Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 151 do 160 Ivasovi}, S.: Digitalna monta`a
Dakako, sve parametre efekata, slikovnih ili zvu~nih, monta`er
mo`e jednostavno spremiti i ponovno aplicirati bilo
kad i bilo gdje, bez njihova ponovnog zadavanja.
Sve ove tehni~ke mogu}nosti dovele su do cijelog niza promjena
u izradi svih filmskih vrsta.
Op}enito, u svim je formama do{lo do ubrzavanja monta`nog
ritma kao i do podizanja vizualne i auditivne dinamike.
Time je poja~ana koncentracija gledatelja na sadr`aj, pove-
}ana je koli~ina informacija u jedinici vremena i pomaknuta
granica estetskih standarda. U kona~nici to rezultira ve}om
zahtjevno{}u publike i stvaralaca prema sadr`aju i formi
filmskog djela.
Za pojedine filmske forme, pogotovo u domeni ni`ih financijskih
razreda, nove tehni~ke mogu}nosti zna~ile su i promjenu
produkcijskih postavki. S obzirom na to da svojim
tehni~kim karakteristikama kompjutorske monta`e zadovoljavaju
ili ~ak prema{uju zahtjeve videoprodukcije (tehni~kih
TV standarda), producenti se ~esto odlu~uju kompletnu
postprodukciju zavr{iti na samo jednom sustavu. Time monta`er
na sebe preuzima ulogu vi{e razli~itih specijalisti~kih
zanimanja s podru~ja postprodukcije (monta`a, grafi~ka
obrada i dizajn, audio obrada i mix). S jedne strane to dovodi
do pro{irenja zahtjeva za obrazovanjem monta`era, tj. do
{irenja njegova/njezina znanja i kreativnih mogu}nosti, ali s
druge, prevelikim {irenjem znanja gubi se mogu}nost temeljitog
i kvalitetnog osobnog unapre|ivanja u pojedinim podru~jima.
Osim toga, uslijed jednake tehni~ke platforme rada, postoji
i velika opasnost od unificiranja kreativnog pristupa razli~itim
filmskim formama koje u svojoj osnovi zahtijevaju razli-
~it pristup.
U praksi se naj~e{}e doga|a da je monta`er odgovoran za
kona~an vizualni izgled djela kao i za kona~nu monta`u zvuka,
dok zavr{nu tonsku obradu i mix, ili samo mix, obavlja
specijalizirana osoba u tonskom studiju.
Najbolji primjeri za to su:
— jeftini reklamni videospotovi,
— jeftini industrijski filmovi,
— ve}ina glazbenih videospotova — bar na na{em tr`i{tu.
Iako su kompjutorske nelinearne monta`e oboga}ene novim
mogu}nostima, njihova primjena na podru~ju ozbiljne produkcije
igranih filmova, reklama i industrijskih filmova, ne
dovodi do izrade kona~nog filmskog ili videomaterijala. Njihov
kona~ni proizvod, naime, nije zavr{ena slika (ili zvuk),
ve} tek konkretne upute za izradu kona~nog proizvoda (u
obliku rez liste, EDL-a, 21 videomaterijala za pregled i sl.)
ostalim odjelima (monta`i negativa, specijalnim efektima,
tonskoj obradi itd.). Ali i tu se jasno vidi velika promjena jer
sada ostali odjeli svoj posao odra|uju prema parametrima i
zahtjevima koje im izravno zadaje monta`er svojim kreativnim
radom. Dakle, uloga monta`era je promijenjena jer je
on sada svojim radom direktno uklju~en u procese u kojima
je prije imao samo savjetodavnu ulogu ili uop}e nije bio
uklju~en.
158
Hrvatski filmski ljetopis 26/2001.
U pojednostavnjenju komunikacije izme|u raznih odjela
postprodukcijskog lanca nalazi se jo{ jedna velika prednost
kompjutorske nelinearne monta`e. S obzirom na kompjutorske
mogu}nosti kori{tenja razli~itih oblika grafi~kih, audio,
tekstualnih i svih drugih datoteka te njihovim jednostavnim
transportom (e-mail, intranet, internet 22 ) od jednog
od drugog segmenta postprodukcijskog lanca (zapravo,
kompjutori su izmijenili i mijenjaju kompletnu produkciju)
gubi se potreba za linearnim radom, tj. za ~ekanjem da prethodni
segment u lancu zavr{i svoj dio posla kako bi ga sljede}i
mogao po~eti. Sada je mogu} paralelan rad svih kreativnih
postprodukcijskih segmenata kao i njihova bolja i br`a
interakcija — neka tehni~ka zanimanja kao npr. monta`a negativa
ipak moraju ~ekati na svoj red. Paralelizam rada ide
tako daleko da dolazi do preklapanja izme|u, dosada, tradicionalno
odvojenih segmenata u cijeloj filmskoj proizvodnji
— predprodukcije, produkcije i postprodukcije.
Zaklju~ak
Iz svega navedenog o~ita su pobolj{anja koje je kompjutorska
digitalna nelinearna monta`a unijela u monta`ni izraz:
Omogu}avanje prebacivanja mnogo vremena iz manualnog
u kreativni rad.
Iznala`enje najboljih rje{enja trenutnim pregledavanjem, brzom
izmjenom kao i jednostavnim ~uvanjem vi{e verzija iste
cjeline.
Uvo|enjem vi{eslojne monta`e omogu}eno je zadiranje u vizualnu
strukturu kadra, odnosno monta`a unutar kadra, i
time je stvoren potpuno nov oblik monta`nog slikovnog
izraza.
Pobolj{ane su kreativne mogu}nosti u tonskom izrazu.
Laganom komunikacijom ostvarena je puno bolja interakcija
s ostalim postprodukcijskim odjelima, {to u kona~nici rezultira
ve}om kreativno{}u.
Bitno su smanjeni tro{kovi monta`e kao i cijele postprodukcije.
Uvo|enjem digitalne tehnike, a posebice kompjutora, u proces
monta`e kao i cjelokupne filmske obrade ostvaren je idealan
spoj tradicionalnog i suvremenog.
Od tradicionalne filmske monta`e preuzeto je najbolje, koncept
nelinearnog rada i tome je pridodano sve ono {to digitalna
tehnika pru`a.
Time nije stvoreno samo ugodnije i efikasnije radno okru`enje,
ve} je dana tehni~ka podloga evoluciji monta`nog procesa,
a posebno evoluciji monta`nog izraza.
Dostignu}a ovog trenutka i projekcija budu}nosti.
I {to dalje? Sude}i prema onome {to se zna u ovome trenutku,
promjene koje su unijeli kompjutori odnosno digitalna
tehnologija, tek su po~etak. Ono {to slijedi u vrlo bliskoj budu}nosti
promijenit }e i sam medij.
Prvi ve}i korak u tom smjeru je zamjena filmskog negativa
(35 mm) videoformatom iste ili ve}e kvalitete. Prve smjernice
bili su eksperimenti s HDTV (High Definition TV) formatom,
koji se {irinom slike (16:9) i rezolucijom (1.250 linija