Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

More documents

Recommendations

Info

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 3 do 37 Krelja, P.; Turkovi} H.: Razgovor s Borivojem Dovnikovi}em B. D.: Razumljivo, bez toga se ne moè govoriti o animiranju. Danas se tipski {tiftovi (s tri rupe u papiru) nabavljaju u cijeloj Europi, no ti prvi {tiftovi bili su konstruirani da bi bilo pogodni za rupe od kancelarijske perforirke. Tek u Zagreb filmu, ~ini mi se, pet-{est godina kasnije, pre{li smo na tri {tifta. Posebno je bilo problema s crta}im papirom. îni mi se da smo do kraja Duga-filma upotrebljavali otpadni foto-papir iz Fotokemike. U odnosu na dana{nji animacijski papir bio je debeo, tj. prili~no neproziran. Na dana{njem specijalnom, tankom papiru moèmo raditi i sa {est slojeva, a tada ne vi{e od tri. P. K.: Kako je do{lo do podjele specijalisti~kih poslova? Tvoje se ime tamo pojavljuje kao ’pomo}nik animatora’, {to je to? B. D.: Na koncu, nakon godinu dana rada, kad smo zavr{ili film, svi crta~i su na {pici ozna~eni kao crta~i faza, iako smo Dela~ i ja, kasnije i Ico Voljevica, bili Walterovi pomo}nici, jer smo sve vi{e sami animirali, ~ak i cijele scene, ono {to Walter nije stigao na~initi ili {to je nama prepu{tao. H. T.: Prepustio ili dao? Kako je to radio? B. D.: Morao je prepu{tati jednostavnije sekvence, jer bi realizacija filma jo{ duè trajala da je do kraja sve sam radio. Dela~ je, na primjer, po njegovom layoutu, animirao uvodnu scenu trga s mno{tvom figura koje se kre}u okolo. A ja sam dobio da realiziram scenu u kojoj reporter Patkin kru- è}i oko tornjeva zgrade avionom odlije}e iz grada, ili patku koja se penje stepenicama. Kao pomo}nici animatora, mi smo ina~e scenama dodavali crteè-me|uekstreme i s kona~nim uputama davali fazerima, na{im pomo}nicima na definitivnu popunu. H. T.: A daj reci, gdje ste nalazili predlo{ke za animaciju, gdje ste gledali kako se animira? Kako ste znali kako izgledaju faze? B. D.: Animacija je ustvari analiza pokreta i dobar crta~ brzo }e savladati njene osnove. Nakon prvih, obi~no vrlo te{kih koraka, animator }e sve manje trebati {topericu, jer }e pokrete i detalje pokreta raditi po osje}aju. Uostalom, zato postoje probna, kontrolna snimanja pojedinih scena, koja slu- è da se pokreti korigiraju ili dodatnim ili ispravljenim crte- ìma. Sje}am se da smo Dela~ i ja na samom po~etku dobili od Waltera ogledni zadatak da ga realiziramo nizom faza. On nam je dao osnovne, klju~ne to~ke pokreta, koje nam sluè da akciju ispunimo svim potrebnim fazama pokreta. Figura pada na rub krova, odbija se i u saltu pada na zemlju. Naravno, nismo znali sistem. Poseban problem bio je taj salto u kojem se figura u padu mora okrenuti oko svoje osi. S tom scenom, koju bih danas izanimirao za nekoliko sati, mi smo se mu~ili tjedan dana. Da je Walter znao rje{enje, ne bi bilo problema. I on je traìo formulu. No, vrlo brzo krenulo se pravim putem. Ja se vi{e ne sje}am detaljnog razvoja te drame, ali je ~injenica da smo uskoro krenuli u realizaciju filma, zna~i u animaciju scena filma. Walter je postavljao radnje, numerirao crteè i predavao ih nama. H. T.: Aha, a on je i gledao Disneyja... Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. B. D.: Pa, gledao je, ali ni{ta nije studirao, ono zna{, da uzme vrpcu s Disneyjevim filmom pa pod pove}alo. Na taj je na~in zapravo te{ko otkrivati tajne animacije. Jednostavnije je da postavi{ radnju po osje}aju, a na kontrolnoj projekciji vidi{ je li stvar u redu. H. T.: Odmah ste snimali probne projekcije? B. D.: Kadgod se zavr{i neka sekvenca, naro~ito ako je komplicirana i nisi siguran u rezultat. Najzanimljivije je bilo kod prve probne projekcije, a to je ono s padom figure s krova, koju smo svaki za sebe Dela~ i ja radili tjedan dana. P. K.: Kakvu je reakciju izazvalo kad ste to vidjeli? B. D.: Walter i Norbert angaìrali su bili za snimatelja svog prijatelja Ota Hohnjeca, umjetni~kog fotografa i on je scene snimio 16-mm kamerom. Tog sve~anog dana kad je stigla kopija iz laboratorije, Oto se stao previ{e petljati s uvo|enjem filma u projektor, tako da je poslije tri poku{aja slika na zidu ponovo bila obrnuta. Na kraju je Hadì} uzviknuo: ’Moè i tako’. I mi smo tu historijsku projekciju odgledali s glavama dolje, naopako. Naravno da smo je ponavljali nekoliko puta. Crtani junak padao je na rub krova, odbijao se i padao na zemlju. Odu{evljenju nije bilo kraja. Volio bih znati gdje je ta crnobijela vrpca danas, postoji li uop}e. Bilo bi vi{e nego interesantno pogledati je sada, pedeset godina kasnije. H. T.: Na papiru ste napravili te scene? B. D.: Da. Onako kako smo ih izanimirali. Probna snimanja i sada se vr{e s crteìma na papiru. Tek kad se utvrdi da je pokret u redu ili nakon korektura, crteì se tu{em prenose na celuloid. P. K.: Te prve scene ra|ene su olovkom? B. D.: Da, olovkom. Olovkom se i ina~e i danas animira. P. K.: Je li Walter prihva}ao neke sugestije? B. D.: Za sugestije nije bilo ni potrebe, ni vremena. On je postavljao scene, glavne ekstreme, s osnovnom numeracijom crteà, objasnio je {to èli, i mi smo se bacali na posao. U po- ~etku smo nas dvojica kompletirali scene sa svim preostalim crteìma, fazama, no kad smo pro{irili ekipu sa svojim pomo}nicima, njima smo prepu{tali preostale me|ufaze (Karabaji}, Goldschmiedt, te Pu{ak, moj kolega s Likovne akademije). Kad se pokazala potreba za dodatnim crta~kim snagama, od kolega karikaturista iz redakcije prisko~io je u pomo} samo Ico Voljevica. Sje}am se da je on na~inio scene s vlakovima koji odlaze puni u SSSR i vra}aju se prazni odande. Kao arhitekt, on se brzo sna{ao u animacijskim problemima s perspektivom. S Walterom se dalo ugodno raditi. Nikada nije psovao, nije nikada u ìvotu vikao, bio je izrazito dobro}udan, {to je pomagalo u poslu. Ja mu donesem materijal, on gleda (vje~na cigareta u lijevoj ruci) i vidim da ima primjedbu. ’Semti bigulicu’ — ka{ljucne. Najve}a psovka je bila ’Semti bigulicu’, a {ta je bigulica, ni danas ne znam. ’Semti bigulicu, daj ovo ispravi.’ Tako je rje{avao stvari. Jednog dana, na svu sre}u to je bilo na samom po~etku, Dela~ je do{ao do novog rje{enja u animaciji i faziranju, do tzv. sistema sredine, koji je uostalom ve} bio poznat u svijetu. Da bi do{ao do srednje pozicije izme|u dva krajnja poloàja po- 13
14 Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 3 do 37 Krelja, P.; Turkovi} H.: Razgovor s Borivojem Dovnikovi}em Bordo u Duga filmu 1951. kreta, skinuo je papire s ekstremima i stavio jedan crte` na drugi (na staklenoj radnoj povr{ini sa svjetlom odozdo), da bi izme|u njih na~inio srednji crte`, me|uekstrem ili me|ufazu. Veoma je te{ko to opisati ovako bez zornog prikaza na crta}em stolu, ali vjerujte mi da nam je to revolucioniralo animacijski trud. Prije toga za svaki pokret, za svaki niz faza pokreta, radili smo beskrajne sheme s raznobojnim olovkama da bismo se sna{li u moru linija. Odjednom nam je sve to otpalo, i preuzeli smo na~in do kojega bismo bilo kad svakako morali do}i. Dela~u se to ukazalo, kao, uostalom, svi animacijski trikovi koji su nam danas sasvim normalni. P. K.: Da li je postojao precizan scenaristi~ki predloàk po kome se radio Veliki miting? B. D.: Bio je. Vjerojatno se mijenjao u radu, ali je postojao. Osnovnu pri~u napisao je Mirko Tri{ler, a kona~an scenarij djelo je vi{e ljudi, pa je Hadì} dao da se napi{e na {pici da je autor scenarija kolektiv. Vjerujem da su na doradi scenarija radili Fadil, Marcel ûkli, Norbert, Tri{ler, a vjerojatno i Walter. P. K.: Pitanje glazbe je bilo koncipirano ve} za samoga rada ili tek na kraju? B. D.: Na kraju. Ja nisam bio u tom poslu, pa ne mogu govoriti iz prve ruke, ali znam da je autor muzike bio Eduard Gloz, koji je bio iskusan muzi~ar, poznat skladatelj zabavne muzike tridesetih i ~etrdesetih godina, ali je, kao i mi, bio po~etnik u crtanom filmu. On je autor mnogih zabavnih hitova tog vremena, a najpoznatija je pjesma îm se sedne{, Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. ~im se sedne{, za koju se smatra da je narodna umotvorina, a tekst je napisao upravo Nobika Neugebauer. Nobika je ina~e radio sve tekstove za stripove svoga brata. H. T.: I zvuk je bila Walterova domena? B. D.: Ne, Nobika se o tome brinuo, on je bio nominalni re- ìser filma. Kad je animacija bila gotova, pa zatim preno{enje crteà na celuloid i snimanje, Walter je valjda malo odahnuo. Nobika je preuzeo brigu o ozvu~enju. Mislim da se to moglo bolje napraviti. Zvu~na obrada, posebno {umova, ispod je nivoa crteà i animacije. P. K.: Jesu li se pravili mo`da neki posebni zvu~ni efekti? B. D.: Naravno, kao i za igrane filmove. To su izvodili imitatori (Dòzef Sudar, Stevo Vujatovi}), a za {umove se brinula montaèrka Lidija Joji}. Glazbu i zvu~na obrada Velikog mitinga zavr{ena je u novim prostorijama, u Duga-filmu, kamo se iz redakcije Kerempuha preselio ~itav pogon crtanog filma. âk smo neke zadnje celuloidne folije zavr{avali u Duga filmu. Fadil je prije toga oti{ao s nezavr{enim filmom u Beograd, u saveznu Komisiju za film, koja je bila odu{evljena materijalom i vjerojatno jednoglasno odobrila da se u Zagrebu osnuje (prvo) poduze}e za crtani film. Fadil mi je nedavno pokazao dokument s tom odlukom. Duga film H. T.: Po~eo si govoriti o Dugi, da ste tamo zavr{avali Veliki Miting? Kako je to bilo? B. D.: Pri kraju rada na Velikom mitingu znalo se da ulazimo u poduze}e, nije se jo{ znalo ime. I naravno, trebalo je na}i prostorije u gradu koje bi nam odgovarale. Ne znam kako se do{lo do rje{enja, to morate pitati Fadila Hadì}a, ali dobili smo prvi i drugi kat velike zgrade na uglu tada{nje Adìjine i Dra{kovi}eve ulice, nasuprot dana{njem Sheratonu. Dotada je tamo bio Naftaplin, koji je preselio u Savsku ulicu. P. K.: Je li Veliki miting javno prikazan na sve~anoj premijeri? B. D.: O, bio je prikazan u predigri premijere Bakonja fra Brne (Fedor Hanèkovi}), uo~i Prvog maja, pedeset prve godine u kinu Balkan (danas Europa). Bilo je nevjerojatno, vrlo sve~ano, svi smo bili veoma uzbu|eni. Film je bio senzacija — prvi na{ umjetni~ki crtani film za javno prikazivanje! H. T.: A da li je to bila slu`bena premijera, s politi~arima i time? B. D.: Pa vjerojatno, toga se ja ne sje}am, bila je puna dvorana. S obzirom da je i igrani film bio mlad, premijere svih doma}ih filmova bile su uvijek velik dru{tveni doga|aj. Veliki miting poslije se neko vrijeme prikazivao u filmskim programima na Trgu Republike (Jela~i}evom placu) na ogromnom ekranu iznad prolaza Harmica. Osim tramvaja, nije bilo zna~ajnijeg prometa preko Trga, pa su mase ljudi nave- ~er pratile filmske programe na otvorenom. Bilo je zanimljivo prolaziti u to doba Trgom i slu{ati reakcije publike. P. K.: Je li se pisalo o Velikom mitingu?
Page 2 and 3: ISSN 1330-7665 UDK 791.43/.45 Hrvat
Page 4 and 5: PORTRET AUTORA: BORIVOJ DOVNIKOVI]
Page 6 and 7: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 50 and 51: Dakako, nije to sve {to je Dovnikov
Page 54 and 55: MOSKVA (Goldfish) 1996. (ìri) HIRO
Page 56 and 57: OGLED IZ NOSTALGIJE Zoran Tadi} Vel
Page 64 and 65:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 66 and 67:
Page 68 and 69:
Page 70 and 71:
Page 72 and 73:
Page 74 and 75:
Page 76 and 77:
Page 78 and 79:
Page 80 and 81:
POLEMIKE / REAGIRANJA Damir Radi} U
Page 82 and 83:
FESTIVALI / PRIREDBE Nikica Gili} B
Page 84 and 85:
Page 86 and 87:
Natjecateljski program Hrvat. film.
Page 88 and 89:
FESTIVALI / PRIREDBE Stjepko Teàk
Page 90 and 91:
Page 92 and 93:
Page 94 and 95:
FESTIVALI / PRIREDBE Rada [e{i} Rot
Page 96 and 97:
Page 98 and 99:
Page 100 and 101:
Page 102 and 103:
Page 104 and 105:
Page 106 and 107:
REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Film
Page 108 and 109:
transformiranje Bullockove iz femin
Page 110 and 111:
prepoznatljiv bez obzira na starosn
Page 112 and 113:
mo}nije od svih zmajeva — Crvene
Page 114 and 115:
akademskoj zajednici u francuskim A
Page 116 and 117:
vrijeme isuvi{e eksponirani Ben Aff
Page 118 and 119:
ODVA@NI KLINCI / RECESS: SCHOOL’S
Page 120 and 121:
njim sudjeluje u plja~ki casina u k
Page 122 and 123:
REKVIJEM ZA SNOVE / REQUIEM FOR A D
Page 124 and 125:
dre|eno razli~itim vizualnim ekstra
Page 126 and 127:
Koncipiran kao komedija apsurda u k
Page 128 and 129:
REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Vide
Page 130 and 131:
ma i za~udnim trenucima, a sve to n
Page 132 and 133:
prvom ima i britanskog produkcijsko
Page 134 and 135:
Page 136 and 137:
Page 138 and 139:
Page 140 and 141:
Page 142 and 143:
Page 144 and 145:
Page 146 and 147:
Page 148 and 149:
Page 150 and 151:
Page 152 and 153:
STUDIJE I ISTRA@IVANJA Sergej Ivaso
Page 154 and 155:
Page 156 and 157:
Page 158 and 159:
Page 160 and 161:
Page 162 and 163:
STUDIJE I ISTRA@IVANJA Midhat Ajano
Page 164 and 165:
Page 166 and 167:
Page 168 and 169:
Page 170 and 171:
Page 172 and 173:
Page 174 and 175:
Page 176 and 177:
Page 178 and 179:
STUDIJE I ISTRA@IVANJA Irena Paulus
Page 180 and 181:
Page 182 and 183:
Page 184 and 185:
Page 186 and 187:
Page 188 and 189:
Page 190 and 191:
Page 192 and 193:
Page 194 and 195:
Page 196 and 197:
Bilje{ke Hrvat. film. ljeto, Zagreb
Page 198 and 199:
Page 200 and 201:
Page 202 and 203:
ation of film emulsion as the two m
Page 204 and 205:
All this could also be said of Piot
Page 206 and 207:
O suradnicima Midhat Ajanovi} (Sara
show all

Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?