Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

More documents

Recommendations

Info

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 151 do 160 Ivasovi}, S.: Digitalna montaà nijem kori{tenju takvih mogu}nosti, pogotovo ne o izradi vi- {eslojnih kadrova sloènih od tri, ~etiri, pet ili vi{e kadrova. Za~eci vi{eslojnosti (multilayering) na filmu su kori{tenja back ili front projekcije, odnosno izrada trik kadrova s pomo}u blue ili green keya, s tim da su takve efekte radili ljudi u odjelu specijalnih efekata, a ne montaèri na monta`nom stolu tijekom procesa filmske montaè. Sljede}i korak prema vi{eslojnoj montaì bio je uvo|enje digitalne tehnologije u proces videoobrade. Kao {to je pojava Ampex-ova magnetoskopa bila prijelom na podru~ju analogne obrade videa, tako je jedna druga kompanija ~inila prijelom uvode}i digitalnu tehnologiju u obradu videosignala i daljnjim razvojem digitalne tehnologije osigurala si je vode- }e mjesto sve do dana{njih dana. Danas su njezini ure|aji sinonim za state of art, obradu filmske i videoslike. Ime kompanije je Quantel, a prekretnica koju su na~inili njezini inènjeri bilo je uvo|enje prvog AD konvertera10 1973. godine u proces obrade videosignala. U ~emu je va`nost tog izuma? Kolor videosignal sastoji se od velike koli~ine informacija koje se u neprekinutom serijskom nizu »transportiraju« od jedne do druge to~ke videolanca. Kako bi se osiguralo kontinuirano prikazivanje videoslike brzinom od 25 slika u sekundi (u stvari se radi o 50 poluslika u sekundi), potrebno je osigurati veliku brzinu prijenosa informacija. Ako re~eno pretvorimo u brojke za PAL standard, 11 to izgleda ovako: rezolucija 1 slike: horizontalna 768 pixela 12 vertikalna 576 pixela ukupno 768 x 576 = 442.368 pixela trajanje 1 slike: 1/25 sekunde broj slika u sekundi: 25 broj pixela u sekundi: 25 x 442.368 = 11,059.200. No, da bismo dobili pravi broj informacija u sekundi potrebno je broj pixela u sekundi pomnoìti s tri — videoslika se sastoji od triju osnovnih boja R (crvene), G (zelene) i B (plave) i svaki pixel u sebi sadrì te tri informacije: ukupni broj informacija: 11,059.200 x 3 = 33,177.600. Dakle, za prijenos jedne sekunde videosignala potrebno je transportirati 33,177.600 informacija slike plus jo{ neke dodatne informacije koje se transportiraju u onim linijama videosignala koje se ne prikazuju na TV ekranu. 13 Otprilike do ovih istih brojaka do{li su i Quantelovi inènjeri. Njihov je patent morao zadovoljiti tri uvjeta: — konverziju podataka iz analognog u digitalni oblik, — kontinuirani protok podataka, — nije smio degradirati kvalitetu slike. Ispunjenjem svih triju uvjeta otvoren je put upotrebi digitalnog oblika zapisa i obrade videoslike. Time je bio ostvaren Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. najva`niji preduvjet za nastanak kompjutorskih digitalnih nelinearnih montaà. Zapravo, drugi va`ni preduvjet uvo|enja nelinearnog na~ina rada opet su ostvarili Quantelovi stru~njaci. Nakon {to su rije{ili problem konverzije podataka iz analognog u digitalni oblik, prvi su uspjeli rije{iti problem pohrane slika u digitalnom obliku. 1980. godine prezentirali su DLS-6000, prvi ure|aj koji je mogao pohraniti i direktno u eter prikazati stati~ne digitalne slike u punoj rezoluciji. Kad je napokon rije- {en problem jednostavne pohrane i naknadnog prikazivanja digitalnih slika, osnovni preduvjeti za nastanak kompjutorskih digitalnih nelinearnih montaà bili su ostvareni. Kompjutorska digitalna nelinearna montaà Osnova na kojoj se temelji ra~unalna digitalna nelinearna montaà jest koncept stvarnog slu~ajnog pristupa (eng. true random access). To zna~i da se svakoj sli~ici materijala moè pristupiti u bilo kojem trenutku i bilo kojim redoslijedom. Prakti~ne implikacije takvog koncepta na kreativni proces i krajnji rezultat su nesagledive. Temelj ovog koncepta je uporaba kompjutorskih sustava koji za pohranu materijala koriste hard diskove. Kompjutorska montaà AVID MC 9000 Osnovna osobina diskovnog zapisa je mogu}nost izravnog pristupa svakoj informaciji bez unaprijed odre|enog redoslijeda, tj. bez potrebe za analiziranjem informacija koje prethode traènoj ili dolaze nakon nje. Ta se osobina naziva slu- ~ajni pristup (eng. random access). No, kod reprodukcije videozapisa zbog velike koli~ine informacija u jedinici vremena, odnosno jako kratkom intervalu izme|u dviju slika, standardni hard diskovi nisu dovoljno brzi u reprodukciji slika koje nisu poslagane u reprodukcijski redoslijed, tj. nisu sposobni u tako kratkom vremenu ostvariti slu~ajni pristup podacima. Zbog toga se koriste ili moderni brzi hard diskovi14 ili specijalna polja hard diskova. 15 Kori{tenjem takvih ure|aja omogu}en je slu~ajni pristup i kod videozapisa visokih rezolucija, 16 i to svakoj slici posebno. Takav na~in rada naziva se stvarni slu~ajni pristup (eng. true random access). 155
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 151 do 160 Ivasovi}, S.: Digitalna montaà Hard disk raid (polje diskova) za AVID MC 9000 Ova tehni~ka podloga (uporaba ra~unala s hard diskovima koji podràvaju stvarni slu~ajni pristup) osnova je svih kreativnih i tehnolo{kih promjena koje je kompjutorska nelinearna montaà unijela u monta`ni izraz. U prakti~noj primjeni princip stvarnog slu~ajnog pristupa zna~i da je takav sustav sposoban istodobno prikazati i me- |usobno kombinirati vi{e razli~itih izvora slike. Na osnovi stvarnog slu~ajnog pristupa i operativnih mogu}nosti koje izviru iz njega, nastala je i glavna logi~ka postavka programa za montaù: monta`ni proces na takvim sustavima nije destruktivan prema materijalu. Za razliku od filmske montaè, u kojoj se fizi~ki reè i lijepi materijal, kod kompjutorske montaè ne dira se sirovi materijal (materijal na diskovima) ve} se reorganizira redoslijed kojim }e sustav reproducirati materijal. Redoslijed se ne reorganizira fizi~kim preslagivanjem materijala na diskovima u monta`ni redoslijed ve} putem preslagivanja logi~kih pokaziva~a koji sustavu odre|uje kojim redoslijedom i od kojeg do kojeg mjesta se materijal reproducira. Iz ovoga je o~ito kako izrada reza u kadru ne zna~i fizi~ko razdvajanje materijala (slike i/ili zvuka) na dvije odvojene zasebne cjeline, ve} to zna~i mijenjanje podataka unutar logi~kog pokaziva~a za po~etak i kraj reprodukcije za dani kadar. Vizualna reprezentacija pokaziva~a na kompjutorskom monitoru naj~e{}e je pravokutni lik koji svojom duìnom predstavlja duìnu trajanja kadra, a njegovim kra}enjem ili produàvanjem na ekranu mijenjaju se i podaci o po~etku i kraju reprodukcije. [to to zapravo zna~i za montaèra? 156 Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. Su~elje AVID MC 9000 Na osnovnoj kreativnoj razini, tj. razini spoja dvaju kadrova, to podrazumijeva: Izrada svakog monta`nog prijelaza je jednostavna i brza. 17 Monta`ni prijelazi nisu ograni~eni samo na rez; jednako lako i brzo mogu se primijeniti razli~ita pretapanja, zavjese, prebrisavanja itd. Pregledavanje zadanih monta`nih prijelaza je trenuta~no. Korigiranje monta`nih prijelaza kojima nismo zadovoljni lako je i brzo kao i izrada — u osnovi to je isto. Svaki kadar moè se koliko god puta je potrebno, bez ikakvih problema, skra}ivati ili produìvati, tj. kvadrati slike jednostavno se mogu eliminirati iz kadra ili vra}ati u kadar — dakako, unutar granica njegova trajanja. Svaki kadar (kvadrat) moè se bezbroj puta koristiti, tj. ponavljati unutar djela. Izrada usporenih, ubrzanih i reverznih kadrova tako|er je brza i jednostavna. Jednostavno se moè izraditi i sa~uvati vi{e verzija montiranog materijala — scene, sekvence ili cijelog djela. Iz ovoga je vidljivo kako je rad na filmskom (video) materijalu mnogo brì i jednostavniji nego u klasi~noj filmskoj montaì. Smanjivanjem utro{ka vremena na manipulativne radnje proporcionalno raste vrijeme koja se moè posvetiti kreativnom procesu. Dodatni je poticaj kreativnosti i mogu}nost izrade i ~uvanja vi{e verzija istog segmenta, {to u klasi~noj filmskoj montaì gotovo da i nije bilo mogu}e. Tako|er velik poticaj kreativnom procesu dala je i mogu}nost trenutnog pregledavanja napravljenih monta`nih prijelaza i efekata. Dakle, ve} rad na razini jednog kanala slike mnogo je brì, intuitivniji i u kona~nici moè biti kreativniji. No, prava revolucija nastaje kada se simultano uvedu i dodatni kanali slike u proces montaè, a princip stvarnog slu- ~ajnog pristupa ra~unalnoj nelinearnoj montaì to i omogu- }uje.
Page 2 and 3:
ISSN 1330-7665 UDK 791.43/.45 Hrvat
Page 4 and 5:
PORTRET AUTORA: BORIVOJ DOVNIKOVI]
Page 6 and 7:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 8 and 9:
Page 10 and 11:
Page 12 and 13:
Page 14 and 15:
Page 16 and 17:
Page 18 and 19:
Page 20 and 21:
Page 22 and 23:
Page 24 and 25:
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31:
Page 32 and 33:
Page 34 and 35:
Page 36 and 37:
Page 38 and 39:
Page 40 and 41:
Page 42 and 43:
Page 44 and 45:
Page 46 and 47:
Page 48 and 49:
Page 50 and 51:
Dakako, nije to sve {to je Dovnikov
Page 52 and 53:
Page 54 and 55:
MOSKVA (Goldfish) 1996. (ìri) HIRO
Page 56 and 57:
OGLED IZ NOSTALGIJE Zoran Tadi} Vel
Page 58 and 59:
Page 60 and 61:
Page 62 and 63:
Page 64 and 65:
Page 66 and 67:
Page 68 and 69:
Page 70 and 71:
Page 72 and 73:
Page 74 and 75:
Page 76 and 77:
Page 78 and 79:
Page 80 and 81:
POLEMIKE / REAGIRANJA Damir Radi} U
Page 82 and 83:
FESTIVALI / PRIREDBE Nikica Gili} B
Page 84 and 85:
Page 86 and 87:
Natjecateljski program Hrvat. film.
Page 88 and 89:
FESTIVALI / PRIREDBE Stjepko Teàk
Page 90 and 91:
Page 92 and 93:
Page 94 and 95:
FESTIVALI / PRIREDBE Rada [e{i} Rot
Page 96 and 97:
Page 98 and 99:
Page 100 and 101:
Page 102 and 103:
Page 104 and 105:
Page 106 and 107: REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Film
Page 108 and 109: transformiranje Bullockove iz femin
Page 110 and 111: prepoznatljiv bez obzira na starosn
Page 112 and 113: mo}nije od svih zmajeva — Crvene
Page 114 and 115: akademskoj zajednici u francuskim A
Page 116 and 117: vrijeme isuvi{e eksponirani Ben Aff
Page 118 and 119: ODVA@NI KLINCI / RECESS: SCHOOL’S
Page 120 and 121: njim sudjeluje u plja~ki casina u k
Page 122 and 123: REKVIJEM ZA SNOVE / REQUIEM FOR A D
Page 124 and 125: dre|eno razli~itim vizualnim ekstra
Page 126 and 127: Koncipiran kao komedija apsurda u k
Page 128 and 129: REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Vide
Page 130 and 131: ma i za~udnim trenucima, a sve to n
Page 132 and 133: prvom ima i britanskog produkcijsko
Page 134 and 135: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 152 and 153: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Sergej Ivaso
Page 162 and 163: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Midhat Ajano
Page 178 and 179: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Irena Paulus
Page 196 and 197: Bilje{ke Hrvat. film. ljeto, Zagreb
Page 202 and 203: ation of film emulsion as the two m
Page 204 and 205: All this could also be said of Piot
Page 206 and 207:
O suradnicima Midhat Ajanovi} (Sara
show all

Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?