GPZ-Bulletin_12 - Prirodoslovno - matematički fakultet

O B R A Z O V A N J GPZ E Bulletin I I br. S 12, T R PROSINAC A Ž I V A 2008. N J E O D 1 8 7 5.GPZBulletin- 1 -I Z S A D R A J AO V O G B R O J AGPZ - 2008. Godina u ogledalu ................. 1Proslava dana RGNF ........................................ 211. Boiæni turnir Gjuro Pilar ......................... 3DVD "Put vode" .................................................... 4U potrazi za geološkim korijenima ........... 5PROSINAC 2008. BROJ 12. ISSN 1846-6842Dragi čitatelji,stigli smo i do kraja 2008.godine. Godine koja je protutnjala,ali i sobom donjelamnoga zbivanja o kojimasmo vas nastojali informirati(33. Svjetski geološki kongres,3. UNESCO kongres ogeoparkovima, 5. Internacionalnisimpozij ProGEO,itd.), no vjerujem da je nastranicama Bulletina objavljensamo manji dio svegašto se ove godine zbivalo.Imali smo nekoliko priloga onastavnim problemima, pa io Državnoj maturi koja seprobno započinje provoditiveć početkom 2009. godine.GPZ Bulletin je otvorensvima, pa i ovom prigodompozivam sve zainteresiraneautore da nam pošalju svojepriloge.2009. godine bit će takođerobilježena mnogim zbivanjima,skupovima, izložbamai proslavama, pa se nadamda će se u Bulletinu moćipročitati prikazi iz vašegpera.Svim čitateljima, kako tiskanog,tako i elektroničkogizdanja, na kraju druge "sezone"izlaženja Bulletinačestitam sretan Božić i nadasveuspješnu Novu Godinu!Srdačno, vaš urednikGPZ - 2008.GODINAU OGLEDALUJasenka SremacU sjeni globalne ekonomske krize, uzbožićno drvce koje je uspješno prebrodilocijelu proteklu godinu na našoj terasi,dočekujemo kraj još jedne godine.U ove blagdanske dane svi se pomaloosvrćemo za proteklim mjesecima,pokušavajući načiniti inventuru svegadobroga i lošeg što nam se dogodilo.Zavod je poput živog bića; raste imijenja se, te smo ove godine proslavilijubilarni rođendan i odlazak u mirovinunašeg profesora, akademika IvanaGušića, koji, na naše zadovoljstvo, i daljesudjeluje u životu i radu Zavoda. Našje kolega, prof. Mladen Juračić postaodekan Prirodoslovno-matematičkogfakulteta, te mu od srca želimo da mudroi staloženo provede Fakultet kroz burei oluje koje nam najavljuju. Na projektuprof. Buckovića zaposlen je novi suradnik,naš demonstrator Duje Kukoč. Naporti nam se pridružio Krunoslav Živoder,a u sastav Zavoda uključena je i Referadaza preddiplomski studij, s gospođomMilkom Šikić, koju mnogi od nas pamtejoš iz studentskih dana. Raduje nas izboru trajno zvanje višeg predavača dr.sc.Vladimira Tomića, napredovanja BlankeCvetko-Tešović i Alana Mora u zvanjeizvanrednog profesora, a posebno nasje razveselilo odobrenje Ministarstva zaradno mjesto znanstveno-nastavnogdjelatnika, docenta, na koje je izabrananaša dugogodišnja asistentica dr.sc.Đurđica Pezelj. Našem samozatajnomnovaku Hrvoju Posiloviću produžen jenovački status, kako bi mogao dovršitidoktorsku disertaciju. Ove nam se godineu nastavi iz Geologije kvartarapridružio i gost iz Ljubljane, dr.sc. AleksandarHorvat.Navikli na štedljivo i domaćinskoponašanje, ipak smo iskoristili neke povoljnevjetrove da bismo bolje opremilinaše predavaonice i prostorije za studente.U tu su svrhu kupljeni novi stolcii LCD projektor za Seminar, a uz pomoćFakulteta, nabavljena su i tri računala zastudentske potrebe. U našim se kabinetimaradi punom parom, a posebice unašoj Crtaoni, jer su naši djelatnici ovegodine sudjelovali na nizu domaćih imeđunarodnih skupova, te poslali u tisakniz radova. Kako bi naš Robert mogaoslijediti naše sve veće potrebe, za Crtaonusu kupljeni novi skener, kolor printeri UPS uređaj. Najveća investicija ovegodine odnosi se na uređenje laboratorija.U tu nam je svrhu Fakultet odobrioznatna sredstva, te je unutar takozvanogMokrog laboratorija načinjena pregradnjaza prostor za sedigraf, čime supoboljšani i uvjeti rada u Laboratoriju zaelektronsku mikroskopiju. Odobrena sunam i sredstva za izgradnju montažnogskladišta za uzorke. Mala preinakahodnika ispred Čajne kuhinje osiguralanam je prostor za objedovanje i kratkodruženje u vrijeme odmora, a nabavljenesu i neke osnovne potrepštine za prvupomoć. Zavod još očekuje isplata dijelasvote za pregradnju, te će nam stezanjeremena zasigurno obilježiti početaksljedeće godine.Redovite zavodske aktivnosti odvijalesu se uz uobičajene sitne poteškoće, noipak uspješno. Prof. Zlatan BajrakterevićGPZ Bulletin je glasiloGeološko-paleontološkog zavodaGeološkog odsjekaPrirodoslovno-matematičkogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu,10.000 Zagreb, Horvatovac 102aIzlazi mjesečnoUrednk:dr.sc. Tihomir MarjanacNaklada: 100 kom i u PDF.on-line izdanje na:http://www.geol.pmf.hr/gpz/ISSN 1846-6842

GPZ Bulletin br. 12, PROSINAC 2008.i Robert Košćal osobito su se potrudilioko pripreme materijala za SmotruSveučilišta, a prof. Bajraktarević se,uz naše čelnike, posebice založio i zapoboljšanje statusa geologije u podjelina polja i grane. Prof. Marjanac i znanstveninovaci Aleksandar Mezga i KristinaPikelj tradicionalno su se uključiliu zbivanja oko Festivala znanosti. Zasvoj je trud prof. Marjanac dobio i nagraduHypo banke, na koju ga podsjećazgodna mala maskota na polici. Za našemlađe suradnike Zavod je organiziraoekskurziju na Papuk, tijekom koje smoskupili niz uzoraka stijena za nastavu.Kraj godine donio je malu nervozuoko obavljanja inventure, jer su namnovi propisi otežali otpis starije opreme,posebice elektroničkih uređaja. Ipak, uzProslava danaRudarskogeološko-naftnogfakultetaJasenka Sremacveliki trud prof. Mora i naše Adriane inventuraje obavljena, a naša je imovinadobila odgovarajuće naljepnice.Očekujemo i pozdravljamo vaše prilogeza održavanje web-stranica i tiskanjebiltena, bez kojih je teško odražavatinjihov kontinuitet.Nastavnici i suradnici Zavoda opterećenisu velikim brojem sati nastave naPreddiplomskom studiju, a započela jei nastava na Diplomskom studiju. Ipak,uz redovitu nastavu i vođenje ocjenskihradova, oni nalaze vremena i da se dodatnoposvete studentima. Prof. Marjanacredovito uključuje svoje studenteu aktivnosti vezane za popularizacijuznanosti, te zaštitu geološke baštine, anaš je student Matej Manjarić pod mentorstvomprof. Bajraktarevića dobio ovegodine Rektorovu nagradu.Uz niz dobrih iskustava, uvijek senađe i pokoji kamen spoticanja. Tako,nažalost, nismo uspjeli skupiti sredstvaza nabavu računala za pohranu kopijapodataka („back-up“), a već se duljevrijeme pojavljuje i problem opskrbeelektronskog mikroskopa dušikom, kojise mora riješiti u skladu s propisima osigurnosti na radu.No, dani koji slijede stavit će prednas niz novih izazova, a dati nam i prilikuda neke započete poslove dovedemodo kraja.Svim GPZ-ovicama i GPZ-ovcimaželim ugodne i mirne blagdane, te punosreće, dobrog zdravlja i uspjeha u Novoj2009. godini.Vaša PredstojnicaU četvrtak, 4. prosinca 2008. godine,u povodu blagdana sv. Barbare,zaštitnice rudara, na Rudarsko-geološkonaftnomfakultetu održana je proslavaobilježavanja Dana Rudarsko-geološkonaftnogfakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Proslavi su nazočili predstavniciSveučilišta, državnih i gradskih institucija,te joj se pridružio i osobno predsjednikRepublike Hrvatske Stjepan MesićDekan RGNF-a prof. dr. sc. GoranDurn na svečanoj je sjednici predstavionastavnu, stručnu i znanstvenoistraživačkudjelatnost Fakulteta, koji jeosnovan 1939. g.Proslavu je prigodno pratio dobrouvježban zbor sastavljen od brucoša istudenata II. godine studija. Zaslužnimstudentima, profesorima i umirovljenicimadodijeljene su zahvalnice i priznanja,te su predstavljene novouređene prostorijeFakulteta - Knjižničko-informatičkicentar i multimedijske učionice i predavaonice.Tom su se prigodom moglenabaviti i tiskane edicije, kojima RGNFakultet zadnjih godina uspješno prezentirasvoju djelatnost: „Studijski programi“,„Katalog opreme i softvera“, te „Znanstveniprojekti 2002.-2006.“ , koje možetepogledati i u našoj Knjižnici.Sl. 1. Uvodna riječ dekana RGNF-a, prof. dr. sc. Gorana Durna.Sljedećeg je dana pod pokroviteljstvompredsjednika Republike Hrvatske,održana i tradicionalna ceremonija primanjamladih rudara (brucoša) u rudarskistalež XXVIII. Skok preko kože.- 2 -

11. Boiæni malonogometniturnir„GJURO PILAR“2008.Šimun AščićI ove godine je održan Božićni malonogometniturnir „Gjuro Pilar“, 11. poredu za muške te 3. po redu za žene.U muškom dijelu turnira sudjelovaloje 6 ekipa: RGNF, HGI, INA 1, INA 2,CROSCO i PMF, a u ženskom dijeluturnira 4 ekipe: CROSCO, HGI, INAte kombinirana ekipa sastavljena odigračica s PMF-a i RGNF-a.Kako se u muškom turniru ekipaPMF-a, blago rečeno, nije proslavilaonda ćemo ovaj izvještaj posvetitiženskom turniru koji je ove godine bionajuzbudljiviji do sad.GPZ Bulletin br. 12, PROSINAC 2008.s MPZ-a, te Danica Kenjereš, BiljanaKovačević-Zelić, Helena Strgar, AndreaKordić, Lidia Hrnčević, Ana Kršinić iSnježana Kezerić s RGNF-a.Prije finalne utakmice, vrijedi se prisjetitiprvog kola u kojem se ekipa PMF/RGNF ogledala protiv INA-e. Pobjednikautakmice odlučilo je izvođenje penala.Sve do zadnjeg kruga rezultat jebio neriješen, a onda loptu u ruke uzimaiskusna Jelena Vidović te loptu sigurnaposprema u donji lijevi kut iza leđaprotivničke golmanice za konačnih 1:0za PMF/RGNF.U finalnu utakmicu protiv HGI-a našesu cure, kao i u prvu tekmu, krenule vrloambiciozno te su sredinom prvog poluvremenai povele. Mudrim izmjenama,voditelj naše ekipe Željko Ištuk, pokušaoje početno vodstvo sačuvati do kraja, alise nažalost ta ideja nije i ostvarila takoda, konačni rezultat, 2:1 za HGI govori onapetosti utakmice do samog kraja.Nakon utakmice članice obadviju ekipazajedno su proslavile svoje trijumfe ulokalnom kafiću, a završnu, zajedničkuvečeru s nestrpljenjem svi očekujemo.2. mjesto pripada ekipi RGNF & PMF!Kombinirana ekipa PMF/RGNF s voditeljimaTreću godinu za redom ekipa PMF-a(ove godine u kombinaciji s RGNF-om)se popela na pobjedničko postolje. Kakosu na prvom turniru naše cure bile prve(zajedno s ekipom HGI-a i CROSCA) teprošle godine 3., ove se godine „desilo“i preostalo 2. mjesto. Konačni redoslijednakon turnira izgleda ovako: 1. HGI, 2.PMF/RGNF, 3. CROSCO i 4. INA.U ekipi do-prvakinja dio ekipe sGeološkog odsjeka činile su: AdrianaBona, Jelena Vidović, Maja Martinuš,Karmen Fio s GPZ-a te Vesna Mudrinjak,Željka Žigovečki i Hana FajkovićDetalj borbenosti s utakmice- 3 -Najbolji sudac, Željko Ištuk!

Plitvice LakesThe Journey of theWaterTihomir MarjanacOdavno smo navikli da kvalitetnedokumentarne filmove na DVD medijukrasi etiketa National Geographic ili DiscoveryChannel. Autori su nam najčešćenepoznati, ali je u njihovoj produkcijisudjelovala mala četa vrsnih profesionalaca.Koliko smo samo puta pozavidjelitim producentima, sa željenjem što su tifilmovi uvijek snimani na nama dalekimterenima! No, sada su se pojavile i “našesnage” koje se mogu mjeriti i s najboljimstranim produkcijama.Nedavno mi je u ruke došao DVD podnazivom “The Plitvice Lakes, The Journeyof the Water” i relativno sitnim podnaslovom“Plitvička jezera, put vode”.Dakle, ne Put svile (poznata japanskaserija) nego vode (!) i to još snimljen napodručju Plitvičkih jezera. Na stražnjojstrani omota nalaze se višejezični opisiDVD-a (na Engleskom, Talijanskom iNjemačkom) koji je očito proizvedenkod nas, i tu dosta skromno piše daje producent, scenarist i snimatelj bioAnđelko Novosel (ali i montažer), a daje režiser i ko-scenarist bio Darko Hitrec,te da je originalnu muzičku pozadinuskladao Darko Hajsek. Izdavač DVD-aje malo poznato Društvo za ekološkaistraživanja PAKS, a film je snimljen usuradnji s Javnom ustanovom Nacionalnipark Plitivička jezera. Zanimljiv DVDkrasi i efektna fotografija Ivice Lajnera.DVD se bez teškoća pokreće naDVD playerima i na PC-ju ako imate instaliraneWindowse XP i Media Player10. Na starijim “windozama” nažalost neradi.Ovaj dokumentarni DVD gledateljaprvo upućuje na izbor jezika, a ponuđenisu Hrvatski, Engleski, Talijanski, Francuski,Njemački i Japanski. Impresivno!Nakon odabira jezika kreće priča kojaukupno traje 26 minuta i 36 sekundi.Prvo što sam pri gledanju uočio bila jeočita sklonost autora prema geološkomgledanju (i viđenju) prirode; prvi kadar- žlibe! Od početka, autor razvija elegantnupriču o putu kojeg voda prolazi unašem kršu, počev od pljuska na MalojKapeli, potoka, rječica, jezera, slapovapa do nastanka rijeke Korane.GPZ Bulletin br. 12, PROSINAC 2008.Put vode pratimo,za razliku od ranijih dokumentarnihfilmova sasličnom temom, krozvodu! Film obiluje izvrsnosnimljenim kadrovima,od kojih su meni najdojmljivijipodvodni kadrovikoji pokazuju što se zbivau Bijeloj i Crnoj rijeci,u jezerima, u i ispod slapova.Kamera bilježi onošto većini posjetiteljaPlitvičkih jezera nijedostupno, i nikada nećeniti biti. Po prvi puta samvidio oslobađanje “barskog”plina u koritu Bijelei Crne rijeke, “miješanje”čestica sedre ispod slapovakoje se postupnousitnjavaju u sedrenipijesak.Plitvička jezera bilasu golemo nadahnućeautoru koji je snimaopodvodne (i površinske)kadrove u sva četirigodišnja doba (pa i ispodleda). I ne samo da ih jesnimao, nego je i sročiojasna tumačenja svih procesa koji sezbivaju u prirodi; kako nastaju tresetišta,kako sedra, kako su građene sedrenebarijere, kako nastaju špilje u barijerama,kako se barijere razgrađuju.Tekst (izvrsna naracija Željka Tomca)je nenametljiv, muzika (za razliku odnekih stranih i brojnih domaćih produkcija)nije preagresivna i ne “pokriva”naraciju, ambijentalni zvukovi su pravilnouklopljeni i ne prigušuju muziku nitinaraciju. Kadrovi su kratki, traju točno 4sekunde, a montaža je takva da ilustriradinamiku okoliša, ali nema neprirodnihrezova, pretapanja i zumiranja što sveinače remeti ritam gladanja (a nekimauzrokuje vrtoglavice, pa i glavobolju).Ovaj autorski film je prvijenac našegautora, ali ga zasigurno stavlja uz bokmega-popularnim produkcijama koje suspomenute u početku ovog osvrta.Dokumentarni film “Plitvička jezera,put vode” je izvrsno nastavno pomagaloza nastavu iz geografije/zemljopisa i sradošću ga preporučam svim ljubiteljimaprirode, krša i - naravno - Plitvičkihjezera!DVD se može kupiti u knjižari Algoritamu Zagrebu, po cijeni od 150 kn.STAZESvatko od nas imaNeke svoje staze,I kad smo daleko,Noge njima gaze.Kad nam cijeli životPutem suza krene,Vraćamo se njimaTragom uspomene.Kroz zastor od lišćaSlutimo vrhunceI grije nas opetPrijateljsko sunce.J.S.- 4 -

GPZ Bulletin br. 12, PROSINAC 2008.U POTRAZI ZAGEOLOŠKIMKORJENIMAStrani geolozi nahrvatskom tlu (11)Enio JungwirthSERRES, Marcel Pierre Toussaintde (Montpellier, 3. studenog 1783. -Montpellier, 22. srpnja 1862.) francuskiznanstvenik i prirodoslovac - sudskislužbenik (1805.) i savjetnik prizivnogsuda u Montpellieru (1817.). Svoje jeslobodno vrijeme iskorištavao za prirodoslovnaistraživanja i usavršavanja,što mu je u tolikoj mjeri pošlo za rukomda je na Sveučilištu u Montpellieru bioprofesor geologije (1820.). Radio je i uMuseum d’Histoire Naturelle (1807.).Od 1825. posvetio se paleontologijikvartara. Tražio je kosti po špiljama najugu Francuske i podržavao razdobljesustava kvartara. Bio je pod utjecajemJ. B. Lamarcka (1744.-1829.) i E. G.Saint-Hilairea (1772.-1844.). U svojojGéognosie (1829.) zaključivao je da su“nestale vrste jednim prekinutim lancempovezane s današnjim vrstama”.Također je prihvatio ideju o varijabilnostivrsta, koju su već zastupali A. T.Brongniart (1801.-1876.) i G. P. Deshayes(1795.-1875.). U radu De la cosmogoniede Moïse comparée aux faitsgéologiques (1838.) nastojao je pomiritivjeru s dostignućima znanosti, odnosnogeološkim činjenicama. Napisao je oko300 radova, odnosno 40-tak knjiga.Radovi, npr.: Observations sur les Ossemenshumains découverts dans lescrevasses des terrains secondaires, eten particulier sur ceux que l’on observedans la caverne de Durfort, Départementdu Gard (1824.), Géognosie des terrainstertiaires, ou Tableau des principauxanimaux invertébré des terrains marinstertiaires, du midi de la France (1829.),Recherches sur les ossemens humatilesdes cavernes de Lunel-Viel ; par M.de Serres, Dubreuil et Jeanjean (1839.),Nouveau Manuel complet de Paléontologieou des lois de l’organisation desêtres vivants comparées à celles qu’ontsuivies les espèces fossiles et humatilesdans leur apparition successive(deux volumes et un atlas,), Traité desroches simples et composées, ou de laclassification géognostique des rochesd’après leurs caractères minéralogiqueset l’époque de leur apparition (1863.).Tijekom misije u Ilirske pokrajine i Dalmaciju(1809. i 1810.) sakupio je dokumentes geografskim, statističkim i drugimpodacima i rezultate objavio u Essaistatistique et géographique de l’Autriche(Salsburg, 1814., 3 vol.).- 5 -STOLICZKA, Ferdinand (Hukvaldy /Hochwald/ u Moravskoj, 7. lipnja 1838.– Moorghi /sjeverna Indija/, 19. lipnja1874.) moravski (austrijski) paleontolog- studirao je geologiju i paleontologiju uPragu i Beču (predavali su mu E. Suessi R. Hoernes). U svojim prvim radovimapisao je o nekim slatkovodnim mekušcimaiz krednih naslaga sjeveroistočnihAlpa (1859.). Geološkoj službi Austrijepridružio 1861., pa su se njegovi radovitada ponajprije odnosili na njegovgeološki rad u Austriji i Madžarskoj, azatim se pridružio Geološkoj službi Indije(1862.), na što ga je nagovorio T.Oldham (1816.-1878.). Bio je asistentT. Oldhama i superintendant Geološkeslužbe Indije. U Kalkuti se zainteresiraoza kredne fosile u području južne Indije.S W. T. Blandfordom (1832.-1905.) jeobjavljivao radove u časopisu Palaeotologiaindica. Proučavao je i geologijuzapadnih dijelova Himalaje i Tibeta, teizdao brojne radove o različitoj tematici(čak o indijskoj zoologiji). Na kratko(1868.), bio je sukustos u Indijskogmuzeja i član prirodoslovnog tajništva uAsiatic Society of Bengal. Godine 1873.pridružuje se Britanskoj ekspediciji uYarkland i Kashgar. Njegovu smrt 1874.prouzročila je visinska bolest pri povratkuiz Moorhia u Ladakhu. Neke vrstepaukova, riba, ptica i sisavaca nazvanesu po njemu (neka danas nisu važeća).Premda je objavio preko 75 znanstvenihradova (1859.-1875.) nikada nijeništa napisao na češkom ili slovačkomjeziku (u kući su navodno govorili samonjemački). Nekoliko je radova vezanouz područje Ogulina ili dijela Austrougarskemonarhije: Die geologischenVerhältnisse der Bezirke des Ogulinerund der südlichen Compagnies desSzluiner Regimentes in der Karstädterk. k. Militärgrenze (1861/1862.), Berichtvom 30. Juni 1862 /Bericht aus Ogulin/,(1861/1862.), Bericht vom 31. Mai 1862/Bericht aus Ogulin/, 1861/1862.), Berichtüber die im Sommer 1861 durchgeführteÜbersichtsaufnahme des südwestilichenTheiles von Ungarn (1863.).STUR (ŠTUR), Dénes Rudolf JossefDionys (Beckov u Nového Města nadVáhom /Slovačka/ 5. travnja 1827.– Beč, 9. listopada 1893.) slovački/austrijski stratigraf i fitopaleontolog -srednju školu završio je u mjestu Modra,a evangelističku visoku školu uBratislavi. Nakon toga dozvolio si je istudiranje prirodnih znanosti na Visokojpolitehniškoj školi u Beču. Također je studiraona rudarsko-šumarskoj akademijiBanskoj Štiavnici (1847.-1849.). Nakonnastanka Državnog geološkog zavodapridružio mu se radeći u njemu gotovodo svoje smrti (1849.-1892.), prvo kaoglavni geolog (od 1872.), pa kao članskupštine (od 1877.) i konačno direktorzavoda (1885.-1892.). Na početku kartiraoje različita područja Austro-ugarskemonarhije (donja Austrija, Štajerska,Karantanija, Karniolija, Češka i Moravska).1855. započeo je s kartiranjem zapadneSlovačke, Karpata, donjih Tatra.Bavio se tercijarnom florom monarhije(1867.-1879.). Proučavao je trijasku ijursku floru Slovačke, paleofloru ugljenosnogbazena Culm škriljaca, te fosilnu

GPZ Bulletin br. 12, PROSINAC 2008.Madžarski geološki institut. Dolaskomu Budimpeštu počinje se baviti geologijomokolnog područja, a rezultate jepredstavio uz geološku kartu (1858).Na budipeštanskom sveučilištu imenovanje izvanrednim profesorom (1850.),predavao je još na srednjoj školi u Budimu(1855.-1860.), na visokoj komercijalnojškoli (1858.), te na sveučilištu (od1860.). Od 1862. profesor je geologije imineralogije na peštanskom sveučilištu.Tu je bio i predstojnik novoosnovanogmineraloškog odjela (1849.-1855.,1860.-1894.), a na kratko (1855.-1861.)ga je mijenjao C. F. Peters (1825-1881).Bio je i rektor budipeštanskog sveučilišta(1883.-1884.). Stigao je i putovati poEuropi i Južnoj Americi. Bavio se mineralogijom,petrografijom, geologijom, kemijom,hidrogeologijom i ekonomskomgeologijom. Kasnije se više posvećujepetrologiji i piše o trahitima Madžarskei Transilvanije, rabeći novu metoduodređivanja feldspata u stijena. Pisaoje još o petrologiji i geologiji područjaSchemnitza i otoka Santorin. Napisaoje preko 100 radova. Članom mađarskeakademije postao je 1858., a takođeje bio mnogih znanstvenih institucija idruštava. Počasni doktorati dodijelili sumu u Edimburgu i Bologni. Geološkodruštvo Mađarske svake treće godinedodijeljuje Szabó nagradu za izvanrednerezultate u geološkim istraživanjima.Najvažniji mu je rad Geologie mit besondererRüchsicht auf die Petrographie,den Vulkanismus u. die Hydrographie(1883). Uz naše krajeve vezani su radoviEgy continentalis emelkedés sulyvedsrölEuropa délkeleti részen (1862) i Onthe Pleistocene and recen phenomensin the South-East of Europa (1863).TARAMELLI, Torquato (Bergamo,15. listopada 1845. - Pavia, 31. ožujka1922.) talijanski geolog - završio jeprirodoslovni fakultet u Milanu (1868.).Na Politehničkom fakultetu u Milanupostao asistent profesora A. Stoppanija(1824.-1891.). Kako se bavioproučavanjem područja Furlanije tuje osnovao prvo planinarsko društvo(1874.). Bio je profesor na sveučilištuu Genovi, od 1875. profesor geologijei paleontologije na Sveučilištu u Paviji,gdje je također obnašao dužnost rektora(1888.-1891.). Utemeljitelj je Talijanskoggeološkog instituta i jedan od osnivačaTalijanskog seizmološkog društva. Bioje član Kraljevske komisije za geodinamiku.Od 1887. sudjeluje u vođenjuSredišnje službe za meteorologiju i geodinamiku,pri čemu je organizirao mrežugeodinamičkih observatorija. Od važnijihaktivnosti ističe se na izradbi geološkekarte Italije, a pored toga i seizmološkaistraživanja (analiza makroseizmičkihpolja). Imao je vrlo važnu ulogu pri projektimaiz građevinarstva i poljoprivrede.Jedan je od pripadnika znanstvenika- utemeljivača tzv. “nove geologije”, kojisu približili talijansku geologiju europskimstandardima. Važniji radovi: Monografiastratigrafica e paleontológicadel lias nelle provincie venete (1880.),Condizioni Geologiche E Bacino IdrograficoDel Fiume Pescia E PropostePer Aumentare La Portata in Magra DiQuesto Fiume (1887.), Il carso (1917.).Obrađivao je i područje Istre, pojedinedijelove Hrvatske, te objavljivao karte ičlanke. Od 15-tak radova mogu se izdvojiti:Sugli antichi ghiaciai della Drava,della Sava e dell`Isonzo (1870.), Appuntisulla storia geologica dell Istria e delleisole del Quarnero (1874.), Del territoriodi Capodistria. Studi geognostici e agrari(1876.), Di alcuni Echinidi eocenicidell`Istria (1874.), Se le Dinaridi constitutionorealmento una massa correggiata(1912.), La formazione dell`Adriatico(1917.) itd.TELLER, Joseph Friedrich (Karlsbad/Karlovy Vary, Češka/ 1852. – Beč, 10.siječnja 1913.) austrijski geolog – jedanje od najpoznatijih austrijskih geologa,koji se bavio kartiranjem Monarhije,Taramellijeva karta Istre.posebice Slovenije. Teller (1884.)izvješćuje o geološkoj građi okolineKamnika, pri čemu temeljito raščlanjujetercijarne naslage. Godine 1884. jebečki geološki zavod započeo novokartiranje slovenkih područja u mjerilu1:75.000, tako da su tiskane karte Mozirje(Teller,1898) i Železna Kapla-Kokra(Teller, 1898) s tumačem, te geološkakarta Celje-Radeče (Teller, 1907) beztumača. Za vojno-geografski institut jeu suradnji s G. Stacheom (1831.-1921.)izradio Geologische Spezialkarte der imReichsrathe vertretenen Königreicheund Länder der Österreich-UngarischenMonarchie: SW.-Gruppe. nr. 85. Pracerhofund Wind i Geologische Spezialkarteder im Reichsrate vertretenenKönigreiche und Länder der Österreich-- 7 -