Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 151 do 160 Ivasovi}, S.: Digitalna monta`a
Hard disk raid (polje diskova) za AVID MC 9000
Ova tehni~ka podloga (uporaba ra~unala s hard diskovima
koji podr`avaju stvarni slu~ajni pristup) osnova je svih kreativnih
i tehnolo{kih promjena koje je kompjutorska nelinearna
monta`a unijela u monta`ni izraz.
U prakti~noj primjeni princip stvarnog slu~ajnog pristupa
zna~i da je takav sustav sposoban istodobno prikazati i me-
|usobno kombinirati vi{e razli~itih izvora slike.
Na osnovi stvarnog slu~ajnog pristupa i operativnih mogu}nosti
koje izviru iz njega, nastala je i glavna logi~ka postavka
programa za monta`u:
monta`ni proces na takvim sustavima nije destruktivan prema
materijalu. Za razliku od filmske monta`e, u kojoj se fizi~ki
re`e i lijepi materijal, kod kompjutorske monta`e ne
dira se sirovi materijal (materijal na diskovima) ve} se reorganizira
redoslijed kojim }e sustav reproducirati materijal.
Redoslijed se ne reorganizira fizi~kim preslagivanjem materijala
na diskovima u monta`ni redoslijed ve} putem preslagivanja
logi~kih pokaziva~a koji sustavu odre|uje kojim redoslijedom
i od kojeg do kojeg mjesta se materijal reproducira.
Iz ovoga je o~ito kako izrada reza u kadru ne zna~i fizi~ko
razdvajanje materijala (slike i/ili zvuka) na dvije odvojene
zasebne cjeline, ve} to zna~i mijenjanje podataka unutar
logi~kog pokaziva~a za po~etak i kraj reprodukcije za dani
kadar. Vizualna reprezentacija pokaziva~a na kompjutorskom
monitoru naj~e{}e je pravokutni lik koji svojom du`inom
predstavlja du`inu trajanja kadra, a njegovim kra}enjem
ili produ`avanjem na ekranu mijenjaju se i podaci o
po~etku i kraju reprodukcije.
[to to zapravo zna~i za monta`era?
156
Hrvatski filmski ljetopis 26/2001.
Su~elje AVID MC 9000
Na osnovnoj kreativnoj razini, tj. razini spoja dvaju kadrova,
to podrazumijeva:
Izrada svakog monta`nog prijelaza je jednostavna i brza. 17
Monta`ni prijelazi nisu ograni~eni samo na rez; jednako
lako i brzo mogu se primijeniti razli~ita pretapanja, zavjese,
prebrisavanja itd.
Pregledavanje zadanih monta`nih prijelaza je trenuta~no.
Korigiranje monta`nih prijelaza kojima nismo zadovoljni
lako je i brzo kao i izrada — u osnovi to je isto.
Svaki kadar mo`e se koliko god puta je potrebno, bez ikakvih
problema, skra}ivati ili produ`ivati, tj. kvadrati slike
jednostavno se mogu eliminirati iz kadra ili vra}ati u kadar
— dakako, unutar granica njegova trajanja.
Svaki kadar (kvadrat) mo`e se bezbroj puta koristiti, tj. ponavljati
unutar djela.
Izrada usporenih, ubrzanih i reverznih kadrova tako|er je
brza i jednostavna.
Jednostavno se mo`e izraditi i sa~uvati vi{e verzija montiranog
materijala — scene, sekvence ili cijelog djela.
Iz ovoga je vidljivo kako je rad na filmskom (video) materijalu
mnogo br`i i jednostavniji nego u klasi~noj filmskoj
monta`i. Smanjivanjem utro{ka vremena na manipulativne
radnje proporcionalno raste vrijeme koja se mo`e posvetiti
kreativnom procesu. Dodatni je poticaj kreativnosti i mogu}nost
izrade i ~uvanja vi{e verzija istog segmenta, {to u
klasi~noj filmskoj monta`i gotovo da i nije bilo mogu}e. Tako|er
velik poticaj kreativnom procesu dala je i mogu}nost
trenutnog pregledavanja napravljenih monta`nih prijelaza i
efekata.
Dakle, ve} rad na razini jednog kanala slike mnogo je br`i,
intuitivniji i u kona~nici mo`e biti kreativniji.
No, prava revolucija nastaje kada se simultano uvedu i dodatni
kanali slike u proces monta`e, a princip stvarnog slu-
~ajnog pristupa ra~unalnoj nelinearnoj monta`i to i omogu-
}uje.