Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 168 do 176 ^egir, T.: Motivi u filmovima Dejana [orka
Krvopijci, Mario Martinovi} (1989.)
Garcia dvostrukost o~ituje na zasada najsuptilniji na~in. Posrijedi
je film koji u svom kontekstu pokazuje promjenu raspolo`enja
u dru{tvenom smislu. Dvozna~nost uo~avamo ve}
u imenu naslovnog protagonista koje iskazuje njegovo dvojno
dr`avljanstvo — Garcia Horvat. Ve} na samom po~etku
Garcia pali vjen~anicu, simboli~no pokazuju}i da za njega
nema braka, da za njega usprkos nastojanjima tradicionalne
vrijednosti nemaju potrebno zna~enje. On je vitez Domovinskog
rata i odmetnik, iako kr{i zakon posjeduje osobni moralni
kod zbog kojeg }e naposljetku i stradati. Kr{e}i pisani
zakon, Garcia naizgled za~udno navla~i na sebe bijes prijestupnika,
dok mu policijski isljednik daje podr{ku. Potraga
za dokazom umorstva vlastita oca zavr{it }e na neobi~an na-
~in, spoznajom da je njegov istinski otac tako|er i otac `ene
koju voli, no s kojom ne mo`e ostvariti ljubav. Neprestano
je prisutna dvostrukost osobnosti svih protagonista. Percipiraju}i
film gledatelj se neprestano mora pitati tko je tko, ne
samo stoga {to Garcijin djed pred vlastitom obitelji hini da
je nepokretan, a Garcijine su ubojice obi~ni amateri kojima
je spasio `ivot u Domovinskom ratu, dok je idili~ni svijet
istarskih vinograda zapravo svijet lije~enih ovisnika. Sama je
filmska cjelina podijeljena na gradski i ruralni dio, tako da
gledatelj mo`e zorno posvjedo~iti vi{eslojnoj igri Dejana
[orka. [orak je dosljedan u provo|enju dvostrukosti odnosa,
no ne i nametljiv. Za njega navedena dvostrukost ~ini jedan
od presudnih motiva filmske gra|e. Zasigurno, valja se
zapitati koje jo{ [orak motive primjenjuje da bi njegova filmska
cjelina bila dojmljivija, da bi se gledatelj prilikom percipiranja
dublje unio u samo tkivo filma; odnosno da ne bi
ostao tek puki promatra~ pru`enog.
Izbor motiva kojima }emo posvetiti pozornost nosit }e
uglavnom slikovno obilje`je, me|utim i obilje`je koje nosi
skriveno zna~enje.
Uniforma
Sam pojam uniforme ima za svakog prvotno ideolo{ko zna-
~enje. I u [orkovim filmovima nije ona li{ena na~ela ideologije,
iako njega i{~itavamo samo na povr{noj razini. Vrlo
brzo razotkrivamo da u [orkovim filmovima ~in no{enja
172
Hrvatski filmski ljetopis 26/2001.
uniforme predstavlja ~in prikazivanja autoriteta, iako se taj
autoritet u dvozna~nosti primjenjuje da bi se pokatkad prikrila
i slabost. Protagonistu Ljubavi jedne uniforme slu`bena
odje}a predstavlja vi{e od zakrivanja slabosti i prikazivanja
autoriteta. Taj se protagonist doslovce poistovje}uje sa svojom
uniformom, pa je neprestance odijeva, ~ak i kada nije u
slu`bi. Uniforma slu`benice javnog prijevoza manje je znakovita.
Poslu`it }e ona kao dostojna protute`a odijevanju
glavnog protagonista, ~ak kao odslik njene prave primjene.
U suodnosu tih dviju uniformi, odnosno njihovih primjena,
uistinu mo`emo o~itovati tko je od dvoje protagonista uistinu
»ja~i«, a tko »slabiji« partner; odnosno tko se sa svojom
osobno{}u, sa svojim pravim identitetom lak{e i mirnije
nosi.
U Partizanskom gradu svjetlosti uniforme nisu prisutne u sada{njosti,
ali ih mo`emo uo~iti u prikazima pro{losti, gdje
nose zna~enje simbola zajedni{tva. Mala plja~ka vlaka je posve
drugo vi|enje uniformi. Vojna je odje}a daleko od autoritativnog
polo`aja, vi{e je potka ironijskom vi|enju situacije
u kojoj se protagonisti nalaze. Zavr{na zamjena uloga u
potpunosti }e nam potkrijepiti tu tvrdnju. La`ni autoritet
koji predstavljaju uniforme u Maloj plja~ki vlaka nosi opet
dvostrukost poimanja navedenog motiva. Pomanjkanje zna-
~enja vojne odje}e potpuno je istozna~no vrijednosti odje}e
odmetnika. U poigravanju pitanjem tko je tko i kakvo zna-
~enje uistinu nosi, [orak se uistinu bavi relativno{}u vrijednosti
naizgled suprotstavljenih strana.
Oficir s ru`om propitkuje odnos autoriteta i slabosti protagonista
koji uniformu nosi. Dok mu isprva vojna odje}a priskrbljuje
dostojanstvo i povr{nu snagu, u posljednjem }e dijelu
filma ona predstavljati krinku kojom }e poku{ati sakriti
karakterne slabosti. Snaga koja je bila nazna~ena u potpunosti
nestaje, vanjsko mora ustuknuti pred unutarnjim i uniforma
gubi i ono malo autoriteta {to ga je u stvarnosti nosila.
Uniforme su neprestano prisutne u Najboljem, no u Vrijeme
ratnika njih nema, iako se neprestano ~ini da su protagonisti
odjeveni u neku vrstu vojne odje}e. Bez obzira na ~injenicu
da su vojne institucije dio njihove pro{losti, oni se uistinu
nisu jo{ »skinuli«, uniforma jo{ nije izgubila svoje zna~enje,
nije nestala iz njihove svijesti. Civilna odje}a kao da ne
pripada njihovoj sada{njosti, kao da jo{ nije zadobila punu
vrijednost, kao ni njihovi obiteljski `ivoti.
U Garciji uniformu uo~avamo tek na jednoj fotografiji iz
pro{losti, no s obzirom da je rije~ o pro{losti Domovinskog
rata ima ona izravno zna~enje, bez ikakvog komentara koji
bi nosio dvozna~nost. Raznolika su, dakle, zna~enja uniforme
u [orkovim filmovima, primjenjuje ih on u {irokom rasponu,
rasponu koji, ~ini se, nije jo{ dosegnuo svoje krajnje
mogu}nosti.
Svakodnevni rituali
Posljednju skupinu motiva kojima }emo posvetiti pozornost
~ine radnje koje nose vrijednost {to je mo`emo ozna~iti ritualnom.
Ne nose one pritom nikakva izvanredna zna~enja,
zna~enja koja bi mogla na{tetiti filmskoj cjelini; vi{e je rije~
o radnjama koje bi se uglavnom mogle ozna~iti kao svakodnevne.
U Ljubavi jedne uniforme protagonist nosi uniformu