Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (<strong>2001</strong>), br. <strong>26</strong>, str. 151 do 160 Ivasovi}, S.: Digitalna monta`a<br />
Sada vi{e ne koristimo samo jedan kadar u odre|enom trenutku,<br />
ve} koristimo teoretski neograni~en <strong>broj</strong> kadrova<br />
koji se istodobno nalaze na ekranu i ~ija se radnja istodobno<br />
odvija.<br />
Razmotrimo ovo jo{ jedanput:<br />
— istovremeno na ekranu imamo teoretski neograni~en <strong>broj</strong><br />
kadrova,<br />
— istovremeno odvijanje radnje svih kadrova.<br />
Koja je posljedica ovakvog pristupa monta`i?<br />
Prvi put monta`er mo`e utjecati i kontrolirati unutarkadrovske<br />
strukture, odnosno monta`er u procesu montiranja<br />
mo`e graditi/stvarati kadrove koji nisu postojali u snimljenom<br />
materijalu. U tako izgra|enim kadrovima mo`e stvarati<br />
vremenske i prostorne odnose izme|u elemenata od kojih<br />
gradi kadrove.<br />
Pojednostavimo malo.<br />
Prvi primjer:<br />
Zamislimo kadar u kojem npr. preko kadra neke gra|evine<br />
slijeva u desno pro|e smanjena slika njezina graditelja.<br />
Izgled `eljenog efekta<br />
Monta`er odre|uje kada }e slika u}i u ekran, koliko dugo/brzo<br />
}e putovati po ekranu, kojom putanjom }e se kretati i<br />
kada }e iza}i iz ekrana. Tako|er odre|uje koja }e biti veli~i-<br />
Su~elje za izradu efekata — AVID MC 9000<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>26</strong>/<strong>2001</strong>.<br />
na nove slike u odnosu na podlogu, ho}e li manji kadar bacati<br />
sjenu, dodatno osvjetljenje itd.<br />
Drugi primjer:<br />
Recimo da je redatelj zamislio kadar u kojem na glavnog junaka<br />
s mosta ispod kojeg on stoji pada zapaljena cisterna s<br />
kerozinom — recimo da je u stvarnosti posebno snimljen<br />
glavni junak u punoj veli~ini (srednji plan) na monokromatskoj<br />
podlozi (npr. zelenoj) i polutotal mosta s kojeg pada zapaljena<br />
cisterna (bile to makete ili ne). Zadaci koje takav<br />
materijal postavlja monta`eru jo{ su ljep{i: 1. treba smanjiti<br />
glavnog junaka na proporcije koje odgovaraju kadru mosta,<br />
2. treba uskladiti reakcije glumca s doga|anjima u pozadinskom<br />
kadru (npr. trenutak pogleda prema cisterni, bijeg i<br />
dr.).<br />
Ovo su jednostavni primjeri, ali oni jasno ocrtavaju konture<br />
novih izra`ajnih mogu}nosti u monta`i. Zapravo, u ovakvom<br />
okru`enju mo`emo govoriti o potpunoj vi{eslojnoj<br />
monta`i (multilayer editing). Potpunoj, jer kad se radi u potpunom<br />
digitalnom okru`enju, 18 vi{e ne postoji problem generacijskih<br />
gubitaka slike, ve} slika bez obzira na <strong>broj</strong> izvedenih<br />
permutacija zadr`ava prvobitnu tehni~ku kvalitetu<br />
(rezoluciju).<br />
Naravno da je kompjutorska monta`a preuzela potpuno sve<br />
efekte koji su se koristili u analognoj videomonta`i (2D i 3D<br />
efekti i prijelazi, razne vrste chroma i luma keyeva, 19 kolor<br />
korekcije, itd.), unaprijedila ih, te dodala jo{ cijelu paletu<br />
potpuno novih efekata i time pridonijela pro{irenju monta`nog<br />
izraza. Tu je pravi ~ar.<br />
Monta`er ima neograni~ene mogu}nosti u radu s materijalom.<br />
Napokon se mogu}nost gradnje horizontalne i vertikalne<br />
strukture, 20 koju na podru~ju zvu~ne slike monta`er ima<br />
jo{ od uvo|enja zvuka na film, pojavila i za slikovni izraz.<br />
Sada monta`er mo`e potpuno promijeniti boju kadra (bilo<br />
cijelog ili odre|enog segmenta), izdvojiti samo jedan element<br />
slike a ostale zatomiti, pove}ati ili smanjiti sliku ili<br />
samo neke njezine elemente, promijeniti brzinu i smjer odvijanja<br />
radnje, itd.<br />
Svaki tako obra|eni kadar mo`e kombinirati s jednim ili vi{e<br />
isto tako obra|enih (ili neobra|enih) kadrova, sla`u}i od<br />
njih ne{to potpuno novo, u krajnjoj liniji neizvedivo na samom<br />
snimanju. Naravno, isto tako jednostavno mo`e uzeti<br />
taj isti kadar i ne<strong>broj</strong>eno ga puta kombinirati sa samim sobom.<br />
Mo`e oti}i tako daleko da u cijelom djelu izbaci sve jasno<br />
vidljive monta`ne prijelaze i stvori neprekinutu strukturu<br />
nalik na kontinuirani kadar. Takvu strukturu ili elemente<br />
mo`e pokretati u prividnom 3D prostoru u svim smjerovima.<br />
Na sve to mo`e dodati natpise i razne druge grafi~ke<br />
elemente, bilo crtane i bojane, bilo izra|ene na osnovi kopiranja<br />
uzorka slike nekog od kadrova. Svemu tome mo`e jo{<br />
pridodati ra~unalnu animaciju. I tako unedogled.<br />
A zvukom, osim {to mo`e graditi vertikalne strukture i tako<br />
stvarati zvu~ne slike koje nisu prije postojale, mo`e mijenjati<br />
kvalitetu i strukturu svakog zvuka posebno. Njegovu visinu,<br />
brzinu i smjer reprodukcije, parcijalne frekvencijske odnose,<br />
prostornu poziciju, odjek, volumen, tonalitet itd. Isto<br />
tako zvukove mo`e me|usobno pretapati i odre|ivati njihove<br />
relativne odnose, tj. miksati ih.<br />
157
Change language