Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
SUVREMENI TRENDOVI<br />
Elvis Leni}<br />
Traffic – turobna slika ameri~kog dru{tva<br />
Soderberghovi prethodni radovi<br />
U jednoj epizodi legendarne i nepre`aljene televizijske serije<br />
@ivot na sjeveru (Northern Exposure, SAD, 1990.-95.) Ruth-<br />
Anne Miller, postarija vlasnica malene prodavaonice u gradi}u<br />
Cicely na Aljasci, dobila je poriv za umjetni~kim stvaranjem.<br />
Po~ela je pisati pri~e koje je ~itala jednom tjedno na<br />
lokalnoj radiopostaji (u emisiji filozofa i DJ-a Chrisa Stevensa)<br />
i ubrzo su nai{le na iznimno povoljan odjek kod lokalnog<br />
stanovni{tva. No, ubrzo je crv sumnje po~eo kopkati i u njezinoj<br />
glavi. Trenutno joj dobro ide, ali {to ako joj nakon nekog<br />
vremena ponestane inspiracije? [to ako slu{atelji vi{e ne<br />
budu odu{evljeni njezinim djelima? Indijanac Ed Chigliak,<br />
njezin bliski prijatelj i suradnik, mudro je odgovorio da se ne<br />
optere}uje tim pitanjima, nemogu}e je znati kako }e se stvari<br />
odvijati u budu}nosti. Zatim je, u skladu sa svojim filmofilskim<br />
opsesijama, naveo zanimljiv slu~aj Stevena Soderbergha.<br />
Taj autor osvojio je Zlatnu palmu u Cannesu s debitantskim<br />
filmom Seks, la`i i videotrake (Sex, Lies, and Videotape,<br />
SAD, 1989.), kao mlad stvaratelj po`njeo je nevjerojatan<br />
uspjeh i nakon toga ljudi vi{e ne mare za njegova djela. Chigliak<br />
je ove rije~i izgovorio po~etkom devedesetih pro{log<br />
stolje}a i tada su doista izgledale proro~anski, ali pogledajmo<br />
{to se u me|uvremenu dogodilo sa Soderberghom.<br />
Nakon fenomenalnog prvijenca snima Kafku (Francuska/SAD,<br />
1991.), distopiju u kojoj portretira totalitarno<br />
dru{tvo, zatim Ja, kralj ulice (King of the Hill, SAD, 1993.)<br />
prema biografskom romanu o odrastanju dje~aka u doba velike<br />
ekonomske krize i film noir Ispod povr{ine (Underneath,<br />
SAD, 1995.), temeljen na znamenitoj Unakrsnoj vatri (Criss<br />
Cross, SAD, 1949.) redatelja Roberta Siodmaka. Nedugo zatim<br />
re`ira Schizopolis (SAD, 1996.), nekonvencionalnu satiru<br />
urbanog `ivota koja je namjerno izvedena u rascjepkanoj<br />
naraciji i kaoti~nom stilu kako bi se ~im vjernije predo~ilo<br />
neuroti~no okru`je ameri~ke svakodnevice. U Schizopolisu<br />
se pojavljuje u ulogama pisca govora za gurua scijentolo{ke<br />
crkve.<br />
O~ito je da su dugometra`ni filmovi, koje snima nakon prvijenca<br />
Seks, la`i i videotrake, tako|er osebujna djela, Soderbergh<br />
eksperimentira s razli~itim `anrovima i raznim temama,<br />
ali nikako ne uspijeva ponoviti formulu sjajnog prvijenca<br />
— stvoriti djelo jednostavne strukture i skromne produkcije<br />
koje pobire nepodijeljene ovacije kritike i publike. Tek<br />
krajem devedesetih, kada baca oko na kriminalisti~ku prozu<br />
Elmorea Leonarda i zapo{ljava holivudske zvijezde Jennifer<br />
Lopez i Georgea Clooneya, ponovno svra}a pozornost jav-<br />
102<br />
<strong>Hrvatski</strong> <strong>filmski</strong> <strong>ljetopis</strong> <strong>26</strong>/<strong>2001</strong>.<br />
nosti na svoj rad. Daleko od o~iju (Out of Sight, SAD, 1998.)<br />
sjajna je pri~a u kojoj narativnu slo`enost Leonardovog<br />
predlo{ka uspijeva nadopuniti osebujnim ugo|ajem, unijeti<br />
jedinstvenu senzualnost i romantiku u odnos odbjeglog robija{a<br />
i agentice FBI-a koja mu je na tragu. Soderbergh zatim<br />
snima Osvetu (The Limey, SAD, 1999.), tako|er izvrsnu kriminalisti~ku<br />
dramu u kojoj glume Terence Stamp i Peter<br />
Fonda, a nakon toga precijenjenu biografsku pri~u Erin<br />
Brockovich (SAD, 2000.) koja je njegov najve}i komercijalni<br />
uspjeh. Tu koristi popularnu formu pri~a nastalu na temelju<br />
istinitih doga|aja, snima po scenariju s obiljem kli{eja o samohranoj<br />
majci koja se gr~evito bori za djecu, o biv{oj misici<br />
koja je pametna, drska i uporna. U tom filmu Soderbergh<br />
radi previ{e ustupaka koji rezultiraju mlakim i pomalo pateti~nim<br />
filmom s otrcanim feministi~kim porukama. Malo ranije<br />
u kinima se po~ela prikazivati Probu|ena savjest (The<br />
Insider, SAD, 1999.), remek-djelo Michaela Manna koje<br />
zorno pokazuje do kojih se razina mogu vinuti filmovi ra|eni<br />
u maniri biografskih pri~a, pa je i to utjecalo na dodatno<br />
uo~avanje manjkavosti kojima obiluje njegova feministi~ka<br />
pri~a. No, bez obzira na dvojbene dramske kvalitete filma<br />
Erin Brockovich, njegov komercijalni odjek omogu}io je Soderberghu<br />
rad na Trafficu (SAD, 2000.), projektu epskih<br />
stremljenja i zavidnih autorskih dometa u kojem nastupaju<br />
velike holivudske zvijezde.<br />
Tra fic<br />
Scenarij je Stephen Gaghan napisao po mini-seriji Traffik<br />
(Velika Britanija, 1989.). U njemu je nastojao obuhvatiti slo-<br />
`eni mehanizam krijum~arenja droge koji obuhva}a sve faze,<br />
od proizvodnje u siroma{nim ju`nja~kim zemljama, preko<br />
kretanja raznim krijum~arskim kanalima, do prodaje i konzumacije<br />
na bogatom sjevernoameri~kom tr`i{tu. Film je<br />
izveden u obliku vi{e narativnih odvojaka, mo`e se podijeliti<br />
na tri usporedne pri~e, a svaki odvojak snimljen je posebnom<br />
vrsti fotografije poput, primjerice, sjajne ljubavne pri~e<br />
Sretni zajedno (Happy Together, Hong Kong, 1997.) u kojoj<br />
sli~an postupak koriste redatelj Wong Kar-wai i njegov snimatelj<br />
Christopher Doyle. U Trafficu je Soderbergh odradio<br />
i posao direktora fotografije. Njegova kamera ~esto snima iz<br />
ruke, {to ne zna~i da je Soderbergh jo{ jedan od sljedbenika<br />
trendovske Dogme, nego samo nazna~uje te`nju prema autenti~nosti,<br />
budu}i da takav na~in snimanja upu}uje na prirodniju<br />
promatra~ku vizuru i gledatelj dobiva dojam da je<br />
ono {to se nalazi na platnu vi|eno o~ima ~ovjeka koji se uistinu<br />
nalazi me|u <strong>filmski</strong>m likovima. Pritom je fotografska