Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

More documents

Recommendations

Info

STUDIJE I ISTRA@IVANJA Sergej Ivasovi} Digitalna montaà UDK: 791.44.02:004 Klasi~na filmska montaà u odnosu na digitalnu — pa`ljivo obiljeàvanje i odlaganje vi{ka materijala na gal- Klasi~na je montaà, na operativnoj razini, prili~no jednoge (poslije u pravu kutiju), stavan proces. Montaèr slaè kadrove u ve}e cjeline, odno- — spajanje potrebnog dijela materijala natrag u radnu rolu, sno u gotovo filmsko djelo upotrebom specijalnih alata (monta`ni stol, monta`na presa) i pribora (ljepljiva vrpca, olovka za pisanje po filmu, rukavice itd.). Noèvima na monta`noj presi, montaèr na èljenom (zadanom) mjestu — uvla~enje natrag u stol, — premotavanje materijala na po~etak cjeline koja se obra- |uje (kadra ili scene), rasijeca filmsku vrpcu (radni pozitiv) i odgovaraju}u perfovrpcu (tonski zapis). Odrezane isje~ke zatim spaja u èljeni redoslijed, a vi{kove materijala odlaè na stranu (na galge, u kutije ili role sirovog materijala). Na kreativnoj razini, klasi~na montaà ima jednu veliku dobru stranu — nelinearnost procesa. Naime, montaèr (redatelj, producent...) moè u bilo kojem trenutku odabrati na kojoj cjelini unutar filmskog djela èli raditi. Ima apsolutnu — pregledavanje reznog mjesta, tj. funkcionalnosti reza. Ako rez ne valja, proces se ponavlja od po~etka, a ako valja, isti proces se ponavlja za sljede}i rez, tj. za svaki rez u filmskom djelu. Iz toga slijedi da klasi~na filmska montaà ima brojne negativne strane: — velik gubitak vremena u samom procesu izrade promjena, slobodu u pristupu svim segmentima filmske cjeline, tj. — pad kreativne koncentracije uslijed trajanja procesa izra- moè graditi i obra|ivati film bilo na njegovu po~etku, srede promjena, dini, kraju ili gdje god mu, prema naho|enju, odgovara. Takvim pristupom materijalu kreativnost pojedinca ima mogu}nost velikog uzmaha, jer ne postoji kreativno zagu{enje kakvo bi stvarao linearni proces. — fizi~ki zamor kao posljedica procesa, — nepostojanje trenutnog pregledavanja (instant preview), pogotovo za efekte, Koji su onda razlozi za napu{tanje klasi~nog filmskog monta`nog procesa? — u fazi finog montiranja zbog reznih mjesta koja su preblizu na vrpci, fizi~ki je oteàn rad, materijal se ~upa i puca, te{ko je vra}ati izrezane kvadrate u radni materijal, Da bismo to shvatili, treba sagledati to~an redoslijed fizi~kih radnji u njihovu vremenskom nizu, koje montaèr mora obaviti u klasi~noj montaì kako bi na~inio jedan rez, bez obzira na to je li taj rez dobar ili nije. Redoslijed je sljede}i: — nemogu}e je izraditi i istodobno sa~uvati vi{e verzija iste scene od istog materijala, osim uz enormno pove}anje tro{kova, tj. dodatno kopiranje materijala, — nakon duljeg vremena spojnice na materijalu (ljepljiva vrpca) popu{taju pa ih treba obnoviti, ~ime se oteàva — premotavanje materijala do èljenog dijela, rad, — pregledavanje èljenog dijela materijala i pronalaènje reza, — velik financijski gubitak vezan uz materijal: pozitiv radna kopija, perfo-vrpce za sav ton, fila` vrpce, blank vrpce, start vrpce, inter-vrpce za izradu proba svih efekata, — obiljeàvanje reznog mjesta olovkom na minimalno dvije vrpce (slika i zvuk), u praksi naj~e{}e tri (slika i dva kanala zvuka), za izlazno rezno mjesto prethodnog kadra i za ulazno rezno mjesto sljede}eg kadra (zna~i, na {est mjesta), — velik gubitak vremena, novca i prostora na pravilno arhiviranje vi{kova materijala. Sve te negativne strane stoje nasuprot samo jednoj bitno pozitivnoj strani: nelinearnom pristupu materijalu. — izvla~enje materijala iz monta`nog stola, — rezanje vrpca na presi (naj~e{}e 2 do 3 vrpce), pritom jako paze}i na sinkronitet, Kakav je zapravo utjecaj tehnolo{kih karakteristika klasi~nog monta`nog procesa na kreativne mogu}nosti, tj. u kojim se granicama kretao monta`ni izraz u klasi~noj montaì? Prva i osnovna odrednica jest ~injenica da u klasi~noj mon- — izvla~enje iz stola vi{ka materijala do prethodnog reza, taì montaèr radi s jednom vrpcom slike, jednim kanalom. Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. 151
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 151 do 160 Ivasovi}, S.: Digitalna montaà Rijetko se upotrebljavaju dvije vrpce, a i kada se koristi druga, ona se ne upotrebljava simultano s prvom za istodobnu projekciju na jedan ekran, ve} sluì kao pomo} za lak{e pronalaènje materijala iz drugih rola, a pregledava se na drugom ekranu ili drugom segmentu istog ekrana. Na kreativnoj razini to zna~i sljede}e: Zbog tehnolo{kog ograni~enja rada sa samo jednim kanalom slike, montaèrova zada}a bila je rje{avanje vremenskih odnosa na me|ukadrovskoj razini bez zadiranja u sam sadràj kadra, tj. bez mogu}nosti mijenjanja slike. Istina, pojedini me|ukadrovski prijelazi kao {to su pretapanja, prebrisavanja i zavjese — {to su se nazna~avali u monta- ì a izvodili u laboratoriju — omogu}avali su montaèru zadiranje u unutarkadrovsku strukturu, u samu sliku. Oni su u pravilu kori{teni za prijelaze izme|u ve}ih cjelina, dakle relativno rijetko. Op}enito, vrlo je rijetko montaèr imao prilike raditi na izmjeni slikovnog sadràja kadra jer zbog tehnolo{ki sporog, nespretnog i skupog procesa taj su posao radili ljudi zaduèni za specijalne efekte, bilo na samom snimanju bilo u postprodukciji. Kada bi montaèr radio takve zahvate, on je zapravo, na osnovi svoga umjetni~kog osje}aja i iskustva, te konzultacija s filmskim laboratorijem, skiciranjem po~etka i kraja prijelaza na vrpci poku{avao pogoditi krajnji rezultat. Jer rezultat, dobar ili lo{, nije bio poznat sve do kraja laboratorijske obrade intermedijate — negativ vrpci. 152 1 Ovdje je postojala razlika izme|u kreativnog tretmana slike i zvuka. Zbog jednostavnije tehnologije reprodukcije, kreativni izraz vezan uz zvuk uvelike je napredovao s obzirom na sliku. Tehnologija je omogu}ila istodobnu reprodukciju nekoliko kanala zvuka (naj~e{}e do tri na klasi~nim monta`nim stolovima) i time dala montaèru novi kreativni izraz, mogu}nost zadiranja u unutarkadrovsku strukturu zvu~ne slike. Istodobnim kombiniranjem vi{e zvukova, odre|ivanjem razine njihove prezentnosti, kao i uspostavljanjem njihovih vremenskih odnosa, montaèr je stvarao strukture koje nisu bile zabiljeène tijekom snimanja. Dramatur{ki utjecaj takvog tretmana zvuka je golem. Ono za ~ime je trebalo teìti bio je isti takav pristup slici. Nabrojeni nedostaci potakli su pronalaske novih postupaka i rje{enja u proizvodnom procesu s tri osnovna cilja: — osloboditi {to vi{e vremena i energije za kreativnost, — smanjiti ili potpuno izbacili tro{kove pojedinih faza rada, — omogu}iti bolju kontrolu tehnolo{kih procesa. Propulzivnim razvojem digitalne tehnike i ra~unala, te njezinim masovnim uvo|enjem u svakodnevni ìvot, i poslovni i privatni, otvorile su se mogu}nosti za ispunjenje obaju uvjeta. No, najzanimljivije je ono {to nitko nije o~ekivao. Uvo|enje kompjutora, digitalne tehnike uop}e, u filmski proizvodni proces ne samo da je rije{ilo navedene probleme, ve} je dovelo do: — promjena kreativnog izraza svih klju~nih filmskih zanimanja, Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. — promjena u vremenskom slijedu pri dono{enju klju~nih odluka, odnosno kod klju~nih zanimanja do prebacivanja kreativnih odluka s jednog zanimanja na drugo, npr. prebacivanje izrade kompletnog kadra sa snimanja na postprodukciju, — stvaranja potpuno novih filmskih zanimanja. Put prema promjenama otvorila je konkurentska, od mnogih filma{a i prezrena, grana djelatnosti — televizija. Zbog svojega tehni~kog ustroja, televizijska je industrija stimulirala brz razvoj videotehnike i op}enito elektronike i time potakla promjene koje }e izmijeniti filmski svijet. Elektronska montaà Televizija se po~ela razvijati ubrzo nakon nastanka filma. Prva filmska projekcija bra}e Lumiere odràna je 1897. godine, a samo dvadesetak godina kasnije, 1919. godine, u Westinghouse laboratorijima u SAD-u Vladimir K. Zworkyn obavljao je prva istraìvanja televizijskih mogu}nosti. U travnju 1925. godine u Londonu, John Logie Baird predstavio je prvi »prakti~ni TV ure|aj«, kako ga je sam nazvao. 11. rujna 1928. godine TV stanica W2XAD emitirala je prvu ameri~ku TV dramu »The Queen’s Messenger«. Od tada pa sve do danas, prvenstvo u razvoju televizijske industrije drè Sjedinjene Ameri~ke Dràve. Od samih po~etaka novi medij bio je zanimljiv filmskim producentima i velikim studijima u SAD-u i Velikoj Britaniji zbog svojih marketin{kih i razvojnih potencijala. No, za potrebe ovog razmatranja televizija postaje interesantna tek pronalaskom prvih magnetoskopa jer oni predstavljaju za~etak elektroni~ke montaè. Iako se na prvi pogled ~ini jasno, va`no je napomenuti da je televizija, za postizanje èljenog cilja (emitiranje, snimanje, reprodukcija, obrada materijala), zbog svog tehni~kog ustroja, okrenuta elektroni~kim procesima, za razliku od filma koji je okrenut kemijskim procesima. Od po~etka pa do pedesetih godina za potrebe televizije u uporabi su bili kombinirani procesi. Emitiranje i prijem slike i zvuka obavljalo se elektroni~ki, ali se snimanje i obrada snimljenog materijala obavljala klasi~no filmski, kemijskomehani~kim procesom. S obzirom na to da se po »vremenskom karakteru« televizija razlikuje od filma (za razliku od filma televizija je u stanju gotovo trenutno prenijeti informacije velikom broju gledatelja na velikim udaljenostima), klasi~ni filmski proces biljeènja i obrade informacija, pogotovo dnevnih vijesti, bio je neprakti~an i spor. To je bio prvi razlog koji je ponukao inènjere na iznalaènje boljih tehni~kih rje{enja biljeènja slike i zvuka. Drugi veliki razlog bio je (rije~ je o SAD-u): zbog ~etiri razli~ite vremenske zone svi gledatelji nisu mogli pratiti isti program u isto vrijeme, ili bi jednom dijelu zemlje to bilo prerano (prije prime time2 termina) ili bi drugom dijelu to bilo prekasno (poslije prime time termina), zna~i trebalo je izmisliti jednostavan sustav snimanja programa uz mogu}nost brzog i jednostavnog reproduciranja snimljenog materijala. Idejni put za rje{enje tog problema bio je magnetofon, ure- |aj razvijen za potrebe radijske industrije. 3 Korijeni idejnog
Page 2 and 3:
ISSN 1330-7665 UDK 791.43/.45 Hrvat
Page 4 and 5:
PORTRET AUTORA: BORIVOJ DOVNIKOVI]
Page 6 and 7:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 8 and 9:
Page 10 and 11:
Page 12 and 13:
Page 14 and 15:
Page 16 and 17:
Page 18 and 19:
Page 20 and 21:
Page 22 and 23:
Page 24 and 25:
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31:
Page 32 and 33:
Page 34 and 35:
Page 36 and 37:
Page 38 and 39:
Page 40 and 41:
Page 42 and 43:
Page 44 and 45:
Page 46 and 47:
Page 48 and 49:
Page 50 and 51:
Dakako, nije to sve {to je Dovnikov
Page 52 and 53:
Page 54 and 55:
MOSKVA (Goldfish) 1996. (ìri) HIRO
Page 56 and 57:
OGLED IZ NOSTALGIJE Zoran Tadi} Vel
Page 58 and 59:
Page 60 and 61:
Page 62 and 63:
Page 64 and 65:
Page 66 and 67:
Page 68 and 69:
Page 70 and 71:
Page 72 and 73:
Page 74 and 75:
Page 76 and 77:
Page 78 and 79:
Page 80 and 81:
POLEMIKE / REAGIRANJA Damir Radi} U
Page 82 and 83:
FESTIVALI / PRIREDBE Nikica Gili} B
Page 84 and 85:
Page 86 and 87:
Natjecateljski program Hrvat. film.
Page 88 and 89:
FESTIVALI / PRIREDBE Stjepko Teàk
Page 90 and 91:
Page 92 and 93:
Page 94 and 95:
FESTIVALI / PRIREDBE Rada [e{i} Rot
Page 96 and 97:
Page 98 and 99:
Page 100 and 101:
Page 102 and 103: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 106 and 107: REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Film
Page 108 and 109: transformiranje Bullockove iz femin
Page 110 and 111: prepoznatljiv bez obzira na starosn
Page 112 and 113: mo}nije od svih zmajeva — Crvene
Page 114 and 115: akademskoj zajednici u francuskim A
Page 116 and 117: vrijeme isuvi{e eksponirani Ben Aff
Page 118 and 119: ODVA@NI KLINCI / RECESS: SCHOOL’S
Page 120 and 121: njim sudjeluje u plja~ki casina u k
Page 122 and 123: REKVIJEM ZA SNOVE / REQUIEM FOR A D
Page 124 and 125: dre|eno razli~itim vizualnim ekstra
Page 126 and 127: Koncipiran kao komedija apsurda u k
Page 128 and 129: REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Vide
Page 130 and 131: ma i za~udnim trenucima, a sve to n
Page 132 and 133: prvom ima i britanskog produkcijsko
Page 162 and 163: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Midhat Ajano
Page 178 and 179: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Irena Paulus
Page 196 and 197: Bilje{ke Hrvat. film. ljeto, Zagreb
Page 202 and 203:
ation of film emulsion as the two m
Page 204 and 205:
All this could also be said of Piot
Page 206 and 207:
O suradnicima Midhat Ajanovi} (Sara
show all

Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?