Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

More documents

Recommendations

Info

Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 98 do 101 Sever, V.: O gr~enju tigrova i skrivanju zmajeva hongkon{kih filma{a na Hollywood koji je uslijedio nakon {to je Quentin Tarantino tamo negdje ’94. po~eo op}instvu puniti u{i hvalospjevima Johnu Woou. Radilo se o odsudnome trenutku u karijerama mnogih filmskih kriti~ara. Nakon {to su saznali da su Hard Boiled i kompanija »zakon nad zakonima (op. cit.)«, polako su po~eli otkrivati da akcijski radovi Hong Konga nisu uvijek bedasto}e u stilu Jackieja Chana, ve} da znaju biti i COOL... Ostalo je povijest. U Ameriku su emigrirali i Ringo Lam i Tsui Hark i — dapa~e — Chan, pa i sâm Woo, sretan {to se tolikima svi|a njegova ko- {arica s redateljskim trikovima. [teta koju su Wooove kerefeke4 nanijele dobrom ukusu moè se provjeriti gledanjem mnogih spotova i reklama i bruckheimerov{tina. Dapa~e, ova ki~erica se pro{irila ukusom masovne publike brè i pogubnije od slinavke me|u nesretnim britanskim ovcama. Ali Woo je Kinez, Chow Yun-Fat je njegova omiljena zvijezda, pa Tigar i zmaj svakako mnogo toga duguju putu koji je utro akcijski me{tar Johnny, zar ne? Pa, ne. Ali da se vratim na ono o mentalitetu iz prve re~enice, kad sam pretpostavio da ga ne bi valjalo dijeliti na isto~nja~ki i zapadnja~ki s obzirom na ~itav ovaj kontekst. Rije~ je o fundamentalnom pitanju na~ina na koji tradicija zapadnog i isto~nog kulturnog kruga doìvljava dramu. Kinezi, autori prvog ikad napisanog romana, tradicionalno smatraju da je posao protagonista da zabludi i da zatim bude izveden na pravi put — koji je otprije poznat i utkan u mno{tvo filozofskih spisa — te time drama ima ulogu podupiranja prethodno postoje}eg poretka stvari. Zapadnjaci su, pak, skloni ru{enju tradicionalnih veli~ina, svakojakim avangardama i manifestima. Takvi naprosto jesmo po mentalitetu, ako su generalizacije mogu}e, bez ikakvih vrijednosnih predznaka. To~no, ima mnogo poklonika suprotnog mentaliteta na obje strane, no kineska se filmska industrija (koja od druga Maoa naovamo funkcionira rastrojeno, podijeljena na tri dijela, Hong Kong, Tajvan i maticu Kinu) dràla stroge tradicije: njezina preskriptivnost sjajno je odgovarala kako socrealizmu crvene Kine, tako i ànrovskim kanonima koji su omogu}ili komercijalni uspjeh male kapitalisti~ke bra}e s pacifi~ke obale. Stvari jesu po~ele polako dolaziti na svoje u ’ozbiljnoj’ kineskoj kinematografiji sredinom osamdesetih, pojavom takozvanog ’petog nara{taja’ redatelja, predvo|enog Chenom Kaigeom i Zhangom Yimouom. Uvo|enje realisti~nijeg prosedea uz iznimnu izvedbenu umje{nost i poetski senzibilitet podarilo je Kini dana{nji renome jedne od najsna`nijih autorskih kinematografija na svijetu. No ni Chen ni Zhang nikad nisu bili skloni polemici s preskripcijama koje nalaè slu`beni sustav: s obzirom da u ovoj komponenti nikad nisu preuzeli zapadnja~ku skepsu, bilo im je dopu- {teno pozapadnja~iti svoju maniru koliko su htjeli. (Hrabriji autori poput Zhanga Yuana ni danas nisu u stanju neometano raditi u Kini.) Kakve sad to ima veze s Tigrom i zmajem? Ang Lee zasniva svoj film na roto-romanu iz tridesetih i smje{ta ga u poluizmi{ljenu Kinu staru dva stolje}a, pa time Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. nimalo ne smeta dana{njim kineskim vlastima. Toliko je jasno. Njegova je pri~a zasnovana na popularnim ratni~kim predlo{cima koji su tvorili tematsku osnovicu lijepog dijela hongkon{ke kinematografije. I toliko je jasno. Njegovi scenaristi produbili su likove i zakomplicirali im odnose, {to je tako|er bilo za o~ekivati. Ali ~ini mi se da ni{ta od ovoga nije dovoljno da bi se uspje{no protuma~ilo razloge zbog kojih je Tigar i zmaj uspio stvoriti tako sna`nu rezonancu pred tako raznorodnim recipijentima. Vratit }u se jo{ jednom na mentalitet, ovaj put zapadnja~ki koji se odu{evljava Istokom: nemam potrebe oti}i dalje od najistaknutijeg mu zagovornika, Georgea Lucasa. Dok su njegovi Ratovi zvijezda u mnogome vrhunac komercijalnog Hollywooda, tehnolo{ku i narativnu paradigmu podignutu do razine kulturnog fenomena, oni su u svojoj osnovnoj temi ~istokrvni nastavak tradicionalne isto~nja~ke dramaturgije — njihovi likovi, na ~elu s protagonistom Anakinom Skywalkerom, postoje kako bi zabludjeli i zatim se vratili na pravi put kakav zagovara njihov misti~ni vite{ki red. Zapadnja~ka komponenta naracije u Ratovima zvijezda sastoji se u tome {to }e Skywalker postati i mesija i zatornik reda Jedija: povratak na staro bit }e mogu} samo u radikalno novoj formi. Kroz lik Jen — odnosno Yu Jiaolong, skrivenog Zmaja iz naslova5 — Leejev film donosi sli~nu protagonisticu: ona je nemjerljivo nadarena, no prije ispunjenja potencijala svojeg talenta morat }e pro}i isku{enja puti i zastranjenja u odabiru u~itelja — {to }e je u kona~nici dovesti do odgovornosti za pogibiju osobe koja u najve}oj mjeri utjelovljuje ideale kojima teì, wuxia borca Li Mubaija. Dobro, osim {to sam na{ao jo{ jednu dodirnu to~ku Tigra i zmaja s populisti~kom kinematografijom, ima li u usporedbi s Ratovima zvijezda i~ega {to bi moglo baciti novo svjetlo na tuma~enje samoga filma? Ima, naravno. Po strani od toga {to korespondira s Ratovima zvijezda na razini teme, a ne forme, pa ju tako donosi onima koji vole ’ozbiljne’ filmove i daje joj svojevrsni pedigre, Tigar i zmaj je hrabriji iskorak u njezinu tuma~enju ~ak i od jedne ovoliko zapadne forme. Dakle, nadi{av{i kanonske metode prikaza 99
100 Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7 (2001), br. 26, str. 98 do 101 Sever, V.: O gr~enju tigrova i skrivanju zmajeva iz same Kine, Tigar i zmaj nadilazi i najpopularniji zapadnja~ki prikaz svoje teme, a potom pruà najsuptilniju pri~u vezanu uz tradicionalni isto~nja~ki mentalitet koju sam imao prilike vidjeti. Ta je pri~a ova: Jen je briljantno nadarena tinejdèrka — fantasti~na Zhang Ziyi imala je devetnaest godina na snimanju, a reference na njezinu dob u scenariju potvr|uju takvo ~itanje — koja se susre}e s temeljnim isku{enjima svoje dobi i spolnosti kakva pohode sve tinejdèrke svijeta. Njezina sredina od nje èli brak s ~ovjekom kojeg je ona mo`da vidjela, ali koji publici cijelo vrijeme ostaje nepoznat; njezina seksualnost teì prema romanti~nom Lou, banditu iz pustinje; njezin dar od nje traì da {to vi{e nau~i po bilo koju cijenu; njezin ponos ne dopu{ta joj da se pokloni pred bilo kojim autoritetom. îtavim trajanjem filma ona se nosi s ovim me- |usobno isklju~ivim impulsima jedino zahvaljuju}i vlastitoj briljantnosti. Uspjesi koje iz scene u scenu postiè sve vi{e je hrabre i sve dublje odvode od sposobnosti iole objektivnog prosu|ivanja same sebe. U tome je njezina pri~a jo{ uvijek na tragu zastranjivanja protagonista klasi~ne isto~nja~ke naracije. No to~ka u kojoj Leejevo pripovijedanje odlazi ozbiljan korak dalje od uzora jest kulminacija filma: briljantno napisana, poduprta ne- Hrvatski filmski ljetopis 26/2001. shvatljivo dobrom glazbom Tana Duna, ona ne daje nikakvo jednozna~no razrje{enje. 6 Jen, dakle, prouzro~i ne{to {to ni jednim svojim darom ne moè ispraviti, i to je satre. Biva poslana na planinu Wudan, srce svega ~emu teì — ondje je ~eka Lo, kojeg romanti~no voli, a ondje se nalaze i u~itelji koji je mogu izvesti na pravi put. No ona ne odabere ni jednu od te dvije mogu}nosti, ni ljubav, ni mudrost: poniznost koju je suo~enje sa smr}u unijelo u nju ne dopu{ta joj odabir koji bi i{ao prema boljitku same sebe. Umjesto toga, Jen odabire skok vjere — potez koji uspijeva samo onima ~istoga srca. Premda sve ono pogre{no {to je ~inila do tada ne daje pravo Jen da vjeruje kako je njezino srce ~isto, ona svejedno ska~e: njezin je skok napola pad a napola lebdenje, napola iskaz njezine bespomo}nosti pred zakonima prirode, a napola izraz njezina ovladavanja njima — ali ta njezina dvojnost napokon tim skokom ipak biva pomirena, biju}i iskaz vjere u boànsku milost i posve nesebi~nog odricanja. Ovdje, s isto~nja~ke strane i onkraj svake kanonske preskripcije, kao da leì sama bit Taoa; istodobno, tu leì ne{to {to je zajedni~ko i Istoku i Zapadu, i {to ni Istok ni Zapad ne mogu doku~iti — misterij djevoja~kog srca. Filmska romantika te{ko da je ikada doprla dalje.
Page 2 and 3:
ISSN 1330-7665 UDK 791.43/.45 Hrvat
Page 4 and 5:
PORTRET AUTORA: BORIVOJ DOVNIKOVI]
Page 6 and 7:
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 8 and 9:
Page 10 and 11:
Page 12 and 13:
Page 14 and 15:
Page 16 and 17:
Page 18 and 19:
Page 20 and 21:
Page 22 and 23:
Page 24 and 25:
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31:
Page 32 and 33:
Page 34 and 35:
Page 36 and 37:
Page 38 and 39:
Page 40 and 41:
Page 42 and 43:
Page 44 and 45:
Page 46 and 47:
Page 48 and 49:
Page 50 and 51: Dakako, nije to sve {to je Dovnikov
Page 52 and 53: Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 7
Page 54 and 55: MOSKVA (Goldfish) 1996. (ìri) HIRO
Page 56 and 57: OGLED IZ NOSTALGIJE Zoran Tadi} Vel
Page 80 and 81: POLEMIKE / REAGIRANJA Damir Radi} U
Page 82 and 83: FESTIVALI / PRIREDBE Nikica Gili} B
Page 86 and 87: Natjecateljski program Hrvat. film.
Page 88 and 89: FESTIVALI / PRIREDBE Stjepko Teàk
Page 94 and 95: FESTIVALI / PRIREDBE Rada [e{i} Rot
Page 106 and 107: REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Film
Page 108 and 109: transformiranje Bullockove iz femin
Page 110 and 111: prepoznatljiv bez obzira na starosn
Page 112 and 113: mo}nije od svih zmajeva — Crvene
Page 114 and 115: akademskoj zajednici u francuskim A
Page 116 and 117: vrijeme isuvi{e eksponirani Ben Aff
Page 118 and 119: ODVA@NI KLINCI / RECESS: SCHOOL’S
Page 120 and 121: njim sudjeluje u plja~ki casina u k
Page 122 and 123: REKVIJEM ZA SNOVE / REQUIEM FOR A D
Page 124 and 125: dre|eno razli~itim vizualnim ekstra
Page 126 and 127: Koncipiran kao komedija apsurda u k
Page 128 and 129: REPERTOAR travanj/lipanj 2001. Vide
Page 130 and 131: ma i za~udnim trenucima, a sve to n
Page 132 and 133: prvom ima i britanskog produkcijsko
Page 150 and 151:
Page 152 and 153:
STUDIJE I ISTRA@IVANJA Sergej Ivaso
Page 154 and 155:
Page 156 and 157:
Page 158 and 159:
Page 160 and 161:
Page 162 and 163:
STUDIJE I ISTRA@IVANJA Midhat Ajano
Page 164 and 165:
Page 166 and 167:
Page 168 and 169:
Page 170 and 171:
Page 172 and 173:
Page 174 and 175:
Page 176 and 177:
Page 178 and 179:
STUDIJE I ISTRA@IVANJA Irena Paulus
Page 180 and 181:
Page 182 and 183:
Page 184 and 185:
Page 186 and 187:
Page 188 and 189:
Page 190 and 191:
Page 192 and 193:
Page 194 and 195:
Page 196 and 197:
Bilje{ke Hrvat. film. ljeto, Zagreb
Page 198 and 199:
Page 200 and 201:
Page 202 and 203:
ation of film emulsion as the two m
Page 204 and 205:
All this could also be said of Piot
Page 206 and 207:
O suradnicima Midhat Ajanovi} (Sara
show all

Hrvatski filmski ljetopis, broj 26 (2001) - Hrvatski filmski savez

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?