Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 177 do 199 Paulus, I.: Ve}inom »nacrtana« glazba
Tomislav Simovi}
Tomislav Simovi} potpisao je ukupno 25 od 59 filmova podijeljenih
u ~etiri serije. Rije~ je bila o prvih 25 Baltazara,
koji su obilje`ili seriju i odredili njezinu budu}u pripovjeda~ku
i glazbenu formu. Uz dosta vezivnih elemenata koji su se
provla~ili kroz seriju, skladatelj Simovi} je, zajedno s autorima
Grgi}em, Kolarom i Zaninovi}em, oblikovao uvijek
iznova zanimljive sadr`aje jedne od najpopularnijih crtanih
serija u nas, a i u svijetu.
Sinkronizacija glazbe i slike: razli~ite
mogu}nosti
U svijetu filmskog zvuka, u ve}ini crtanih filmova, pa tako i
u seriji Profesor Baltazar, glazba ima zvukovni primat — va`nija
je i od govora i od {umova. Bitno je znati da se glazba
za crtani film obi~no sklada prije snimanja filma, jer upravo
glazba odre|uje ritam i tempo izmjene kadrova, na~in i brzinu
kretanja likova, jer zamjenjuje realne zvukove i {umove
itd.
Kao dugogodi{njem suradniku Zagreb filma, Tomislavu Simovi}u
procedura skladanja glazbe za animirane filmove
nije bila strana. Precizno izra~unavanje minuta`e radi sinkronizacije
glazbe sa slikom jedna je od polaznih to~aka
skladanja »animirane« partiture. Me|utim, slu{anje crtanih
filmova iz serijala Profesor Baltazar dovodi do zanimljivog
zaklju~ka: likovi se kre}u ili rade u ritmu Simovi}eve glazbe
(kao na primjer, kroja~ Vilim koji u crti}u Duga profesora
Baltazara kroji i {ije haljine za lutke u ritmu glazbe), ali vrlo
178
Hrvatski filmski ljetopis 26/2001.
precizna sinkronizacija u smislu mickey-mousing effecta nije
napadno istaknuta.
No naravno, precizno povezivanje glazbe i slike u nekim je
situacijama jednostavno bilo nu`no. Na primjer, u filmu
Najve}i snjegovi} padanje velikih kapi vode s najve}eg snjegovi}a
na svijetu zbog pojave prvog proljetnog sunca, ~vrsto
je povezano s glazbom. Dapa~e, silazno kretanje guda~a ne
samo da zamjenjuje zvuk kretanja i pada prve divovske kapi
vode sa snjegovi}a, nego uprizoruje i ono {to ne vidimo:
sâmo kretanje kapi. Naime, scena prikazuje po~etak padanja
kapi i kap kada padne na zemlju, a uskra}uje nam pogled na
sâm pad. Zahvaljuju}i silaznom kretanju glazbe, put pada
nije te{ko zamisliti.
U nastavku, triler piccola i klarineta iskazuje nevjericu postolara
~ija je radionica u trenutku poplavljena. Nakon pada
prve kapi, cijeli snjegovi} se po~inje topiti. Prikaz topljenja
velikog snjegovi}a prate guda~i u silaznom, a vibrafon, stvaraju}i
neku vrst glazbenog efekta, u uzlaznom smjeru. Ne{to
malo kasnije, velike vodene kapi po~inju »bombardirati«
Baltazar-grad. Pri tom je svaka kap vezana uz novi nagla{eni
akord, tako da svaka kap, zahvaljuju}i Tomislavu Simovi}u,
dobiva svoj karakteristi~an zvuk. Dakle, sinkronizacijom
akorda s kapima vode, akorde u potpunosti prihva}amo kao
jedini mogu}i zvuk kapi.
Sinkroni momenti omogu}uju da glazba poprimi ulogu realnog
zvuka i {uma. No oni se nikada ne pojavljuju samostalno,
nego su uklopljeni u »ostalu« glazbu, nastoje}i biti i glazbeno
smisleni. S druge strane, sinkronizacijom glazbe i slike
ne dobiva se samo glazbeno povezivanje s prirodnim zvukovima,
nego ta glazba povremeno poprima funkciju opisa (na
primjer, silazno kretanje guda~a pri topljenju snjegovi}a uz
uzlazno vibrafonsko kretanje koje se do`ivljava kao efekt) te
se uklapa u glazbu koja film dodatno obja{njava (nakon padanja
kapi, vidimo scenu u kojoj gra|ani zbunjeno promatraju
vodu oko sebe: tremolo timpana ne opisuje samo njihovo
~u|enje, nego i veliku opasnost koja im prijeti).
Sinkronizacija glazbe i slike: Zvjezdani kvartet
(1969.)
U crtanom filmu Zvjezdani kvartet sinkronizacija glazbe i slike
bila je nu`na, ne samo zbog ~injenice {to crti} govori o
neobi~nim glazbenicima, nego i zato {to glazba, osim prizorne
uloge, ima i neprizornu ulogu: zamjenjuje glas naratora.
Zvjezdani kvartet pripovijeda pri~u o neobi~nom triju: njegovi
su ~lanovi kroja~, smetlar i staklar. Oni se poku{avaju
baviti glazbom, ali sviraju lo{e te ih sugra|ani ne prihva}aju.
Neuspjeh neobi~nog trija traje sve dok profesor Baltazar ansamblu
ne prona|e ~etvrtog ~lana te trio postaje kvartet.
U Zvjezdanom kvartetu sinkronizacija glazbe i slike od posebne
je va`nosti za pri~u. Prije svega, u crti}u je tekst naratora
sveden na minimum, pa glazba mora biti dovoljno slikovita
da nadomjesti njegovu ulogu. Osim toga, glazba kao
takva predstavlja temu sadr`aja crti}a, pa joj je skladatelj
morao pristupiti s najve}om pozorno{}u. Predstavljaju}i tri
glavna lika pri~e Tomica Simovi} ih opisuje njihovom vlastitom
glazbom. Kroja~ svira svojim {karama, pa su pokreti