Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (<strong>2001</strong>), br. <strong>26</strong>, str. 132 do 150 Kukuljica, M.: Nove elektronske tehnologije...<br />
3.1.2. Rezolucija u pixelima<br />
Ovaj tabli~ni prikaz otkriva da su postoje}i digitalni sustavi<br />
za skeniranje u stanju u cijelosti sprovesti sve oblike restauracije<br />
filmskog gradiva. Na zamolbu predstavnika, uglavnom<br />
ravnatelja nacionalnih <strong>filmski</strong>h arhiva i voditelja odjela<br />
za za{titu i restauraciju filmskog gradiva iz preko 50 zemalja,<br />
Paul Read je umno`io i podijelio ovo po prvi put prezentirano<br />
znanstveno istra`ivanje koje otvara nove svijetlije trenutke<br />
kad je rije~ o primjeni digitalne tehnologije u restauraciji<br />
mehani~ki te{ko o{te}enog ili izblije|enog filmskog<br />
gradiva od kojeg je, na primjer, sa~uvana samo jedna boja.<br />
Standard za televizijsko prikazivanje od 720 pixela uzdu`<br />
horizontale potpuno je druga kategorija od rezolucija koje<br />
su potrebne za filmsko gradivo. Glavno otkri}e ovog znanstvenog<br />
istra`ivanja jest da filmsko gradivo snimljeno na starijim<br />
<strong>filmski</strong>m materijalima posebice u nijemom i razdoblju<br />
do ~etrdesetih godina kinematografskog medija, tra`e mnogo<br />
ni`u rezoluciju od filmskog gradiva snimljenog na filmskoj<br />
vrpci u boji, posebice nakon {ezdesetih godina.<br />
Posebno zahtjevan, te`ak i najzna~ajniji dio znanstvenog<br />
istra`ivanja Paula Reada jest utvr|ivanje rezolucija za odre-<br />
|eno filmsko gradivo. To je do sada najva`niji i najve}i prilog<br />
znanstvenom istra`ivanju o mogu}nosti uspje{nijeg kori-<br />
{tenja digitalne tehnologije u restauraciji filmskog gradiva, u<br />
{to kra}em vremenskom razdoblju, uz mnogo jeftiniju opremu<br />
ali i ukupna financijska sredstva koja je potrebno osigurati<br />
za restauraciju filmskog gradiva. Filmski arhivisti po<br />
prvi put suo~ili su se s ovim novim znanstvenim otkri}em<br />
koje u potpunosti mijenja dosada{nja stru~na mi{ljenja o rezoluciji<br />
filmskog gradiva iz pojedinih razdoblja kinematografije<br />
Znanstveni istra`iva~ i <strong>filmski</strong> tehnolog, Paul Read, 16 koji je<br />
potekao iz filmske struke i dugi niz godina radi u <strong>filmski</strong>m<br />
laboratorijima na unapre|ivanju filmske tehnologije, za razliku<br />
od drugih istra`iva~a koji u svojim istra`ivanjima pola-<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>26</strong>/<strong>2001</strong>.<br />
ze od elektronskih medija prema mediju filma, u svojim<br />
istra`ivanjima uvijek zauzima stajali{te kako pomo}i sa~uvanom<br />
filmskom gradivu u primjeni novih elektronskih tehnologija.<br />
Takav pristup problemu primjene digitalne tehnologije<br />
u restauraciji filmskog gradiva najbolje je vidljiv iz njegovog,<br />
po ocjeni mnogih istra`iva~a, po dobivenim rezultatima<br />
revolucionarnog znanstvenog istra`ivanja koje je od neprocjenjive<br />
va`nosti za restauraciju filmskog gradiva uz pomo}<br />
digitalne tehnologije.<br />
3.1.3. Potrebne rezolucije u pixelima za odre|eno<br />
filmsko gradivo<br />
Paul Read iznose}i ove vrlo ohrabruju}e podatke kad je rije~<br />
o ve}oj mogu}nosti kori{tenja digitalnog medija u restauraciji<br />
filmskog gradiva u vrlo skoroj budu}nosti, iznio je ove<br />
<strong>broj</strong>ke s dosta upitnosti bez obzira na temeljitost istra`ivanja<br />
i znanstvenih provjera drugih znanstvenih institucija i stru~njaka<br />
za ovo podru~je. Ne postoji jednostavna znanstvena<br />
metoda koja bi to~no i precizno utvrdila koje su to rezolucije<br />
potrebne za adekvatan prijenos na elektronski medij odre-<br />
|ene filmske vrpce proizvedene u proteklih 105 godina postojanja<br />
kinematografskog medija. Svi nazo~ni stru~njaci na<br />
Simpoziju u Strasbourgu 1998. godine a me|u njima su bili<br />
u svijetu priznati i zaslu`ni istra`iva~i, kao {to su Nöel Desmeth<br />
iz Kraljevske kinoteke u Bruxellesu, Michael Friend iz<br />
Centra za restauraciju Ameri~ke filmske akademije i niz drugih,<br />
prihvatili su spomenuto istra`ivanje i ni`e navedenu tablicu,<br />
koja je plod tog dugotrajnog istra`ivanja, kao znanstveno<br />
vjerodostojnu i prijelomnu u daljnjim promi{ljanjima,<br />
istra`ivanjima koja }e pribli`iti film i digitalnu tehnologiju.<br />
Ovi podaci prvi put javno prezentirani <strong>filmski</strong>m arhivistima<br />
otvorili su `ivu raspravu i promijenili njihova dosada{nja<br />
stajali{ta o potpunoj nedostupnosti digitalne tehnologije za<br />
restauriranje filmskog gradiva. Veliko iznena|enje izazvale<br />
su male rezolucije pojedinih <strong>filmski</strong>h vrpci u boji, na primjer,<br />
Potrebne rezolucije u pixelima za odre|eno filmsko gradivo (procjena)<br />
Filmski sustav i veli~ina kvadrata Potrebne rezolucije visina x {irina pixela ukupno pixela milijuni<br />
35 mm Eastman Colour Academy frame 1997. 2057 x 3656 7,52<br />
35 mm Eastman Colour full frame 1997. <strong>26</strong>64 x 3656 9,74<br />
35 mm Eastman Colour Vistavision 1997. 3456 Ÿ 6144 21,23<br />
35 mm Technicolor Academy frame (print) 1950. 1000 Ÿ 1750 1,75<br />
35 mm Black&White nitratni negativ Academy 1935. 2057 Ÿ 3656 7,52<br />
35 mm Black&White nitratna kopija Academy 1935. 2057 Ÿ 3656 7,52<br />
35 mm Black&White ntratni negativ 1920. 1140 Ÿ 2000 2,28<br />
35 mm Black&White nitratni negativ 1915. 1140 Ÿ 2000 2,28<br />
35 mm Prussian Blue tonirani kvadrat 1925. 761 Ÿ 1354 1,03<br />
35 mm Cinecolor (dvobojna) kopija Academy 1940. 1000 Ÿ 1750 1,75<br />
16 mm Eastman Colour 1997. 900 Ÿ 1575 1,40<br />
16 mm Ektachrome EF News Film 761 Ÿ 1354 1,03<br />
16 mm Eastman Colour kopija 1960. 761 Ÿ 1354 1,03<br />
135
Change language