno druk~iji. Naime, u nastojanju da doista stvori glazbu, Simovi} je morao `rtvovati neke momente u sinkronizaciji glazbe sa slikom. Dok su pokreti pjeva~a iz svemira, kao sredi{njeg lika kvarteta, sinkroni sa zvukom, pokreti smetlarske kante 179
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 177 do 199 Paulus, I.: Ve}inom »nacrtana« glazba i kroja~kih {kara nisu uskla|eni s glazbom. Vjerojatno je pretpostavka skladatelja bila da mali gledatelji ne}e primijetiti asinkronost glazbe s pokretima ne{to manje va`nih instrumenata u kvartetu. Uostalom, slu{ati ~etiri dionice i k tome zasebno pratiti unutarnje glasove uop}e nije jednostavno. U svakom slu~aju, glazba je u ovom trenutku crti}a doista glazba, a ne vi{e zamjena za zvuk, pa se odustajanje od sinkronizacije s pokretima nekih ~lanova kvarteta gotovo ne primje}uje. Glazba sinkrona sa slikom ~esto je opisna. Gledano s glazbene strane takva je glazba umjetni~ki bezvrijedna, ponekad ~ak i banalna, ali u crtanom filmu upravo takva banalna jednostavnost pomaè malim gledateljima da se uìve u film. Naro~ito u Zvjezdanom kvartetu koji je, za razliku od ve}ine drugih crti}a iz serije Profesor Baltazar, zami{ljen bez dodatnog obja{njenja naratora. Ovdje je glazba ta koja dodatno obja{njava sliku. Mo`da je zbog toga banalna, kao {to je, na primjer, banalno uspinjanje guda~a uz uzlijetanje perilice za rublje u svemir. Me|utim, u ovom primjeru skladatelju nije bio cilj stvoriti umjetni~ku glazbu koja }e se slu{ati s najve}om pozorno{}u dok je neki orkestar izvodi na koncertnom podiju. Skladatelj je zvukom guda~a jednostavno zamijenio zvuk motora lete}e perilice i u takvu je kontekstu njegova glazba inventivna i funkcionalna. U tom se smislu Tomica Simovi} pokazao kao iznimno ma{tovit skladatelj. Ako su akcija ili pokret uzlaznog smjera, logi~no je da }e i glazba uzlaziti. Kako, me|utim, zamijeniti glazbom {kripu kota~a na triciklu ili opisati trenutak kada smetlar skuplja li- {}e? U takvim situacijama glazba doslovno prestaje biti glazba, a instrumenti prestaju biti sredstva za proizvodnju tonova, jer je njihova zada}a stvoriti zvuk. Kod prvog predstavljanja smetlara u crtanom filmu Zvjezdani kvartet, Tomislav Simovi} je doista instrumentima stvarao zvukove. To su: — zvuk kretanja smetlarskog tricikla, gdje guda~i u visokom registru opisuju {kripanje nepodmazanih kota~a; 180 Klizi - puzi (Z. Grgi}, 1968.) Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. — zvuk smetlarevg silaska s tricikla zami{ljen kao jedan ton klarineta; — zvuk smetlarevog skupljanja li{}a kojeg opisuje (ili stvara) uzlazno-silazna pasaà flaute i guda~a; — zvuk otvaranja i zatvaranja kante za sme}e koji je istovjetan sa zvukom ~inele; te — glazbena pauza (ti{ina) za vrijeme ponovnog uspinjanja smetlara na tricikl. Prihvativ{i ideju da glazba postaje zvuk i da se pona{a kao zvuk, Simovi} je izbjegavao svako »filozofiranje« u glazbenom smislu — koristio se najjednostavnijim i, vjerojatno, vrlo banalnim glazbenim sredstvima, ali je postigao èljeno. Njegovu glazbu svaki gledatelj doista prihva}a kao realne i jedine mogu}e zvukove koje smetlar stvara obavljaju}i svoj posao. Budu}i da se smetlarevi pokreti ponavljaju pet puta (smetlar dolazi iz daleka i na putu mu stoji pet hrpica li{}a koje mora pokupiti), Simovi} iste glazbene zvukove ponavlja pet puta. Ponavljanje tako|er zna~i oblik jednostavnosti, ali zahvaljuju}i ponavljanju postaje jasno koje glazbene zvukove skladatelj èli istaknuti (»{kripanje« guda~a kao {kripu kota~a tricikla, te zvuk kante za sme}e/zvuk ~inele koji }e biti vaàn za filmski sadràj), a koje »zvukove« èli dodati nacrtanom pokretu (silazak smetlara s tricikla i njegovo skupljanje sme}a moglo bi se tako|er odvijati u ti{ini). Sve u svemu, Simovi}eva glazbena rje{enja doista su uvjerljiva — toliko su uvjerljiva da se ni jedno dijete, pa ~ak ni odrasli gledatelj, ne}e zapitati kako to da je na mjestu gdje je trebao biti zvuk nastupila glazba. Posljedica sinkronizacije glazbe sa slikom: fragmentarna glazba Posljedica glazbene koncepcije koja je maksimalno podre|ena slici i koja se njoj prilago|ava na~elom sinkronizacije jest da glazbeni odlomci rijetko stvaraju cjelinu ili slijede neki glazbeni kontinuitet. Jedna sekvenca, jedna scena, a ponekad ~ak i jedan kadar, pra}eni su glazbom koja se sastoji od
Page 2 and 3:
ISSN 1330-7665 UDK 791.43/.45 Hrvat
Page 4 and 5:
PORTRET AUTORA: BORIVOJ DOVNIKOVI]
Page 6 and 7:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 8 and 9:
Page 10 and 11:
Page 12 and 13:
Page 14 and 15:
Page 16 and 17:
Page 18 and 19:
Page 20 and 21:
Page 22 and 23:
Page 24 and 25:
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31:
Page 32 and 33:
Page 34 and 35:
Page 36 and 37:
Page 38 and 39:
Page 40 and 41:
Page 42 and 43:
Page 44 and 45:
Page 46 and 47:
Page 48 and 49:
Page 50 and 51:
Dakako, nije to sve {to je Dovnikov
Page 52 and 53:
Page 54 and 55:
MOSKVA (Goldfish) 1996. (ìri) HIRO
Page 56 and 57:
OGLED IZ NOSTALGIJE Zoran Tadi} Vel
Page 58 and 59:
Page 60 and 61:
Page 62 and 63:
Page 64 and 65:
Page 66 and 67:
Page 68 and 69:
Page 70 and 71:
Page 72 and 73:
Page 74 and 75:
Page 76 and 77:
Page 78 and 79:
Page 80 and 81:
POLEMIKE / REAGIRANJA Damir Radi} U
Page 82 and 83:
FESTIVALI / PRIREDBE Nikica Gili} B
Page 84 and 85:
Page 86 and 87:
Natjecateljski program Hrvat. film.
Page 88 and 89:
FESTIVALI / PRIREDBE Stjepko Teàk
Page 90 and 91:
Page 92 and 93:
Page 94 and 95:
FESTIVALI / PRIREDBE Rada [e{i} Rot
Page 96 and 97:
Page 98 and 99:
Page 100 and 101:
Page 102 and 103:
Page 104 and 105:
Page 106 and 107:
REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Film
Page 108 and 109:
transformiranje Bullockove iz femin
Page 110 and 111:
prepoznatljiv bez obzira na starosn
Page 112 and 113:
mo}nije od svih zmajeva — Crvene
Page 114 and 115:
akademskoj zajednici u francuskim A
Page 116 and 117:
vrijeme isuvi{e eksponirani Ben Aff
Page 118 and 119:
ODVA@NI KLINCI / RECESS: SCHOOL’S
Page 120 and 121:
njim sudjeluje u plja~ki casina u k
Page 122 and 123:
REKVIJEM ZA SNOVE / REQUIEM FOR A D
Page 124 and 125:
dre|eno razli~itim vizualnim ekstra
Page 126 and 127:
Koncipiran kao komedija apsurda u k
Page 128 and 129:
REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Vide
Page 130 and 131: ma i za~udnim trenucima, a sve to n
Page 132 and 133: prvom ima i britanskog produkcijsko
Page 134 and 135: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 152 and 153: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Sergej Ivaso
Page 162 and 163: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Midhat Ajano
Page 178 and 179: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Irena Paulus
Page 196 and 197: Bilje{ke Hrvat. film. ljeto, Zagreb
Page 202 and 203: ation of film emulsion as the two m
Page 204 and 205: All this could also be said of Piot
Page 206 and 207: O suradnicima Midhat Ajanovi} (Sara
show all

Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?