01.12.2012 Views

Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (<strong>2001</strong>), br. <strong>26</strong>, str. 151 do 160 Ivasovi}, S.: Digitalna monta`a<br />

umjesto dosada{njih 625 PAL) nastojao pribli`iti filmskom<br />

izrazu i kvaliteti slike.<br />

Korak koji se uvodi ovog trenutka je 24p, novi Sonyjev format<br />

koji jo{ nazivaju i digitalnom kinematografijom. Svojom<br />

rezolucijom od 1.920 x 1.080 pixela (osnovnih elemenata<br />

slike — to~kica) pribli`io se filmskoj 2K rezoluciji (2.000 linija).<br />

23 Prema svojim tehni~kim karakteristikama (format<br />

16:9; 2K rezolucija; 24 sli~ice u sekundi) taj je digitalni standard<br />

najbli`i 35 mm negativu. Toliko je blizu svojom kvalitetom<br />

da je George Lucas odlu~io svoj novi film iz serijala<br />

Star Wars snimiti na njemu.<br />

U svijetu se provode eksperimenti koji u ovom trenutku nemaju<br />

nu`nu vezu s filmskom industrijom, ali bi u dogledno<br />

vrijeme mogli imati sna`an utjecaj na nju. Eksperimentira se<br />

tehnikama prikazivanja slike (2D i 3D) direktno na mre`nicu<br />

oka, s pobu|ivanjem mozga na direktni prijem informacija<br />

izvana, putem radio valova, zaobila`enjem osjetila vida i<br />

sluha. Tako|er se eksperimentira s prikazivanjem filmske slike<br />

i surround (okru`uju}eg) tona u punoj kvaliteti putem Interneta.<br />

Ne treba smetnuti s uma ni eksperimente s virtualnom<br />

realno{}u.<br />

Medij se zaista mijenja. Uskoro }e 35 mm negativ biti potisnut<br />

iz filmske produkcije i zamijenjen digitalnim formatom<br />

(ili formatima). U po~etku postupno, a zatim i potpuno.<br />

Bilje{ke<br />

1 Intermedijate — materijal — specijalna filmska vrpca, u osnovi negativ,<br />

posebnih svojstava koja se upotrebljava u filmskom laboratoriju za<br />

kopiranje materijala, izradu trikova itd.<br />

2 eng. prime time — kod nas se prevodi s udarni termin — ve~ernji dio<br />

TV programa obi~no izme|u 20 i 23 h za koji se pretpostavlja ili zna<br />

da najve}i dio populacije provodi u svome domu ispred televizora.<br />

3 Magnetofon je imao velik utjecaj i na filmsku produkciju. Potpuno je<br />

iz <strong>filmski</strong>h kamera izbacio svjetlosne glave za bilje`enje zvuka te je u<br />

monta`i i obradi zvuka doveo do uvo|enja perfo-vrpci.<br />

4 VF predmagnetizacija — visokofrekventni signal koji se dodaje tonskom<br />

signalu prije zapisivanja na magnetsku vrpcu da bi se pobolj{ala<br />

linearnost signala i odnos signal/{um.<br />

5 Oba su na~ela i danas u primjeni — svi ure|aji za analogno snimanje<br />

zvuka na vrpcu koriste stacionarne glave (magnetofoni, kasetofoni,<br />

profesionalni i ku}ni videorekorderi itd.), dok ure|aji za snimanje slike<br />

na vrpcu koriste rotiraju}e glave; tako|er i neki ure|aji za digitalno<br />

snimanje zvuka na vrpcu koriste rotiraju}e glave (DAT, ADAT, i<br />

sl.)<br />

6 Prvi profesionalni magnetoskopi bili su kvadrupleksnog tipa — rotiraju}i<br />

bubanj s ~etiri videoglave postavljene u kvadraturi, na traci opisuju<br />

gotovo okomite tragove (-1°) u odnosu na {irinu vrpce. Danas se<br />

koriste magnetoskopi helikoidalnog tipa — oko rotiraju}eg bubnja s<br />

~etiri ili dvije videoglave obavijena je vrpca. Uslijed me|usobnog odnosa<br />

smjera kretanja vrpce oko bubnja s videoglavama i rotacije bubnja,<br />

videoglave na vrpci iscrtavaju dio krivulje poznate kao helikoida.<br />

Kut videotragova kod ovih ure|aja iznosi izme|u 5° i 6°.<br />

7 Svaka presnimka materijala naziva se generacija. Nulta generacija je<br />

originalni materijal. Svaka sljede}a generacija dobiva redni <strong>broj</strong>, pa<br />

tako govorimo o prvoj, drugoj, ..., itd. generaciji. Kod compositno<br />

spojenih videomonta`a (cijela analogna videoinformacija putuje po<br />

jednom fizi~kom vodu od ure|aja da ure|aja) gubitak kvalitete iznosi<br />

3dB po generaciji, dok kod componentno spojenih videomonta`a<br />

(svaka od tri komponente analognog videosignala putuje po zasebnom<br />

fizi~kom vodu) taj gubitak iznosi 0,7 dB po generaciji. Prakti~-<br />

<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>26</strong>/<strong>2001</strong>.<br />

Zna~i li to da }e negativ potpuno nestati? Zasigurno ne, jo{<br />

dulje vrijeme. Ali, njegova primjena biti }e pomaknuta u zahtjevnije<br />

sfere do kojih razvoj digitalne tehnike jo{ neko vrijeme<br />

ne}e sti}i (70 mm negativ, IMAX kino, infracrvena i ultraljubi~asta<br />

snimanja i sl.). Promijenit }e se i na~ini distribucije<br />

<strong>filmski</strong>h djela. A vrlo vjerojatno i sama struktura filma<br />

uvo|enjem interaktivnih opcija koje }e davati gledatelju izbor<br />

kojim }e se smjerom nastaviti doga|ati radnja.<br />

Kakve }e biti posljedice takvog razvoja na monta`u?<br />

Zasigurno velike na razini promjene monta`nog izraza. Vrlo<br />

vjerojatno }emo u bliskoj budu}nosti montirati virtualnu 3D<br />

radnju u realnom prostoru. A kako }e tek tada izgledati<br />

monta`ni prijelazi? Ma kako izgledali, u jedno sam siguran,<br />

osnovni monta`ni prijelaz ostat }e isti. Rez }e i dalje biti rez,<br />

~ist i jednostavan. Svima razumljiv. Ma kako velike i dramati~ne<br />

promjene bile na razini monta`nog izraza, u najdubljoj<br />

osnovi monta`a }e ostati ista. I dalje }e trebati reducirati materijal<br />

na ono {to je stvarno potrebno, i dalje }e trebati stvoriti<br />

odgovaraju}e prostorno-vremenske odnose, dinamiku i<br />

dramatur{ku strukturu pri~e.<br />

Zato promjena tehni~kih okvira i na~ina rada mo`e ra{iriti<br />

krila na{oj ma{ti i omogu}iti joj putovanje u novim smjerovima,<br />

a jedino je tu ograni~enje — sama na{a ma{ta.<br />

no to zna~i da kod compositno spojenih sustavno ~etvrta presnimka<br />

vi{e ne zadovoljava standard.<br />

8 Monta`na konzola (eng. editing console) jest ure|aj koji mo`e sinkrono<br />

kontrolirati play i record magnetoskop i prema time codeu ili cue<br />

tragu inicirati rez na zadanom mjestu.<br />

9 Eng. real time — u realnom, stvarnom vremenu; ovaj je izraz za`ivio<br />

uvo|enjem kompjutora u radne procese, ali ga se i u ovom slu~aju<br />

mo`e dobro upotrijebiti. Naziv ozna~ava sposobnost procesiranja podataka<br />

bez zadr{ke, tj. stvarnom brzinom ili jednostavnije, informacija<br />

se obra|uje trenutno za vrijeme trajanja reprodukcije, a rezultat se<br />

trenutno prikazuje, tj. snima. 10 AD konverter — pretvara~<br />

analognog videosignala u digitalni signal<br />

11 PAL sustav ili standard — eng. Phase of Alternating Line — sustav<br />

analognog kodiranja, transporta i kontrole to~nosti videosignala koji<br />

se primjenjuje kod nas kao i u ve}em dijelu zapadne Europe. Osim<br />

PAL sustava jo{ postoje NTSC (ameri~ki standard) i SECAM (francuski<br />

standard) koji je u osnovi ina~ica PAL sustava.<br />

12 pixel — eng. pictural cel ili pictural element — osnovni element TV<br />

slike<br />

13 PAL sustav se sastoji od 625 horizontalnih linija kojima se iscrtava slika.<br />

U stvarnosti na TV ekranu prikazuje se 576 linija dok se preostalih<br />

49 linija koristi za transport vertikalnih sinkro impulsa, impulsa za<br />

izjedna~avanje, kao i dodatnih informacija (npr. teletekst).<br />

14 Ultra wide fast SCSI par ili ATA 100 ultra DMA — danas dva kori{tena<br />

tehni~ka standarda za komunikaciju hard diskova s kompjutorom.<br />

Prvi koristi paralelnu, a drugi serijsku komunikaciju.<br />

15 Disk raid — polje diskova u kojem se svi diskovi logi~ki promatraju<br />

kao jedan. Npr. ako je u polju osam diskova koje se tretira kao jedan,<br />

onda je protok informacija osam puta br`i.<br />

16 Rezolucija — u tisku rezolucija ozna~ava <strong>broj</strong> to~kica po jedinici povr{ine<br />

(dpi = dots per inch/cm — to~kica po in~u ili centimetru). Kod<br />

videosignala ona je fiksni <strong>broj</strong> i ozna~ava {irinu x visinu slike (za PAL<br />

768x576 pixela), dok je kod filma ona <strong>broj</strong> kemijskih elemenata koji<br />

tvore sliku po kvadratu slike. Filmska rezolucija se na videu aproksimira<br />

s dvije (2k), ~etiri (4k) ili {est (6k) tisu}a linija po kvadratu slike.<br />

159

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!