Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (<strong>2001</strong>), br. <strong>26</strong>, str. 132 do 150 Kukuljica, M.: Nove elektronske tehnologije...<br />
tratnoj podlozi, restauraciji i rekonstrukciji filmskog gradiva<br />
u boji snimljenog na prvim Eastman Kodakovim <strong>filmski</strong>m<br />
vrpcama iz {ezdesetih i sedamdesetih godina. Zbog ograni-<br />
~enih financijskih sredstava i ti jednostavniji ciljevi u za{titi<br />
filmskog gradiva predstavljaju ~esto te{ko ostvarljive zadatke.<br />
U za{titi filmskog gradiva, posebno u poduzimanju slo-<br />
`enijih metoda restauracije i rekonstrukcije uvijek je zasebno<br />
pitanje izna}i potrebna financijska sredstva i stru~no osposobljene<br />
filmske laboratorije.<br />
Jo{ se ne razmatraju pote{ko}e pred kojima }e se ubrzo na}i<br />
<strong>filmski</strong> arhivi: kako restaurirati filmove snimljene posljednjih<br />
10-15 godina pri ~ijem snimanju je do{lo do »eksplozije«<br />
u primjeni novih tehni~kih sustava, uporabe digitalne<br />
tehnologije u dijelovima filma. Nema nikakvih stru~nih mi-<br />
{ljenja kojim metodama i na koji na~in pojedina filmska<br />
ostvarenja mogu biti restaurirana u toj mnogozna~nosti tehni~kih<br />
i tehnolo{kih rje{enja. Ovaj zadatak mogu}e je uspje{no<br />
rije{iti jedino tijesnom suradnjom <strong>filmski</strong>h arhivista, <strong>filmski</strong>h<br />
restauratora i producenata navedenih filmova, te zajedno<br />
sa stru~nim timovima koji su sudjelovali u stvaranju specijalnih<br />
efekata u pojedinim filmovima uz uporabu sofisticiranih<br />
rje{enja i dogra|ivanje postoje}ih softwarea iskoristiti<br />
mogu}nosti digitalne tehnologije.<br />
8.4. Zaklju~ci:<br />
Sada{nji tehni~ki kapaciteti za digitalnu restauraciju filmskog<br />
gradiva daju sljede}e rezultate:<br />
Zadovoljavaju potrebe na podru~ju telekiniranja.<br />
Uspje{no su rije{ena sredstva za video prijenos koja osvjetljavaju,<br />
~itaju, de{ifriraju i prenose informacije (film scanner) s<br />
filmske vrpce,<br />
Uspje{no je rije{en problem osiguranja potrebnih kapaciteta<br />
za pohranu podataka (digital image store — pouzdana, spremna<br />
za dugotrajnu pohranu velikog <strong>broj</strong>a informacija — 7,<br />
5 terabytes za jedan dugometra`ni igrani film),<br />
Stvorene su mo}ne radne ra~unalne stanice (workstation —<br />
processing station — digitalna tehnika za aplikaciju velikog<br />
<strong>broj</strong>a podataka iz slikovnih zapisa i njihova korekcija u razumnom<br />
vremenskom razdoblju),<br />
Rije{en je problem povrata na filmsku vrpcu — output —<br />
prijenos podataka natrag na filmsku vrpcu preko laserskog<br />
recordera, sredstvo za »pisanje« (electron beam recorder) razumne<br />
brzine.<br />
Sva ova novo stvorena sofisticirana elektronska tehnologija<br />
za sada ne omogu}uje prijem i to~an prijenos i rekonstrukciju<br />
svih podataka koje u sebi ima 35 mm originalni negativ u<br />
boji. Istra`iva~i se jo{ bore s osnovnim problemima prijenosa<br />
film — digitalni medij — film. Ohrabruju pojedina~ni<br />
uspjesi u primjeni digitalne tehnologije u restauriranju filmskog<br />
gradiva ali iza njih stoje velika financijska sredstva<br />
mo}nih ameri~kih kompanija i korporacija. Europa i ostali<br />
svijet mogu za sada pratiti rezultate, uklju~ivati se u pojedine<br />
projekte restauriranja filmskog gradiva primjenom digitalne<br />
tehnologije, u skladu s financijskim sredstvima. Mali<br />
<strong>broj</strong> europskih <strong>filmski</strong>h arhiva za vrlo kratke filmske fragmente<br />
ili filmove iz pionirskog razdoblja kinematografije<br />
koristi najjednostavije razine digitalnog restauriranja (polu-<br />
144<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>26</strong>/<strong>2001</strong>.<br />
automatsko restauriranje). Ostali <strong>filmski</strong> arhivi prisiljeni su<br />
~ekati definitivnija, sigurnija, br`a i jeftinija rje{enja koja }e<br />
uskoro ostvariti digitalna tehnologija na podru~ju restauriranja<br />
filmskog gradiva.<br />
9. Filmski arhivisti pred novim izazovom<br />
Filmski arhivisti i restauratori s velikim prakti~nim iskustvom<br />
u za{titi i restauraciji filmskog gradiva, mnogim<br />
uspje{no provedenim temeljnim istra`ivanjima medija filma:<br />
— imaju znanje,<br />
— provjerene metode obrade i za{tite filmskog gradiva,<br />
— sigurnost u ostvarivanje zadatih rezultata,<br />
— to~no znaju mogu}nosti odre|enih fotografskokemijskih<br />
postupaka, koji daju utvr|eni rezultat u za{titi i restauraciji<br />
filmskog gradiva,<br />
— imaju precizne podatke o istra`ivanjima i dokazanu dugotrajnost<br />
odre|enih komponenti filmske vrpce va`nih<br />
za trajni `ivot filmskog gradiva.<br />
I videozapis i opti~ki mediji, kao na primjer videodisk, u<br />
kratkom razdoblju pokazali su nedostatke i to na razli~ite i<br />
neo~ekivane na~ine u prakti~noj uporabi. Elektronski medij<br />
se tako brzo razvija da }e sada{nja sredstva pohranjivanja informacija<br />
uskoro biti zastarjela. 37 Koraci od po~etka informati~ke<br />
tehnologije tako su veliki i brzi i za o~ekivati je da<br />
}e se istim tempom i dalje razvijati. Filmski arhivisti su svjedoci<br />
i upoznali su razne formate videozapisa (razli~ite tipove<br />
vrpci, opti~ke sustave pohrane, magnetske nosa~e i sl.),<br />
opremu, sustave prikazivanja i pohrane. Svi }e ovi elektronski<br />
sustavi biti kori{teni i u digitalnoj tehnologiji pitanje je<br />
kada, kako i koja }e biti cijena. Digitalna tehnologija dalje se<br />
razvija bez obzira na stabilnost zapisa.<br />
Tehnologija prijenosa slikovnih zapisa s jednog sustava ili<br />
medija na drugi (s filma na HD) i metode koje se pronalaze<br />
za dobivanje {to kvalitetnije slike unutar novog sustava<br />
predmet su stalnih istra`ivanja i razvitka elektronskog medija.<br />
Telekina se stalno unapre|uju i prijenos s jednog medija<br />
na drugi (s filma na elektronski zapis) postaje sve kvalitetnijim<br />
(DVD), tako da nova generacija telekina omogu}uje i<br />
postupke restauriranja ili odstranjivanja odre|enih o{te}enja<br />
filmske vrpce.<br />
Za sada <strong>filmski</strong> medij i digitalna tehnologija nisu sustavi koji<br />
se mogu me|usobno povezivati. Razlike su u osnovnim oblicima<br />
pohrane informacija (analogna nasuprot digitalnoj) na-<br />
~in de{ifriranja, sustavi prikazivanja, te u konceptu drugih<br />
karakteristika slikovnih zapisa u ova dva sustava. Prijenos<br />
filmskog zapisa na digitalni i natrag s digitalnog na filmsku<br />
vrpcu nije transparentan i ne zadovoljava standarde filmske<br />
slike. Dok se ne ostvare pouzdane tehni~ke pretpostavke i<br />
standardi da bi transfer mogao biti ostvaren u cjelini, pohrana<br />
na digitalnom mediju ne mo`e se prihvatiti kao pouzdani<br />
arhivski medij za dugoro~nu pohranu filmskog gradiva.<br />
Filmski arhivisti za razliku od stru~njaka koji se bave samo<br />
elektronskim medijima svjesni su da restauriranje filmskog<br />
gradiva nije samo tehni~ki problem i kad se on rije{i svi su<br />
ostali problemi rije{eni. Prvi problem za{tite jest za{tita filmskog<br />
gradiva, me|utim <strong>filmski</strong> arhivisti uvijek su svjesni kon-
Change language