Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (<strong>2001</strong>), br. <strong>26</strong>, str. 161 do 167 Ajanovi}, M.: Blistave nijanse mraka<br />
unutar tame, unutar ne-egzistencije. Vrijeme je glavni junak<br />
mojih filmova.<br />
Kafkino djelo i filozofija su u osnovi Dumaline estetike. Kafkin<br />
utjecaj i ljubav prema literaturi op}enito su u najbitnijem<br />
definirali Dumalinu umjetnost. Pisanje je pojednostavljeno<br />
govore}i mo`e definirati kao stvaranje slika i emocija pomo-<br />
}u rije~i. Dumala ovdje ide obrnuto, on tra`i slike kojima bi<br />
»pisao« Kafkinu biografiju, on animacijskim jezikom tvori<br />
vizualnu analogiju Kafkinu proznom sustavu. Dumala analizira<br />
detalje iz `ivotopisa genijalnog pisca ne bi li prona{ao<br />
one koje su bile izvori{te njegova djela.<br />
@elio sam postati pisac. Mnogo sam pisao. U po~etku nisam<br />
bio svjestan da moje pri~e nalikuju scenarijima za filmove<br />
mnogo vi{e nego {to su bili literatura u striktnom<br />
zna~enju tog pojma. Prvi put sam ~itao neko Kafkino djelo<br />
kada sam bio na po~etku studija. Bili su to njegovi<br />
dnevni~ki zapisi. Bio sam naprosto opsjednut. ^itao sam<br />
jednu stranicu dnevno jer sam `elio ~itati istim ritmom<br />
kojim je knjiga bila napisana, kao da sam `elio {tedjeti tu<br />
knjigu, da mi {to dulje traje. Nijedan me njegov roman<br />
nije u tolikoj mjeri za~arao kao njegov Dnevnik. Moj film<br />
vidim kao kontinuitet procesa ~itanja Kafkinih dnevnika.<br />
To je razlog za{to sam se odlu~io da radim film o njegovu<br />
`ivotu, a ne adaptaciju neke njegove knjige. Ta je odluka<br />
koja je bila sasvim izvan moje volje. Ja sam jednostavno<br />
uhvatio sam sebe kako crtam kadrove filma o Kafkinom<br />
`ivotu. Za mene je vrlo bitno raditi tako, biti poput prirode,<br />
uraditi ne{to izvan vlastite svijesti.<br />
Dosljedan svojem stilu, Dumala po~inje krupnim planom<br />
Kafkinih o~iju koje se kre}u u ritmu otkucaja vremena, ali se<br />
taj precizni ritam neo~ekivano prekida tako {to se Kafka bolesno<br />
naka{lje. Nikad ranije u nekom Dumalinom filmu pozadina<br />
nije bila tako precizno izvedena kao ovdje. Uvodna<br />
scena je panorama Praga iz 1883., godine kad se pisac rodio,<br />
~ime se sugerira neobi~na va`nost koju taj grad, i uop}e<br />
urbana sredina, ima za nastanak Kafkine i kafkijanske literature.<br />
Stvarnost je u gradu, za razliku od sela, mnogo vi{e rezultat<br />
ljudske djelatnosti nego je to davanje Boga i prirode.<br />
U gradu je ~ovjek upu}en na druge ljude mnogo vi{e nego u<br />
prirodnom ambijentu, ~ovjekova nesloboda je prema tome<br />
posljedica aktivnosti drugih ljudi u mnogo ve}oj mjeri nego<br />
{to je bi to bilo zate~eno stanje, datost. Tijesne ulice tipi~nog<br />
srednjoeuropskog grada, leptiri koji se okupljaju pokraj svjetiljke<br />
i pas-lutalica koji plaho pretr~i preko ceste vizualna su<br />
definicija miljea u kojem se mladi Kafka formira.<br />
Ja grad tretiram kao bi}e, kao i svaki drugi karakter u filmu.<br />
Grad je ne{to poput stranca na ovoj planeti. U gradovima<br />
doista mislimo na specijalan na~in. Kafka kao da<br />
treba vi{e prostora, sanja o kukcima, sanja da postane jedan<br />
od njih.<br />
Deset godina poslije, 1893., vidimo dje~aka Kafku kako studira<br />
zrake svjetla koje probijaju kroz prozor njegove tamne<br />
sobe. ^uje se glas majke koja ga doziva i zvuk zaklju~avanja<br />
vrata. Dje~ak je sam s baterijskom lampom kojom ispituje<br />
detalje u mra~noj sobi. Detalji uvijek kazuju vi{e od cjeline.<br />
166<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>26</strong>/<strong>2001</strong>.<br />
Zidom gmi`e `ohar u kojeg }e se Kafka, pod imenom Gregor<br />
Samsa, po`eljeti pretvoriti.<br />
Kroz klju~anicu se nazire sloboda. Njegova ro|akinja ga<br />
uvodi u svijet seksa. Dok vode ljubav, kao da ~uje maj~in glas<br />
koji izlazi iz ro|akinjina grla.<br />
Samo}a ima boju mraka. Mladi Kafka opsjednut je detaljima:<br />
zvuk vjetra i lave` psa, kukac promi~e ekranom, ki{a na<br />
njegovom licu, bri{e lice i studira grad, gradske mostove koji<br />
izgledaju kao da su od organske materije napravljeni. Nagli<br />
rez i krupni plan vilice koja je ispala na pod. Obiteljski ru-<br />
~ak. Dok debeli otac jede, preko stolnjaka prelazi kukac koji<br />
ne mari za o~ev autoritet.<br />
Kafka kao odrastao ~ovjek gleda sebe u ogledalu, vidi ribe u<br />
akvariju, djevoj~icu koja ga kri{om gleda dok pi{e, lice oca u<br />
krupnom planu, papiri se razletjeli kroz sobu, ~a{a vina eksplodira<br />
poput ru~ne bombe, klju~anica kroz koju vodi put<br />
u drugu dimenziju. Kafka preobra`en u onog psa lutalicu<br />
seli u druga~ije postojanje. Godina je 1924.<br />
Film je kulminacija Dumalina stvarala{tva u svakom pogledu.<br />
To ostvarenje je njegov kreativni vrh u uporabi originalne<br />
tehnike kojoj je ovdje pridodan i multiplan te time mogu}nost<br />
ulaska u dubinu njegova mra~nog likovnog kozmosa.<br />
On je ovdje sasvim ovladao animacijskim jezikom, dok je<br />
na razini re`ije i monta`e u~inio jo{ jedan va`an iskorak koriste}i<br />
neka iskustva i metode igranog i dokumentarnog filma.<br />
Briljantno izvedenom kondenzacijom vremena i smislom<br />
za detalje ravnom onom Kafkinom, Dumala je stvorio<br />
djelo koje do danas ostaje najuspje{niji animirani film u `anru<br />
biografije ikada nastao. Ovo remek-djelo adekvatan je<br />
odgovor medija animacije na izazov urbane literature ~iji je<br />
golemi utjecaj na civilizaciju u kojoj `ivimo nedvojben.<br />
Kada neki stvaralac, koji se pri tome nalazi u dobu pune kreativne<br />
zrelosti, dosegne ovako visok domet onda se uvijek s<br />
velikom radoznalo{}u o~ekuje njegov sljede}i korak.<br />
Sljede}i Dumalin film, polusatna animacija Zlo~in i kazna<br />
(2000.) do{ao je devet godina poslije, ali je proces njegova<br />
stvaranja prakti~ki trajao vi{e od dvadeset godina, jer je autor<br />
taj film po~eo kao svoj diplomski rad.<br />
U po~etku moje druge godine mentor mi je sugerirao da pripremim<br />
diplomski rad koji je trebao biti profesionalni film<br />
za studio na 35-milimetarskoj vrpci. Razmi{ljao sam da<br />
adaptiram neki poznati roman u golemi poetski strip. Bio<br />
sam u dvojbi izme|u Euridice i Orpheusa, Zlo~ina i kazne i<br />
Gladi. Na kraju sam izabrao Dostojevskog. Taj se crno-bijeli<br />
strip sastojao od vi{e od 300 crte`a koji su mi se zapravo<br />
ukazali kao knjiga snimanja. Nakon deset godina rada, i isto<br />
toliko kratkih filmova, odlu~io sam se vratiti Zlo~inu i kazni<br />
i tom studentskom stripu.<br />
Kriti~ari filma zamjerili su Dumali da se radi o previ{e slobodnoj<br />
adaptaciji knjige. Ovo krajnje privatno ~itanje Fjodora<br />
Dostojevskog zadr`ava naime samo centralni motiv poznatog<br />
romana: ubojstvo i susret sa Sonjom. Dumala je reducirao<br />
<strong>broj</strong> karaktera na Sonju, Raskoljnikova, staricu i<br />
starca koji stalno viri iz sjene. On je {tovi{e kreirao jedan u
Change language