Kompletno izdanje časopisa možete učitati ovdje - Hrvatska ...

Zajednica tehničke kulture SamoboraRadioklub Samobor organizirao je dolazak glavnog koordinatora za sustav radioamaterskih veza za krizne situacijepri Hrvatskom radioamaterskom savezu, g. Željka Hermana, 9A5EX. On je podsjetio da su radioamateri u cijelom svijetu,pa tako i u Hrvatskoj, od samih početaka radioamaterizma, među prvima koji priskaču u pomoć kada je to potrebno.U Hrvatskoj su radioamateri sudjelovali u prenošenju poruka kod svih većih nesreća, poplava, požara, potresa, kodnabave lijekova koji se nisu mogli naći u Hrvatskoj, a i u drugim akcijama humanitarne, ekološke, domoljubne naravi.Podsjetio je na ne tako davnu prošlost kada su radioamateri nesebično svojom opremom pomagali u smanjenju posljedicahumanitarne katastrofe u domovinskom ratu.Nazočni su upoznati s organizacijom magistralnih pravaca amaterskih radioveza na koje će se u izvanrednim situacijamaoslanjati pojedini centri Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Sustav se temelji na suvremenim tehnikamakomuniciranja, koji će se podudarati i s aktualnom svjetskom mrežom. Istovremeno, u njega će se moći uključiti i svinaši radioamateri, no, ipak, treba se oslanjati na dobro opremljene i uvježbane ekipe. Podsjetio je da i u svijetu postojeslični organizirani sustavi koji se svakim danom nadograđuju, a po svojoj strukturi otvoreni su radioamaterima širomsvijeta. Razvoj hrvatskog modela već je zapažen u svijetu, pa je hrvatska amaterska radiomreža već ucrtana u zemljovidekoji obrađuju tu problematiku.Svemirska tehnologija i letovi na Mars tema je koja je u prostorijama samoborske Zajednice tehničke kulture okupilavelik broj zainteresiranih. A kako i ne bi kada je predavač bio Ante Radonić, koji je na popularan način nazočnima približiomnoge svemirske tajne. Još nitko nije donio uzorke s nekog drugog planeta. S Mjeseca jest, ali s planeta - ne. I toće biti jako skupo. Znanstvenike jako zanimaju uzorci s Marsa da ih mogu u laboratorijima na Zemlji ispitivati. Mi danasimamo 380 kg uzoraka s Mjeseca. To je velika količina koju je skupilo šest ekspedicija. Kad su u pitanju geolozi – nitkoih ne može prevariti, dati mu neku zemlju sa Zemlje i reći, evo to ti je s Mjeseca. On će odmah vidjeti o čemu se radi -na zanimljiv način nazočnima se obratio g. Radonić, te nastavio: Tek, možda, za deset godina bit će lansirana letjelicakoja bi mogla uzeti uzorke s Marsa, jer bi takva misija koštala nekoliko milijardi američkih dolara. Dakle, nema smislapričati o letovima čovjeka na Mars, kada nemamo novaca da dobijemo samo uzorke s Marsa... Dok vi dođete do Marsa- Zemlja je otišla, i sad vi morate čekati povoljnu poziciju Zemlje, da bi letjelica krenula s Marsa i opet stigla na Zemlju.Obično se putuje preko pola godine do 10 mjeseci od Zemlje do Marsa. Kad mi startamo sa Zemlje, mi imamo svakedvije godine i dva mjeseca položaj da možemo ponovo slati letjelicu prema Marsu...”Nazočni su saznali da je potrebno ostvariti brzinu od 5 km u sekundi da bi se otišlo s Marsa prema Zemlji, te da uovom trenutku oko Marsa kruže tri satelita koja su u funkciji, dva američka i jedan europski. Letjelica MRO ima kamerus teleskopom i promjerom objektiva 0,5 m, i to je najbolja planetarna kamera ikad poslana u svemir. Ona s nekolikostotina kilometara na Marsu snima detalje veličine oko 30 cm... - pojasnio je g. Radonić.Podsjetio je da su Amerikanci već 1976. godine meko spustili Viking 1 i Viking 2. Kao najskuplji program koštao je3,5 mlrd. američkih dolara. Najavio je i programe koji za period od 2013. do 2018. godine pripremaju europska ESA iamerička NASA. Godine 2016. zbit će se jedan europski ulazak u atmosferu gdje će oni ispitati tehniku za meko spuštanjeletjelica na površinu MarsaTehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.27