Rich Internet Applications(RIA) - FER - Sveučilište u Zagrebu

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA
Organizacija telekomunikacijske mreže
Rich Internet Applications(RIA)
Nina Radošević 0036417333
Filip Vlašić 0036409441
Alan Lež 0036409714
Zagreb, siječanj 2009.

Contents
Uvod............................................................................................................................................
3
Arhitektura
................................................................................................................................. 4
Tehnologije..................................................................................................................................
4
Flash............................................................................................................................................
4
Flex..............................................................................................................................................
6
Flash Player i AIR.........................................................................................................................
9
Ajax............................................................................................................................................
10
Microsoft Silverlight..................................................................................................................
12
JavaFX........................................................................................................................................
14
Zaključak....................................................................................................................................
16
Literatura...................................................................................................................................
17

Uvod
U evoluciji korisničkih sučelja, web sučelja zaostaju pokoji korak u odnosu na desktop
aplikacije. Stvari poput menija, drag-and-drop, i slično koje uzimamo kao normalnu stvar kod
desktop aplikacija na početku nisu bile dostupne na web-u.
Web korisnička sučelja su bila ograničena vrlo niskim bandwidth-om, te su zbog toga morala
biti vrlo jednostavna. To se međutim jako promijenilo u zadnjih par godina i ova ograničenja
su gotovo nestala.
Termin Rich Internet Applications je po prvi put upotrijebljen "davne" 2002 godine od
inženjera Macromedie (danas Adobe) koji su odlučili poraditi na novom konceptu razvoja
web i desktop aplikacija koje će po riječima Adobe-a pružiti "bogato korisničko iskustvo koje
povećava produktivnost i zadovoljstvo aplikacijom".
Rich Internet Aplikacije su dio Web 2.0 standarda unutar kojeg, osim RIA, ulazi još nekoliko
tehnologija (XML, RSS, CSS itd). Bogate internet aplikacije su aplikacije koje bi trebale
imati iste funkcionalnosti kao desktop aplikacije (business aplikacije, igrice i sl.), a njihova
prezentacija se izvršava u potpunosti u browseru, bez obzira na karakter aplikacije, što je u
potpunosti u skladu sa konceptom Web 2.0 aplikacija. Karakteristika RIA aplikacija je
kreiranje User-Friendly interface-a koji omogućava korisnicima efikasno korištenje resursa uz
maksimalne mogućnosti dizajna. Još jedna karakteristika RIA aplikacija je široka dostupnost
zbog korištenja tehnologija koje su široko rasprostranjene i kompatibilne (portabilne) kao što
su XML, Javascript ili Actionscript izvršen unutar SWF file-a.
3

Arhitektura
Arhitektura RIA aplikacija se ne oslanja na client-server komunikaciju u sklopu koje korisnik
šalje request prema serveru, gdje se odvija kompletna obrada podataka, a server vraca
zahtjevanu web stranicu u obliku HTML ili slično. RIA aplikacije se oslanjaju na sistem gdje
se dio obrade izvršava na klijentskom računalu (unutar browsera) što čini efikasnijim proces
obrade (oslobađa server) a pruža i veće mogućnosti dizajneru aplikacije. Još jedna
karakteristika ove arhitekture je asinkrona komunikacija izmedu RIA aplikacije i servera što
omogućava brže izvršavanje aplikacije (odziv). Male količine podataka koje se razmjenjuju
između klijenta i servera ne zahtjevaju stalno osvježavanje stranica.
Tehnologije
Najpoznatije RIA tehnologije su AJAX (Asinkroni JavasSript i XML), Adobe Flash, Adobe
Flex, Adobe Air, Java FX, Java Applets, Microsoft Sivlerlight i njih ćemo ovdje opisati.
Ajax i Adobe Flash/Flex/Air su trenutačno najpopularnije RIA tehnologije na tržištu u ovom
trenutku.
Flash
Adobe Flash je razvijan od 1996. godine i danas predstavlja standard multimedijskog prikaza
na Internetu; Microsoft pokušava svojom platformom Silverlight postati konkurencija Flash-u
- vrijeme će pokazati da li će uspjeti u tome.
U svojim počecima, Flash je bio alat za izradu animacija i rudimentarnih web aplikacija kao
što su neke jednostavnije igre, reklame (banneri) i slično. Daljnim razvojem, došlo je do
širenja mogućnosti i ugrađivanjem sve kompleksnijih instrukcija i opcija u sam program.
Programski jezik na kojem se Flash bazira (ActionScript) se također nadograđivao i
poboljšavao tokom vremena – trenutno je aktualna 3. verzija koja je dosad najnaprednija i
najbogatija opcijama.
Flash tehnologija je posvuda prisutna na Internetu i upotrebljava se u mnoge svrhe: izradu
web stranica, oglašavanje, izradu prezentacija, prikaz multimedijskih sadržaja, video i audio
streaming. Kao što je već spomenuto, u najnovijim verzijama Flash služi i kao temelj za
izradu bogatih Internet aplikacija.
Flash je napravljen kao vektorski alat, sa slabom podrškom za rasterske slike (bitmape), ali se
to u posljednjim verzijama promjenilo i uvelike je poboljšan rad sa rasterima, pogotovo .png
formatom (Portable Network Graphics). Adobe je omogućio veliku kompatibilnost između
svojih i Macromedijinih programa nakon akvizicije, tako da je suradnja između Photoshop,
Illustrator i Flash programa postala veoma lagana i intuitivna, npr. moguće je čitavu web
stranicu nacrtati u Illustratoru, potom to prebaciti u Flash i tamo animirati i programirati
potrebne funkcionalnosti.
Mnogi „web-gurui“ izbjegavaju Flash tehnologiju kao neprikladnu za izradu web stranica
zbog nekih njenih nedostataka: veličina Flash stranica, tj. dugo učitavanje, loše pozicioniranje
na web tražilicama, nemogućnost korištenja Back gumba, nedostatak pretraživanja stranica.
4

Ti problemi se ispravljaju kroz Flash revizije, a postoje i mnoge dobre strane korištenja
Flasha: korištenje vektorske grafike kao osnove što omogućava skaliranje sadržaja bez
gubljenja kvalitete, čuvanje jednom učitanih Flash stranica čime se izbjegavaju kasnija
učitavanja ako se sadržaj nije promjenio (smanjenje utrošenog web prometa), povećana
interaktivnost i standardizirane web stranice koje se u svim web pretraživačima prikazuju
jednako, za razliku od običnog HTML-a...
Bitno je primjetiti da je Flash kao alat namijenjen prvenstveno dizajnerima; tek se u novijim
verzijama pojavila mogućnost kompleksnijeg i moćnijeg programiranja – zbog toga Flash u
svojim počecima nije bio dobro prihvaćen na webu, ali se to prije nekoliko godina, dolaskom
bržih veza sa Internetom i razvojem hardvera, brzo promjenilo.
Unutar Flash krugova postoji jasna podjela između Flash dizajnera i Flash programera;
potonjih je mnogo manje. Flash dizajneri uglavnom koriste samo mogućnosti Flash
vremenske trake u pravljenju animacija i raznoraznih bannera uz vrlo malo korištenja
ActionScripta, i to uglavnom njegovih starijih implementacija (1.0 i 2.0). Flash dizajneri zbog
toga imaju vrlo ograničene mogućnosti. S druge strane, Flash programeri uz solidno
poznavanje dizajnerskih principa i vrlo jake ActionScript sposobnosti mogu postići mnogo
više i praviti mnogo kompleksije projekte kao što su flash igre, web aplikacije, bogate Internet
aplikacije, desktop aplikacije, itd.
Prikaz radne površine Adobe Flash alata
Za izradu aplikacija, Flash koristi vizualno okruženje s raznim alatima za crtanje,
vremenskom trakom i programski jezik ActionScript. Sami alati za crtanje su preuzeti iz
brojnih profesionalnih crtaćih programa i podržavaju većinu mogućnosti najpopularnijih
vektorskih programa kao što su Corel Draw, Adobe Illustrator, Macromedia Freehand...
5

Možda najbitniji dio Adobe Flash-a iz dizajnerske perspektive je vremenska traka, prisutna od
prve verzije – radi se o komponenti koja određuje kako će se Flash animacije ponašati u
vremenu. Njihovo trajanje, brzina izvođenja i ponašanje su određeni kao broj okvira u
sekundi. Da ljudsko oko ne primjeti tranziciju između susjednih okvira, najbolje je staviti da
se prikazuje više od 20 okvira u sekundi – time se dobiva glatka i fluidna animacija.
Najnovija verzija Flash-a koristi programski jezik ActionScript 3.0 koji ima iste mogućnosti
kao i svi drugi objektno-orijentirani jezici, a uz to na raspolaganju ima i vrlo bogatu kolekciju
klasa za izradu kompleksnih i atraktivnih efekata.
Krajnji rezultat rada u Flashu može biti Shockwave Flash (sa ekstenzijom .swf) –
najrasprostranjeniji format za izradu flash web stranica i Flash video (.flv) –
najrasprostranjeniji format za prikaz videa na Internetu. Također, Flash razvojem tehnologije
sve više prodire na ogromno mobilno tržište – to se prvenstveno odnosi na flash igre, ali sve
više i filmove i sam Internet.
Flash još uvijek nije široko rasprostranjen kao alat za izradu web aplikacija - prvenstveno
zbog kompleksnosti samog alata, multidisciplinarnosti razvoja i ograničenih performansi zbog
toga što se .swf datoteka izvršava na klijentu, a ne na serveru. Potrebno je veliko znanje i
dizajnerski talent za pravljenje kvalitetnih i originalnih aplikacija što odbija mnoge
zainteresirane od Flash-a.
Usprkos tome, Adobe Flash drži prvo mjesto među multimedijskim platformama na Internetu
– na neki način, radi se o standardu koji sa sobom donosi novi, bogati web sadržaj na svim
najraširenijim operacijskim sustavima. Zbog svega nabrojanog lako je zaključiti zašto je baš
Flash odabran kao temelj za izradu bogatih Internet aplikacija.
Flex
Iako je Flash vrlo moćan alat koji iz godine u godinu pruža sve veće mogućnosti u izradi
kompleksnih aplikacija, još uvijek nije dovoljno dobar za izradu klasičnih poslovnih
aplikacija i programiranje njihove funkcionalnosti. Osim toga, sve više aplikacija se seli na
web tako da obične (desktop) aplikacije postaju sve povezanije s Internetom. Također,
najnovije web stranice zahtjevaju dodatne sadržaje i veću interakciju s korisnikom - Flash
postaje sve popularniji među programerima. Zbog svega toga Adobe vidi priliku za daljnjim
razvojem i izdaje Flex 2004. godine.
Flex je, kao i Flash, vrlo moćan alat no, za razliku od Flasha koji je u početku bio namjenjen
samo animaciji i izradi vizualnih efekata, radi se o programu koji pruža velike mogućnosti
programerima za izradu poslovnih aplikacija, kao i aplikacija bogatih sadržajem. Kako je
namjenjen prvenstveno programerima, pruža daleko bolje razvojno okruženje te puno širi
spektar klasa i alata za izradu bogatih Internet aplikacija.
6

Prikaz radne površine Adobe Flex Builder alata
Tehnologija Adobe Flex izrazito je produktivna besplatna platforma otvorenog koda koja
služi za stvaranje i održavanje web-aplikacija koje su stalno prisutne na svim najvećim
pretraživačima, stolnim računalima i operacijskim sustavima. U programu Flex, aplikacije se
mogu stvarati pomoću besplatnog alata Flex SDK, a razvojni inženjeri mogu koristiti softver
Adobe Flex Builder koji drastično ubrzava razvoj. Posljednja verzija Adobe Flex Builder-a je
3, a sam alat je baziran na popularnoj Eclipse aplikaciji, koja je najpoznatija kao najbolje
razvojno okruženje za Java aplikacije i applete.
Za izradu aplikacija, Flex koristi dva jezika: MXML i ActionScript 3.0. MXML je jezik koji
je baziran na jeziku XML, što znači da koristi biblioteku oznaka i mora se pridrzavati
određenih pravila XML programskog jezika. MXML je, dakle, deklaracijski jezik koji se
koristi za opis rasporeda komponenata na sceni i njihovo ponašanje. Jezik koji radi u pozadini
je ActionScript 3.0 koji za svaku oznaku iz MXML ima ekvivalentnu klasu tako da program
koji je napisan u MXML i ActionScriptu nema neke razlike.
Flex ima i jako bogatu biblioteku komponenata sa više od 100 istestiranih komponenata
korisničkog sučelja za izradu bogatih Internet aplikacija te interaktivni pomoćni program za
pronalaženje pogrešaka u kodu. Bogate Internet aplikacije napravljene pomoću Flex-a mogu
se pokretati pomoću Flash Playera unutar web pretrazivača ili na radnoj površini pomoću
AIR-a, kao što je već i spomenuto.
7

Primjer Flex aplikacije koja prikazuje globalnu gustoću potresa sa mogućnošću
detaljnijeg prikaza pojedinih područja
Gdje leži glavna prednost korištenja Flexa za izradu Internet aplikacija u odnosu na
tradicionalne metode (HTML, PHP, ASP...)? Prvenstveno, radi se o samoj logici dobavljanja
podatka, osvježavanja i učitavanja – kod Flexa se, za razliku od tradicionalnih stranica,
mijenjaju samo dijelovi stranice koji trebaju biti osvježeni i nema potrebe za ponovnim
učitavanjem čitave stranice. U praksi to znači manje potencijalnih grešaka, brži prikaz
podataka i puno ugodnije korisničko sučelje. Također, potrebno je i manje resursa što je
idealno za, danas brzo-rastuću, industriju portabilnih Internet uređaja.
Da bi se u potpunosti shvatila razlika između tradicionalnih web stranica i bogatih Internet
aplikacija, potrebno je znati kako pojedina tehnologija funkcionira. Kod HTML-a, učitavanje
5 web stranica zahtjeva 5 zahtjeva prema serveru na kojem su te stranice smještene, 5 obrada
tih zahtjeva i 5 odgovora prema klijentu. U slučaju dinamičkih web stranica, čitav proces se
još dodatno komplicira i uključuje slanje upita prema bazi podataka, obradu tih upita i izradu
nove web stranice za svaki obrađeni upit.
U slučaju bogatih Internet aplikacija, čitav taj proces je sveden na najmanju moguću mjeru i
doživljaj i izgled takvih web stranica su mnogo sličniji desktop aplikacijama nego
tradicionalnim web stranicama. Naime, RIA aplikacije ne moraju biti osvježavane čitave već
je dovoljno da se zatražene informacije sa servera dodaju tamo gdje su potrebne – time se
smanjuje broj zahtjeva prema serveru i količina podataka koja se mora prenositi od klijenta
prema serveru i obratno.
Također, u tradicionalnim HTML okruženjima, korisnička interaktivnost je svedena na forme
i nekoliko gumbića. Razne funkcionalnost, poput menija i glatkih tranzicija iz sekcije u
sekciju, su često veoma spore i drastično povećavaju prijenos količine podataka. Ako
programeri koriste JavaScript za te funkcionalnosti, uvijek postoji mogućnost da će web
pretraživači to onemogućiti zbog sigurnosnih razloga; kao rezultat se dobiva gubitak
funkcionalnosti.
8

Flex Builder 3 je, dakle, moćan alat zasnovan na Eclipse integriranom razvojnom okružju
(Eclipse IDE) koji nudi sve pogodnosti za izradu bogatih Internet aplikacija:
- poboljšanu suradnju između dizajnera i programera kroz intuitivno sučelje koje koristi
sve pogodnosti ostalih Adobe aplikacija i alata.
- lakše načine za povezivanje izvora podataka i servera sa novim i poboljšanim
podatkovnim komponentama
- mogućnost razvoja i izrade novih AIR alata
Otkad je Adobe odlučio učiniti Flex u potpunosti otvorenim kodom, mnogi web programeri
su odlučili zamjeniti tradicionalni način izrade web stranica sa novijim, poboljšanim modelom
koji dozvoljava korisnicima bogatu interakciju i približava ih uobičajenom svijetu desktop
aplikacija, ali u web okruženju. Bogate Internet aplikacije su samo korak dalje i, zasigurno,
iduća etapa razvoja Interneta.
Flash Player i AIR
Flash Player je pomoćni program koji služi za pokretanje .swf i .flv datoteka. U usporedbi sa
mnogim drugim pomoćnim programima, kao što su Java, Acrobat Reader, Quick Time ili
Windows Media Player, Flash Player ima veoma malu veličinu, kratko vrijeme preuzimanja s
Interneta i brzo vrijeme inicijalizacije. Prema tvrdnjama Adobe Systems-a, 98% korisnika
Interneta u Sjedinjenim Američkim Državama i 99,3% svih korisnika Interneta ima
instalirano Flash Player na svojem računalu. Od toga, 45-56% (ovisno o regiji), ima
instalirano posljednju verziju. Velika prednost Flash Playera je neovisnost o platformi na
kojoj se koristi, tj. o operacijskom sustavu. Podržan je na: Windows, Mac OS 9/X, Linux,
Solaris, HP-UX, Pocket PC, OS/2, QNX, Symbian, Palm OS, BeOS i IRIX operacijskim
sustavima. Službeno, podržava samo 32-bitne platforme, iako postoji i 64-bitna
eksperimentalna verzija za Linux od studenog 2008. godine.
Na samom početku razvoja, Flash Player je bio dizajniran za prikazivanje 2-dimenzionalnih
vektorskih animacija, ali je u međuvremenu postao sposoban za mnogo kompleksnije stvari,
uključujući prikazivanje bogatih Internet aplikacija, kao i streaming videa i audia.
Adobe Flash Player 10 posljednja je verzija i nadogradnja je svjetski najraširenije runtime
aplikacije s novom podrškom za korisničke filtre i efekte, izvornu 3D transformaciju i
animaciju, naprednu audio obradu te ubrzanje GPU hardvera, a vrlo fleksibilni novi tekstualni
mehanizam u Adobe Flash Playeru 10 pruža interaktivnim dizajnerima i programerima više
opcija za izgled teksta i bolju kreativnu kontrolu.
AIR (Adobe Integrated Runtime) je platfoma koja razvojnim programerima omogućuje izradu
internetskih aplikacija za različite operativne sustave pomoću poznatih web tehnologija, kao
što su HTML, Ajax, Adobe Flash i Adobe Flex, i njihovu primjenu na radnoj površini.
Pomoću Adobe AIR razvojni programeri mogu koristiti postojeće vještine i alate za izradu
atraktivnih i vizualno bogatih aplikacija koje odlike lokalnih resursa kombiniraju s dosegom
weba.
Prvi put predstavljen u listopadu 2007. godine, AIR je zamišljen kao moćno izvršno
okruženje koje bi omogućilo već postojećim programskim jezicima orijentiranima na Internet
(Flash, ActionScript, HTML, JavaScript) uporabu u običnim desktop aplikacijama. Dakle,
9

AIR je Adobe predstavio kao izvršno okruženje bez potrebe za web pretraživačima koje služi
za pokretanje i prikaz bogatih Internet aplikacija na radnoj površini što ima svoje prednosti i
nedostatke. Na primjer, bogate Internet aplikacije razvijene za web pretraživače ne zahtjevaju
instalaciju, dok one razvijene za AIR zahtjevaju pakiranje, digitalni potpis i intaliranje na
korisnikov lokalni operacijski sustav. Međutim, to pruža pristup lokalnoj memoriji i
datotečnom sustavu, dok su aplikacije razvijene za web pretraživače ograničene načinom gdje
i kako će se pristupati podacima i kamo će se oni spremati. U većini slučajeva, bogate Internet
aplikacije spremaju korisnikove podatke na vlastite servere, ali mogućnost rada sa podacima
na korisnikovom lokalnom datotečnom sustavu pruža mnogo veću fleksibilnost.
AIR aplikacije mogu raditi bez pristupa Internetu, ali i aktivirati potrebne dodatne
funkcionalnosti ili prenijeti podatke na server kada aktivna Internet konekcija bude dostupna.
Jedan od primjera za takav modus rada bogatih Internet aplikacija je eBay Desktop koji
omogućava prodavačima da dovrše popis stvari koje prodaju bez pristupa Internetu, tj.
lokalno, i potom prenose taj popis na eBay server kada se konektiraju na Internet.
AOL Music AIR bogata Internet aplikacija koja služi za prikaz video spotova
Na službenoj AIR web stranici postoji oko 3500 aplikacija i taj broj raste svakim danom što
potvrđuje sve veći interes za bogatim Internet aplikacijama...
Ajax
Asynchronous JavaScript and XML (Ajax ili AJAX) podrazumijeva skup tehnika. Sa Ajaxom,
web aplikacije mogu vraćat podatke sa servera asinkrono (u pozadini), bez utjecaja na
prikaz i ponašanje Web stranice. Podaci se skidaju korištenjem XMLHttpRequest objekta ili
10

preko Remote Scripting tehnike za pretraživače koji ne podržavaju prvu metodu. Usprkos
imenu, korištenje JavaScript-a i XML-a nije nužno, kao i da zahtjevi budu asinkroni.
Ajax se izvorno odnosi na sljedeće tehnologije [1]:
• XHTML i CSS za prezentacije
• Document Object Model (DOM) za dinamički prikaz i interakciju sa podacima
• XML i XSLT za razmjenu, upravljanje i prikaz podataka
• XMLHttpRequest objekt za asinkronu komunikaciju
• JavaScript za povezivanje navedenih tehnologija
Nakon par godina razvoj Ajaxa je doveo do sljedećih činjenica [1]:
• JavaScript nije jedini skriptni jezika sa klijentske strane koji se može koristiti za
implementaciju Ajax aplikacije. Mogu se koristiti i drugi jezici sa dovoljnim
mogućnostima kao što su VBScript i EGL
• XML nije potreban za razmjenu podataka i prema tome ni XSLT nije nužan za
upravljanje podacima. Često se kao alternativa koristi JavaScript Object Notation
(JSON), ali mogu poslužiti i formati kao preformatirani HTML i plain text.
Prednosti korištenja Ajaxa su da web aplikacije mogu tražiti samo onaj sadržaj koji im je
nužan za prikaz promjene stanja, tako da se drastično smanjuje korištenje bandwitha i vrijeme
obrade. Asinkroni zahtjevi omogućuju korisnikovom Web pretražniku (UI-u) da bude
interaktivniji i da brže reagira na ulazne podatke, a dijelovi stranice se mogu posebno
učitavati. Korisnicima se čini da je aplikacija brža i da brzo reagira na zahtjeve iako zapravo
nije došlo do nikakve promjene na strani servera. Također, primjena Ajax-a može smanjiti
broj veza prema serveru jer se skripte i stilski obrazci (style sheets) trebaju samo jednom
zatražiti.
Glavni nedostaci su da se dinamičke stranice ne registriraju automatski sa pretraživačevim
cacheom (history) tako da su potrebni posebni mehanizmi da bi korisnik mogao tipkom Back
se vratit na prijašnje stanje. Isti je problem i kod pohrane stranice u bookmark (favoritima) jer
pretraživač pamti samo originalnu stranicu, a ne može pohranit neko određeno stanje
aplikacije. Velika mana je i ovisnost o tome kako korisnik ima podešen pretraživač jer ako
nema ili ima isključenu podršku za Ajax ili JavaScript, neće moći koristiti sve funkcionalnosti
web aplikacije (isto vrijedi i za mobilne te PDA uređaje itd.). Jedini način kako bi ispravili
ovaj nedostatak je koristiti nešto osim JavaScript-a, odnosno linkove i forme koje se ne bi
isključivo vezale uz Ajax. Velik problem je i nepostojanje standardizajskog tijela iza Ajax-a
što uzrokuje različitu upotrebu Ajax-a u praksi, njegovih event modela, modela za pristup
podacima i protokola. Problem je kao i uvijek sigurnost jer korištenje Ajax-a otvara vrata
ubacivanju štetnog (virus) koda.
11

Microsoft Silverlight
Silverlight je programibilni plugin za web browsere (podržani su različite verzije Windows
platformi i MAC OS X, te Windows Mobile 6 i Symbian za mobilne uređaje, dok se za GNU
i Linux priprema Moonlight, od strane neovisnog [3rd party] proizvođača). Silverlight
integrira multimediju, grafiku i animaciju u jednu razvojnu okolinu. Napravljen je da radi sa
XAML i JavaScriptom. XAML služi za prikazivanje tekstualnog sadržaja koji nije
kompajliran, ali se može pretraživati i indeksirati. Podržani su razni video i audio formati koji
se mogu prikazivati bez instaliranog WIndows Media Player, WMP ActiveX ili nekog WMP
plugina. To su WMV, WMA i MP3 datoteke. Podržan je i VC-1 format, ali zasad samo kroz
ASF kontejner, a mogućnost prikazivanja H.264 video sadržaja je naknadno ubačeno u
verziju Silverlight 2.0.
Silverlight verzija 1.0 (travanj 2007.) se sastoji od sljedećih komponenti[2]:
• Input – zadužena za ulazne operacije, čitanje sa tipkovnice, miša, stylus olovke itd.
• UI core – služi se renderiranje bitmap slika (uključujući i kompresirane JPEG),
vektorske grafike, teksta i animacija
• Media – prikazivanje MP3, WMA, WMV7, WMV8 i WMV9/VC-1 sadržaja (stream)
• XAML – služi za kreiranje UI layouta
Silverlight aplikacije se pokreće pozivanjem Silverlight kontrole sa HTML stranice koja onda
učitava XAML datoteku. Ta datoteka sadrži objekt Canvas koji u sebi sadrži sve ostale
elemente. Grafičke, video i ostale elementi se pozicioniraju preko layouta, a mogu se kreirat i
korisnički tipovi. Elementi se animiraju, pokreću putem Event triggers (to mogu biti pritisci
na tipku miša ili tipkovnice, ali i složenije skripte koje je korisnik napisao). Kako bi
omogućio upravljanjem UI-om, Silverlight sadrži DOM (Document Object Model) API koji
je dostupan putem bilo kojeg skriptnog jezika, u slučaju 1.0 verzije to je samo JavaScript.
Silverlight 2.0 sadrži i verziju .NET Frameworka koja implementira isti Common Language
Runtime kao i .NET Framework 3.0, tako da može izvoditi programe napisane u bilo
kojem .NET jeziku [7]. Za razliku od CLR-a uključenog u .NET, više instanci CoreCLR
mogu biti u samo jednom procesu. To omogućuje da se XAML datoteka nadopuni kodom
napisanim u nekom .NET jeziku i tako stvori logiku aplikacije koja se onda može koristiti za
upravljanje Silverlight aplikacijom i HTML stranicom na kojoj se nalazi Silverlight. XAML
kod je preveden u .NET, kompresiran ZIP formatom te takav pohranjen u .xap datoteku.
12

Silverlight arhitektura[2]
Base-Class Library (BCL) sadrži klase za kolekcije, refleksije, regularne izraze, klase za
upravljanje stringovima i datotekama. Također je u potpunosti podržan LINQ to Objects and
expression trees. Podržana je i serijalizacija objekata radi perzistentnosti podataka. Silverlight
radi i sa podacima u RSS i JSON formatima, uz XML (XMLReader i XMLWriter klase).
Podražano je i asinkrono programiranje korištenjem klasa za dretve. Postoje i klase za pristup
Web uslugama utemeljenim na XML-u, WCF uslugama i ADO.NET Data uslugama.
Komunikacije se vrši putem HTTP-a ili na nižem socket nivou.
Dynamic Language Runtime (DLR) omogućuje dinamičko prevođenje i izvođenje
dinamičkih (skriptnih) jezika. Prvi jezici pisani za DLR su Managed JScript, IronPython 2.0 i
IronRuby. Microsoft planira napisati i Visual Basic .NET 10.0 na DLR. Svi ti jezici dijele istu
strukturu što omogućuje Silverlightu da kompajlira i pokreće izvorni kod.
Sa integracijom .NET Framework, Silverlight omogućuje putem HTML-a upravljanje kodom
(HTML DOM elementima) i dozvoljava JavaScript kodu da poziva i koristi instancirane
objekte.
Nove medijske mogućnosti Silverlight 2 su [2]:
• podrška za WMA Professional
• zaštita sadržaja putem Microsoft PlayReady DRM klijenta
13

• playliste Windows Media Services na strani servera
• Media Stream Source API
Od nabrojanih mogućnosti, najzanimljivija je posljednja koja omogućuje adaptive
streaming, odnosno video player na temelju bandwitha i CPU snage korisnika, određuje
kojim bit-rate će koristiti za prikazivanje medijskog sadržaja.
JavaFX
Primjer Silverlight aplikacije
JavaFX je skupina (obitelj) softverskih proizvoda za kreiranje RIA aplikacije koju je
predstavio Sun Microsystems (verziju 1.0) 4. prosinca 2008. godine. Naravno podržane
platorme su različiti oblici stolnih, prijenosnih i mobilnih računala i uređaja. Službeno Java-
FX je podržana samo od operativnih sustava Microsoft Windows i Mac OS.
JavaFX se sastoji od dvije komponente [3]:
• JavaFX Script – to je deklarativni programski jezik kojem je namjena da Swing
učini jednostavnijim za korištenje programerima sučelja ili grafičkim
dizajnerima koji koriste skripte jezike. Zamisao je strukturu koda učiniti
analognom strukturi GUI layout-a.
• JavaFX Mobile – operativni sustav za mobilne uređaje, uključujući PDA,
smartphone te buduće slične uređaje. To je implementacija Java SE i Java ME
koja se vrti na Linux jezgri.
14

JavaFX platforma [4]
Stručnjaci iza projekta JavaFX naglašavaju da je najveća prednost JavaFX činjenica da je
naglasak na „visoko-animiranim“ sučeljima, dok su prijašnji skriptni jezici bili orijentirani na
„bombardiranju Web stranica“ 1 . Bitno je reći da je ova izjava u skladu sa činjenicom kako je
tržišni udio mobilnih uređaja (tj. računala), ali i njihove mogućnosti u porastu svaki dan, tako
da se JavaFX razvija u skladu sa vizijom budućnosti. JavaFX bi trebala donijeti mogućnosti iz
JavaSE jezgre, ali na mobilne uređaje.
Očekuje se kako će konkurenti JavaFX biti Adobe Flash Player, Adobe AIR, OpenLaszlo i
naravno spomenuti Microsoft Silverlight. Istaknuto je kako se Microsoftovo rješenje većinom
koncentira na video-streaming te kako je JavaFX napredniji od AJAX-a, a može se izvesti
bilo što se može i sa tom tehnologijom.
Čelnici Sun Microsystem su istaknuli kako će u budućnosti nastaviti djelomičnu OpenSource
praksu. Tako da će sa vremenom odvajati i povećavati OpenSource dio od drugog zaštićenog
dijela JavaFX runtime, dok će uskoro bit objavljene specifikacije za JavaFX i dodijeljeni
formati 2 .
Trenutne licence za JavaFX runtime module [3]:
• jezgra (core JavaFX runtime) – zaštićena
• JavaFX compiler i 2D Scene graph – objavljeni pod GPL v2 licencom
• NetBeans plugin za JavaFX je dvostruko licenciran pod GPL v2 i CDDL
1 James Gosling, Sun Microsystems
2 Jeet Kaul, vicepresident for Sun Client Software
15

Neki programeri [6], poučeni iskustvom ranijih Sunovih platformi, su već istaknuli kako je
ovo tek zapravo alpha izdanje JavaFX te da ne očekuju veću primjenu, odnosno potpunu
verziju još 3-4 godine. Također je ponovno istaknut problem performansi.
Zaključak
Bogate internet aplikacije nude priliku za kreiranje puno boljih korisničkih sučelja nego što je
dosad to bilo moguće. Mogu biti brže i jednostavnije za korištenje. No, treba biti i pažljiv s
takvim mogućnostima da se ne pretjera, te time zbuni korisnika. Može se očekivati još puno
napretka na ovom području(ima jako puno prostora), što bi posebno mogla ubrzati
konkurencija među tehnologijama. Budućnost se čini jako dobra, te će biti zanimljivo pratiti
daljnji razvoj.
16

Literatura
[1] http://en.wikipedia.org/wiki/AJAX
[2] http://en.wikipedia.org/wiki/Silverlight
[3] http://en.wikipedia.org/wiki/JavaFX
[4] http://www.sun.com/software/javafx/
[5] http://cs.fit.ba/blogs/doublescorpio_blog/archive/2008/03/22/Rich-Internet-Applicationsbasics.aspx
[6] http://www.infoworld.com/article/07/05/07/javafx-javaone_1.html
[7] http://www.silverlight.net/
[8] http://en.wikipedia.org/wiki/Adobe_Flash
[9] http://www.adobe.com/products/flex/overview/
[10] http://cs.fit.ba/blogs/doublescorpio_blog/archive/2008/05/11/Flash-i-Actionscript.aspx
[11] http://www.adobe.com/hr/products/air/
[12] http://en.wikipedia.org/wiki/Adobe_Flash_Player
17