Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

More documents

Recommendations

Info

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 132 do 150 Kukuljica, M.: Nove elektronske tehnologije... njihovu pomo} nastoji zamijeniti ali i nadomjestiti informacije u odre|enom dijelu filmskog kvadrata. Kompjutorski program, software, tako je izra|en da izolira to~ku, koju prepoznajemo kao ukopiranu prljav{tinu na negativu i zamjenjuje je izra~unatim prosjekom gusto}e i vrste boja iz koloristi~ke pozadine, tj. pixela koji okruùju to mjesto u filmskom kvadratu. Takav rad na restauriranju filmskog gradiva i uporaba kompjutorskih programa traì stalnu kontrolu, potporu ali i stru~no mi{ljenje filmskih arhivista. Sada se stvaraju novi timovi vi{e ne samo filmskih arhivista, laboratorijskih stru~njaka i filmskih tehnologa ve} filmskih arhivista i operatera na ra~unarskim stanicama. Zbog nedefiniranih ra~unalnih programa, nemogu}nosti dokumentiranja poduzetih ra~unalnih operacija u restauraciji, digitalna tehnologija u restauriranju filmskog gradiva koristi se filmskim kopijama kao po~etnim materijalom iz kojeg se vr{i i{~itavanje podataka i prijenos putem skeniranja (film scanner) u digitalnu bazu podataka (digital image store). Za sada nema mogu}nosti njegove primjene u popravku o{te}enja ili gubitka boje na originalnim negativima. Restauracija filmskog gradiva posebno filmskog gradiva u boji uvijek je podre|ena subjektivnosti filmskih arhivista i restauratora posebno kad nema sa~uvanih separacija boja. Restauracija i uz nazo~nost specijalista, zbog druga~ijih koloristi~kih karakteristika nove filmske vrpce sadrì, kao i u svakoj drugoj vrsti restauriranja (likovnih djela, skulptura i dr.), veliku dozu subjektivnosti onih koji rade i odlu~uju o postupcima i koloristi~kim nijansama. Kad je rije~ kompjutorskom restauriranju filmskog gradiva u boji (restoration of colour) za razliku od bojenja filmova izvorno snimljenih na crnobijeloj vrpci (colorization) tako- |er je subjektivni ~in kad se uz pomo} ra~unalnih programa dodaju nove boje da bi se napravili novi zamjenski izvorni materijali jer je originalni negativ izblijedio. Ova vrsta restauracije ali i istodobno i rekonstrukcije boje prvo uzima sve informacije iz izblije|enog filmskog gradiva i prenosi ga u ra~unalni sustav. Pri tome je va`na nazo~nost filmskog restauratora koji to~no moè utvrditi u kojem je sloju emulzije do{lo do odre|enog postotka gubitka boje da bi se ona u istom ra~unalnom okru`ju mogla vratiti {to vjernije originalu. Cilj je fotografskokemijskog i digitalnog restauriranja filmskog gradiva bez ikakvih iskrivljavanja ili izobli~enja vratiti filmu sve informacije koje je s vremenom izgubio. Digitalno restauriranje temelji se na izvorima podataka koji postoje unutar slikovnog zapisa da bi se zatim ponovno uspostavilo prija{nje stanje filmske slike. Ra~unalni proces digitalnog restauriranja uvijek traì nazo~nost filmskog restauratora uz specijalistu na ra~unalnoj stanici jer osnovna sredstva digitalnog medija mogu se podijeliti na one koje: 1. subjektivno primjenjuje specijalist kad ru~no upravlja kompjutorom i utvr|uje i vra}a boju pojedinim filmskim kvadratima, te na one koji su aplicirani u ra~unalnom programu, 2. »real-time« sustavi, koji upravljaju softwareom koji se primjenjuje na ~itavo filmsko djelo (na primjer poluautomatska restauracija). Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. I pri ovoj, kao i klasi~noj restauraciji filmskog gradiva, filmski arhivisti ali i specijalisti na ra~unalnim stanicama moraju biti svjesni moralne odgovornosti i zna~aja individualne intervencije u pojedino umjetni~ko djelo imaju}i na umu po- {tovanje prema autorima djela i povijesnoj autenti~nosti restauriranog filma. 6. Ograni~ena djelotvornost digitalnog sustava26 Posljednjih nekoliko godina kapaciteti, obu~enost specijalista i oprema za elektronsko restauriranje doseglo je razinu kad digitalna tehnologija moè rije{iti odre|ene probleme u restauriranju filmskog gradiva koji se ne mogu rije{iti fotografskokemijskom metodom. Kad je rije~ o rastrgnutoj, poderanoj filmskoj vrpci digitalna rekonstrukcija moè ostvariti dobre rezultate. Odre|ene pogre{ke u kopiranju poglavito starih formata kad su mnogi filmski arhivi i laboratoriji jer nisu imali odgovaraju}u opremu kopirali stare filmske materijale na nekorektan na~in, tako da ili dio filmskog kvadrata nedostaje ili je presnimljeni kvadrat uì od sada{njeg formata filmske vrpce, za digitalnu tehnologiju je jednostavan zadatak. Dobri se rezultati postiù na odstranjivanju te{kih mehani~kih o{te}enja, ukopiranih mrlja u negativu, iako se na taj na- ~in zapravo odstranjuju artefakti koje u sebi nosi filmska vrpca. Postupkom za{tite i restauriranja nova restaurirana filmska vrpca, tj. slikovni zapis djeluje »neuvjerljivo«, djeluje »isuvi{e novom«, kao da ne pripada vremenu kad je nastala. To se posebno odnosi na filmove snimljene do 1945. godine. Digitalnom restauracijom filmskog gradiva dobri rezultati mogu se ostvariti i kad je rije~ o podrhtavanju slike, blije|enju filmske vrpce u boji, poglavito kad postoji dovoljni broj informacija u drugim filmskim kvadratima da bi se mogli ispraviti nedostaci u filmskim kvadratima u kojima je do{lo do o{te}enja ili blije|enja slikovnog zapisa. Kad dolazi do o{te}enja na podru~ju koje je tamno ili svijetlo rekonstrukcija se moè izvr{iti tako da je nevidljiva. Problemi pove}anog kontrasta do kojeg obi~no dolazi zbog vi{estrukog dubliranja materijala ne moè se restaurirati ni digitalnim putem ali ni fotografskokemijskom metodom. Kad se odre|ena informacija izgubi iz filmske podloge nema mogu}nosti povrata izgubljene informacije. Najbolji oblik za{tite filmskog gradiva uvijek je trajna pohrana originalnog negativa, zamjenskih izvornih materijala i sigurnosne kopije u najboljim mogu}im uvjetima. Sva dosada{nja istraìvanja za{tite filmskog gradiva, ukazuju da mnogi procesi razgradnje filmskog gradiva nastaju zbog neadekvatnog trajnog pohranjivanja filmskog gradiva. Pored pronalaènja novih metoda restauriranja uz uporabu novih medija, novih podloga filmske vrpce, trajni je zadatak proizvo|a~a filmske vrpce, znanstveno-istraìva~kih centara i stru~nih grupa (Tehni~ka komisija FIAF-a, GAMMA grupa koja radi pri Europskom udruènju filmskih arhiva i dr.) izna}i najbolja tehni~ka i tehnolo{ka rje{enja za dugotrajnu pohranu i za{titu filmskog gradiva. 27 139
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 132 do 150 Kukuljica, M.: Nove elektronske tehnologije... 7. Nepovjerenje filmskih arhivista u nedostupnost, sporost i necjelovita rje{enja digitalne restauracije filmskog gradiva Uz brzi razvitak sustava za skeniranje filmske slike, tj. prijenos podataka s filmske vrpce u ra~unalni sustav, nove generacije ra~unalnih stanica koje daju programsku podr{ku restauriranju filmskog gradiva, digitalno — elektronsko restauriranje filmskog gradiva kao cjelovito osmi{ljeni i stabilan medij u svim fazama trajne za{tite filmskog gradiva jo{ uvijek ne postoji. Zbog povijesnih, tehni~kih i tehnolo{kih razloga filmsko gradivo je sada{nji standard za dugotrajnu pohranu filmskih zapisa. Ni jedan od pro{lih ili sada{njih elektronskih formata, od magnetske vrpce do opti~kog diska, ne smatra se arhivskim sredstvom za{tite pokretnih slika. To je razlog i za{to su filmski arhivisti protiv olakog prihva- }anja novih elektronskih medija kao medija koji bi trebali biti adekvatna zamjena za filmsko gradivo, posebice za njegovu trajnu pohranu. Suprotstavljenost u svezi s digitalizacijom filmskog zapisa filmskih arhivista i proizvo|a~a novih elektronskih medija, kojima su se pridruìli i predstavnici Udruge filmskih redatelja (FERA), do{la je do punog izraàja na Simpoziju o ulozi novih tehnologija u restauriranju kinematografskog naslije|a, u Strasbourgu 13. rujna 1998. godine. Filmski arhivisti i restauratori pokazali su ostvarene rezultate restauriranja uporabom klasi~nih fotografskokemijskih metoda a predstavnici privatnih kompanija koje se bave restauriranjem filmskih zapisa uporabom elektronskih medija svoje dosege. Onemogu}avanju stru~nog i utemeljenog dijaloga o ovom akutnom problemu europskog filmskog naslije|a, doprinio je dio ~lanova Europske udruge redatelja (FERA), kojima je cilj ~im prije sva europska filmska djela presnimiti na digitalni medij da bi se u {to kvalitetnijem obliku prikazali na televiziji. Ne zanima ih ~injenica da je to mogu}e u~initi tek nakon restauriranja ili nakon {to su filmski arhivi ve} uloìli nemjerljiv trud i znanje a odre|ene dràve i pozama{na financijska sredstva, u restauriranje filmskih djela koja bi sada kratkim postupkom trebalo presnimiti na digitalni zapis i arhivima oduzeti sva prava na restaurirano filmsko gradivo. Filmski arhivisti prepoznaju posljedice takvog stajali{ta a to su zanemarivanje i dokidanje financijske pomo}i od strane Europske Zajednice daljnjem provo|enju mjera za{tite i restauracije europskog filmskog naslije|a fotografskokemijskim metodama koje su brè i zbog svoje cijene jedino dostupne europskim filmskim arhivima. U potpunosti se zanemaruje dugogodi{nji stru~an rad filmskih arhivskih institucija i velikih stru~nih timova na restauraciji filmskog gradiva, {to je nakon dvadesetogodi{njih nastojanja i upornog znanstvenog rada i istraìvanja dovelo do osnivanja specijaliziranih filmskih laboratorija bez kojih nema restauriranja filmskog gradiva posebno iz nijemog razdoblja kinematografije. Jednostranim opredjeljenjem za projekt brzog prijenosa europske filmske ba{tine na elektronski medij poni{tavaju se nakon dugotrajnih istraìvanja otkri}a starih metoda bojenja filmova, dugogodi{nje bavljenje rekonstrukcijom pojedinih zna~ajnih djela europskog filma, koje ponekad traje desecima godina. Rad filmskih arhiva usmjeren je na dugotrajnu za{titu i pohranu filmskog gradiva sa zabrinutim pogledom u sudbinu pokretnih slika u sljede}ih 100 i vi{e godina a su- 140 Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. protstavljeno im je pragmati~no prihva}anje novih elektronskih medija u predprodukciji, produkciji i postprodukciji jer to znatno pojeftinjuje filmsku proizvodnju. Filmski arhivisti bore se za oìvljavanje novog programa za{tite i restauriranja europskog filmskog naslije|a koji bi zamijenio uspje{ni program restauriranja europske filmske ba{tine — Lumière, 28 za o~ekivati je njegovo ponovno pokretanje u okviru programa Europske Zajednice Media III. Europske filmske arhivske institucije svoje opravdano povjerenje u filmsko gradivo i njegovu primarnu vrijednost temelje na ~injenici da originalni negativ ili iz njega izra|eni drugi zamjenski izvorni materijali, predstavljaju izvore s najkvalitetnijim i najautenti~nijim informacijama slikovnog zapisa. Nema dilema ni u stru~njaka koji rade na digitalnom restauriranju filmskog gradiva da je za budu}nost potrebno sve informacije o jednom filmu trajno pohranjivati na originalnu negativ filmsku vrpcu kao najkvalitetniju podlogu. Iako mnogi stru~njaci koji se bave elektronskim zapisom misle da je dosegnuta potrebna kvaliteta rezolucije slikovnog zapisa putem digitalnog medija, treba ustvrditi da taj sustav nije do kraja razvijen kad je rije~ o prijenosu i trajnoj pohrani filmskog gradiva ali ni drugih pokretnih slika na elektronski medij. 29 Filmski arhivisti pored svih navedenih podataka suo~eni su s ~injenicom da ne mogu spasiti i trajno za{tititi svoje filmske zbirke, uo~avaju da novi elektronski medij pruà rje{enje tek u daljoj budu}nosti. Svakodnevno moraju poduzimati hitne mjere za{tite jer filmsko gradivo na kojem je po~ela razgradnja emulzije ili blije|enje boje ne moè se ostaviti po strani i ~ekati da bi se eventualno za{titilo uz uporabu digitalnog medija u sljede}em desetlje}u. U tom slu~aju ostat }e prozirna filmska vrpca, nestat }e slikovnog zapisa ili }e vinegar syndrom filmsku vrpcu pretvoriti u amorfnu masu. U prilog tome najbolje govori podatak da ni jedan europski filmski arhiv do sada a ni u skorijoj budu}nosti, zbog izuzetno visoke cijene digitalnog restauriranja, ne}e mo}i restaurirati dugometra`ne igrane filmove. Mo}ne televizijske ku}e, zbog nepoznavanja prirode medija filma, stvaraju uvjerenje o mogu}nosti jednostavnog elektronskog prijepisa svih europskih dugometra`nih igranih filmova na digitalni zapis i to u vrlo kratkom vremenskom roku. Filmski djelatnici koji ne poznaju bit za{tite, restauracije i rekonstrukcije filmskog gradiva uvjereni su da je primjereno rje{enje filmsko gradivo presnimiti na elektronski zapis. S aspekta kori{tenja filmskog gradiva odgovor je potvrdan ali dugoro~na potreba o~uvanja jednog filmskog djela nije samo njegovo prikazivanje na odre|enom televizijskom kanalu. Postavlja se pitanje tko }e snositi posljedice {to }e europsko filmsko naslije|e biti presnimljeno na videozapis od 625 linija a kroz to vrijeme trajno }e nestati veliki dio zna~ajnih djela europskog filma? Uzaludno }e biti utro{ena velika financijska sredstva a filmska djela u boji, koja zahtijevaju rezoluciju najmanje izme|u 3.000 i 4.000 pixela, izblijedit }e i time postati neuporabljiva za bilo kakvu reprodukciju ili daljnje postupke restauracije. Jedan od najzna~ajnijih i najve}ih filmskih arhiva u svijetu Nacionalni filmski i televizijski arhiv (The National Film and Television Archive) u Londonu, koji djeluje u sklopu Britan-
Page 2 and 3:
ISSN 1330-7665 UDK 791.43/.45 Hrvat
Page 4 and 5:
PORTRET AUTORA: BORIVOJ DOVNIKOVI]
Page 6 and 7:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 8 and 9:
Page 10 and 11:
Page 12 and 13:
Page 14 and 15:
Page 16 and 17:
Page 18 and 19:
Page 20 and 21:
Page 22 and 23:
Page 24 and 25:
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31:
Page 32 and 33:
Page 34 and 35:
Page 36 and 37:
Page 38 and 39:
Page 40 and 41:
Page 42 and 43:
Page 44 and 45:
Page 46 and 47:
Page 48 and 49:
Page 50 and 51:
Dakako, nije to sve {to je Dovnikov
Page 52 and 53:
Page 54 and 55:
MOSKVA (Goldfish) 1996. (ìri) HIRO
Page 56 and 57:
OGLED IZ NOSTALGIJE Zoran Tadi} Vel
Page 58 and 59:
Page 60 and 61:
Page 62 and 63:
Page 64 and 65:
Page 66 and 67:
Page 68 and 69:
Page 70 and 71:
Page 72 and 73:
Page 74 and 75:
Page 76 and 77:
Page 78 and 79:
Page 80 and 81:
POLEMIKE / REAGIRANJA Damir Radi} U
Page 82 and 83:
FESTIVALI / PRIREDBE Nikica Gili} B
Page 84 and 85:
Page 86 and 87:
Natjecateljski program Hrvat. film.
Page 88 and 89:
FESTIVALI / PRIREDBE Stjepko Teàk
Page 90 and 91: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 94 and 95: FESTIVALI / PRIREDBE Rada [e{i} Rot
Page 106 and 107: REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Film
Page 108 and 109: transformiranje Bullockove iz femin
Page 110 and 111: prepoznatljiv bez obzira na starosn
Page 112 and 113: mo}nije od svih zmajeva — Crvene
Page 114 and 115: akademskoj zajednici u francuskim A
Page 116 and 117: vrijeme isuvi{e eksponirani Ben Aff
Page 118 and 119: ODVA@NI KLINCI / RECESS: SCHOOL’S
Page 120 and 121: njim sudjeluje u plja~ki casina u k
Page 122 and 123: REKVIJEM ZA SNOVE / REQUIEM FOR A D
Page 124 and 125: dre|eno razli~itim vizualnim ekstra
Page 126 and 127: Koncipiran kao komedija apsurda u k
Page 128 and 129: REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Vide
Page 130 and 131: ma i za~udnim trenucima, a sve to n
Page 132 and 133: prvom ima i britanskog produkcijsko
Page 152 and 153: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Sergej Ivaso
Page 162 and 163: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Midhat Ajano
Page 178 and 179: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Irena Paulus
Page 190 and 191:
Page 192 and 193:
Page 194 and 195:
Page 196 and 197:
Bilje{ke Hrvat. film. ljeto, Zagreb
Page 198 and 199:
Page 200 and 201:
Page 202 and 203:
ation of film emulsion as the two m
Page 204 and 205:
All this could also be said of Piot
Page 206 and 207:
O suradnicima Midhat Ajanovi} (Sara
show all

Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?