Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

More documents

Recommendations

Info

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 102 do 104 Leni}, E.: Traffic — turobna slika ameri~kog dru{tva stilizacija (te`nja stilizaciji o~ita je u primjeni razli~itih boja) u biti opre~na te`nji dokumentarizmu koji se nastoji posti}i kamerom iz ruke, ali te suprotnosti u ovom slu~aju dobro funkcioniraju zajedno. Pri~a prva — meksi~ko podru~je U pri~i koja se odvija na podru~ju Meksika, snimanoj u fotografiji ùtih tonova, pojavljuju se policajci, pla}eni ubojice, korumpirani generali, zapravo pijuni narkomafije, kao i njihovi vjerni pratioci. Glavni lik ove pri~e (Benicio Del Torro) policajac je iz meksi~kih jedinica za borbu protiv poroka. On nastoji razotkriti lokalne krijum~are drogom i pritom susre}e mo}nog generala koji mu ponudi napredovanje ukoliko bude obavio nekoliko poslova za njega. Del Torro ubrzo spoznaje da je general, koji zapovijeda specijalnim vojnim jedinicama za borbu protiv poroka, zapravo suradnik najve- }ih bossova narkomafije i potajno se obra}a za pomo} svojim ameri~kim kolegama. Soderberghov prikaz siroma{ne zemlje u kojoj je vlast potpuno korumpirana, od uli~nih policajaca do najvi{ih zapovjednika i dràvnih ~inovnika, beskompromisan je i krajnje porazan. Njegov policajac nikako ne moè povu}i poteze koje smatra ispravnima, neprestano nailazi na zidove, zato~en je u labirintu korumpiranog sustava bez vjerojatnosti da }e ikada prona}i izlaz. Soderberghov policajac osje}a se poput Lumetova Serpica (Serpico, SAD, 1973.) — u njihovim klaustrofobi~nim svjetovima odbijanje mita je pravi zlo~in, prvu stanicu prema izop}eni{tvu i kartu za odlazak u pakao. Sudbina Benicia Del Torra — obiljeèna prijetnjama kolega, nepostoje}im obiteljskim ìvotom i Traffic (Steven Soderbergh, 2000.) Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. la`nim obe}anjima mo}nika — tako je uvjerljivo predstavljena da njegova paranoja po~inje mu~iti i gledatelja filma. Sre- }om, ova pri~a (pa i cijeli film) zavr{ava sjajnom sekvencom u kojoj pratimo no}nu bejzbol utakmicu. Djeca natjeravaju loptu po igrali{tu, me|u odraslima u gledali{tu nalazi se i glavni junak Del Torro, cijeli prizor okupan je ù}kastim svjetlom uli~nih svjetiljki, iz pozadine dopire smirena glazba. Ono {to trenuta~no vidimo li{eno je patetike i poku{aja da se prenesu velike poruke, a nakon svih proìvljenih tragedija djeluje smiruju}e i krajnje opu{taju}e. Svijet se o~ito ne}e samo tako promijeniti, niti }e sutra biti puno bolji nego {to je danas, ali stvari se jednostavno odvijaju dalje. Dokaz je i taj prekrasan no}ni prizor koji se odjednom stvorio pred na{im osjetilima. Pri~a druga — mafija{ka supruga i beskompromisni policajci Helena Ayala (Catherine Zeta-Jones) trudnica je koja otkriva da je njezin suprug (Steven Bauer) veliki krijum~ar drogom. Dvojica policijskih agenata (Don Cheadle i Luis Guzman) potpuno su posve}eni bespo{tednoj borbi protiv narkomafije i korupcije, a bave se skupljanjem dokaza na temelju kojih trebaju spremiti njezina supruga na dugogodi{nju robiju. Catherine Zeta-Jones brzo se privikava na novonastalu situaciju, odlazi u Meksiko na pregovore sa suprugovim poslovnim suradnicima i najzad angaìra profesionalnog ubojicu koji }e eliminirati va`nog svjedoka. Pritom Luis Guzman pogiba u eksploziji automobila. Sloèna situacija u odnosima me|u likovima neodoljivo podsje}a na onu iz 103
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 102 do 104 Leni}, E.: Traffic — turobna slika ameri~kog dru{tva Michael Douglas slavne Friedkinove Francuske veze (The French Connection, SAD, 1971.). Gene Hackman i Roy Scheider u tom su filmu lovci koji vode nemilosrdnu potragu za ugla|enim {efom krijum~ara drogom (Fernardo Rey), ~iji se trag gubi poput ribe u mutnoj vodi. Hackman i Scheider prikazani su kao moderni urbani tragi~ari enormnih razmjera, njihovi ìvoti potpuno su podre|eni lovu na zlo~inca, da bi se ovaj na kraju izgubio u labirintima napu{tenih ru{evina, a Hackman uputio smrtonosni hitac nedu`nom ~ovjeku. U Trafficu Catherine Zeta-Jones brzo se, iz uloge bri`ne majke i odane supruge, prebacuje u ulogu nemilosrdne vladarice koja }e u~initi sve {to se od nje o~ekuje samo da o~uva svoje pozicije i privid uspjeha i blagostanja. Guzman i Cheadle tako|er daju sve od sebe kako bi dokraj~ili beskrupuloznog Bauera, ali oni su osu|eni na neuspjeh. Guzman gubi ìvot, a Cheadle mogu}nost da sredi omraènog neprijatelja i osveti kolegu, dok Steven Bauer i njegova èna nastavljaju ìvjeti kao da se ni{ta nije dogodilo. âk i pothvat Dona Cheadlea na samom kraju, kad u gu`vi koju stvara podme}e prislu{ni ure|aj pod njihov stol, izgleda vi{e kao naivan poku{aj o~ajnika, nego kao stvarna mogu}nost ispravljanja velike nepravde. Sudbine Soderberghovih junaka doista neodoljivo podsje}aju na one Friedkinovih. Pri~a tre}a — ambiciozan tuìtelj Tuìtelj (Michael Douglas), koji je imenovan {efom vladina ureda za borbu protiv droge, dostiè vrhunac u svojoj dugogodi{njoj odvjetni~koj karijeri, ali ubrzo otkriva da mu je k}erka, koja nastoji odràti imid` uzorne djevojke i odli~ne u~enice elitne {kole, zapravo te{ka ovisnica o drogama. Tu- ìteljev profesionalni svijet, dugotrajno i temeljito gra|en, odjednom se ru{i poput kule od karata. K}er najprije smje- {tava u kliniku za odvikavanje, ali ona bjeì pa je ubrzo mora izvla~iti iz derutnih jazbina u kojima obitavaju opasni dileri drogom i makroi. Ogromni problemi u privatnom ìvotu onemogu}uju ga u pripremama za preuzimanje nove du`nosti, a kulminaciju doìvljava u trenutku inauguracije kada pred zapanjenim du`nosnicima i novinarima napu{ta prostoriju. Sjeda u automobil i odlazi, svjestan da ubudu}e svoju ìvotnu bitku mora voditi na drugom polju. 104 Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. Pri~a o tuìtelju snimljena je u potpunosti u fotografiji plavi~astih tonova. Plava boja je asepti~na, ostavlja dojam hladno}e (premda gledano sa stajali{ta fizike upravo ta boja ima najvi{u temperaturu), zbivanja koja se odvijaju u plavom ozra~ju ne poti~u osjetila na doìvljaj radosti. Podsjetimo se nekoliko zna~ajnih filmova koji su snimljeni u prevladavaju- }e plavim tonovima: Vru}ina (Heat, SAD, 1995.) Michaela Manna, Samuraj (Le Samourai, Francuska, 1967.) Jean-Pierrea Melvillea ili Plavo (Trois couleurs: Bleu, Francuska, 1993.) Krzysztofa Kieslowskog. U Vru}ini Al Pacino i Robert De Niro ganjaju se losangeleskim ulicama odvojeni od cijelog svijeta, njihovo se prokletstvo o~ituje u tome {to su izrazito sli~ni, toliko da se potpuno razumiju, a nalaze se na suprotnim stranama. Melvilleov junak (Alain Delon) ìvi usamljen i privrèn svojim osebujnim pravilima da bi najzad apsurdno poginuo u no}nom baru, a Juliette Binoche u Plavom mora se boriti s neizmjernom tugom nakon smrti muà kompozitora i maloljetnog djeteta. âk i u spomenutoj homoerotskoj pri~i Sretni zajedno Tony Leung u jednoj sceni, tuàn zbog toga {to mu propada veza s partnerom, plovi na splavi okupan plavom svjetlo{}u. U plavim tonovima snimljene su mo`da najintimnije, najiskrenije i najtu`nije pri~e. Identi~an je slu~aj i sa Soderberghovim tuìteljem. Cijeli ìvot proveo je izgra|uju}i karijeru, ~vrsto vjeruju}i u sklad koji postiè na poslovnom i privatnom planu. Odjednom se sve sru{ilo, ostala je samo praznina. Na kraju sjeda u automobil i odlazi ususret toj praznini, svjestan da je nekako mora ispuniti, da mora stvoriti novi svijet tamo gdje vi{e ni- {ta ne postoji. Film s tmurnim dojmovima Premda na kraju svake pri~e postoje detalji koji bi mogli pruìti odre|enu dozu optimizma (dje~ja utakmica na igrali- {tu, policajac podme}e mikrofon mafija{kom {efu, tuìteljeva k}er po~inje se lije~iti), Soderberghov impresivan pristup problematici droge u ameri~kom dru{tvu ostavlja iznimno gorak okus u ustima. Kvaliteta njegova rada o~ituje se ponajprije u tome {to izbjegava nepotrebno moraliziranje, mudrovanje i ne poku{ava nametati svoje prijedloge i rje{enja. Soderbergh je svjestan da se u ovom slu~aju dru{tvo suo~ava s problemima koji su gotovo nerje{ivi, stoga bi bilo potpuno suludo da ih on poku{ava rije{iti. Soderbergh se posve}uje isklju~ivo svojim likovima, njihovim problemima, patnjama i mukama kao neizbje`nim prate}im pojavama skromnih ljudskih ìvota, sluè}i se pritom zavidnim redateljskim talentom kako bi ~im uvjerljivije do~arao njihove nesretne sudbine. Sveukupnost pojedinih tragi~nih ljudskih sudbina najbolje govori o ozbiljnosti situacije u kojoj se nalazi ameri~ko dru{tvo, vi{e od napornih moraliziranja kojima bi nas eventualno zamorio neki manje nadaren autor. Sre}om, tmurno ozra~je koje nas prati u zahtjevnim sekvencama Traffica ne odnosi se i na trenuta~no stanje u Soderberghovoj karijeri. O~ito je da Soderbergh danas ima razloga za zadovoljstvo, mo`da i vi{e no {to je mogao o~ekivati kada je daleke 1989. primio Zlatnu Palmu. Pro{lo je doba u kojem su njegova osebujna djela bila osu|ena samo na egzoti~na podru~ja art kina i malobrojnu znatièljnu publiku. Proro- ~anske rije~i Eda Chigliaka s po~etka devedesetih ipak se nisu obistinile.
Page 2 and 3:
ISSN 1330-7665 UDK 791.43/.45 Hrvat
Page 4 and 5:
PORTRET AUTORA: BORIVOJ DOVNIKOVI]
Page 6 and 7:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 8 and 9:
Page 10 and 11:
Page 12 and 13:
Page 14 and 15:
Page 16 and 17:
Page 18 and 19:
Page 20 and 21:
Page 22 and 23:
Page 24 and 25:
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31:
Page 32 and 33:
Page 34 and 35:
Page 36 and 37:
Page 38 and 39:
Page 40 and 41:
Page 42 and 43:
Page 44 and 45:
Page 46 and 47:
Page 48 and 49:
Page 50 and 51:
Dakako, nije to sve {to je Dovnikov
Page 52 and 53:
Page 54 and 55: MOSKVA (Goldfish) 1996. (ìri) HIRO
Page 56 and 57: OGLED IZ NOSTALGIJE Zoran Tadi} Vel
Page 58 and 59: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 80 and 81: POLEMIKE / REAGIRANJA Damir Radi} U
Page 82 and 83: FESTIVALI / PRIREDBE Nikica Gili} B
Page 86 and 87: Natjecateljski program Hrvat. film.
Page 88 and 89: FESTIVALI / PRIREDBE Stjepko Teàk
Page 94 and 95: FESTIVALI / PRIREDBE Rada [e{i} Rot
Page 106 and 107: REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Film
Page 108 and 109: transformiranje Bullockove iz femin
Page 110 and 111: prepoznatljiv bez obzira na starosn
Page 112 and 113: mo}nije od svih zmajeva — Crvene
Page 114 and 115: akademskoj zajednici u francuskim A
Page 116 and 117: vrijeme isuvi{e eksponirani Ben Aff
Page 118 and 119: ODVA@NI KLINCI / RECESS: SCHOOL’S
Page 120 and 121: njim sudjeluje u plja~ki casina u k
Page 122 and 123: REKVIJEM ZA SNOVE / REQUIEM FOR A D
Page 124 and 125: dre|eno razli~itim vizualnim ekstra
Page 126 and 127: Koncipiran kao komedija apsurda u k
Page 128 and 129: REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Vide
Page 130 and 131: ma i za~udnim trenucima, a sve to n
Page 132 and 133: prvom ima i britanskog produkcijsko
Page 152 and 153: STUDIJE I ISTRA@IVANJA Sergej Ivaso
Page 154 and 155:
Page 156 and 157:
Page 158 and 159:
Page 160 and 161:
Page 162 and 163:
STUDIJE I ISTRA@IVANJA Midhat Ajano
Page 164 and 165:
Page 166 and 167:
Page 168 and 169:
Page 170 and 171:
Page 172 and 173:
Page 174 and 175:
Page 176 and 177:
Page 178 and 179:
STUDIJE I ISTRA@IVANJA Irena Paulus
Page 180 and 181:
Page 182 and 183:
Page 184 and 185:
Page 186 and 187:
Page 188 and 189:
Page 190 and 191:
Page 192 and 193:
Page 194 and 195:
Page 196 and 197:
Bilje{ke Hrvat. film. ljeto, Zagreb
Page 198 and 199:
Page 200 and 201:
Page 202 and 203:
ation of film emulsion as the two m
Page 204 and 205:
All this could also be said of Piot
Page 206 and 207:
O suradnicima Midhat Ajanovi} (Sara
show all

Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?