Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

More documents

Recommendations

Info

STUDIJE I ISTRA@IVANJA Irena Paulus Ve}inom »nacrtana« glazba Skladatelj Tomislav Simovi} »@anr animiranog filma pokazuje stilsku i tematsku {arolikost i raznorodnost. Pored vrhunskih djela, i ve}ina ostalih filmova ove vrste dosiè likovnu virtuoznost, ali ne uvijek i istu sadràjnu vrijednost...« 1 Ovim je rije~ima dràvna Komisija za predikatizaciju ocijenila postignu}a u Zagreb filmu za 1974. i po~etak 1975. godine. U nizu animiranih filmova, me|u kojima su bili Dnevnik Nedeljka Dragi}a, Sedam plamen~i}a Pavla [taltera, Dezinfekcija Ante Zaninovi}a, Enciklopedija krvnika Nikole Majdaka, Epidemiologija Du{ana Petri~i}a i Cigara Zlatka Grgi}a ponavljalo se jedno ime. Bilo je to ime skladatelja Tomislava Simovi}a (me|u prijateljima i kolegama poznatog kao Tomica), koji je marljivo i uporno stvarao partiture za filmsko poduze}e Zagreb film. Tako je, uz nekoliko odabranih filmova, Komisija odlu~ila u svome izvje{taju spomenuti i jednog skladatelja: »Visoko ocijeniv{i muzi~ki doprinos kompozitora Tomice Simovi}a pro{logodi{njoj proizvodnji na{eg kratkometra`nog filma, Komisija èli jednodu{no ista}i da je njegov udio u realizaciji jedanaest predikatiziranih filmova (dokumentarnih i animiranih) toliki da ga je nemogu}e zaobi}i bez posebnog apostrofiranja...« 2 Prilika za pohvalu bila je idealna, jer je Komisija dovr{ila rad na dvadesetu obljetnicu osnutka Zagreb filma, u velja~i godine 1975. Me|utim, nije to bilo jedino priznanje koje je Tomislav Simovi} dobio tijekom rada u Zagreb filmu. Pokriv{i svojom glazbenom djelatno{}u veliki postotak produkcije ovog filmskog studija, Simovi} je postao skladatelj s najbogatijom filmografijom me|u hrvatskim skladateljima. A uz pohvale, bile su tu i brojne nagrade. Na Festivalu jugoslavenskog dokumentarnog i kratkometra`nog filma u Beogradu, tijekom {ezdesetih i po~etkom sedamdesetih godina 20. stolje}a redovito su sudjelovali animirani filmovi iz crtane radionice Zagreb filma. Naravno, ve}inu partitura potpisao je Tomislav Simovi}. @iri je nekoliko puta nagra|ivao njegove glazbene kreacije. Me|u nagra|enima bile su partiture za filmove: Surogat Du{ana Vukoti}a, Tup-tup Nedeljka Dragi}a, Sedam plamen~i}a Pavla [taltera te Najve}i snjegovi} Zlatka Grgi}a. Godine 1965. Simovi} prima nagradu Pulskog filmskog festivala za glazbu u igranom filmu Do}i i ostati Branka Bauera. Sljede}e godine komisija Filmskog festivala u Beogradu dodjeljuje Tomici Simovi}u nagradu za skladateljski rad u filmovima prikazanim na festivalu, dakle Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. UDK: 78.071:791.43-252(497.5) Simovi} T. u animiranim filmovima Zid, Ceremonija, Elegija, Kostimirani rendez-vous i drugima. Me|u ostalim nagradama u kolekciji skladatelja nalazimo nagradu Radio televizije za scensku glazbu te medalju Beograd za glazbu u filmovima Ars gratia artis, Scabies i za seriju Profesor Baltazar. Profesor Baltazar — najpoznatiji hrvatski profesor Pri~a o profesoru Baltazaru nastala je zajedno s crtanim filmom Zlatka Grgi}a Izumitelj cipela. U po~etku se ~inilo da }e to biti samo jedan od mnogih animiranih filmova u produkciji Zagreb filma, no ve} se tijekom snimanja javila ideja o seriji. Naime, u Zagreb filmu sve je bila ja~a svijest da studiju nedostaju crtani filmovi namijenjeni djeci. Lik profesora Baltazara, koji je svojom mudro{}u i raznolikim pronalascima rje{avao probleme svojih sugra|ana, pokazao se iznimno zanimljivim najmla|oj publici. Tako je crti} Izumitelj cipela (ali ponajvi{e zahvaljuju}i uspjehu na festivalu u Mamaji, a ne uspjehu u domovini) dobio nastavke. U iznimno kompliciranim uvjetima za dobivanje financijskih sredstava te pod budnim okom Komisije za predikatizaciju, 3 nastala su prva dva nastavka serije o profesoru Baltazaru — Lete}i Fabijan i Vjetrovita pri~a. Izradi Lete}eg Fabijana i Vjetrovite pri~e pristupila su tri autora: Ante Zaninovi}, Zlatko Grgi} i Boris Kolar. Oni su bili i scenaristi i redatelji serije, tako|er su bili animatori, a svoje su zadatke dalje raspodjeljivali na dotjerivanje teksta za pri~u (Kolar), anga`man u montaì (Grgi}) i dogovor sa skladateljem (Zaninovi}). Za razliku od »nultog« Baltazara, Izumitelja cipela, za kojeg je glazbu skladao Aleksandar Bubanovi}, za ostale filmove u seriji skladao je Tomica Simovi}. Njegov je zadatak bio da »odabere i fiksira glazbene motive serije« te da na osnovi knjiga snimanja napi{e glazbu za prvih dvanaest pri~a. 4 Izumitelj cipela po~injao je i zavr{avao simpati~nom pjesmicom o profesoru Baltazaru, no u tom crti}u nije bilo karakteristi~ne glazbe za stvaranje nekog novog pronalaska u Baltazarovom magi~nom laboratoriju. Te se dvije nezaobilazne glazbene komponente (pjesmica i »glazba za izumljivanje«) zajedno pojavljuju tek u Lete}em Fabijanu. Ideja da se u zajedni~kim momentima serije u svakom crti}u koristi ista glazba bila je pun pogodak. Baltazara su djeca prepoznavala trenutno, ve} pri pojavi za{titnog znaka studija, jer je i on bio obuhva}en glazbom za filmsku {picu u svim crti}ima o profesoru Baltazaru. 177
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 177 do 199 Paulus, I.: Ve}inom »nacrtana« glazba Tomislav Simovi} Tomislav Simovi} potpisao je ukupno 25 od 59 filmova podijeljenih u ~etiri serije. Rije~ je bila o prvih 25 Baltazara, koji su obiljeìli seriju i odredili njezinu budu}u pripovjeda~ku i glazbenu formu. Uz dosta vezivnih elemenata koji su se provla~ili kroz seriju, skladatelj Simovi} je, zajedno s autorima Grgi}em, Kolarom i Zaninovi}em, oblikovao uvijek iznova zanimljive sadràje jedne od najpopularnijih crtanih serija u nas, a i u svijetu. Sinkronizacija glazbe i slike: razli~ite mogu}nosti U svijetu filmskog zvuka, u ve}ini crtanih filmova, pa tako i u seriji Profesor Baltazar, glazba ima zvukovni primat — va`nija je i od govora i od {umova. Bitno je znati da se glazba za crtani film obi~no sklada prije snimanja filma, jer upravo glazba odre|uje ritam i tempo izmjene kadrova, na~in i brzinu kretanja likova, jer zamjenjuje realne zvukove i {umove itd. Kao dugogodi{njem suradniku Zagreb filma, Tomislavu Simovi}u procedura skladanja glazbe za animirane filmove nije bila strana. Precizno izra~unavanje minutaè radi sinkronizacije glazbe sa slikom jedna je od polaznih to~aka skladanja »animirane« partiture. Me|utim, slu{anje crtanih filmova iz serijala Profesor Baltazar dovodi do zanimljivog zaklju~ka: likovi se kre}u ili rade u ritmu Simovi}eve glazbe (kao na primjer, kroja~ Vilim koji u crti}u Duga profesora Baltazara kroji i {ije haljine za lutke u ritmu glazbe), ali vrlo 178 Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. precizna sinkronizacija u smislu mickey-mousing effecta nije napadno istaknuta. No naravno, precizno povezivanje glazbe i slike u nekim je situacijama jednostavno bilo nu`no. Na primjer, u filmu Najve}i snjegovi} padanje velikih kapi vode s najve}eg snjegovi}a na svijetu zbog pojave prvog proljetnog sunca, ~vrsto je povezano s glazbom. Dapa~e, silazno kretanje guda~a ne samo da zamjenjuje zvuk kretanja i pada prve divovske kapi vode sa snjegovi}a, nego uprizoruje i ono {to ne vidimo: sâmo kretanje kapi. Naime, scena prikazuje po~etak padanja kapi i kap kada padne na zemlju, a uskra}uje nam pogled na sâm pad. Zahvaljuju}i silaznom kretanju glazbe, put pada nije te{ko zamisliti. U nastavku, triler piccola i klarineta iskazuje nevjericu postolara ~ija je radionica u trenutku poplavljena. Nakon pada prve kapi, cijeli snjegovi} se po~inje topiti. Prikaz topljenja velikog snjegovi}a prate guda~i u silaznom, a vibrafon, stvaraju}i neku vrst glazbenog efekta, u uzlaznom smjeru. Ne{to malo kasnije, velike vodene kapi po~inju »bombardirati« Baltazar-grad. Pri tom je svaka kap vezana uz novi nagla{eni akord, tako da svaka kap, zahvaljuju}i Tomislavu Simovi}u, dobiva svoj karakteristi~an zvuk. Dakle, sinkronizacijom akorda s kapima vode, akorde u potpunosti prihva}amo kao jedini mogu}i zvuk kapi. Sinkroni momenti omogu}uju da glazba poprimi ulogu realnog zvuka i {uma. No oni se nikada ne pojavljuju samostalno, nego su uklopljeni u »ostalu« glazbu, nastoje}i biti i glazbeno smisleni. S druge strane, sinkronizacijom glazbe i slike ne dobiva se samo glazbeno povezivanje s prirodnim zvukovima, nego ta glazba povremeno poprima funkciju opisa (na primjer, silazno kretanje guda~a pri topljenju snjegovi}a uz uzlazno vibrafonsko kretanje koje se doìvljava kao efekt) te se uklapa u glazbu koja film dodatno obja{njava (nakon padanja kapi, vidimo scenu u kojoj gra|ani zbunjeno promatraju vodu oko sebe: tremolo timpana ne opisuje samo njihovo ~u|enje, nego i veliku opasnost koja im prijeti). Sinkronizacija glazbe i slike: Zvjezdani kvartet (1969.) U crtanom filmu Zvjezdani kvartet sinkronizacija glazbe i slike bila je nu`na, ne samo zbog ~injenice {to crti} govori o neobi~nim glazbenicima, nego i zato {to glazba, osim prizorne uloge, ima i neprizornu ulogu: zamjenjuje glas naratora. Zvjezdani kvartet pripovijeda pri~u o neobi~nom triju: njegovi su ~lanovi kroja~, smetlar i staklar. Oni se poku{avaju baviti glazbom, ali sviraju lo{e te ih sugra|ani ne prihva}aju. Neuspjeh neobi~nog trija traje sve dok profesor Baltazar ansamblu ne prona|e ~etvrtog ~lana te trio postaje kvartet. U Zvjezdanom kvartetu sinkronizacija glazbe i slike od posebne je va`nosti za pri~u. Prije svega, u crti}u je tekst naratora sveden na minimum, pa glazba mora biti dovoljno slikovita da nadomjesti njegovu ulogu. Osim toga, glazba kao takva predstavlja temu sadràja crti}a, pa joj je skladatelj morao pristupiti s najve}om pozorno{}u. Predstavljaju}i tri glavna lika pri~e Tomica Simovi} ih opisuje njihovom vlastitom glazbom. Kroja~ svira svojim {karama, pa su pokreti
Page 2 and 3:
ISSN 1330-7665 UDK 791.43/.45 Hrvat
Page 4 and 5:
PORTRET AUTORA: BORIVOJ DOVNIKOVI]
Page 6 and 7:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 8 and 9:
Page 10 and 11:
Page 12 and 13:
Page 14 and 15:
Page 16 and 17:
Page 18 and 19:
Page 20 and 21:
Page 22 and 23:
Page 24 and 25:
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31:
Page 32 and 33:
Page 34 and 35:
Page 36 and 37:
Page 38 and 39:
Page 40 and 41:
Page 42 and 43:
Page 44 and 45:
Page 46 and 47:
Page 48 and 49:
Page 50 and 51:
Dakako, nije to sve {to je Dovnikov
Page 52 and 53:
Page 54 and 55:
MOSKVA (Goldfish) 1996. (ìri) HIRO
Page 56 and 57:
OGLED IZ NOSTALGIJE Zoran Tadi} Vel
Page 58 and 59:
Page 60 and 61:
Page 62 and 63:
Page 64 and 65:
Page 66 and 67:
Page 68 and 69:
Page 70 and 71:
Page 72 and 73:
Page 74 and 75:
Page 76 and 77:
Page 78 and 79:
Page 80 and 81:
POLEMIKE / REAGIRANJA Damir Radi} U
Page 82 and 83:
FESTIVALI / PRIREDBE Nikica Gili} B
Page 84 and 85:
Page 86 and 87:
Natjecateljski program Hrvat. film.
Page 88 and 89:
FESTIVALI / PRIREDBE Stjepko Teàk
Page 90 and 91:
Page 92 and 93:
Page 94 and 95:
FESTIVALI / PRIREDBE Rada [e{i} Rot
Page 96 and 97:
Page 98 and 99:
Page 100 and 101:
Page 102 and 103:
Page 104 and 105:
Page 106 and 107:
REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Film
Page 108 and 109:
transformiranje Bullockove iz femin
Page 110 and 111:
prepoznatljiv bez obzira na starosn
Page 112 and 113:
mo}nije od svih zmajeva — Crvene
Page 114 and 115:
akademskoj zajednici u francuskim A
Page 116 and 117:
vrijeme isuvi{e eksponirani Ben Aff
Page 118 and 119:
ODVA@NI KLINCI / RECESS: SCHOOL’S
Page 120 and 121:
njim sudjeluje u plja~ki casina u k
Page 122 and 123:
REKVIJEM ZA SNOVE / REQUIEM FOR A D
Page 124 and 125:
dre|eno razli~itim vizualnim ekstra
Page 126 and 127:
Koncipiran kao komedija apsurda u k
Page 128 and 129: REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Vide
Page 130 and 131: ma i za~udnim trenucima, a sve to n
Page 132 and 133: prvom ima i britanskog produkcijsko
Page 134 and 135: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 152 and 153: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Sergej Ivaso
Page 162 and 163: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Midhat Ajano
Page 196 and 197: Bilje{ke Hrvat. film. ljeto, Zagreb
Page 202 and 203: ation of film emulsion as the two m
Page 204 and 205: All this could also be said of Piot
Page 206 and 207: O suradnicima Midhat Ajanovi} (Sara
show all

Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?