Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

More documents

Recommendations

Info

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 132 do 150 Kukuljica, M.: Nove elektronske tehnologije... teksta u kojem je film nastao. Pored izvanredne kvalitete slike bitna je njena autenti~nost i prikazivanje restauriranih filmova u uvjetima koji }e biti najbliì njihovom prikazivanju u vrijeme nastanka. Bez povijesnog iskustva, poznavanje konteksta u kojem je film proizveden i prikazivanja na autenti~an na~in (po{tivanje formata, brzine, projekcije) u adekvatno opremljenom prostoru kinodvorane, nema cjelovitog filmskog arhivskog djelovanja. datelji u ìvo na ~itavoj planeti istodobno gledaju kazali{nu predstavu iz Londona ili New Yorka, premijeru opere iz milanske Scalle i sl. Ve} sada se u SAD-u po~elo raspravljati kako sprije~iti piratstvo bez obzira {to je rije~ o satelitskim prijenosima, koje samo u SAD-u godi{nje proizvo|a~e stoji od jedne do ~etiri milijarde USD. 10. Budu}nost filma i za{tite i restauracije filmskog gradiva Mnogi istraìva~i, poznavatelji najmo}nije ameri~ke filmske industrije, najavljuju po~etkom tre}eg tisu}lje}a zavr{etak kinematografskog filma. Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. 145 38 Na na~in kako se on ve} danas proizvodi, ve} veliki dio predprodukcije, produkcije i postprodukcije (elektronska montaà) odvija se na elektronskom mediju. Umjesto projektora u filmskim kabinama bit }e instalirani digitalni strojevi za reprodukciju elektronskih zapisa (ve} imamo iskustvo videotopova), koji }e davati istu kvalitetu slike na ekranu. Za{tita od kradljivaca audiovizualnih dobara mo`da }e jo{ neko vrijeme zadràti filmski vrpcu u kinodvoranama, jer je lak{e kontrolirati, ali i tro{kovi novog sustava. Sada{nja cijena digitalnog projektora kre}e se izme|u 100.000-200.000 USD, {to bi za ameri~kih 33.000 filmskih ekrana zna~ilo izdatak od 6, 6 milijardi USD. Tko }e to platiti? Prisjetimo se, pred tek nekoliko godina sli~no je pitanje bilo postavljeno i pri uvo|enju ra~unala. Sada ih posjeduje svaka druga obitelj. Pitanje formata filmskog ili nekog drugog spektakularnijeg ekrana bit }e lako rije{iti. Da li }emo imati potrebu uop}e gledati film u zatvorenom prostoru koji preko stotinu godina zovemo kinodvoranama to moramo pri~ekati i doìvjeti u {to }e se pretvoriti ljudska potreba kolektivnog gledanja filma? Filmska industrija jedna je od najstarijih industrijskih Veliko iznena|enje me|u filmskim stru~njacima izazvalo je tehnologija koja djeluje bez velikih temeljnih koncepcijskih prikazivanje znanstveno-popularnog filma Ratovi zvijezda: promjena posljednjih 50 godina sada je suo~ena s velikom i Fantomska prijetnja redatelja Georga Lucasa, dovr{enog izuzetno mo}nom konkurencijom koja se izuzetno brzo ra- 1998. godine. U SAD-u projekcija ovog filma na nizu specizvija na novim digitalnim sustavima (na primjer DVD). jaliziranih prezentacija odvijala se preko digitalnih projektora, tj. kao rezultat zbroja niza brojki. U oùjku 1999. godine na sajmu vlasnika kinodvorana u Las Vegasu kompanije Texas Instruments i Hughes-JVC podvrgnule su svoje digitalne projektore javnoj usporedbi i prosudbi. Podloga za projekciju nije celuloidna filmska vrpca ve} sloèni ra~unarski program. U ostalom dijelu svijeta zbog velike skupo}e navedene opreme film se prikazivao uporabom klasi~nih filmskih kopija. Film je u svom sloènom obliku i zahtjevnosti stvaranja novih specijalnih efekata, nastao i u produkcijskom dijelu velikim dijelom na mo}nim ra~unalnim stanicama. Odre|eni prizori dogra|ivani su uporabom prije snimljenog slikovnog zapisa, koji je tako|er »prepisan« na jezik brojki. Budu}nost je vrlo bliska kao i vrijeme kad }e nestati klasi~ni kinoprojektor i filmska vrpca. Digitalne slike na ekranu bit }e uvijek nove i neo{te}ene i na taj na~in. iz jednog centra prenosit }e se u tisu}e gradova u svijetu istodobno, uz pomo} satelita. Gospodarska logika ili preciznije re~eno logika profita je neumoljiva. Cijena izradbe jedne filmske kopije u SAD-u stoji 2.000 USD a za velike i komercijalno uspje{ne Krajem 1998. godine nastupila je revolucija u kvaliteti slike s uvo|enjem digitalne televizije u SAD-u. Predvi|eno je da prijelaz s analognog na digitalni medij u SAD-u, proizvodnja i emitiranje, na televiziji treba trajati 10 godina. Pretpostavlja se da }e ukupna zamjena opreme, televizijske za proizvodnju i emitiranje programa, kao i sveukupne ku}ne opreme, stajati izme|u 200 i 300 milijardi dolara. Do primjene digitalne tehnologije ve} je do{lo u okviru satelitskog programa dok }e »zemaljska« europska televizija koja se emitira s oda{ilja~a sa zemlje kaskati dugi niz godina i europski televizijski sustav udaljit }e se jo{ vi{e od onog u SAD-u. Stvaranje kinematografskog filma, proizvodnja, laboratorijska obrada, distribucija, prikazivanje u kinodvoranama kompleksan je proces i iz svakog dijela ovog jedinstvenog lanca izvla~i se ekonomska snaga kinematografske djelatnosti. Gubitak jednog dijela ovog lanca djeluje povratno na ~itavi sustav. Sada{nji pogled u trendove u najskorijoj povijesti medija ukazuje na ~injenicu da }e elektronski mediji preuzeti ~itav kompleks kinematografije po~etkom sljede}eg desetlje}a. projekte potrebno je uloìti i preko pet milijuna USD samo u kopije filmova. Za prikazivanje filma Titanic redatelja Jamesa Camerona iz 1997. godine za spomenutih 7.000 kopija trebalo je uloìti 14 milijuna USD. 10.1. Nestanak filmske infrastrukture Izumom elektronske projekcije nestat }e ~itava infrastuktura za prikazivanje filmova (kinoprojektori, kinodvorane, obu~eni kinooperateri). Pitanje je {to }e tada biti s arhivskim Digitalna distribucija omogu}it }e prikazivanje filmova di- filmskim dvoranama (kinoteke) ~ija je osnovna funkcija priljem svijeta istodobno za mali dio ovog tro{ka. U multipleks kazivanja filmskih djela iz odre|enih razdoblja povijesti ki- kinodvoranama, uobi~ajeni na~in gradnje kinodvorana u nematografije kao artefakata odre|enog vremena putem re- svijetu: ~etiri kinodvorane povezane jednom kinokabinom, trospektivnih programa, oblikovanja prostora, opreme i sl. vi{e ne}e trebati prenositi te{ke filmske role nego samo pri- Uskoro }e postati muzejske kinodvorane i zato iniciranje tisnuti gumb. Internet, prvi nositelj globalne revolucije u do- projekta osnivanja filmskih muzeja diljem Europe, inicijatistupnosti informacija, ukazao je na sve mogu}nosti koje nam vu su dale nordijske zemlje na ~elu sa [vedskim filmskim in- nudi elektronski medij. Sateliti }e uskoro omogu}iti da glestitutom, prati ovo neminovno usmjerenje i sudbinu film-
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 132 do 150 Kukuljica, M.: Nove elektronske tehnologije... skog medija. Znakovito je da su tijekom 1999. godine otvoreni Filmski muzeji u Oslu i Torinu. Pripreme za realizaciju cjelovitog projekta filmskog muzeja zapo~eo je [vedski filmski institut. Nestat }e potreba proizvodnje filmske vrpce jer ako nema kinodvorana nema potrebe izra|ivati filmske kopije i nepotreban je ~itav laboratorijski proces obrade filmskog gradiva. Elektronska projekcija svodi film na filmskoj vrpci na muzejski artefakt i on vi{e ne}e biti proizvod za masovnu proizvodnju i distribuciju. Ostat }e samo nekoliko specijaliziranih filmskih laboratorija koji }e se posvetiti restauriranju filmova, izradbi starih sustava ru~no bojenih filmova i sl. Odluka nekih filmskih arhiva da uz filmske arhive otvaraju specijalizirane filmske laboratorije za crnobijeli film bila je vizionarska odluka. Povjesni~ari filma i filmski arhivisti, poznavatelji povijesti filmske tehnologije lako mogu utvrditi niz filmskih tehnologija koje su razvitkom filma i pored ostvarenih estetskih i prihvatljivih tehni~kih karakteristika, nestale iz uporabe: Vitaphone sustav s reprodukcijom tona s gramofonske plo~e, Technicolorov sustav reprodukcije dvije boje, Nitratni film i tradicionalna emulzija s visokim postotkom srebra tako|er je nestala, kao i Technicolorov imbibicijski postupak, 38 sustav kopiranja filmske vrpce u boji. Nestao je format 16 mm preokretne filmske vrpce. Utjecaj televizije i videozapisa uni{tio je ovu izvrsnu tehnologiju koja je tako|er pored izradbe ùrnala izgubila svoje pravo podru~je prezentacija ne samo obrazovnih sadràja ve} i najzna~ajnijih djela iz povijesti kinematografije putem izradbe velikog broja jeftinih 16 mm kopija klasi~nih filmskih djela na tom formatu za obrazovne svrhe. Kodachrome, vrlo kvalitetna filmska vrpca u boji posebno omiljena kod nezavisnih producenata nestao je u formatu 35 mm i ostao je jo{ samo na 16 mm formatu. Filmski se arhivisti moraju aktivno uputiti i obrazovati za novo podru~je digitalne tehnologije kao {to su nekada shvatili da bez poznavanja principa filmske tehnologije, laboratorijskih postupaka i zajedni~kog rada sa stru~njacima u filmskim laboratorijima, istraìva~ima, ne mogu obavljati svoje zadatke na za{titi i restauraciji filmskog gradiva. U kratkom vremenskom roku moraju upoznati i ovladati novim sredstvima u domeni elektronskih medija koji pro{iruju tradicionalne metode restauracije i za{tite filmskog gradiva. U prvoj fazi prilagodbe novom mediju digitalne tehnologije, treba pri}i zajedni~kom radu sa specijalistima, operaterima na ra~unalnim stanicama da bi se ostvarili potrebni standardi prijenosa filma na videozapis, tako da se filmsko djelo moè cjelovito skenirati, pro~itati, popraviti i u novom restauriranom obliku vratiti na filmsku vrpcu. Potrebno je ve} sada dati punu potporu obrazovanju filmskih arhivista i njihovu upoznavanju prakse digitalnog medija jer to traè zadaci za{tite i restauracije filma, koje ve} u sada{nje vrijeme nije mogu}e rje{avati tradicionalnim fotografskokemijskim metodama i postupcima. 146 Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. 10.2. Otkri}e novog idealnog medija za trajnu pohranu pokretnih slika Me|unarodno udruènje filmskih arhiva (FIAF) i njegova Tehni~ka komisija svjesni su da se od filmskih arhiva ne moè o~ekivati otkri}e idealnog novog medija za trajnu pohranu filmskog gradiva i drugih pokretnih slika. Intenzivan razvitak digitalne tehnologije postupno otkriva pojedine dijelove koji }e se s daljnjim napretkom spojiti u cjelovit sustav za budu}i medij za trajnu pohranu filmskog gradiva i drugih pokretnih slika. Tehni~ka komisija zapo~ela je temeljit rad na specificiranju kakav bi to medij trebao biti. Takav sustav morao bi zadovoljiti neke osnovne karakteristike: 1. Transparentnost: osnovni zadatak jest razviti tehni~ku osnovu za prijenos: film — digitalni medij — film, {to zna~i stvoriti takav sustav koji moè pro~itati sve podatke i to s negativa, kopije s finim zrnom, i filmske kopije bilo kojeg formata, ili na~ina na koji je razvijena. To dalje pretpostavlja pohranjivanje svih tih informacija u digitalnom sustavu i vra}anje informacija na na~in da niti jedno o{te}enje ili ostatak biv{ih procesa kopiranja ne}e biti vra- }eni na filmsku vrpcu. Tako dobivena filmska kopija ne bi se smjela razlikovati od originalnog negativa. 2. Pohrana s mogu}no{}u ostvarivanja visoke gusto}e (high density storage) karakteristi~ne za original negativ. Budu- }i da je elektronska pohrana podataka i manipulacija tim podacima teoretski superiorna fotokemijskom sustavu filma, logi~no je da bi se medij za trajnu pohranu u budu}nosti trebao razviti u elektroni~koj formi. Pohrana podataka mora osigurati informacije jednake onima koje se nalaze na originalnom negativu 35 mm. Treba imati na umu, kad se razvija ovakav superiorni medij za trajnu pohranu podataka pored 35 mm originalnog negativa i nove negative izuzetno visoke rezolucije (Kodak 5245, 65 mm ili IMX), kao i nove medije koji se stvaraju koji imaju ve}u sliku od kinematografskog ekrana, pa ~ak i na sliku u tri dimenzije. 3. Ovakav digitalni medij za trajnu pohranu podataka pokretnih slika mora imati fleksibilnost da moè de{ifrirati razli~ite koli~ine i tipove informacija po jednom kvadratu. Va`no je da ovakav idealni medij za trajnu pohranu podataka mora biti u stanju prihvatiti sve sada{nje oblike, formate filma i elektronske zapise preko telekina ili skenera analogno-digitalnom konverzijom, te isto tako prenositi informacije na sada{nje i budu}e formate. 4. Filmski arhivisti po prirodi svog posla od takvog medija o~ekuju da se pohranjeno filmsko gradivo u takvom mediju bez ikakvih pote{ko}a moè konvertirati u svoj originalni oblik. 5. I u daljoj budu}nosti postojat }e razli~iti me|unarodni standardi televizijskog prijenosa, videoformati. Filmska podloga, ili sustav, postojat }e kao originalni materijal, format. Da bi se ostvario idealni medij za trajnu pohranu pokretnih slika a postoji toliko mnogo formata i proporcija i druga~ijih gusto}a nastalih iz originalnog formata, kod za pohranu morao bi biti univerzalni standard neovisan o specifi~noj opremi, sustavima ili aplikacijama. Mo`da }e to zahtijevati i preinake opreme i razli~itih tehnika a da bi se slikovni znak mogao preseliti iz pohrani{ta u
Page 2 and 3:
ISSN 1330-7665 UDK 791.43/.45 Hrvat
Page 4 and 5:
PORTRET AUTORA: BORIVOJ DOVNIKOVI]
Page 6 and 7:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 8 and 9:
Page 10 and 11:
Page 12 and 13:
Page 14 and 15:
Page 16 and 17:
Page 18 and 19:
Page 20 and 21:
Page 22 and 23:
Page 24 and 25:
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31:
Page 32 and 33:
Page 34 and 35:
Page 36 and 37:
Page 38 and 39:
Page 40 and 41:
Page 42 and 43:
Page 44 and 45:
Page 46 and 47:
Page 48 and 49:
Page 50 and 51:
Dakako, nije to sve {to je Dovnikov
Page 52 and 53:
Page 54 and 55:
MOSKVA (Goldfish) 1996. (ìri) HIRO
Page 56 and 57:
OGLED IZ NOSTALGIJE Zoran Tadi} Vel
Page 58 and 59:
Page 60 and 61:
Page 62 and 63:
Page 64 and 65:
Page 66 and 67:
Page 68 and 69:
Page 70 and 71:
Page 72 and 73:
Page 74 and 75:
Page 76 and 77:
Page 78 and 79:
Page 80 and 81:
POLEMIKE / REAGIRANJA Damir Radi} U
Page 82 and 83:
FESTIVALI / PRIREDBE Nikica Gili} B
Page 84 and 85:
Page 86 and 87:
Natjecateljski program Hrvat. film.
Page 88 and 89:
FESTIVALI / PRIREDBE Stjepko Teàk
Page 90 and 91:
Page 92 and 93:
Page 94 and 95:
FESTIVALI / PRIREDBE Rada [e{i} Rot
Page 96 and 97: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 106 and 107: REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Film
Page 108 and 109: transformiranje Bullockove iz femin
Page 110 and 111: prepoznatljiv bez obzira na starosn
Page 112 and 113: mo}nije od svih zmajeva — Crvene
Page 114 and 115: akademskoj zajednici u francuskim A
Page 116 and 117: vrijeme isuvi{e eksponirani Ben Aff
Page 118 and 119: ODVA@NI KLINCI / RECESS: SCHOOL’S
Page 120 and 121: njim sudjeluje u plja~ki casina u k
Page 122 and 123: REKVIJEM ZA SNOVE / REQUIEM FOR A D
Page 124 and 125: dre|eno razli~itim vizualnim ekstra
Page 126 and 127: Koncipiran kao komedija apsurda u k
Page 128 and 129: REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Vide
Page 130 and 131: ma i za~udnim trenucima, a sve to n
Page 132 and 133: prvom ima i britanskog produkcijsko
Page 152 and 153: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Sergej Ivaso
Page 162 and 163: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Midhat Ajano
Page 178 and 179: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Irena Paulus
Page 196 and 197:
Bilje{ke Hrvat. film. ljeto, Zagreb
Page 198 and 199:
Page 200 and 201:
Page 202 and 203:
ation of film emulsion as the two m
Page 204 and 205:
All this could also be said of Piot
Page 206 and 207:
O suradnicima Midhat Ajanovi} (Sara
show all

Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?