Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (<strong>2001</strong>), br. <strong>26</strong>, str. 132 do 150 Kukuljica, M.: Nove elektronske tehnologije...<br />
~itav film (poluautomatska restauracija). Ovaj projekt financiran<br />
je u okviru europskog projekta Frame. Izabrani fragmenti<br />
restauriranih filmova pokazali su kvalitetno restauriranje<br />
kad je rije~ o ~i{}enju ve}ih mehani~kih o{te}enja,<br />
ogrebotina, nestabilnosti slike. Sustav radi na na~elu skeniranja<br />
kopije, poluautomatskog restauriranja i povrat na filmsku<br />
vrpcu.<br />
Predstavnik dviju ujedinjenih {vicarskih tvrtki ETH/Zürich/Uni<br />
Basel, Werner Graff34 u okviru teme: {to dobivate<br />
skeniranjem filma, te da li je digitalizacija filma dobitak ili<br />
gubitak, upozorio je na njihova iskustva {to se gubi u kompresiji,<br />
tj. zgu{njavanju podataka pri prijenosu s analognog<br />
na digitalno. Upozorio je da je najve}i problem u uporabi digitalne<br />
tehnologije u restauriranju filmskog gradiva ne samo<br />
vijek trajanja softwarea ve} ~injenica da hardware do`ivljava<br />
promjene svake 3-4 godine.<br />
8. 2. Ameri~ka iskustva u primjeni digitalne tehnologije<br />
u restauraciji filmskog gradiva<br />
Michael Friend, 35 vode}i ekspert u prakti~noj primjeni digitalnog<br />
medija u restauriranju ameri~ke filmske ba{tine, direktor<br />
Centra za za{titu i restauraciju Filmskog arhiva Ameri~ke<br />
filmske akademije u Los Angelesu, u svom izlaganju na<br />
Simpoziju u Strasbourgu u rujnu 1998. godine, iznio je<br />
stru~no iskustvo u primjeni digitalne tehnologije u restauriranju<br />
konkretnih filmova: U vrelini no}i (In the Heat of The<br />
Night), redatelja Normana Jewisona iz 1967. godine, te Pet<br />
lakih komada (Five Easy Pieces), redatelja Boba Rafelsona iz<br />
1970. godine.<br />
Smatra da se digitalna tehnologija jo{ uvijek vrlo malo koristi<br />
u <strong>filmski</strong>m arhivskim institucijama u svijetu zbog visoke<br />
cijene i sporosti procesa restauriranja. Kad se i primjenjuje<br />
onda je to samo u slu~ajevima kad se odre|eni problemi u<br />
za{titi filmskog gradiva ne mogu rije{iti niti na jedan drugi<br />
na~in. Poslove digitalne restauracije rade specijalizirane<br />
kompanije koje se ina~e bave i snimanjem posebnih vizualnih<br />
i zvu~nih efekata u dugometra`nim igranim filmovima.<br />
Jedino na taj na~in mogu do}i do skupe sofisticirane digitalne<br />
tehnologije koja je potrebna za tu namjenu. Filmski arhivisti<br />
u takvim slu~ajevima ne mogu ni na koji na~in utjecati<br />
na takvu vrstu restauracije filmskog gradiva.<br />
Za prikazivanje na televiziji i prijenos na digitalni ili drugi<br />
elektronski medij, sve vi{e se koriste sofisticirana telekina<br />
koja pri presnimavanju filma na elektronski medij imaju velike<br />
mogu}nosti restauriranja slikovnog i zvu~nog zapisa. Za<br />
sada, kad je o digitalnom restauriranju rije~, najvi{e se koristi<br />
jednostavniji, jeftiniji i br`i poluautomatski sustav digitalnog<br />
restauriranja filmskog gradiva, koji vrlo uspje{no odstranjuje<br />
ogrebotine i druga mehani~ka o{te}enja filmske<br />
vrpce, ukopiranu prljav{tinu na negativu i sl.<br />
Michael Friend s pravom upozorava da posljednjih nekoliko<br />
godina ne postoji ni jedan novo proizvedeni ameri~ki film<br />
koji nije koristio iskustvo digitalne tehnologije, koja se temelji<br />
na istoj tehnologiji, tehnici, opremi i softwareu koji se koristi<br />
i pri restauriranju filmskog gradiva. Uostalom na najavnicama<br />
({picama) svih tih filmova na vidnom su mjestu spomenute<br />
ekipe specijalista za kori{tenje digitalnog medija<br />
koje su sudjelovale ne samo u radu na specifi~nim vizualnim<br />
i akusti~kim efektima rabljenim u odre|enom filmu ve} i za<br />
142<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>26</strong>/<strong>2001</strong>.<br />
druge manje, za obi~nog gledatelja te{ko uo~ljive, postupke<br />
koji pojeftinjuju proizvodnju filma.<br />
Digitalna tehnologija i u SAD-u i u Europi koristila se u rekonstrukciji<br />
filmova iz pionirskog razdoblja kinematografije.<br />
Najzna~ajnije kompanije koje su stru~no i djelotvorno<br />
obavile zna~ajne zadatke na digitalnoj restauraciji filmskog<br />
gradiva su ugledne kompanije Eastman House, Kammatograph<br />
films i Centrimage. Pokazalo se da digitalni medij vrlo<br />
uspje{no mo`e rije{iti slu~aj kad su od odre|enog filma sa-<br />
~uvani samo pojedini kvadrati koje treba umno`iti. Digitalna<br />
tehnologija vrlo djelotvorno i{~itava te kvadrate, popravlja<br />
o{te}enja te sa~uvane kvadrate pretvara u klasi~ni film —<br />
pokretne slike. Poznato je da Kongresna knji`nica eksperimentira<br />
s restauriranjem dokumenata na papiru koriste}i<br />
istu metodu, rekonstruiraju se, nadomje{taju dijelovi dokumenata<br />
koji nedostaju.<br />
Kompanija Kodak Cinesite, koja se posvetila restauraciji Disneyjevih<br />
animiranih filmova, svu je pozornost usmjerila na<br />
stabilizaciju boje, korekcije posljedica u lo{em eksponiranju<br />
originalnog negativa, odstranjenje ogrebotina i drugih mehani~kih<br />
o{te}enja, ukopiranih ne~isto}a, te posebno na restauriranje<br />
zvuka koji je pro~i{}en od s vremenom nepotrebnih<br />
dodataka i nesavr{enstva zvu~nog zapisa. Rezultati su<br />
vrlo dobri a fascinira podatak da je kompanija OCS, Freeze<br />
Frame, na taj na~in restaurirala 900.000 kvadrata, tako|er<br />
animiranog filma. EDS kompanija uspje{no je primijenila isti<br />
postupak u restauriranju animiranog dijela dugometra`nog<br />
igranog filma Mary Poppins redatelja Roberta Stevensona iz<br />
1964. godine.<br />
U nekoliko posljednjih godina u SAD ukupno je 25 dugometra`nih<br />
igranih filmova skenirano u cijelosti, popravljeno i<br />
vra}eno ponovno na filmsku vrpcu a, kao {to sam ve} naveo,<br />
prva je bila Snjegulica i sedam patuljaka (Snow White and<br />
the Seven Dwarfs) redatelja Walta Disneyja iz 1938. godine,<br />
ina~e njegov prvi dugometra`ni animirani film. Posebne<br />
uspjehe ostvarile su kompanije Sony i Cineric zamjenom pojedinih<br />
dijelova filma (replacement sections) zbog podrhtavanja<br />
slike i nejednakog osvjetljenja unutar <strong>filmski</strong>h kvadrata.<br />
Taj problem posebno je uspje{no izveden pri restauriranju<br />
filma Izgubljeni horizont (Lost Horizon) redatelja Franka<br />
Capre iz 1937. godine.<br />
Digitalnim restauriranjem uspjelo se zamijeniti dijelove originalnog<br />
negativa bilo zbog te{ko o{te}enih i pokidanih dijelova<br />
filma ili dijelova negativa koji nedostaju. Sony je<br />
uspje{no rije{io taj problem u filmu Na dokovima New Yorka<br />
(On the Waterfront) redatelja Eliae Kazana iz 1954. godine,<br />
te na nedavno dovr{enom restauriranju poznatog filma<br />
Dodir Zla (Touch of Evil) redatelja Orsona Wellesa, 1958.<br />
godine. Istovjetni uspje{ni rezultati digitalnog restauriranja<br />
slikovnog i zvu~nog zapisa u~injeni su i na klasi~nim djelima<br />
ameri~kog filma: Vrtoglavica (Vertigo) redatelja Alfreda<br />
Hitchcocka iz 1958. godine, Moja draga Lady (My Fair<br />
Lady) redatelja Georgea Cukora iz 1964. godine, 36 Dvori{ni<br />
prozor (Rear Window) redatelja Alfreda Hitchcocka iz 1954.<br />
godine, Prohujalo s vihorom (Gone With the Wind) redatelja<br />
Victora Fleminga iz 1939. godine. Stru~no su ih realizirali<br />
stru~ni timovi spomenutih tvrtki: EDS, Cinesire i Pacific<br />
Title.
Change language