Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 151 do 160 Ivasovi}, S.: Digitalna monta`a
Rijetko se upotrebljavaju dvije vrpce, a i kada se koristi druga,
ona se ne upotrebljava simultano s prvom za istodobnu
projekciju na jedan ekran, ve} slu`i kao pomo} za lak{e pronala`enje
materijala iz drugih rola, a pregledava se na drugom
ekranu ili drugom segmentu istog ekrana.
Na kreativnoj razini to zna~i sljede}e:
Zbog tehnolo{kog ograni~enja rada sa samo jednim kanalom
slike, monta`erova zada}a bila je rje{avanje vremenskih odnosa
na me|ukadrovskoj razini bez zadiranja u sam sadr`aj
kadra, tj. bez mogu}nosti mijenjanja slike.
Istina, pojedini me|ukadrovski prijelazi kao {to su pretapanja,
prebrisavanja i zavjese — {to su se nazna~avali u monta-
`i a izvodili u laboratoriju — omogu}avali su monta`eru zadiranje
u unutarkadrovsku strukturu, u samu sliku. Oni su u
pravilu kori{teni za prijelaze izme|u ve}ih cjelina, dakle relativno
rijetko. Op}enito, vrlo je rijetko monta`er imao prilike
raditi na izmjeni slikovnog sadr`aja kadra jer zbog tehnolo{ki
sporog, nespretnog i skupog procesa taj su posao radili
ljudi zadu`eni za specijalne efekte, bilo na samom snimanju
bilo u postprodukciji. Kada bi monta`er radio takve zahvate,
on je zapravo, na osnovi svoga umjetni~kog osje}aja i
iskustva, te konzultacija s filmskim laboratorijem, skiciranjem
po~etka i kraja prijelaza na vrpci poku{avao pogoditi
krajnji rezultat. Jer rezultat, dobar ili lo{, nije bio poznat sve
do kraja laboratorijske obrade intermedijate — negativ
vrpci.
152
1
Ovdje je postojala razlika izme|u kreativnog tretmana slike
i zvuka. Zbog jednostavnije tehnologije reprodukcije, kreativni
izraz vezan uz zvuk uvelike je napredovao s obzirom na
sliku. Tehnologija je omogu}ila istodobnu reprodukciju nekoliko
kanala zvuka (naj~e{}e do tri na klasi~nim monta`nim
stolovima) i time dala monta`eru novi kreativni izraz,
mogu}nost zadiranja u unutarkadrovsku strukturu zvu~ne
slike. Istodobnim kombiniranjem vi{e zvukova, odre|ivanjem
razine njihove prezentnosti, kao i uspostavljanjem njihovih
vremenskih odnosa, monta`er je stvarao strukture
koje nisu bile zabilje`ene tijekom snimanja. Dramatur{ki
utjecaj takvog tretmana zvuka je golem.
Ono za ~ime je trebalo te`iti bio je isti takav pristup slici.
Nabrojeni nedostaci potakli su pronalaske novih postupaka
i rje{enja u proizvodnom procesu s tri osnovna cilja:
— osloboditi {to vi{e vremena i energije za kreativnost,
— smanjiti ili potpuno izbacili tro{kove pojedinih faza rada,
— omogu}iti bolju kontrolu tehnolo{kih procesa.
Propulzivnim razvojem digitalne tehnike i ra~unala, te njezinim
masovnim uvo|enjem u svakodnevni `ivot, i poslovni i
privatni, otvorile su se mogu}nosti za ispunjenje obaju uvjeta.
No, najzanimljivije je ono {to nitko nije o~ekivao.
Uvo|enje kompjutora, digitalne tehnike uop}e, u filmski
proizvodni proces ne samo da je rije{ilo navedene probleme,
ve} je dovelo do:
— promjena kreativnog izraza svih klju~nih filmskih zanimanja,
Hrvatski filmski ljetopis 26/2001.
— promjena u vremenskom slijedu pri dono{enju klju~nih
odluka, odnosno kod klju~nih zanimanja do prebacivanja
kreativnih odluka s jednog zanimanja na drugo, npr. prebacivanje
izrade kompletnog kadra sa snimanja na postprodukciju,
— stvaranja potpuno novih filmskih zanimanja.
Put prema promjenama otvorila je konkurentska, od mnogih
filma{a i prezrena, grana djelatnosti — televizija. Zbog
svojega tehni~kog ustroja, televizijska je industrija stimulirala
brz razvoj videotehnike i op}enito elektronike i time potakla
promjene koje }e izmijeniti filmski svijet.
Elektronska monta`a
Televizija se po~ela razvijati ubrzo nakon nastanka filma.
Prva filmska projekcija bra}e Lumiere odr`ana je 1897. godine,
a samo dvadesetak godina kasnije, 1919. godine, u
Westinghouse laboratorijima u SAD-u Vladimir K. Zworkyn
obavljao je prva istra`ivanja televizijskih mogu}nosti. U travnju
1925. godine u Londonu, John Logie Baird predstavio je
prvi »prakti~ni TV ure|aj«, kako ga je sam nazvao. 11. rujna
1928. godine TV stanica W2XAD emitirala je prvu ameri~ku
TV dramu »The Queen’s Messenger«. Od tada pa sve
do danas, prvenstvo u razvoju televizijske industrije dr`e Sjedinjene
Ameri~ke Dr`ave.
Od samih po~etaka novi medij bio je zanimljiv filmskim producentima
i velikim studijima u SAD-u i Velikoj Britaniji
zbog svojih marketin{kih i razvojnih potencijala. No, za potrebe
ovog razmatranja televizija postaje interesantna tek
pronalaskom prvih magnetoskopa jer oni predstavljaju za~etak
elektroni~ke monta`e.
Iako se na prvi pogled ~ini jasno, va`no je napomenuti da je
televizija, za postizanje `eljenog cilja (emitiranje, snimanje,
reprodukcija, obrada materijala), zbog svog tehni~kog ustroja,
okrenuta elektroni~kim procesima, za razliku od filma
koji je okrenut kemijskim procesima.
Od po~etka pa do pedesetih godina za potrebe televizije u
uporabi su bili kombinirani procesi. Emitiranje i prijem slike
i zvuka obavljalo se elektroni~ki, ali se snimanje i obrada
snimljenog materijala obavljala klasi~no filmski, kemijskomehani~kim
procesom. S obzirom na to da se po »vremenskom
karakteru« televizija razlikuje od filma (za razliku od
filma televizija je u stanju gotovo trenutno prenijeti informacije
velikom broju gledatelja na velikim udaljenostima), klasi~ni
filmski proces bilje`enja i obrade informacija, pogotovo
dnevnih vijesti, bio je neprakti~an i spor. To je bio prvi
razlog koji je ponukao in`enjere na iznala`enje boljih tehni~kih
rje{enja bilje`enja slike i zvuka. Drugi veliki razlog bio je
(rije~ je o SAD-u): zbog ~etiri razli~ite vremenske zone svi
gledatelji nisu mogli pratiti isti program u isto vrijeme, ili bi
jednom dijelu zemlje to bilo prerano (prije prime time2 termina)
ili bi drugom dijelu to bilo prekasno (poslije prime
time termina), zna~i trebalo je izmisliti jednostavan sustav
snimanja programa uz mogu}nost brzog i jednostavnog reproduciranja
snimljenog materijala.
Idejni put za rje{enje tog problema bio je magnetofon, ure-
|aj razvijen za potrebe radijske industrije. 3 Korijeni idejnog