Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
STUDIJE I ISTRA@IVANJA<br />
Filmska je umjetnost ponajvi{e od svih drugih umjetnosti<br />
obilje`ila dvadeseto stolje}e — a u opasnosti je definitivnog<br />
nestanka ili uni{tenja. Filmski arhivisti koji se bave problemom<br />
za{tite i restauracije filmskog gradiva uza sve svoje napore<br />
i neosporne rezultate, dugoro~nije zagledani u budu}nost<br />
duboko su zabrinuti za ukupnu sudbinu nacionalnih ali<br />
i svjetske filmske ba{tine. 2 U stalnom su preispitivanju stvarnih<br />
mogu}nosti za{tite filmskog gradiva ali i kona~ne svrhe<br />
njihova rada.<br />
1. Ograni~enja filmskog medija<br />
Postoje zadatosti i ograni~enja samog kinematografskog medija,<br />
koji dana{njom tehnologijom, kapacitetom i <strong>broj</strong>em<br />
stru~nih djelatnika i institucija, specijaliziranih laboratorija,<br />
nije mogu}e premostiti ni prevladati. Za razliku od drugih<br />
arhivista koji za{ti}uju pisano gradivo, ili konzervatora,<br />
<strong>filmski</strong> arhivisti u svom radnom vijeku pojedine filmove restauriraju<br />
po dva, tri ili ~etiri puta. Te{ko ostvarljiv cilj za{tite<br />
i restauracije filmskog gradiva jest produ`iti mogu}nost<br />
dobivanja temeljnih informacija, koje u sebi nose pojedina<br />
filmska djela, sa zada}om da nove generacije gledatelja,<br />
stru~njaka, istra`iva~a, znanstvenika mogu na istovjetan na-<br />
~in dobiti uvid u klasi~na djela filmske umjetnosti kako su to<br />
mogli gledatelji pred stotinu ili pedeset godina, tj. u vrijeme<br />
njihova nastanka.<br />
Sve {to <strong>filmski</strong> arhivisti danas poduzimaju na za{titi filmskog<br />
gradiva (preventivne metode ~uvanja, izradbe sigurnosnih<br />
kopija, zamjenskog izvornog filmskog gradiva i restauracije<br />
i rekonstrukcije), jest nastojanje da se filmskom gradivu na<br />
novoj stabilnijoj filmskoj vrpci produ`i trajanje za daljnjih<br />
30-50 godina ovisno o uvjetima pohrane s kojim odre|ena<br />
arhivska institucija raspola`e. Istra`ivanja i stajali{ta usmjerena<br />
sagledavanju kona~ne sudbine kinematografskog medija<br />
polaze od zastra{uju}ih postotaka o uni{tenju filmskog<br />
gradiva, koji govore o 90% zauvijek izgubljenih <strong>filmski</strong>h<br />
ostvarenja iz pionirskog razdoblja kinematografskog medija<br />
(do 1910.), 50% nakon pojave zvuka (1927.) i nestanka<br />
50% svih <strong>filmski</strong>h djela nastalih nakon napu{tanja nitratne<br />
filmske vrpce i prijelaza na sigurnosnu filmsku vrpcu s acetatnom<br />
podlogom (u razdoblju 1951. do 1954. godine).<br />
Slu`beni podatak nastao na temelju istra`ivanja koje je provelo<br />
Me|unarodno udru`enje <strong>filmski</strong>h arhiva (FIAF) 3 ukazuje<br />
na ~injenicu da se u arhivskim spremi{tima nalazi 160 milijuna<br />
metara filmskog gradiva s nitratnom podlogom za<br />
132<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>26</strong>/<strong>2001</strong>.<br />
UDK: 791.43:7.025<br />
791.43:681.3<br />
Mato Kukuljica<br />
Nove elektronske tehnologije — pomo}<br />
u restauriranju filmskog gradiva 1<br />
koje nema rje{enja ni za trajnu pohranu a ni za presnimavanje<br />
na sigurnosnu filmsku podlogu. Taj <strong>broj</strong>, zbog nesre|enog<br />
stanja u pojedinim isto~no-europskim zemljama, zasigurno<br />
prelazi i 200 milijuna metara filmskog gradiva na nitratnoj<br />
podlozi.<br />
Filmske arhivske institucije nalaze se u takvoj financijskoj situaciji<br />
da nisu u mogu}nosti graditi nova spremi{ta sa svim<br />
potrebnim uvjetima za pohranu filmskog gradiva na nitratnoj<br />
podlozi. 4 Starost pohranjenog filmskog gradiva na nitratnoj<br />
podlozi koje uglavnom prelazi pedeset ili {ezdeset godina<br />
zahtijeva provo|enje hitnih mjera za{tite izradbom novog<br />
zamjenskog izvornog filmskog gradiva na sigurnosnoj filmskoj<br />
vrpci. Zbog enormnih financijskih 2 sredstava (oko 15-<br />
20 milijardi kuna), nepostojanja kapaciteta specijaliziranih<br />
<strong>filmski</strong>h laboratorija i stru~njaka za realizaciju ovog slo`enog<br />
postupka presnimavanja, za sada nije mogu}e izna}i djelotvorno<br />
rje{enje za za{titu ovog izuzetno vrijednog dijela<br />
svjetske filmske ba{tine.<br />
Ravnateljica Nizozemskog filmskog muzeja iz Amsterdama,<br />
Hoos Blotkamp, na sastanku Izvr{nog komiteta ACE (Berlin,<br />
velja~a 1999.) iznijela je podatak da zbirka filmskog gradiva<br />
na nitratnoj podlozi u njezinoj instituciji ima 7, 5 milijuna<br />
metara filmskog gradiva. Na sigurnosnu vrpcu do sada<br />
je presnimljeno oko 20% ili oko 1,5 milijun metara filmskog<br />
gradiva. Sudbina ostalog filmskog gradiva prepu{tena je propadanju,<br />
dekompoziciji boje, razgradnji nitratne podloge<br />
filmske vrpce.<br />
Ameri~ki istra`iva~ i <strong>filmski</strong> tehnolog Les Paul Robley5 iznio<br />
je podatak da je 75% svih filmova snimljenih u SAD u nijemom<br />
razdoblju kinematografije zauvijek nestalo zbog nepo-<br />
{tivanja procedura u trajnoj pohrani filmskog gradiva.<br />
Postoje procjene <strong>filmski</strong>h tehnologa i znanstvenih istra`iva-<br />
~a koje tako|er zvu~e katastrofalno i temelje se na pretpostavci<br />
da }e u daljnjih 20-30 godina od sada sa~uvanog svjetskog<br />
filmskog naslije|a zauvijek nestati daljnjih 50% filmskog<br />
gradiva i to zbog nepravodobnog za{ti}ivanja filmskog<br />
gradiva na nitratnoj podlozi, sve ve}em {irenju vinegar<br />
syndroma6 a dio filmskog gradiva nestat }e zbog razgradnje<br />
boje i filmske emulzije kao najosjetljivijeg dijela filmske<br />
vrpce.<br />
1.1. Napredak filmske tehnologije<br />
Od po~etka kinematografskog izuma i proizvodnje filmske<br />
vrpce izumitelji i stru~njaci koji su radili na tehni~kom i teh-
Change language