Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

More documents

Recommendations

Info

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 151 do 160 Ivasovi}, S.: Digitalna montaà rje{enja biljeènja informacija magnetskim putem potje~u s kraja 19. stolje}a. Prvog prosinca 1898. godine danski izumitelj Vladimir Poulsen patentirao je ure|aj koji je omogu- }io zapisivanje elektri~nih signala magnetskim putem na ~eli~nu ìcu. Prototip svojeg ure|aja Poulsen je i demonstrirao 1900. godine na svjetskoj izlo`bi u Parizu. Zato {to se pojavio prerano, daljnji razvoj Poulsenova ure|aja privremeno je posustao, ali su drugi pronalaza~i nastavili raditi na razvoju principa magnetskog snimanja. Tako su 1921. godine ameri~ki istraìva~i Karlson i Karpenter otkrili princip VF predmagnetizacije, 4 a 1928. godine Nijemac Pfleumer izumio je magnetsku vrpcu izra|enu na istom principu na kojem se izra|uju i dana{nje vrpce, tj. primijenio je suspenziju ~estica ferooksida nanesenu na papirnu, a poslije plasti~nu podlogu. Daljnja usavr{avanja ure|aja za magnetsko snimanje, sada ve} magnetofona, u SAD-u i Njema~koj dovela su potkraj Drugoga svjetskog rata do sasvim modernih ure|aja. Prve godine nakon drugog svjetskog rata bile su razdoblje velikog uzleta televizije (marketin{kog, kreativnog i tehnolo{kog). Obnavljanjem redovitog TV emitiranja u SAD-u, Velikoj Britaniji i Francuskoj ponovno su potaknuta istraìvanja na realizaciji magnetoskopa. Po ugledu na film, sada je dodan i tre}i tehni~ki zahtjev — slika u boji. Nekoliko razli- ~itih skupina stru~njaka u SAD-u poku{avalo je rije{iti navedene zadatke. Ekipa inènjera iz SAD-a okupljenih oko Aleksandra Mihajlovi}a Ponjatova (kompanija AMPEX) 1951. godine osmislila je sustav snimanja videosignala s rotiraju}im glavama, umjesto dotada{njeg sustava sa stacionarnim glavama. 5 Razvojem takvog sustava postavili su tehni~ke osnove za sve dana{nje analogne i digitalne magnetoskope (profesionalne i ku}ne). Napokon u prolje}e 1956. godine, na izlo`bi nacionalnog udruènja radiodifuznih organizacija u SAD-u (NAB) prikazan je prvi kvadrupleksni magnetoskop s oznakom VRX-1000, koji je za rekordno vrijeme korjenito izmijenio televiziju. Istina, VRX-1000 imao je velik nedostatak: zbog razlika sklopova videoglava, snimka na~injena na jednom stroju nije se mogla reproducirati na drugom, a nakon osamdesetak sati rada, koliki je tada bio vijek videoglava, vi{e se nije mogla reproducirati ni na tom stroju. Zato su godinu dana poslije, 1957. godine predstavili usavr{eni magnetoskop VR-1000A, koji je osigurao potpunu izmjenjivost snimaka izme|u svih magnetoskopa tog tipa. Time su nastali prvi profesionalni magnetoskopi. 6 Daljnji razvoj profesionalnih magnetoskopa, tj. razli~itih standarda vi{e nije toliko vaàn za ovu radnju. Razvojem magnetoskopa postavljeni su temelji za videomontaù. U po- ~etku se operativni princip montaè videosnimaka nije bitno razlikovao od filmske. Videovrpca se mehani~kim putem rezala i ponovno spajala. U odnosu na filmsku montaù, ovo je bio jo{ kompliciraniji i sporiji proces jer se na videovrpci »golim« okom ne moè odrediti rezno mjesto, tako da su u upotrebi bili specijalni kemijski spojevi za markiranje reza, kao i specijalni alati za rezanje i ponovno spajanje videovrpce — sli~no manualnoj montaì negativa, ali bitno nespretnije. Razvojem tehnologije odba~ena je metoda fizi~kog rezanja videovrpce i po~elo je razdoblje elektronske montaè. Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. Elektronska montaà, za razliku od klasi~ne filmske monta- è i mehani~ke videomontaè, nije invazivni postupak i njezina posljedica nije mehani~ko o{te}enje vrpce. Montaà se obavlja presnimavanjem materijala s originalne vrpce na novu vrpcu i u procesu tog presnimavanja elektroni~kim putem realiziraju se rezovi. Prvi tipovi elektroni~kih montaà (u daljnjem tekstu videomontaà) bili su jednostavni. Betacam SP CUT montaà Kako se kod njih radilo o presnimavanju materijala s vrpce na vrpcu, jedini monta`ni prijelaz koji se mogao ostvariti bio je rez. Po tome su takvi tipovi montaà dobili i ime rez montaà, odnosno engleski cut editing suit ili samo cut editing. Kod nas se udoma}io i naj~e{}e je u upotrebi mije{ani englesko-hrvatski izraz cut montaà (kat montaà), kao i njegove izvedenice. Koje su karakteristike, a time i prednosti i nedostaci rez-videomontaè u odnosu na klasi~nu filmsku montaù? Izravno monta`no izraàjno sredstvo koje se koristi u objema je rez — dakle, kreativnost na razini me|ukadrovskog ili me|uscenskog prijelaza je ista. Napraviti rez na videu vremenski je mnogo brè i operativno jednostavnije nego na filmu — videomontaà omogu}ava mnogo brì rad, odnosno veliku vremensku u{tedu. Brzo i jednostavno ponavljanje zadnjeg reza i njegovo fino pode{avanje. Postoji tzv. instant preview — predpregled — tj. mogu}nost trenutnog pregledavanja napravljenog reza i prije usnimavanja. Videomontaòm originalni materijal ostaje netaknut. Prvi veliki nedostatak rez-videomontaè je degradacija kvalitete materijala koja nastaje uslijed presnimavanja materijala s vrpce na vrpcu — tzv. gubitak generacije. 7 Drugi je veliki nedostatak rez-videomontaè, u odnosu na filmsku, linearnost monta`nog procesa — montaèr ne moè birati dio cjeline od kojega }e po~eti montaù, ve} 153
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 151 do 160 Ivasovi}, S.: Digitalna montaà mora raditi od po~etka prema kraju i to kona~nu verziju, tzv. »fini {nit«, osim ako se ne odlu~i na ve}i gubitak generacija nego {to je to minimalno potrebno. Tre}i veliki nedostatak rez-videomontaè, koji u svojoj osnovi tako|er proizlazi iz linearnosti procesa rez-videomontaè, krajnje je oteàna izmjena ve} montiranog materijala (a ne samo na netom napravljenom rezu), ve} zbog fiksnih trajanja kadrova u montiranom slijedu. Jedina »bezbolna« korekcija ve} montiranog materijala jest presnimavanje kadra s novim kadrom u istom trajanju, sve druge korekcije zahtijevaju ili presnimavanje dijelova kadrova susjednih kadru koji se mijenja ili presnimavanje cijelog montiranog materijala na novu kasetu do to~ke izmjene, uno{enje izmjene i presnimavanje ostatka materijala u nastavku, {to zna~i novi gubitak generacije. Prve montaè sastojale su se samo od playera i recordera, a sam postupak montiranja na njima je bilo krajnje rudimentaran i sli~io je dana{njem ku}nom presnimavanju s VHS-a na VHS. Ulazni rez na takvim montaàma ovisio je o refleksima montaèra dok izlazni rez nije ni postojao. Na izlaznom rezu do{lo bi do reme}enja sinkro impulsa, te bi nastala rupa u slici odnosno slika bi posko~ila. Zbog toga su razvijeni ure|aji koji su sposobni precizno kontrolirati ulazne i izlazne rezove kao i sinkroni rad obaju magnetoskopa. Danas takve ure|aje poznajemo pod nazivom monta`na konzola8 (eng. editing console) ili engleskom izvedenicom editor. Razvojem monta`nih konzola nastali su ure|aji koji mogu sinkrono kontrolirati vi{e magnetoskopa, nekoliko reprodukcijskih ure|aja i jedan ure|aj ili vi{e njih za snimanje, kao i druge dodatne ure|aje: video mix pult, audio mix pult, ure|aj za videoefekte i dr. |ukadrovskih prijelaza. U tome segmentu ponovno je videomontaà »presko~ila« klasi~nu filmsku montaù jer je izrada efekata bila real time9 — u stvarnom vremenu — a korekcija brza i jednostavna. Zapravo, uvo|enje vi{e istodobnih izvora slike omogu}ilo je mnogo {iri monta`ni izrez nego {to su »klasi~ni« me|ukadrovski prijelazi. Prvi put je montaèru omogu}eno izravno zadiranje u strukturu slike »preklapanjem« vi{e razli~itih kadrova u jedan kona~ni kadar, tj. montaà unutar kadra, bilo na razini vremenskog odre|enja radnje i/ili na razini grafi~ke, odnosno vizualno-dinami~ne strukture. Rezultat takvog slaganja, tj. preklapanja kadrova novi je vi{eslojni kadar. Engleski naziv za vi{eslojni kadar je multilayer shot i iz ovog naziva izveden je naziv za potpuno nov koncept montaè — multilayer editing, tj. vi{eslojna montaà. Jedino ograni~enje u potpunom razvoju novog koncepta u analognom okruènju predstavljali su gubici po generaciji slike. Standardna konfiguracija sloène videomontaè bio je A/B Roll sustav, tj. sustav s dva playera i jednim rekorderom. S obzirom na to da je ve}ini postprodukcijskih ku}a bilo preskupo slagati sloènije konfiguracije s vi{e od dva izvora slike (A/B/C roll i sl.) prakti~na posljedica toga bila je u prvoj generaciji mogu}nost kombiniranja dvaju neovisnih kadrova u novi sloèni kadar. U svakoj sljede}oj generaciji mogao se dodati samo jedan novi kadar na ve} postoje}u kombinaciju. Npr. èljelo se napraviti sloèni kadar od pet razina neovisnih kadrova. U izvedbi to bi zna~ilo sljede}e: prva generacija: kombinacija kadrova 1 + 2 = sloèni kadar 1, 2 druga generacija: kadar 1, 2 + kadar 3 = sloèni kadar 1, 2, 3 tre}a generacija: kadar 1, 2, 3 + kadar 4 = sloèni kadar 1, 2, 3, 4 ~etvrta generacija: kadar 1, 2, 3, 4 + kadar 5 = sloèni kadar 1, 2, 3, 4, 5 Dakle, ~inilo se operativno izvedivo, ali zbog degradacije kvalitete slike uslijed generacijskih gubitaka, razlika u vizualnoj kvaliteti kadra 5 (koji bi u kona~nom sloènom kadru imao gubitak od samo jedne generacije) i kadrova 1 i 2 (koji bi u kona~nici imali gubitak od ~etiri generacije) bila bi toliko velika da bi smetala iole ozbiljnijoj dramatur{koj upotrebi takvoga sloènog kadra. U klasi~noj filmskoj montaì postojala je sli~na mogu}nost, ali na posve rudimentarnoj razini. Primjeri toga su dvostruke ekspozicije, duga pretapanja ili drugi 2D prijelazi, natpisi u kadru, slika u slici. Ali montaèr nije mogao (ne moè) trenutno na monta`nom stolu napraviti takve (kao ni bilo koje druge) efekte niti ih jednostavno korigirati. Mogao je Betacam SP A/B roll montaà samo prema vlastitoj ma{ti i intuiciji probati predvidjeti kona~ni izgled efekta i na radnoj vrpci skicirati/ozna~iti po~etak i kraj efekta. Sam efekt mogao je vidjeti tek nakon labo- Prva namjena takvih konzola bilo je omogu}avanje kori{teratorijske obrade materijala, tj. izrade zadanog efekta. S obnja sloènijih monta`nih prijelaza. Kako je sada postalo mozirom na neprakti~nost i skupo}u takvog zahvata, pogotovo gu}e simultano reproducirati i mije{ati (»miksati«) dva ili ako je postojala potreba za popravljanjem efekta, u filmovi- vi{e izvora slike, me|ukadrovski (me|uscenski) prijelazi su ma su takvi efekti bili razmjerno malo kori{teni. Naj~e{}e su postali bogatiji. Omogu}eno je kori{tenje pretapanja, zavje- kori{teni laboratorijski standardizirani filmski me|ukadrovsa, prebrisavanja i svih drugih 2D (dvodimenzionalnih) me- ski prijelazi i natpisi, tako da se ne moè govoriti o napred- 154 Hrvatski filmski ljetopis 26/2001.
Page 2 and 3:
ISSN 1330-7665 UDK 791.43/.45 Hrvat
Page 4 and 5:
PORTRET AUTORA: BORIVOJ DOVNIKOVI]
Page 6 and 7:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 8 and 9:
Page 10 and 11:
Page 12 and 13:
Page 14 and 15:
Page 16 and 17:
Page 18 and 19:
Page 20 and 21:
Page 22 and 23:
Page 24 and 25:
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31:
Page 32 and 33:
Page 34 and 35:
Page 36 and 37:
Page 38 and 39:
Page 40 and 41:
Page 42 and 43:
Page 44 and 45:
Page 46 and 47:
Page 48 and 49:
Page 50 and 51:
Dakako, nije to sve {to je Dovnikov
Page 52 and 53:
Page 54 and 55:
MOSKVA (Goldfish) 1996. (ìri) HIRO
Page 56 and 57:
OGLED IZ NOSTALGIJE Zoran Tadi} Vel
Page 58 and 59:
Page 60 and 61:
Page 62 and 63:
Page 64 and 65:
Page 66 and 67:
Page 68 and 69:
Page 70 and 71:
Page 72 and 73:
Page 74 and 75:
Page 76 and 77:
Page 78 and 79:
Page 80 and 81:
POLEMIKE / REAGIRANJA Damir Radi} U
Page 82 and 83:
FESTIVALI / PRIREDBE Nikica Gili} B
Page 84 and 85:
Page 86 and 87:
Natjecateljski program Hrvat. film.
Page 88 and 89:
FESTIVALI / PRIREDBE Stjepko Teàk
Page 90 and 91:
Page 92 and 93:
Page 94 and 95:
FESTIVALI / PRIREDBE Rada [e{i} Rot
Page 96 and 97:
Page 98 and 99:
Page 100 and 101:
Page 102 and 103:
Page 104 and 105: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 106 and 107: REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Film
Page 108 and 109: transformiranje Bullockove iz femin
Page 110 and 111: prepoznatljiv bez obzira na starosn
Page 112 and 113: mo}nije od svih zmajeva — Crvene
Page 114 and 115: akademskoj zajednici u francuskim A
Page 116 and 117: vrijeme isuvi{e eksponirani Ben Aff
Page 118 and 119: ODVA@NI KLINCI / RECESS: SCHOOL’S
Page 120 and 121: njim sudjeluje u plja~ki casina u k
Page 122 and 123: REKVIJEM ZA SNOVE / REQUIEM FOR A D
Page 124 and 125: dre|eno razli~itim vizualnim ekstra
Page 126 and 127: Koncipiran kao komedija apsurda u k
Page 128 and 129: REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Vide
Page 130 and 131: ma i za~udnim trenucima, a sve to n
Page 132 and 133: prvom ima i britanskog produkcijsko
Page 152 and 153: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Sergej Ivaso
Page 162 and 163: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Midhat Ajano
Page 178 and 179: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Irena Paulus
Page 196 and 197: Bilje{ke Hrvat. film. ljeto, Zagreb
Page 202 and 203: ation of film emulsion as the two m
Page 204 and 205:
All this could also be said of Piot
Page 206 and 207:
O suradnicima Midhat Ajanovi} (Sara
show all

Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?