Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (<strong>2001</strong>), br. <strong>26</strong>, str. 132 do 150 Kukuljica, M.: Nove elektronske tehnologije...<br />
7. Nepovjerenje <strong>filmski</strong>h arhivista u<br />
nedostupnost, sporost i necjelovita rje{enja<br />
digitalne restauracije filmskog gradiva<br />
Uz brzi razvitak sustava za skeniranje filmske slike, tj. prijenos<br />
podataka s filmske vrpce u ra~unalni sustav, nove generacije<br />
ra~unalnih stanica koje daju programsku podr{ku restauriranju<br />
filmskog gradiva, digitalno — elektronsko restauriranje<br />
filmskog gradiva kao cjelovito osmi{ljeni i stabilan<br />
medij u svim fazama trajne za{tite filmskog gradiva jo{ uvijek<br />
ne postoji. Zbog povijesnih, tehni~kih i tehnolo{kih razloga<br />
filmsko gradivo je sada{nji standard za dugotrajnu pohranu<br />
<strong>filmski</strong>h zapisa. Ni jedan od pro{lih ili sada{njih elektronskih<br />
formata, od magnetske vrpce do opti~kog diska, ne smatra<br />
se arhivskim sredstvom za{tite pokretnih slika.<br />
To je razlog i za{to su <strong>filmski</strong> arhivisti protiv olakog prihva-<br />
}anja novih elektronskih medija kao medija koji bi trebali<br />
biti adekvatna zamjena za filmsko gradivo, posebice za njegovu<br />
trajnu pohranu. Suprotstavljenost u svezi s digitalizacijom<br />
filmskog zapisa <strong>filmski</strong>h arhivista i proizvo|a~a novih<br />
elektronskih medija, kojima su se pridru`ili i predstavnici<br />
Udruge <strong>filmski</strong>h redatelja (FERA), do{la je do punog izra`aja<br />
na Simpoziju o ulozi novih tehnologija u restauriranju kinematografskog<br />
naslije|a, u Strasbourgu 13. rujna 1998. godine.<br />
Filmski arhivisti i restauratori pokazali su ostvarene rezultate<br />
restauriranja uporabom klasi~nih fotografskokemijskih<br />
metoda a predstavnici privatnih kompanija koje se bave<br />
restauriranjem <strong>filmski</strong>h zapisa uporabom elektronskih medija<br />
svoje dosege.<br />
Onemogu}avanju stru~nog i utemeljenog dijaloga o ovom<br />
akutnom problemu europskog filmskog naslije|a, doprinio<br />
je dio ~lanova Europske udruge redatelja (FERA), kojima je<br />
cilj ~im prije sva europska filmska djela presnimiti na digitalni<br />
medij da bi se u {to kvalitetnijem obliku prikazali na televiziji.<br />
Ne zanima ih ~injenica da je to mogu}e u~initi tek nakon<br />
restauriranja ili nakon {to su <strong>filmski</strong> arhivi ve} ulo`ili<br />
nemjerljiv trud i znanje a odre|ene dr`ave i pozama{na financijska<br />
sredstva, u restauriranje <strong>filmski</strong>h djela koja bi sada<br />
kratkim postupkom trebalo presnimiti na digitalni zapis i arhivima<br />
oduzeti sva prava na restaurirano filmsko gradivo.<br />
Filmski arhivisti prepoznaju posljedice takvog stajali{ta a to<br />
su zanemarivanje i dokidanje financijske pomo}i od strane<br />
Europske Zajednice daljnjem provo|enju mjera za{tite i restauracije<br />
europskog filmskog naslije|a fotografskokemijskim<br />
metodama koje su br`e i zbog svoje cijene jedino dostupne<br />
europskim <strong>filmski</strong>m arhivima. U potpunosti se zanemaruje<br />
dugogodi{nji stru~an rad <strong>filmski</strong>h arhivskih institucija<br />
i velikih stru~nih timova na restauraciji filmskog gradiva,<br />
{to je nakon dvadesetogodi{njih nastojanja i upornog znanstvenog<br />
rada i istra`ivanja dovelo do osnivanja specijaliziranih<br />
<strong>filmski</strong>h laboratorija bez kojih nema restauriranja filmskog<br />
gradiva posebno iz nijemog razdoblja kinematografije.<br />
Jednostranim opredjeljenjem za projekt brzog prijenosa europske<br />
filmske ba{tine na elektronski medij poni{tavaju se<br />
nakon dugotrajnih istra`ivanja otkri}a starih metoda bojenja<br />
filmova, dugogodi{nje bavljenje rekonstrukcijom pojedinih<br />
zna~ajnih djela europskog filma, koje ponekad traje desecima<br />
godina. Rad <strong>filmski</strong>h arhiva usmjeren je na dugotrajnu<br />
za{titu i pohranu filmskog gradiva sa zabrinutim pogledom<br />
u sudbinu pokretnih slika u sljede}ih 100 i vi{e godina a su-<br />
140<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>26</strong>/<strong>2001</strong>.<br />
protstavljeno im je pragmati~no prihva}anje novih elektronskih<br />
medija u predprodukciji, produkciji i postprodukciji jer<br />
to znatno pojeftinjuje filmsku proizvodnju. Filmski arhivisti<br />
bore se za o`ivljavanje novog programa za{tite i restauriranja<br />
europskog filmskog naslije|a koji bi zamijenio uspje{ni<br />
program restauriranja europske filmske ba{tine —<br />
Lumière, 28 za o~ekivati je njegovo ponovno pokretanje u<br />
okviru programa Europske Zajednice Media III. Europske<br />
filmske arhivske institucije svoje opravdano povjerenje u<br />
filmsko gradivo i njegovu primarnu vrijednost temelje na ~injenici<br />
da originalni negativ ili iz njega izra|eni drugi zamjenski<br />
izvorni materijali, predstavljaju izvore s najkvalitetnijim<br />
i najautenti~nijim informacijama slikovnog zapisa.<br />
Nema dilema ni u stru~njaka koji rade na digitalnom restauriranju<br />
filmskog gradiva da je za budu}nost potrebno sve<br />
informacije o jednom filmu trajno pohranjivati na originalnu<br />
negativ filmsku vrpcu kao najkvalitetniju podlogu. Iako<br />
mnogi stru~njaci koji se bave elektronskim zapisom misle da<br />
je dosegnuta potrebna kvaliteta rezolucije slikovnog zapisa<br />
putem digitalnog medija, treba ustvrditi da taj sustav nije do<br />
kraja razvijen kad je rije~ o prijenosu i trajnoj pohrani filmskog<br />
gradiva ali ni drugih pokretnih slika na elektronski medij.<br />
29<br />
Filmski arhivisti pored svih navedenih podataka suo~eni su<br />
s ~injenicom da ne mogu spasiti i trajno za{tititi svoje filmske<br />
zbirke, uo~avaju da novi elektronski medij pru`a rje{enje<br />
tek u daljoj budu}nosti. Svakodnevno moraju poduzimati<br />
hitne mjere za{tite jer filmsko gradivo na kojem je po~ela<br />
razgradnja emulzije ili blije|enje boje ne mo`e se ostaviti po<br />
strani i ~ekati da bi se eventualno za{titilo uz uporabu digitalnog<br />
medija u sljede}em desetlje}u. U tom slu~aju ostat }e<br />
prozirna filmska vrpca, nestat }e slikovnog zapisa ili }e vinegar<br />
syndrom filmsku vrpcu pretvoriti u amorfnu masu.<br />
U prilog tome najbolje govori podatak da ni jedan europski<br />
<strong>filmski</strong> arhiv do sada a ni u skorijoj budu}nosti, zbog izuzetno<br />
visoke cijene digitalnog restauriranja, ne}e mo}i restaurirati<br />
dugometra`ne igrane filmove. Mo}ne televizijske ku}e,<br />
zbog nepoznavanja prirode medija filma, stvaraju uvjerenje<br />
o mogu}nosti jednostavnog elektronskog prijepisa svih europskih<br />
dugometra`nih igranih filmova na digitalni zapis i<br />
to u vrlo kratkom vremenskom roku.<br />
Filmski djelatnici koji ne poznaju bit za{tite, restauracije i rekonstrukcije<br />
filmskog gradiva uvjereni su da je primjereno<br />
rje{enje filmsko gradivo presnimiti na elektronski zapis. S<br />
aspekta kori{tenja filmskog gradiva odgovor je potvrdan ali<br />
dugoro~na potreba o~uvanja jednog filmskog djela nije samo<br />
njegovo prikazivanje na odre|enom televizijskom kanalu.<br />
Postavlja se pitanje tko }e snositi posljedice {to }e europsko<br />
filmsko naslije|e biti presnimljeno na videozapis od 625 linija<br />
a kroz to vrijeme trajno }e nestati veliki dio zna~ajnih<br />
djela europskog filma? Uzaludno }e biti utro{ena velika financijska<br />
sredstva a filmska djela u boji, koja zahtijevaju rezoluciju<br />
najmanje izme|u 3.000 i 4.000 pixela, izblijedit }e<br />
i time postati neuporabljiva za bilo kakvu reprodukciju ili<br />
daljnje postupke restauracije.<br />
Jedan od najzna~ajnijih i najve}ih <strong>filmski</strong>h arhiva u svijetu<br />
Nacionalni <strong>filmski</strong> i televizijski arhiv (The National Film and<br />
Television Archive) u Londonu, koji djeluje u sklopu Britan-
Change language