Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (<strong>2001</strong>), br. <strong>26</strong>, str. 132 do 150 Kukuljica, M.: Nove elektronske tehnologije...<br />
skog medija. Znakovito je da su tijekom 1999. godine otvoreni<br />
Filmski muzeji u Oslu i Torinu. Pripreme za realizaciju<br />
cjelovitog projekta filmskog muzeja zapo~eo je [vedski <strong>filmski</strong><br />
institut.<br />
Nestat }e potreba proizvodnje filmske vrpce jer ako nema kinodvorana<br />
nema potrebe izra|ivati filmske kopije i nepotreban<br />
je ~itav laboratorijski proces obrade filmskog gradiva.<br />
Elektronska projekcija svodi film na filmskoj vrpci na muzejski<br />
artefakt i on vi{e ne}e biti proizvod za masovnu proizvodnju<br />
i distribuciju. Ostat }e samo nekoliko specijaliziranih<br />
<strong>filmski</strong>h laboratorija koji }e se posvetiti restauriranju filmova,<br />
izradbi starih sustava ru~no bojenih filmova i sl. Odluka<br />
nekih <strong>filmski</strong>h arhiva da uz filmske arhive otvaraju specijalizirane<br />
filmske laboratorije za crnobijeli film bila je vizionarska<br />
odluka.<br />
Povjesni~ari filma i <strong>filmski</strong> arhivisti, poznavatelji povijesti<br />
filmske tehnologije lako mogu utvrditi niz <strong>filmski</strong>h tehnologija<br />
koje su razvitkom filma i pored ostvarenih estetskih i<br />
prihvatljivih tehni~kih karakteristika, nestale iz uporabe:<br />
Vitaphone sustav s reprodukcijom tona s gramofonske plo~e,<br />
Technicolorov sustav reprodukcije dvije boje,<br />
Nitratni film i tradicionalna emulzija s visokim postotkom<br />
srebra tako|er je nestala, kao i<br />
Technicolorov imbibicijski postupak, 38 sustav kopiranja filmske<br />
vrpce u boji.<br />
Nestao je format 16 mm preokretne filmske vrpce. Utjecaj<br />
televizije i videozapisa uni{tio je ovu izvrsnu tehnologiju<br />
koja je tako|er pored izradbe `urnala izgubila svoje pravo<br />
podru~je prezentacija ne samo obrazovnih sadr`aja ve} i najzna~ajnijih<br />
djela iz povijesti kinematografije putem izradbe<br />
velikog <strong>broj</strong>a jeftinih 16 mm kopija klasi~nih <strong>filmski</strong>h djela<br />
na tom formatu za obrazovne svrhe.<br />
Kodachrome, vrlo kvalitetna filmska vrpca u boji posebno<br />
omiljena kod nezavisnih producenata nestao je u formatu 35<br />
mm i ostao je jo{ samo na 16 mm formatu.<br />
Filmski se arhivisti moraju aktivno uputiti i obrazovati za<br />
novo podru~je digitalne tehnologije kao {to su nekada shvatili<br />
da bez poznavanja principa filmske tehnologije, laboratorijskih<br />
postupaka i zajedni~kog rada sa stru~njacima u<br />
<strong>filmski</strong>m laboratorijima, istra`iva~ima, ne mogu obavljati<br />
svoje zadatke na za{titi i restauraciji filmskog gradiva. U<br />
kratkom vremenskom roku moraju upoznati i ovladati novim<br />
sredstvima u domeni elektronskih medija koji pro{iruju<br />
tradicionalne metode restauracije i za{tite filmskog gradiva.<br />
U prvoj fazi prilagodbe novom mediju digitalne tehnologije,<br />
treba pri}i zajedni~kom radu sa specijalistima, operaterima<br />
na ra~unalnim stanicama da bi se ostvarili potrebni standardi<br />
prijenosa filma na videozapis, tako da se filmsko djelo<br />
mo`e cjelovito skenirati, pro~itati, popraviti i u novom restauriranom<br />
obliku vratiti na filmsku vrpcu. Potrebno je ve}<br />
sada dati punu potporu obrazovanju <strong>filmski</strong>h arhivista i njihovu<br />
upoznavanju prakse digitalnog medija jer to tra`e zadaci<br />
za{tite i restauracije filma, koje ve} u sada{nje vrijeme<br />
nije mogu}e rje{avati tradicionalnim fotografskokemijskim<br />
metodama i postupcima.<br />
146<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>26</strong>/<strong>2001</strong>.<br />
10.2. Otkri}e novog idealnog medija za trajnu<br />
pohranu pokretnih slika<br />
Me|unarodno udru`enje <strong>filmski</strong>h arhiva (FIAF) i njegova<br />
Tehni~ka komisija svjesni su da se od <strong>filmski</strong>h arhiva ne<br />
mo`e o~ekivati otkri}e idealnog novog medija za trajnu pohranu<br />
filmskog gradiva i drugih pokretnih slika. Intenzivan<br />
razvitak digitalne tehnologije postupno otkriva pojedine dijelove<br />
koji }e se s daljnjim napretkom spojiti u cjelovit sustav<br />
za budu}i medij za trajnu pohranu filmskog gradiva i drugih<br />
pokretnih slika. Tehni~ka komisija zapo~ela je temeljit rad<br />
na specificiranju kakav bi to medij trebao biti. Takav sustav<br />
morao bi zadovoljiti neke osnovne karakteristike:<br />
1. Transparentnost: osnovni zadatak jest razviti tehni~ku<br />
osnovu za prijenos: film — digitalni medij — film, {to<br />
zna~i stvoriti takav sustav koji mo`e pro~itati sve podatke<br />
i to s negativa, kopije s finim zrnom, i filmske kopije bilo<br />
kojeg formata, ili na~ina na koji je razvijena. To dalje<br />
pretpostavlja pohranjivanje svih tih informacija u digitalnom<br />
sustavu i vra}anje informacija na na~in da niti jedno<br />
o{te}enje ili ostatak biv{ih procesa kopiranja ne}e biti vra-<br />
}eni na filmsku vrpcu. Tako dobivena filmska kopija ne bi<br />
se smjela razlikovati od originalnog negativa.<br />
2. Pohrana s mogu}no{}u ostvarivanja visoke gusto}e (high<br />
density storage) karakteristi~ne za original negativ. Budu-<br />
}i da je elektronska pohrana podataka i manipulacija tim<br />
podacima teoretski superiorna fotokemijskom sustavu filma,<br />
logi~no je da bi se medij za trajnu pohranu u budu}nosti<br />
trebao razviti u elektroni~koj formi. Pohrana podataka<br />
mora osigurati informacije jednake onima koje se nalaze<br />
na originalnom negativu 35 mm. Treba imati na umu,<br />
kad se razvija ovakav superiorni medij za trajnu pohranu<br />
podataka pored 35 mm originalnog negativa i nove negative<br />
izuzetno visoke rezolucije (Kodak 5245, 65 mm ili<br />
IMX), kao i nove medije koji se stvaraju koji imaju ve}u<br />
sliku od kinematografskog ekrana, pa ~ak i na sliku u tri<br />
dimenzije.<br />
3. Ovakav digitalni medij za trajnu pohranu podataka pokretnih<br />
slika mora imati fleksibilnost da mo`e de{ifrirati<br />
razli~ite koli~ine i tipove informacija po jednom kvadratu.<br />
Va`no je da ovakav idealni medij za trajnu pohranu<br />
podataka mora biti u stanju prihvatiti sve sada{nje oblike,<br />
formate filma i elektronske zapise preko telekina ili skenera<br />
analogno-digitalnom konverzijom, te isto tako prenositi<br />
informacije na sada{nje i budu}e formate.<br />
4. Filmski arhivisti po prirodi svog posla od takvog medija<br />
o~ekuju da se pohranjeno filmsko gradivo u takvom mediju<br />
bez ikakvih pote{ko}a mo`e konvertirati u svoj originalni<br />
oblik.<br />
5. I u daljoj budu}nosti postojat }e razli~iti me|unarodni<br />
standardi televizijskog prijenosa, videoformati. Filmska<br />
podloga, ili sustav, postojat }e kao originalni materijal,<br />
format. Da bi se ostvario idealni medij za trajnu pohranu<br />
pokretnih slika a postoji toliko mnogo formata i proporcija<br />
i druga~ijih gusto}a nastalih iz originalnog formata,<br />
kod za pohranu morao bi biti univerzalni standard neovisan<br />
o specifi~noj opremi, sustavima ili aplikacijama. Mo`da<br />
}e to zahtijevati i preinake opreme i razli~itih tehnika<br />
a da bi se slikovni znak mogao preseliti iz pohrani{ta u
Change language