Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

More documents

Recommendations

Info

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 3 do 37 Krelja, P.; Turkovi} H.: Razgovor s Borivojem Dovnikovi}em B. D.: Jest. Bilo je to nacionalno odu{evljenje, razumije{. Ja se ne sje}am da je bilo nekih strogih kriti~kih ocjena. Ne bi to ni imalo smisla. To je bio na{ crtani film, po~etak ne samo zagreba~ke nego i jugoslavenske animacije. Dodu{e, u Beogradu je prije toga realiziran prvi animirani, ali lutkarski film Vere Joci}. No to nije bio crtani film. Iako oni vole re}i ’Niste bili prvi’. Dobro, nismo bili prvi, bio je prije nas u Zagrebu i crtani film u [koli narodnog zdravlja, reklame Maar, i {to ja znam... H. T.: Recite, da li ste imali ikakve kontakte s ekipom Petanjeka u Nastavnom filmu, odnosno Zora filmu? B. D.: Tek u Duga-filmu vidjeli smo Petanjekove filmove. Kasnije smo korigirali tvrdnju da je Veliki miting ’na{ prvi crtani film’, jer ga u Zagrebu bilo u raznim vidovima i poku- {ajima prije nas, i prije i poslije velikog rata, ali je Veliki miting prvi umjetni~ki crtani film, prvi nenamjenski animirani film, od kojega je zatim nastavljena kontinuirana animirana produkcija u Hrvatskoj i Jugoslaviji, s filmskim kadrom i stru~nom nomenklaturom, a bez ikakve veze s prethodnim vi{e ili manje zna~ajnijim poku{ajima. H. T.: Sad, zavr{io si taj veliki jednogodi{nji posao — {ta si nakon toga radio, jesi se vratio karikaturi? B. D.: Ja sam stalno bio aktivan na podru~ju novinske karikature, s ve}im ili manjim intenzitetom. No, s osnivanjem velike animacijske filmske ku}e sve nas iz Velikog mitinga, prvenstveno Waltera, Dela~a i mene, o~ekivao je zna~ajan posao: skupljanje i izobrazba novih kadrova — crta~a, animatora, kopista, kolorista i ostalog potrebnog osoblja za proizvodnju crtanog filma. Sva trojica smo napustili profesionalno novinarstvo i pre{li u slobodne filmske radnike, ravno u slobodnu profesiju koja je upravo te, 1951./52. godine uvedena za umjetnike, pa i za filmske radnike. Tako sam ~etrdesetak godina kasnije oti{ao i u mirovinu kao slobodni filmski umjetnik. Ostale kolege karikaturisti koji se nisu uklju~ili u crtani film ostale su bile u Kerempuhu na mjese~nim pla}ama. Dok smo mi u prethodnoj godini dirin~ili na u~enju i pokretanju animacije, oni su imali u listu pro{irene mogu}nosti rada na karikaturi. Gool! H. T.: S novim kadrom po~eli ste raditi i nove filmove? B. D.: Da, Dela~ i ja nastavlili smo jo{ u jednom filmu (Veseli doìvljaj) asistirati Walteru u animaciji, s time da su novoprimljeni crta~i postali na{i fazeri. No, uskoro smo avanzirali, Dela~ kao glavni crta~ i animator u filmu Graja na dvori{tu (s reìserom Androm Lu{i~i}em), a ja u filmu Goool! (s reìserom Norbertom). Izabrao sam tu temu jer sam volio nogomet. S Nobikom i Marcelom ûklijem do{ao sam do scenarija o utakmici majmuna i ze~eva — u diznijevskom stilu — koji sam nakon toga prenio i na strip (u Horizontovom zabavniku). Sje}am se kako smo uìvali u zajedni~kom smi{ljanju gegova — vi{e smo se smijali nego publika na zavr{eni film. Bez obzira na Veliki miting, i dalje smo bili obuzeti pionirskim entuzijazmom, pogotovo ja koji sam dobio svoj prvi samostalni autorski film kao crta~ i animator. Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. Prosjak pred pala~om Chigi (Kerempuh, 1953.) Neobi~no je zanimljivo da je, pored nas, svoj prvi film dobio i Du{an Vukoti}. Naime, bio je prvi od na{ih kolega karikaturista koji nam se pridruìo u novosnovanoj Dugi. Uvjeriv{i se da je mogu}e napraviti crtani film, odlu~io je da se i on oproba na tome polju. Njega nismo uvrstili u grupu po~etnika koje smo izabrali na natje~ajima, nego smo mu dali crta}i stol u mojoj sobi i ja sam ga uveo prve tajne animacije. (U to doba sam s njime stanovao u zajedni~koj podstanarskoj sobi, u Masarykovoj ulici, preko puta tada{njeg Vjesnika). On je vrlo brzo shvatio stvari, uostalom kao i mi godinu dana ranije, samo sada uz pomo} ve} iskusnih kolega, pa mu je Hadì} povjerio funkciju glavnog crta~a za planirani prvi film serije o Ki}i, s animatorom Nikolom Kostelcem i reìserom Josipom Sudarom (imitatorom iz Velikog mitinga), koji su tako|er bili novajlije u Dugi. Da ne pri~am mnogo, Vukoti} je ubrzo raskrstio sa Sudarom i sam preuzeo reìju, i kao takav zavr{io ne samo taj prvi film, Kako se rodio Ki}o, nego realizirao i drugi, Za~arani dvorac u Dudincima. Odmah je bilo jasno da je Vukoti} ro|ena filmska autorska li~nost. Fadil je uvijek imao nos za pronalaènje pravih ljudi, bilo na kom podru~ju. 15
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 3 do 37 Krelja, P.; Turkovi} H.: Razgovor s Borivojem Dovnikovi}em Strip H. T.: Spominjao si i rad na stripu u to vrijeme? B. D.: No upravo se te godine vratio na velika vrata strip u na{e dru{tvo. S ostalim ograni~enjima na podru~ju umjetni~kog stvarala{tva, poslije raskida s Moskvom pala je i zabrana stripa. Bio je to preveliki izazov za nas strip-crta~e — za Waltera da nastavi djelatnost prekinutu 1945. godine, a za mene da se oku{am na stripu o kojem sam od djetinjstva sanjao. H. T.: Kada je to bilo? B. D.: Jo{ za vrijeme Duga-filma, 1951. Nakon Maurovi}evog Meksikanca u tjedniku Horizont, grunuo je kao grom iz vedra neba strip-list Horizontov zabavnik. H. T.: To je isto Hadì} pokrenuo? B. D.: Ne, urednik Horizonta i Horizontovog zabavnika bio je Milivoj Mato{ec. Njemu pripada ~ast za va|enje stripa iz mrtvih u Hrvatskoj nakon drugog svjetskog rata. No, potaknut stripovskim bumom, i Fadil se htio uklju~iti u taj trend. ’Imamo u Dugi i crta~e i tekstopisce, pa za{to ne bismo pokremuli svoj list?’. I po~ela je nova groznica, kao godinu dana ranije za animaciju. Meni je ûkli po~eo pripremati scenarij po kultnoj knjizi î~a-Tomina koliba Harriete Beecher Stowe. Me|utim, ta groznica zaprijetila je da zasmeta proizvodnji filmova na kojima smo radili. Na animatorskim stolovima Walter, Dela~, ja i ostali strip-crta~i u Dugi imali smo svakodnevno daske s napetim papirima i zapo~etim stranicama stripova. Fadil je shvatio problem i odlu~io da prekine opasnu euforiju. Jednog dana donio nam je ’tu`nu’ vijest da su mu mjerodavni zabranili da izdaje list, i mi smo se vratili animatorskim zadacima. Kasnije smo shvatili da je Fadil izmislio zabranu da bi Dugi vratio stabilnost. P. K.: Mnogo godina se nisi odvaìo sam prihvatiti vlastitog autorskog rada? U punih deset godina imao si trinaest suradni~kih radova? B. D.: Sva{ta sam radio, crtao sam i animirao kao profesionalac i nisam odmah razmi{ljao o reìji. Na koncu, ja sam, pored filma, imao i strip, ilustraciju, karikaturu. A u Zagreb filmu je vladao obi~aj, kao i u ostalom svijetu uglavnom, da jedan reìra, drugi crta i animira... I to je tako bilo jer je posao brè napredovao. No, danas shva}amo da je tako korisno u realizaciji serijskih filmova, a da je u umjetni~kom, independent animiranima filmovima logi~nije da je autor filma jedna li~nost za klju~ne poslove. Naravno, ako ima sklonosti za to. Ima animatora koji cijeli ìvot samo animiraju i u tom poslu dostignu savr{enstvo. No to je ve} druga pri~a. Kad se Vud (Vukoti}) osamostalio kao autor, vidjelo se da nema smisla principijelno odvajati reìju od crtanja. Pogotovo je to bilo vidljivo po~etkom {ezdesetih kad je zbog serije Inspektor Maska angaìran dobar broj ’reìsera’ koji nisu bili crta~i i animatori, ali su ’znali’ reìju, i oni su postali va`ne li~nosti u produkciji Zagreb filma. A dana{nja svjetska imena zagreba~ke {kole bila su pod njihovom komandom; ~ast rijetkim izuzecima. Treba samo pogledati knjige o Zagreba~kom krugu crtanog filma gdje oni figuriraju kao va`ni stvaraoci. Na svu sre}u, to je trajalo kratko, i oni su nestali iz te sfere. A crta~ima je pruèna mogu}nost da reìraju svoje filmove. 16 Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. Moj prvi samostalni film bio je Slu~aj opakog mi{a, u seriji How Hoo Hee za ameri~kog producenta, 1961. godine. Iste godine realizirao sam svoj prvi autorski film Lutkica, za koji sam dobio i prvo me|unarodno priznanje — po~asnu diplomu u Acapulcu, u Meksiku. Zanimljivo je da sam za tu diplomu saznao tek dvadesetak godina kasnije, a moram priznati da bi mi tada, na po~etku autorske karijere, bila daleko bolje do{la. 1964. godine do{lo je do kona~ne ’revolucije’: crta~i su se potpuno osamostalili. Na~inili su ~uvenu grupu trominutnih crtanih filmova. Dragi} je realizirao Elegiju, Zaninovi} Zid, Grgi} i [talter, zajedni~ki, Peti, i ja Bez naslova. Zid je sa svojom genijalnom idejom na me|unarodnom festivalu animacije u rumunjskoj Mamaji osvojio grand prix, ja sam u Oberhausenu nagra|en specijalnim priznanjem Narodnog sveu~ili{ta i diplomom u Londonu, a Peti Grgi}a-[taltera uvrstio se u najbolje filmove zagreba~ke {kole svih vremena. Pokazalo se da animatori/crta~i mogu sami raditi filmove, bez reìsera, i da zapravo svojim kompletnim autorstvom doprinose autenti~noj vrijednosti djela. P. K.: Ipak prije prvog samostalnoga rada jesi li radio samostalno u reklamnim filmovima? B. D.: Jasno, u svim tim slu~ajevima uglavnom sam radio sam, no nemam filmografije naru~enih i reklamnih filmova. Sje}am se samo nekih, kao {to je reklamnjak za Agrokoku, za koji sam napisao i ~uvene stihove (Svako jutro jedno jaje organizmu snagu daje). Za taj film dobio sam prvu nagradu u kategoriji na Festivalu reklamnog filma na Bledu, ~ini mi se 1964. H. T.: O Gooolu se naknadno vrlo malo govorilo, prelazilo se preko njega. B. D.: Ne samo o Gooolu, nego o Velikom mitingu u prvom redu. Ja }u ti re}i za{to. Postojao je prvih desetak-petnaest godina antagonizam izme|u grupe Neugebauer i grupe Vukoti}. Naro~ito kad je osnovan Studio za crtani film pri Zagreb filmu. I mislim da je to potencirala tada{nja uprava Zagreb filma (druga polovica pedesetih), koja je film Nesta{ni robot (D. Vukoti}, 1956.) po~ela promovirati kao pionirski pothvat prije kojega ni~ega nije bilo. Naravno da je to bilo smije{no, ali malo-pomalo i {tampa je to po~ela prihva}ati. Ja sam reagirao u Narodnom listu na govor predsjednika Radni~kog savjeta Zagreb filma [ime [imatovi}a, koji je prilikom premijere Nesta{nog robota (~ini mi se u kinu Zagreb), taj film pozdravio kao po~etak zagreba~ke animacije. Op}enito, njihovo obja{njenje za takav stav bilo je da smo Walter Neugebauer, Dela~ i ja diznijevci, da to nema vrijednost prave animacije, i da je pravi po~etak u Zagreb filmu. Nikada to nisu govorili javno... H. T.: Vukoti} i grupa? B. D.: Da, jer, treba znati, antidiznijev{tina je u to vrijeme postala novoustoli~ena dogma. Stvar je bila vrlo jednostavna: grupa Neugebauer pokrenula je animaciju u na{oj zemlji, ustanovila profesionalna pravila i odnose u proizvodnji, stvorila kadar i nomenklaturu i zapo~ela proizvodnju, dok je grupa Vukoti} na tim temeljima kasnije na~inila zna~ajan iskorak u izraàjnom, stilskom pogledu. Mislim da jedna
Page 2 and 3: ISSN 1330-7665 UDK 791.43/.45 Hrvat
Page 4 and 5: PORTRET AUTORA: BORIVOJ DOVNIKOVI]
Page 6 and 7: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 50 and 51: Dakako, nije to sve {to je Dovnikov
Page 54 and 55: MOSKVA (Goldfish) 1996. (ìri) HIRO
Page 56 and 57: OGLED IZ NOSTALGIJE Zoran Tadi} Vel
Page 66 and 67:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 68 and 69:
Page 70 and 71:
Page 72 and 73:
Page 74 and 75:
Page 76 and 77:
Page 78 and 79:
Page 80 and 81:
POLEMIKE / REAGIRANJA Damir Radi} U
Page 82 and 83:
FESTIVALI / PRIREDBE Nikica Gili} B
Page 84 and 85:
Page 86 and 87:
Natjecateljski program Hrvat. film.
Page 88 and 89:
FESTIVALI / PRIREDBE Stjepko Teàk
Page 90 and 91:
Page 92 and 93:
Page 94 and 95:
FESTIVALI / PRIREDBE Rada [e{i} Rot
Page 96 and 97:
Page 98 and 99:
Page 100 and 101:
Page 102 and 103:
Page 104 and 105:
Page 106 and 107:
REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Film
Page 108 and 109:
transformiranje Bullockove iz femin
Page 110 and 111:
prepoznatljiv bez obzira na starosn
Page 112 and 113:
mo}nije od svih zmajeva — Crvene
Page 114 and 115:
akademskoj zajednici u francuskim A
Page 116 and 117:
vrijeme isuvi{e eksponirani Ben Aff
Page 118 and 119:
ODVA@NI KLINCI / RECESS: SCHOOL’S
Page 120 and 121:
njim sudjeluje u plja~ki casina u k
Page 122 and 123:
REKVIJEM ZA SNOVE / REQUIEM FOR A D
Page 124 and 125:
dre|eno razli~itim vizualnim ekstra
Page 126 and 127:
Koncipiran kao komedija apsurda u k
Page 128 and 129:
REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Vide
Page 130 and 131:
ma i za~udnim trenucima, a sve to n
Page 132 and 133:
prvom ima i britanskog produkcijsko
Page 134 and 135:
Page 136 and 137:
Page 138 and 139:
Page 140 and 141:
Page 142 and 143:
Page 144 and 145:
Page 146 and 147:
Page 148 and 149:
Page 150 and 151:
Page 152 and 153:
STUDIJE I ISTRA@IVANJA Sergej Ivaso
Page 154 and 155:
Page 156 and 157:
Page 158 and 159:
Page 160 and 161:
Page 162 and 163:
STUDIJE I ISTRA@IVANJA Midhat Ajano
Page 164 and 165:
Page 166 and 167:
Page 168 and 169:
Page 170 and 171:
Page 172 and 173:
Page 174 and 175:
Page 176 and 177:
Page 178 and 179:
STUDIJE I ISTRA@IVANJA Irena Paulus
Page 180 and 181:
Page 182 and 183:
Page 184 and 185:
Page 186 and 187:
Page 188 and 189:
Page 190 and 191:
Page 192 and 193:
Page 194 and 195:
Page 196 and 197:
Bilje{ke Hrvat. film. ljeto, Zagreb
Page 198 and 199:
Page 200 and 201:
Page 202 and 203:
ation of film emulsion as the two m
Page 204 and 205:
All this could also be said of Piot
Page 206 and 207:
O suradnicima Midhat Ajanovi} (Sara
show all

Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?