Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 168 do 176 ^egir, T.: Motivi u filmovima Dejana [orka
Mala plja~ka vlaka, Tanja Bo{kovi}, Miodrag Krivokapi} (1984.)
da); pa ~ak i djed (Vanja Drach). Nimalo proturje~no i protagonisti
(partizani) Partizanskog grada svjetlosti stoi~ki podnose
svoje rane, osje}aju}i blizinu smrti, podnose}i umiranje
stoje}i ili kao ranjenici; u neraskidivoj povezanosti i bliskosti
smrti i `ivota.
Ako su protagonisti takvi kakvi jesu, stoici, li{eni optimizma,
no ne i pesimisti~ni, kakvi su njihovi odnosi s drugim protagonistima?
Upravo zbog njihova stoicizma ni odnosi s drugim
protagonistima ne mogu biti potpuni, nema u njima
istinske prisnosti. Nema je ~ak ni u Oficiru s ru`om gdje se
odnosi izme|u dvoje glavnih likova temelje vi{e na oprezu,
no na istinskoj bliskosti. Ljubavnici hodaju kao dvoje ilegalaca,
a u izravnom susretu s nadre|enim protagonist ne}e ni
spomenuti svoju partnericu, izdaju}i je tako na neizravan na-
~in. Kako }e kasnije ustvrditi njegov nadre|eni, u narodu
nema zaljubljivanja, to su izmislila dokona gospoda. Ni u Krvopijcima
psihijatar ne vjeruje vlastitoj supruzi (Ksenija Marinkovi}),
a u njezinim odnosima s vampirom i ne mo`e biti
prisnosti. ^ak ni Vrijeme ratnika ne donosi znatno druk~iju
situaciju. Iako prijatelji, protagonisti ne uspijevaju izbje}i
me|usobnom zazoru, pa ~ak ni me|usobnim razmiricama. U
Garciji protagonist se s oprezom odnosi prema svim drugim
protagonistima, ne postaju}i odvi{e blizak gotovo ni s jednim
od njih. Njegova ljubav nije ostvariva stoga {to je posrijedi
~asna sestra (Ksenija Paji}), a kao {to }e se kasnije utvrditi
i njegova polusestra. Tako ni u Ljubavi jedne uniforme
prijateljstvo dvojice predstavnika zakona ne donosi potpunu
uklju~enost glavnog protagonista, no ljubavna veza prikazana
je ne{to potpunije iako i u njoj ima zazora. I u prikazivanju
spolnih odnosa uo~avamo povr{nost. Sli~no je u Maloj
plja~ki vlaka i u Vrijeme ratnika, iako ovaj potonji donosi i
dvostrukost o~itovanja spolnosti. Na posve druk~iji na~in,
170
Hrvatski filmski ljetopis 26/2001.
Oficir s ru`om prikazuje dvojakost spolnih odnosa. Iskonska
spolnost je o~evidna u odnosu s mla|om protagonisticom
(Dragana Mrki}), dok u odnosu s glavnom protagonisticom
nailazimo i na promjene raspolo`enja.
Pro{lost, obitelj
Ustvrdili smo da u odnosima protagonista s drugim likovima
nema istinske prisnosti, da ti odnosi pate od nedostatka
bliskosti, da protagonisti od takvih odnosa ~ak i zaziru; pa
je vrijeme zapitati se gdje iznalazimo korijene takvu njihovu
ustroju, njihovu posvema{njem stoicizmu; te kakve su obitelji
koje nastaju iz takvih odnosa. Pro{lost je takvih protagonista
ili ratni~ka ili odvi{e bolna da bi je se bez o`iljaka sje-
}ali. Ili kao {to se navodi u Garciji rane jo{ nisu ni zarasle.
Vampirova je pro{lost u Krvopijcima odvi{e mra~na i mu~na;
Garcijin je otac ubijen u ^ileu; jednako kao {to je i suprug
protagonistice u Oficiru s ru`om odveden u nepoznato.
^itav je Partizanski grad svjetlosti o pro{losti, onoj bolnoj
i onoj ratni~koj; gdje se protagonisti prisje}aju vlastite
mladosti na Bijelim potocima u okolici Kamenskog. Njihova
se mladost nije mogla slomiti, navodi taj dokumentarni
film, ina~e oni ne bi ostali `ivi da daju svoje iskaze. Za njih
je oru`je ne{to {to zna~i slobodu, ~ime se sloboda brani, ne-
{to {to je ja~e od smrti. Ratni~ka je pro{lost i protagonista
Male plja~ke vlaka, iako se o njoj ne govori. Garcia je junak
Domovinskog rata, a i njegove ubojice dolaze upravo iz tog
dijela njegove pro{losti. Naposljetku, protagonisti filma Vrijeme
ratnika biv{i su ratnici, jedan idealist koji je dugo godina
bio u nemilosti, drugi profesionalac koji je ratovao za novac.
Njihovo prijateljstvo odr`ava upravo ratni~ka pro{lost,
jer je to njihovo najljep{e doba, njihov je obiteljski `ivot tek
obmana.
O obitelji se u Vrijeme ratnika tek govori, u Krvopijcima ona
nije stabilna, u Maloj plja~ki vlaka ona ~ak i ne postoji, dok
su u Garciji obitelji naru{ene. Za Garciju je najbolnije {to
njegova majka (Zoja Odak) `ivi s navodnim ubojicom njegova
oca. Ni njegov odnos s polusestrom (Linda Begonja) nije
u potpunosti razja{njen. Obitelj ~asne sestre Francesce odavna
se raspala, a sam }e svr{etak pokazati da obiteljski odnosi
i nisu tako jednostavni kao {to se ~ini. U Oficiru s ru`om
raspad jedne obitelji pripada pro{losti, dok je poku{aj zasnivanja
druge zaprije~en ideolo{kim razlozima. Podjela na urbanu
i ruralnu ljubav nagovje{tava nam da ipak ruralna ljubav
stvara zajednicu, koja }e naposljetku biti krnja. Obitelj
je stvorena, iako prisilna; jer upravo kao {to revolucija mora
imati djecu, ona moraju imati i o~eve, makar i kratkotrajno.
Dvostrukost odnosa
Kao {to se iz navedenog ve} moglo zaklju~iti, u filmovima
Dejana [orka stvari nisu ba{ tako pojednostavljene, kao {to
bi se to u povr{nom gledanju moglo ~initi. U dubljem razmatranju
i{~itavamo dvostrukost odnosa koji pro`ima sve razine
[orkovih filmova. Ve} u naslovu prvog profesionalnog
ostvarenja Ljubav jedne uniforme mo`emo uo~iti dvozna~nost.
Nakana je [orka kao autora dakako bila usmjeriti pozornost
gledatelja spram uniforme predstavnika zakona. No,
uniforme su dvije, a druga pripada predstavnici javnog prijevoza.
Dvostrukost je izravna, no ne i tako primjetna; jer