12.07.2015 Views

Kompletno izdanje časopisa možete učitati ovdje - Hrvatska ...

Kompletno izdanje časopisa možete učitati ovdje - Hrvatska ...

Kompletno izdanje časopisa možete učitati ovdje - Hrvatska ...

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

TEHNIČKA KULTURAGLASILO HRVATSKE ZAJEDNICE TEHNIČKE KULTUREZAGREB, siječanj - ožujak 2011. • GODINA XXX. • BROJ 239-240TehničkimuzejZagreb– DaniNikoleTesle4. robokup– međuškolsko natjecanje iz robotikeHSIN-u Kristalni globus Hrvatskoginformatičkog zboraISSN 0351-532XUručene Državne nagrade tehničkekulture «Faust Vrančić» za 2010.


<strong>Hrvatska</strong> zajednica tehničke kultureRiječ urednikaPoštovani čitatelji,gdje smo, što smo i u kojem smjeru idemo? Čini mi se dasu to najlogičnija pitanja na koja bi urednik glasila koji prati,kontinuirano od 1999. godine, sva zbivanja u tehničkojkulturi ove države, trebao znati odgovoriti. Na to ili ta pitanjavrlo je teško odgovoriti. Ne zato što ne bi htio, već prijesvega zato što na ta pitanja u ovoj zemlji, s tisuću i nekolikostotina otoka ima isto toliko i odgovora. I svatko misli da jenjegov odgovor onaj pravi.Naime, kako nas poučavaju političari, zemlja smo parlamentarnedemokracije i normalno je da svatko od nas imasvoje “parlamentarno” mišljenje i viziju kako neke stvariposložiti i dovesti u red, pa tako, valjda, i tehničku kulturu.U takvom preslagivanju i dovođenju u red protekla jeprošla, ne daj Bože da se ponovi, 2010. godina u kojoj jeuz sve poslove najviše bilo prepiske na relaciji Dalmatinska12 – Svetice 38 i natrag. Nema ništa loše u dopisivanju iprepisci, ali pod uvjetom da ona nečemu i nekome koristi,ili kada bi se njome nejasnoće pojasnile. No kako kod nas“parlamentarna demokracija”, očito, funkcionira samo napapiru, zahvaljujući njoj takvoj ta cjelogodišnja prepiskanije urodila ničim. Što ona zaista znači i postoji li uopće.O tome sam u nekoliko navrata pisao u našem glasilu naovome mjestu.Ipak, unatoč svim poteškoćama, prvenstveno financijskenaravi, ne samo tehničke kulture već i cijele države, tehničkakultura u Hrvatskoj je i u 2010. godini, kao i mnogo putado sada, pokazala iznimnu žilavost. Iako su mnogi projektimorali biti zaustavljeni, ili se čak nisu pokušali realizirati,konačna inventura aktivnosti i postignutog u 2010. govorinam da je postignuto mnogo. I na razini Hrvatske zajednicetehničke kulture i na razini njezinih članica – nacionalnihsaveza tehničke kulture i zajednica tehničke kulture gradovai županija te udruga i klubova tehničke kulture. To je onošto veseli.No postavlja se pitanje kako u 2011.? Imamo li dovoljnoenergije da još jednu godinu povučemo toliki teret a da pritome ne padnemo do kraja. Iako je i ove godine “parlamentarnademokracija” odredila koliko bi novca tehnička kulturatrebala alimentirati, njezina se izvršna vlast potrudilada to eliminira i nametne svoje viđenje rješenja tog problema.Ima li smisla ponovo se dopisivati?Kako god bilo, ova je godina za tehničku kulturu iznimna.Iznimna po tome što nam, osim izbora za “parlamentarnudemokraciju”, predstoje izbori za novi saziv SkupštineHrvatske zajednice tehničke kulture i izbor svih njezinihradnih tijela i predsjednika. Taj iznimno važan zadatak,unatoč brojnim nedoumicama i mnogim sredinama apatičnosti,morali bismo odraditi onako kako smo uvijek dosada radili – u duhu pozitivnih zakonskih normi države, alii naših internih.U teškoj financijskoj situaciji nije svejedno koga ćemoizabrati.• Nakladnik: <strong>Hrvatska</strong> zajednica tehničke kulture,Dalma tinska 12, P.p. 149, 10002 Zagreb• Izdavački savjet: akademik Marin HRASTE -predsjednik, dr. sc. Zvo nimir JAKOBOVIĆ, prof. dr.sc. Zdenko KOVAČIĆ, Dubravko MALVIĆ, MarčeloMARIĆ, Mihovil Bogoslav MATKOVIĆ, ŽeljkoMEDVEŠEK, Božica ŠKULJ• Glavni urednik: Ivan LUČIĆ• Uredništvo: Marija DUJMOVIĆ, Pavao HA VLI-ČEK, akademik Marin HRASTE, dr. sc. ZvonimirJAKOBOVIĆ, Ivan LUČIĆ, Emir MAHMUTOVIĆ, prof.dr. sc. Ante MARKO TIĆ, Duško POPOVIĆ , SandraTOMLJANOVIĆ• Grafički urednik: Zoran KUŠAN• Računalni prijelom: Sandra TOMLJANOVIĆ• Lektura: Morana KOVAČ• Uredništvo i administracija:Dalmatinska 12, P.p. 149, 10002 Zagrebtel. i faks: (01) 48 48 762, (01) 48 48 641e-pošta: ivan.lucic@hztk.hr; www.hztk.hr• List izlazi dvomjesečno• Rukopisi i ilustracije se ne vraćaju• Upisan u Upisnik Hrvatske gospodarske komore oizdavanju i distribuciji tiska 8. studenoga 2004. podbrojem 190• Tisak: DENONA d.o.o. 10000 Zagreb,Ivanićgradska 22• Poštarina plaćena u poštanskom uredu 10000Zagreb• List se besplatno dostavlja članovima tijela zajednicai saveza tehničke kulture u Republici HrvatskojSADRŽAJ<strong>Hrvatska</strong> zajednica tehničke kulture ..............................................2Državna nagrada tehničke kulture Faust Vrančić ....................................6In memoraiam prof. dr. sc. Juraj Plenković .........................................9Hrvatski fotosavez.............................................................9Hrvatski savez informatičara ...................................................10Udruga inovatora Hrvatske ....................................................12Hrvatski radioamaterski savez ..................................................14Hrvatski filmski savez .........................................................15Hrvatsko društvo robotičara ...................................................19<strong>Hrvatska</strong> udruga učeničkog zadrugarstva .........................................20Hrvatski savez CB radioklubova .................................................21Čatićevski osvrt na NOK .......................................................22Tehnički muzej Zagreb ........................................................23Neki novi radioamaterski klinci .................................................24Mars – još bliži Samoborcima ..................................................26Portret: Berislav Rubčić .......................................................28Nacionalni program razvoja audiovizualnog stvaralaštva i industrije...................30Traženo zvanje: inženjer gospodarstva ...........................................31Jadranko Baturić novi predsjednik ZZTK-e ........................................32Dodijeljene nagrade «Dr. Oton Kučera» ..........................................34Aktivnosti u gradu Splitu i županiji ..............................................35Zajednica tehničke kulture Istarske županije ......................................37Zajednica tehničke kulture Osječko-baranjske županije .............................41Zajednica tehničke kulture grada Varaždina .......................................43Zajednica tehničke kulture Vukovarsko-srijemske županije ..........................46Zajednica tehničke kulture Brodsko-posavske županije..............................48Zajednica tehničke kulture grada Kutine..........................................49Zajednica tehničke kulture Krapisnko-zagorske županije.............................49Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije........................50Zajednica tehničke kulture .....................................................51Ante Jaša: Izložba fotografija «postojanost vjere»..................................52Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.3


<strong>Hrvatska</strong> zajednica tehničke kultureOsvrt unatrag – ne ponovilo seŠto reći? Kako smo preživjeli proteklu godinu? Krizanas je pogodila najvećim intenzitetom. Kažu da trebaštedjeti, da treba odvagnuti svaku lipu, da treba biti racionalan,ali i da treba zasukati rukave i prionuti poslu, raditiza opće dobro, kako bi izišli iz krize i recesije. Slažemo sesa svime što kažu naši uvaženi ekonomisti i političari, datreba okrenuti svaku lipu prije nego li se u bilo što uloži, pačak i u znanje.I u takvim okolnostima, kada su nam sredstva, ili kakose sada to naziva poticaji, smanjena za gotovo 40 posto odonoga što smo imali prošle godine, <strong>Hrvatska</strong> zajednica tehničkekulture svoje je programe provodila na način i višenego je to realno za očekivati. Naime, i Zajednica i sve njezinečlanice pokušale su svoje programe svesti u okvire, iplanirati i realizirati samo ono što je značajno i važno zaopstojnost djelatnosti.Iako se krizi ne nazire kraj, a financiranje je najteži udarackoji je tehnička kultura mogla dobiti, ipak se u našemdruštvu za tehničku kulturu dogodilo i nešto dobro.Prije svega mislimo na činjenicu da se tehnička kulturanakon dugih deset godina ponovo našla u Ustavu RepublikeHrvatske. S druge pak strane, dogodio se još jedan pozitivanpomak. Naime, pri dodjeljivanju Državne nagradetehničke kulture “Faust Vrančić” ministar znanosti, obrazovanjai športa dr. sc. Radovan Fuchs priznao je da tehničkakultura nema onaj status koji zavređuje. Očito su gariječi zahvale dobitnika Nagrade za životno djelo prof. dr.sc. Josipa Milata primorale na to da prizna kako je vrijemeu kojem živimo – vrijeme tehnike i tehničke kulture, iviše se ne može trpjeti improvizacija tog područja u našemopćeobrazovnom sustavu te je na kraju najavio i korjenitepromjene.Postoji obećanje ministra i Vijeća za izradu Nacionalnogobrazovnog kurikuluma da će tehnička kultura naći svojemjesto u školskom sustavu. Ako bude sve onako kako jenajavio ministar, pitamo se tko će te programe provoditi?Jesu li naši pedagozi pripremljeni za takvo što, jer praksanastave tog predmeta pokazuje da su djeca učila o povijestitehnike, a ne i praktično radila. Najavljene promjene traže iosposobljene pedagoge tehničke kulture. Imamo li ih, a akone, tko će ih osposobiti? Znači, nisu upitna samo sredstvaveć i kadar.Jedno je istina, unatoč brojnim problemima, osporavanjimai pokušajima zatiranja, tehnička kultura neće posustati.Oduvijek smo bili prava “javna potreba”, a to ćemo idalje dokazivati svojim radom i uspjesima.Netko bi ipak trebao dati odgovor na dva pitanja: zaštose na prijedlog resornog Ministarstva obrazovanja, znanostii športa smanjio postotak Lutrije Hrvatske sa 6,1% na3,97% i dao športu; i zašto se nakon izglasavanja državnogproračuna u prosincu 2009. za 2010. godinu donosi Uredbao kriterijima za utvrđivanje korisnika i o načinu raspodjeledijela prihoda od igara na sreću za 2010. (siječanj2010.) nakon izglasavanja Državnog proračuna?Žalosno je da nas odgovorni državni tajnici koji pokušavajuopravdati nastalo stanje, upozoravaju da financiranjetehničke kulture nije ničije “stečeno pravo”.S obzirom na temeljnu ulogu Hrvatske zajednice tehničkekulture u predlaganju svekolikih aktivnosti u tehničkojkulturi i u programu javnih potreba tehničke kulture, dokazujemoda smo ustrajni i da ne sustajemo, jer vrijednostiovog izuzetnog područja bez kojeg društvo nema budućnostitreba sačuvati.Kako ući u 2011. godinu? Kako sačuvati i ovo malo aktivnostikoje se s tako malo sredstava mogu poduprijeti a dasve ne ugasne? Jer pred nama je iznimno važna godina.Očekuje nas izborna godina za novi saziv Skupštine HZTKe,izbor radnih tijela, usvajanje novog Statuta HZTK-e, pripremase i izmjena i dopuna Zakona o tehničkoj kulturi tecijeli niz drugih aktivnosti. Kako sve to pomiriti i privestisvrsishodnosti kad gotovo ni u što nismo u potpunostisigurni?Jedino što je sigurno je to da u 2011. neće biti nimalolakše. Mnogo toga utjecat će na opću situaciju, a na to ni4Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.


<strong>Hrvatska</strong> zajednica tehničke kulturemi u tehničkoj kulturi, pa ni država kao takva, ne možemoutjecati, recimo energenti. Naprosto postoje neki prioritetikoje će se morati financirati, a za nas ostale koliko novcaostane. Voljela bih da tako bude svima, a ne samo nama utehničkoj kulturi kao ove godine. Nadalje, sigurna sam daće biti i rebalans, za nas samo s predznakom prema dolje, ato nije dobro. To smanjivanje poticaja za tehničku kulturu,kao ove godine na državnoj razini, vrlo dobro su osluhnulii u lokalnoj samoupravi, pa tako i one sredine koje su ite kako dobro pratile tehničku kulturu sada polako uvode“prioritete” nauštrb tehničke kulture.Istina, i za ovu godinu dobili smo proračunske parametre,ali pitamo se je li to stvarno tako. Ovogodišnje iskustvonas upućuje na neki drugi mogući scenarij. Zato i ove godinei te kako vrijedi moj prošlogodišnji apel, a ponovit ćui riječi prof. dr. sc. Ante Markotića, predsjednika HZTK-e,koje štoviše imaju još veću težinu: racionalno, racionalno isuzdržano te imati u rezervi onu varijantu aktivnosti kojaće jamčiti srž djelatnosti koja će se moći pokriti raspoloživimsredstvima. Sve drugo značilo bi neodgovornost inepromišljenost, što <strong>Hrvatska</strong> zajednica tehničke kulturenikad nije tolerirala, a u današnjim uvjetima pogotovoneće tolerirati. Sva sredstva moraju se opravdati dokazimau djelatnostima tehničke kulture i onim dijelovima članicakoje su na nju naslonjene. HZTK neće nikoga alimentirati,kao ni one članice ni pojedince u njima koji nemaju uređenudinamiku rada svojih tijela upravljanja, odlučivanja, sređenudokumentaciju članova tijela upravljanja i izvještavanjao tome HZTK-e. To se odnosi na sve. Nismo za administriranje,ali takvi su propisi koje je HZTK dužna poštovati.Prije svega traži se transparentnost.2011. izborna je godina ne samo za HZTK-u već i za gotovosve članice, nacionalne saveze te gradske i županijskezajednice tehničke kulture. Prije toga slijedi redovito zasjedanjeSkupštine HZTK-e na kojoj će se, nadam se, usvojitiprijedlog novog Statuta, čiji smo nacrt uspješno, zahvaljujućistručnoj službi Zajednice te nekolicini vrsnih poznavateljatog područja, priveli kraju. Koncem svibnja 2011.slijedi izborna skupština za koju nam se valja dobro pripremiti.Tu prije svega mislim na pojedince koji će se biratii treba voditi računa koga ćemo birati. Najprije vidjeti tkoželi, a onda procijeniti jesu li njegove mogućnosti takve damože zadovoljiti sve veće zahtjeve. Jer od svibnja će nastupitinajzahtjevnije vrijeme. Ma što god mislili, pred vratimasmo EU-a i mnoge stvari će se temeljito preokrenuti i moratće se raditi na nekim posve drugačijim osnovama nego štosmo navikli. Treba biti pripravan za te izazove, koji, ako ihse prihvati i savlada, mogu biti nov poticaj razvoju tehničkekulture. Kratko rečeno – ne ponovilo se.Marija DujmovićDogovoreni temelji suradnje između HZTK-e iCTK Mostar<strong>Hrvatska</strong> zajednica tehničke kulture i Centar za tehničku kulturu (CTK) Mostar potpisali su u veljači 2011. strateškiokvir u cilju rada s mladima, naputke razvitka i opstojnosti tehničke kulture na području Hercegovačko-neretvanskežupanije. Tim okvirima stvaraju se osnove na kojima se obje strane obvezuju poduzimati aktivnosti u skladu s nadležnostimapojedine strane i potrebe za razvojem javnih potreba u tehničkoj kulturi na području Mostara.Strateški okviri su dugoročan proces koji zahtijeva obveze i planiranje svih koji su zainteresirani, te obvezuje objestrane da razvijaju partnerstvo koje se zasniva na poštivanju i uzajamnom prihvaćanju politike djelovanja.A sve je započelo još 13. listopada 2010. kada su predstavnici HZTK-e, prof. dr. sc. Ante Markotić, predsjednik, MarijaDujmović, glavna tajnica, i Hrvoje Vrhovski, posjetili CTK Mostar i dogovorili temelje buduće suradnje. Nakon toga ustudenome 2010. godine Hrvoje Vrhovski je vodio radionicu elementarne robotike za 15 učitelja i 7 učenika osnovnihškola iz Mostara.Ciljevi tog partnerstva su njegovanje suradnje između Centra za tehničku kulturu Mostar i Hrvatske zajednice tehničkekulture u smislu jedinstvenih pristupa u politici javnih potreba tehničke kulture na regionalnoj, prekograničnoji razini država, kao i unapređenje razmjene znanja s namjerom kvalitetnije koordinacije i zajedničkog djelovanja upodručju tehničke kulture.Za polazište partnerstva te razradu dogovorenog programa ustanovljene su sljedeće zadaće:• <strong>Hrvatska</strong> zajednica tehničke kulture provest će obuku voditelja Centra tehničke kulture Mostar iz robotike te ćeza djecu organizirati radionice iz robotike;• <strong>Hrvatska</strong> zajednica tehničke kulture omogućit će sudjelovanje djece iz osnovnih škola u radionicama koje organizirau Nacionalnom centru tehničke kulture u Kraljevici;• <strong>Hrvatska</strong> zajednica tehničke kulture upoznat će predstavnike CTK Mostar s propozicijama Državnog natjecanjamladih tehničara u 2011. godini;• <strong>Hrvatska</strong> zajednica tehničke kulture i Centar tehničke kulture Mostar pokušat će uspostaviti suradnju krozzajedničke projekte usmjerene prema EU fondovima;• Centar tehničke kulture Mostar tražit će suglasnost o radu od nadležnog Ministarstva kulture, sporta i obrazovanjada se unutar škola na području Hercegovačko-neretvanske županije provode promotivne aktivnosti tehničkekulture;• U prostorijama Centra za tehničku kulturu Mostar bit će predstavljene publikacije izdanja HZTK-e te će se na tajnačin pokušati zainteresirati mladi za sadržaje tehničke kulture.Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.5


Državna nagrada tehničke kulture “Faust Vrančić”domaćoj i međunarodnoj razini te za promidžbu znanstveneinformatike, a posebice za uspješnu suradnju i mentorstvoučenicima na županijskim i državnim natjecanjima izinformatike.Godišnjom nagradom nagrađeni su i Martin Olujić,nastavnik tehničke kulture i fizike Osnovne škole Kman-Kocunar iz Splita, za doprinos razvoju tehničkog odgoja iobrazovanju mladih uz pomoć tečajeva zmajarstva, zrakoplovnogmodelarstva i fotografije, a posebice za organizacijuškolskih natjecanja raketnih modelara; Stjepan Šalković,dipl. informatičar Srednje škole Krapina iz Krapine,za doprinos u edukaciji učenika i nastavnika Krapinskozagorskežupanije na području informatike i to sudjelovanjemu organizaciji Zimske škole informatike koju godišnjepolazi više od 200 mladih; Ivan Vlainić, stručni učiteljelektrostrojarske grupe predmeta Srednje strukovne školeSamobor u Samoboru, za ukupan doprinos u radu s talentiranimučenicima, kao i za pokretanje i realizaciju projekataCentra tehničke kulture u Samoboru i organiziranog rada utehničkoj kulturi u osnovnim i srednjim školama Samoborai Ivica Tomić, instruktor tehničkih aktivnosti u Zagrebačkomfoto kino savezu, Zagreb, za izniman doprinos i promidžbuu pedagoškom i stručnom radu u tehničkoj kulturikao i za uvođenje i organiziranje niza fotografskih tečajevadigitalne fotografije za osobe s posebnim potrebama.Godišnjom nagradom tehničke kulture “Faust Vrančić”za pravne osobe nagrađeni su: Zvjezdano seloMosor - Znanost, kultura, umjetnost iz Splita, za iznimandoprinos razvitku i promicanju tehničke kulture upodručju astronomije te za uvođenje novih programa zaizvanškolsko osposobljavanje djece i mladeži i rad s darovitimučenicima; Astronomsko društvo Anonymus Valpovoiz Valpova nagrađeno je za doprinos međunarodnojpromidžbi tehničke kulture i za ostvarena dostignuća uRepublici Hrvatskoj organiziranjem školskih natjecanja izastronomije iz kojih su proizišli kontinuirani rezultati mladihastronoma na osnovi sinergijskih rezultata promicanjaastronomije na međunarodnoj razini; Društvo pedagogatehničke kulture Istarske županije iz Pule za okupljanjei poticanje pedagoga tehničke kulture sa zadaćom da djelujuna mlade u sklopu izvanškolskih i izvannastavnih aktivnostiu prirodoslovnim, tehničkim i drugim znanstvenimpodručjima, kao i za doprinos popularizaciji tehnike organizacijom40., 50. i 51. državnog natjecanja mladih tehničaraRepublike Hrvatske; Klub mladih tehničara Osnovneškole Dubovac iz Karlovca nagrađen je za izniman doprinosu popularizaciji tehničke kulture i za osposobljavanjeosnovnoškolske djece za usvajanje prometnih vještina,fotografiranja, radiotehnike, elektrotehnike modelarstvakao i ostalih tehničkih vještina na području Karlovačkežupanije i Zajednica tehničke kulture Brodsko-posavskežupanije iz Slavonskog Broda za dugogodišnji iznimandoprinos razvoju i unapređivanju tehničkog odgojai obrazovanja građana, posebice mladih, za kontinuiranoširenje spoznaja tehničke kulture i zalaganje za cjeloživotnoobrazovanje i svesrdnu pomoć.Ladislav KelerRiječi zahvale i čestitke na svečanostiUime svih nagrađenih na nagradama je zahvalio dobitnikNagrade za životno djelo Ladislav Keler, a čestitke nagrađenimauputio je Želimir Janjić, državni tajnik u Ministarstvuznanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.Ladislav Keler – dobitnik nagrade za životno djelo:Poštovani profesore Janjiću, državni tajniče, cijenjeni članoviOdbora za dodjelu Državne nagrade tehničke kulture“Faust Vrančić”, gosti i uzvanici, dame i gospodo, pripalami je osobita čast danas zahvaliti na uručenim nagradamai priznanjima koja smo primili za svoj ustrajan rad, postignuterezultate, a koji su prepoznati kao doprinos razvitkutehničke kulture u Republici Hrvatskoj. Posebno bih zahvaliopredsjedniku Hrvatske zajednice tehničke kulture prof.dr. sc. Anti Markotiću, prije svega na dugogodišnjoj suradnji,koju smo ostvarivali, a posebno i na lijepim riječimakoje je danas uputio svima nama nagrađenima.Stvaralaštvo je neosporno najvažnija ljudska sposobnost.Njome čovjek mijenja i dopunjava okruženje u kojemživi, prilagođavajući ga svojim potrebama i time poboljšavauvjete vlastitog opstanka i razvitka. Suvremena ljudskacivilizacija je tehnološka civilizacija i logično je da seznačajan dio čovjekovog stvaralaštva usmjerava upravo upodručje tehnike i tehnologije.Tehnička kultura osposobljava čovjeka da razumijevajućitehniku i tehnologiju racionalno i suvislo upravlja razvitkomcivilizacije moćnim tehnološkim polugama. U ovomvremenu tehnika je pri ruci gotovo svakom čovjeku. On jepostao njezin korisnik, gotovo ovisnik o inovacijama novogdoba. Razvitak civilizacije ne mjeri se samo gigabajtima imegavatima te drugim tehničkim i znanstvenim mjernimjedinicama, već se danas mjeri i sposobnošću upravljanjanovim znanjima, ali tako da ne ugrozi opstanak svegaživoga na ovom planetu. Upravo je u tome misija ljudi okupljenihoko tehničke kulture, tog svojevrsnog tehničkogopismenjavanja i pismenosti. To je misija pružanja pomo-Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.7


Državna nagrada tehničke kulture “Faust Vranči攎elimir Janjić, državni tajnik MZOŠ-aći sugrađanima, osobito onima mlađe dobi u ovladavanjuznanjima i vještinama suvremenog tehničkog i tehnološkograzvitka.Trend ubrzavanja znanstvenog i tehnološkog napretka ukojem do sada usvojena znanja i vještine sve brže zastarijevaju,zahtijeva snaženje procesa učenja i osposobljavanjaza ovladavanje novim znanjima i vještinama. Kroz naše klubovei udruge prolazi mnogo mladih i građana u kojima oniusvajaju razna znanja i vještine. Mnogi tu pronalaze svoježivotno usmjerenje te uz redovito školovanje postaju dobristručnjaci i priznati u svojim sredinama. Ponosan sam štoi sam pripadam jednoj takvoj sredini. Tehnička kulturaima svoju gospodarsku, pedagoško-psihološku, političku iopćekulturnu ulogu. Od stupnja njene razvijenosti umnogomeovisi koliko će čovjek biti sposoban ostvarivati svojefunkcije i zadovoljavati svoje potrebe u radu, životu i slobodnomvremenu.Želim zahvaliti članovima Odbora za dodjelu Državnenagrade tehničke kulture “Fust Vrančić” što su prepoznalinastojanja danas nagrađenih pojedinaca i udruga u ostvarivanjuciljeva i zadataka djelovanja u tehničkoj kulturi uRepublici Hrvatskoj. Vjerujem da će dodijeljene nagradebiti ne samo priznanja njihovim dobitnicima već i poticajsredinama u kojima djeluju, ali i drugim područjima Hrvatske,u promicanju tehničke kulture kao oblika pismenostisuvremenog doba.Želimir Janjić – državni tajnik Ministarstva znanosti,obrazovanja i športa: Poštovane dobitnice i dobitniciDržavne nagrade tehničke kulture “Faust Vrančić”, poštovanipredsjedniče i članovi Odbora za dodjelu nagrade,dragi prijatelji tehničke kulture, velika mi je čast i zadovoljstvošto imam priliku da vas pozdravim uime Ministarstvaznanosti, obrazovanja i športa i u svoje ime na ovoj važnojsvečanosti na kojoj se danas djelatnicima iz područja tehničkekulture uručuju državne nagrade za najbolja ostvarenja,za značajan pedagoški, znanstveni i stručni rad napodručju tehničke kulture, a čime se potiču sklonosti i sposobnostiza tehničko stvaralaštvo u Republici Hrvatskoj, alii izniman doprinos međunarodnoj promidžbi hrvatske tehničkekulture i Hrvatske države. Dobitnicima ovogodišnjenagrade veliko je priznanje što su primili nagradu koja nosiime našeg prvog izumitelja, konstruktora, svećenika, diplomata,lingvista i biskupa Fausta Vrančića.Vrijeme u kojem živimo vrijeme je znanosti, tehnike itehnologije, u najširem smislu riječi – tehničke kulture.Tehničkoj kulturi pripadaju i informatika i energetika imaterijali, ali i znanje kako od toga načiniti neki proizvodkoji će zadovoljiti sve tehničke i gospodarske zahtjeve, ali ione općedruštvene – kako zaštiti okoliš i prirodu. Bonskadeklaracija iz 2004. godine, na koju se obvezala i Republika<strong>Hrvatska</strong>, jasno je istaknula da većina svjetske radne snage,uključujući i intelektualne radnike, treba svoje tehničko istručno znanje i vještine tijekom života stalno usavršavatii razvijati, te da razvitku vještina vodi dobro prilagođenotehničko i stručno obrazovanje koje treba biti integrirano uobrazovanje na svim razinama. Odgojno-obrazovni sustavRepublike Hrvatske omogućuje svakom učeniku stjecanjetemeljnih kompetencija iz tehničke kulture, a koja je zastupljenai u srednjoškolskom obrazovanju tehničkih usmjerenja.Nadam se da ćemo u kurikulumskim promjenamaispraviti i valorizirati sve što smo do sada imali i doći donekih novih rješenja s kojima ćemo biti zadovoljniji.Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RepublikeHrvatske odaje javno priznanje svima koji su svojim profesionalnimi dragovoljnim radom u udrugama tehničkekulture postigli iznimno vrijedne rezultate. Iskreno čestitamsvima zaslužnima za razvitak tehničke kulture, tehničarima,znanstvenicima, inovatorima, profesorima i učiteljimatehničke kulture, školama, ovogodišnjim dobitnicimaDržavne nagrade tehničke kulture “Faust Vrančić”, na tomvisokom priznanju, jer ste svoje znanje, svoje sposobnostinesebično darovali svima nama.Gradonačelnik Osijeka Bubalo primioLadislava KeleraDobitnika nagrade “Faust Vrančić” za životno djelo udoprinosu razvoja tehničke kulture Ladislava Kelera 4.ožujka primio je gradonačelnik Krešimir Bubalo. Ovaj tenjskiumirovljenik nagradu je zaslužio ogromnim doprinosomi radom na području tehničke kulture, kojoj je posvetiocijeli svoj radni vijek. Kako je rečeno na primanju kodgradonačelnika, nagrada je došla u prave ruke.Ponosan sam što ova nagrada dolazi u Osijek i ne preostajemi ništa drugo nego dobitniku zaželjeti mnogo zdravlja, arezultata će sigurno biti još, rekao je gradonačelnik Bubalo.Keler je rekao da nagrada sigurno nije samo njegova,nego pripada svima koji su radili u tehnici u tom razdoblju,istaknuo je i kako velika zasluga pripada Gradu i Županiji,koji financijski prate razvoj tehničke kulture.I. SEKOL“Glas Slavonije”, 5.3.2011., str. 17.8 Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.


Ugledni znanstveniki pobornik razvoja tehničke kultureIn memoriam prof. dr. sc. Juraj PlenkovićCrikvenici je 16. veljače iznenada umro prof. dr. sc.U Juraj Plenković, ugledni znanstvenik i dugogodišnjisveučilišni profesor Sveučilišta u Rijeci, utemeljitelj i predsjednikZnanstvenog odbora osamnaest (XVIII.) međunarodnihznanstvenih skupova “Društvo i tehnologija”.Juraj Plenković rođen je 18. srpnja 1934. godine u Svirčimana otoku Hvaru. Diplomirao na Filozofskom fakultetuSveučilišta u Zagrebu 1962. te magistrirao na Medicinskomfakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1971. godine iz područjajavnog zdravstva.Životni kurikulum profesora Jurja Plenkovića bio je tolikoopširan, raznovrstan i svestran, od odgojno-obrazovnogpodručja do najozbiljnijeg znanstvenog, popularizatorskogi publicističkog te do dobrovoljnog rada u brojnim društvenimudruženjima i udrugama, u čemu aktivnost u tehničkojkulturi tijekom više od pedeset godina ima posebno mjesto.Upravo tu višegodišnju aktivnost i uspješnost profesoraPlenkovića prepoznala je i <strong>Hrvatska</strong> zajednica tehničkekulture i u dva navrata je nagradila.Cijeli životni vijek profesor Plenković bio je angažiran nasvim poljima društvenog djelovanja, kao profesor, inicijator,popularizator i publicist, uvijek je promovirao odgojradom, značaj tehnike i tehnologije i ekologije u razvojudruštva. Iz njegova životopisa jasno se razlučuje da je šezdesetihi početkom sedamdesetih godina prošlog stoljećabio vrlo aktivan u tadašnjoj Narodnoj tehnici Hrvatske, ukojoj je bio i član Vijeća NTH, direktor 1. međunarodnogistraživačkog kampa “Nauku mladima”, zastupnik u SaboruSR Hrvatske, a posljednjih godina svog života bio je aktivničlan Radio kluba Crikvenica.Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih znanstvenihnagrada i priznanja: Godišnja nagrada RepublikeHrvatske Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa“Ivan Filipović”; iz područja visokog školstva za kvalitetnoi uspješno djelovanje na međunarodnim postignućimau promicanju Hrvatske znanosti, odgoja i obrazovanjau procesu pridruživanja Europskoj uniji, a posebice kaoznanstveniku posvećenom multidisciplinarnom pristupu upedagogiji, politologiji i ekonomiji, koji je sa svojim znanstvenimi stručnim radom sudjelovao u odgoju i obrazovanjunovih naraštaja stručnjaka i znanstvenika te mnogadruga priznanja i nagrade.S ponosom ističemo da je profesor Plenković nagrađen inagradom za Životno djelo Zajednice tehničke kulture Primorsko-goranskežupanije, Godišnjom nagradom Hrvatskezajednice tehničke kulture, Vijeća Narodne tehnike Jugoslavijei Vijeća Narodne tehnike Hrvatske te da mu je uručenai Povelja počasnog člana Hrvatske zajednice tehničkekulture.Hrvatski fotosavezIzložba “Hrvatski fotosavez – Mladi i baština”u ParizuMeđunarodna organizacija fotografskih umjetnosti– FIAP, sa sjedištem u Parizu, u svojem članstvu ima 74zemlje, među kojima je od 1992. godine i <strong>Hrvatska</strong>, a u njezinojse galeriji kontinuirano održavaju fotografske izložbe.Tako je u spomenutoj galeriji FIAP-a u Parizu od 25. studenoga2010. do 25. siječnja 2011. bilo izloženo 46 fotografijamladih hrvatskih autora koje su oni snimili na fotoradionicamaza mlade koje je provodio Hrvatski fotosaveztijekom proteklih godina na području cijele Hrvatske.Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.9


Hrvatski savez informatičaraHSIN-u Kristalni globusHrvatskog informatičkog zboračetvrtak 16. prosinca 2010. u hotelu Panorama na godišnjoj svečanostiU dodjele priznanja Hrvatskog informatičkog zbora – HIZ-a, vrijedna priznanjadodijeljena su i Hrvatskom savezu informatičara, Alenu Spieglu, predsjednikuHSIN-a, i Ivici Kičiću, najuspješnijem hrvatskom učeniku na međunarodnimnatjecanjima u 2010. godini.Odlukom Upravnog odbora HIZ-a HSIN-u je dodijeljen Kristalni globus za2010. godinu. To najveće priznanje HIZ-a dodijeljeno je HSIN-u povodom postignutihuspjeha na domaćim i međunarodnim nastupima u 2010. godini, ostvarenih112 međunarodnih informatičkih odličja (18 zlatnih, 36 srebrnih i 58 brončanihmedalja) od 1993. do danas, osvojenom 5. mjestu na svijetu i povodomobilježavanja 25. godišnjice HSIN-a.Predsjedniku HSIN-a Alenu Spieglu, dipl. ing. dodijeljena je Plaketa “Informatika”HIZ-a za 2010. godinu temeljem dugogodišnjeg uspješnog djelovanja uinformatici Republike Hrvatske, a posebice za njegov rad na svim programimaHSIN-a od 1994. godine.Učeniku Ivici Kičiću, temeljem postignutih rezultata na međunarodnim informatičkimnatjecanjima u 2010. godini, dodijeljena je Zlatna značka “Informatika”HIZ-a za 2010. godinu za izvanredne rezultate na međunarodnim natjecanjima u2010. godini, te temeljem HSIN-ova proglašenja za najuspješnijeg učenika srednjoškolcau 2010. godini.Zabilježio Aron BOHR16. zimska škola informatike – Krapina 2011.Sonja Borovčak, dožupanica Krapinsko-zagorske županijeprilikom obraćanja sudionicima 16. zimske škole informatikeUlaganje u obrazovanje najbolja je investicija za budućnost.Prepoznalo je to i 200 učenika i profesora, koji suzimske praznike proveli radno, stječući nova znanja i vještinena 16. zimskoj školi informatike Krapina 2011., kojuje Hrvatski savez informatičara, u suradnji sa Srednjomškolom Krapina i Krapinskim informatičkim klubom KRIK,organizirao od 2. do 9. siječnja 2011. godine u Krapini.ZŠI 2011. svečano je otvorena 3. siječnja 2011., a svečanostisu prisustvovali najviši uglednici Krapinsko-zagorskežupanije i Grada Krapine te predstavnik Hrvatske zajednicetehničke kulture, koji su se obratili prisutnima.Gosp. Ivica Rozijan, ravnatelj Srednje škole Krapina,domaćina ZŠI 2011., prvi je pozdravio sve prisutne, aposebno sudionike Zimske škole informatike, koji su shvatilivažnost informatičkog obrazovanja bez kojeg je danas teškozamisliti bilo koju ljudsku djelatnost.Kako je Hrvatski savez informatičara krajem 2010. godineproslavio 25 godina djelovanja, svečanost otvaranjaiskorištena je za dodjelu priznanja za potporu programimapovodom 25. godišnjice HSIN-a, koja su pojedincima iorganizacijama iz Krapine i Županije krapinsko-zagorskeuručili tajnik i predsjednik HSIN-a, Ivo Šeparović i AlenSpiegl.U nastavku se prisutnima obratio gosp. Alen Spieglte obećao da će se HSIN nastaviti truditi, tražiti najbolje,raditi s najboljima i svima ostalima koji su zainteresirani, ipored nedovoljne potpore nadležnog Ministarstva.Gosp. Stjepan Šalković, predsjednik Krapinskog informatičkogkluba pozdravio je prisutne te još jednom zahvaliosvima na potpori i na kraju zaključio: Svaki put, naravno,10Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.


Hrvatski savez informatičaraAlen Spiegl, predsjednik HSIN-a uručuje priznanjaJedna od učionica u Srednjoj školi Krapina u kojoj se odvijao dioprograma Zimske škole informatikepočinje prvim korakom pa želim da vam i ovu godinu putpočne s ovim prvim korakom u Krapini uspješno, naročitoonima, koji će završiti na Tajlandu, na Međunarodnoj informatičkojolimpijadi 2011.Uime Hrvatske zajednice tehničke kulture, krovne organizacijetehničke kulture čiji je i HSIN član, prisutnima seobratio i pozdravio ih gosp. Denis Vincek, član Izvršnogodbora HZTK-e i predsjednik Zajednice tehničke kultureKrapinsko-zagorske županije.Gradonačelnik grada Krapine, gosp. Josip Horvat najsrdačnijeje pozdravio sve prisutne te čestitao svima koji sudošli naučiti nešto novo, što su izabrali i došli na ovu informatičkuškolu, jer su shvatili da znanje vrijedi i da uvijektreba stjecati nova znanja.Dožupanica Županije krapinsko-zagorske, gđa. SonjaBorovčak u svom je govoru istaknula da se najboljim mladiminformatičarima u Hrvatskoj ne pruža sve ono što suzaslužili, ali vjeruje da će se situacija promijeniti, te da ćeudarna vijest u hrvatskim medijima biti postignuća mladihinformatičara, koji promiču i Lijepu Našu, a i Krapinu i Krapinsko-zagorskužupaniju.16. zimsku školu informatike otvorio je najbolji mladiinformatičar u 2010. godini, zlatni hrvatski olimpijac uKanadi, Ivica Kičić, učenik 4. razreda V. gimnazije iz Zagreba.Program 16. zimske škole informatike 2011. u cijelostise održao u prostorima Srednje škole Krapina. Polaznicimaje na raspolaganju bilo 5 učionica (svaka s 15 do 20 umreženihračunala, priključenih na internet) u kojima su kroz19 radionica usvajali nova znanja iz Algoritama, C++, Loga,C#.Net-a, WEB stranica, PHP-a, Jave, Primjene računala unastavi, Fotografije i obrade slike, Osnova računala i Računala+.Uz 31 učenika osnovnih i srednjih škola, pozvanih temeljemnatječaja HSIN-a prema uspješnosti u 2010. godini,na ZŠI 2011. sudjelovala su i dva učenika iz susjedne namSlovenije te 138 učenika i 29 profesora osnovnih i srednjihškola Krapinsko-zagorske županije. Ukupno 200 sudionika.U predahu između radionica pozvani učenici imali supriliku posjetiti “Muzej krapinskog neandertalca”, koji slovikao jedan od najmodernijih i najsofisticiranijih muzejasvijeta. Bogat je najnovijim tehnološkim dostignućima uzbrojne vizualne i ine senzacije te prikazuje fascinantan svijetneandertalaca.Na ZŠI 2011. u Krapini sudjelovalo je 15 predavača (5iz Krapine, 10 iz HSIN-a), a organizaciju su vodili: tehničkivoditelj 16. ZŠI Stjepan Šalković, dipl. inf., zamjenik organizatoraAron Bohr i voditeljica učenika i administracijeAlenka Dogan Capan, oec. Glavni organizator bio je tajnikHSIN-a, gosp. Ivo Šeparović, dipl. ing.Svečano zatvaranje 16. zimske škole informatike održanoje 8. siječnja u dvorani SŠ Krapina, a započelo je nastupomVedrana Mihala, jednog od pozvanih učenika informatičara,koji je svojom izvedbom na klaviru oduševio sveprisutne i pokazao da su mladi informatičari, osim za informatiku,nadareni i za druge stvari.Gosp. Stjepan Šalković dodijelio je predstavnicima školaiz Županije krapinsko-zagorske priznanja za učenike, kojisu sudjelovali na 16. ZŠI, a gosp. Alen Spiegl i Ivo Šeparovićdodijelili su priznanja pozvanim učenicima na ZŠI 2011.Pohvale i skromne nagrade učenicima koji su u svojimradionicama pokazali najviše zalaganja i znanja, podijelilisu predavači na ovoj ZŠI: Adrian Satja Kurdija, Anton Grbin,Igor Čanadi, Jasmin Velkić, Ivica Kučić, Alen Spiegl i MiljenkoIlić.Gosp. Ivo Šeparović zahvalio je zatim svim predavačima,organizatorima, sponzorima i pokroviteljima 16. ZŠI – Krapina2011. te im dodijelio zahvalnice HSIN-a.Na samom kraju, zahvalivši pritom još jednom svima kojisu pomogli održavanje ove i svih prethodnih ZŠI u Krapini,posebice SŠ Krapina, KRIK-u, Gradu Krapini i Županiji krapinsko-zagorskoj,gosp. Alen Spiegl službeno je proglasio16. zimsku školu informatike – Krapina 2011. završenom.16. zimsku školu informatike sponzorski su potpomogliT-Hrvatski Telekom, PC-automati, Pekom, Croatia osiguranjei Presečki grupa. Pokroviteljstvo i potporu pružili su<strong>Hrvatska</strong> zajednica tehničke kulture, Grad Krapina, Županijakrapinsko-zagorska, Zajednica tehničke kulture Županijekrapinsko-zagorske i, samo formalno, Ministarstvoznanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske.Ivo Šeparović, dipl. ing.Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.11


Udruga inovatora HrvatskeOkrugli stol “Menadžment inovacija – iskustvahrvatskih inovatora”Slijeva nadesno: dr. sc. Goran Vlašić, prof. dr. sc. Velimir Srića,Đuro Horvat, Siniša Šarunić i prof. dr. sc. Stjepan CarDa je inovativnost bitan čimbenik konkurentnosti i da bitrebao biti dio poslovne politike svakog iole promišljenoguspješnog poslovanja na današnjem globalnom tržištu,danas je više nego jasno. Gdje su naši, hrvatski, inovatori utom svjetskom trendu i zahtjevima, pokušalo se odgovoritina Okruglom stolu, koji je na temu “Menadžment inovacija– iskustva hrvatskih inovatora” održan krajem studenoga2010. na danima otvorenih vrata Ekonomskog fakulteta nainicijativu doc. dr. sc. Jasne Prester s katedre za organizacijui management Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i uz potporuUdruge inovatora Hrvatske. Cilj Okruglog stola bio jeupoznati studente i profesore tog fakulteta s aktivnostimaUdruge inovatora Hrvatske i inovatora poduzetnika koji suu svojem radu dosegnuli značajne poslovne uspjehe.Pred više od stotinu okupljenih sudionika Okruglog stola,prof. dr. sc. Stjepan Car, predsjednik Udruge inovatoraHrvatske predstavio je misiju i ciljeve Udruge s naglaskomna konkretne programe s kojima Udruga želi postatijedan u nizu značajnih čimbenika nacionalnog inovacijskogsustava. Promocija inovacija, tematske konferencije iseminari, rad s članicama, a i članstvom u cilju podizanjaznačenja inovatorstva za brži gospodarski razvitak, povezivanjegospodarstva, poduzetništva i akademske zajednices ciljem dizanja konkurentne sposobnosti, rad s podmlatkomsamo su neki od naglasaka iz izlaganja profesora Cara.Osim toga Car je ustvrdio da je nužno da Vlada pokreneraspravu kako bi doznala u čemu smo mi u prednosti u planuizgradnje efikasnog gospodarstva te da društvo odredikoje industrije su od posebnog interesa, odnosno koje trebabraniti. Da bi <strong>Hrvatska</strong> postala konkurentna, nastavioje Car, putem inovacija prije svega mora izgraditi moderanobrazovni i znanstveni sustav, što do sada nije uspjela. Kvalitetaobrazovanja je uvođenjem Bolonje pala, a baza inženjerauništena. Trogodišnje obrazovanje je možda dobro zatrgovce koji će prodavati automobile, no loše je za inženjerekoji bi trebali izraditi dijelove.U izlaganju posebno je mjesto i iskustvo iznio i SinišaŠarunić iz tvrtke Five minutes Ltd. u kojem je predstaviorazvoj od ideje do komercijalizacije softvera za Iphone“Shout’Em”. Put do njegove komercijalizacije trajao je višeod tri godine. Bez obzira što je softver bio zanimljiv brojnimkorisnicima IT tehnologija, teško je bilo uspostavititakav poslovni okvir u kojem će obje strane biti u cijelostizadovoljne. Zato su krenuli vlastitim putem koji je bio težii zahtjevniji. Nakon godinu i pol dana dobili su poticaj odBICRO-a za softver. No njihovim mukama došao je kraj tekkad je odobrena novčana potpora jedne slovenske tvrtke ikada su otvoreni uredi u Londonu i New Yorku. Njihov softverdanas koriste Microsoft, NHL i brojne druge inozemnetvrtke.Vlasnik i direktor tvrtke TEHNIX, Đuro Horvat, u svomizlaganju opisao je inovativni model poslovanja. Inovativnostkao bitan čimbenik konkurentnosti sastavni je dioposlovne politike njegove tvrtke. Kutije za ubacivanje idejau svakom pogonu tvrtke, svakodnevni razgovori o razvojnimprogramima s menadžmentom tvrtke, brojni kontaktis potencijalnim kupcima po obrascu “kupac je kralj”, visokatehnološka disciplina i drugo, ključ je uspjeha. Temeljnastrategija tvrtke je ulaganje u vlastiti razvoj i stvaranjenovih vrijednosti, što donosi i sigurniju budućnost i visokurazinu kvalitete, a sve to ogleda se u osnivanju podružnihtvrtki TEHNIXA u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Mađarskoj,Rumunjskoj, s velikim izgledima za osnivanje tvrtki u Rusiji,Kazahstanu i Abu Dhabiju. Tvrtka TEHNIX izvozi svojeproizvode i tehnologije u više od dvadeset zemalja Europei Azije.Prof. dr. sc. Velimir Srića pozdravio je održavanje Okruglogstola, a inspiraciju u svom određenju prema inovacijamai marketingu, kako je rekao, našao je prije više od dvadesetgodina kada se kao predsjednik Republičkog komitetaza znanost susreo s organiziranim inovatorstvom usklopu Hrvatske zajednice tehničke kulture, tada Narodnetehnike Hrvatske. Naglasio je potrebu snažnijeg i kvalitetnijegpovezivanja gospodarstva i akademske zajednice štobi trebalo rezultirati unapređenjem proizvodnih aktivnostihrvatskoga gospodarstva. Inovacije i marketing prirodnasu snaga i na tome treba puno raditi, te naglasio važnostpostojanja Udruge inovatora Hrvatske, ali i državnih agencijakoje moraju biti potpora inovatorima neovisno iz kojeciljane skupine dolaze. Država mora, pripomenuo je Srića,snažnije poduprijeti organizirano inovatorstvo formiranjemfondova rizičnog kapitala, ali i povećanjem izdvajanjaza I&R kako bi se približili magičnoj brojci od 3% BDP-a.To, završio je Srića, itekako može omogućiti da hrvatskogospodarstvo u konkurentskoj utakmici dosegne kvalitetnijirezultat.Kratke osvrte na temu Okruglog stola imali su dr. sc.Goran Vlašić i doc. dr. sc. Jasna Prester, koja je pokazala naistraživanju, koje se provodi od 2003. godine, kako je 2006.godine <strong>Hrvatska</strong> bila ispred Njemačke po broju lansiranihnovih proizvoda, postotku prihoda po njima te da je njihovrazvoj trajao kraće. U 2009. godini, očekivano, situacijase radikalno pogoršala. Nakon uvodnih tema otvorena jerasprava koja je trajala više od jednog sata, da bi na krajusudionici izrazili veliko zadovoljstvo odabranim temama ipredavačima.Vojislav RAUŠEVIĆ12Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.


Udruga inovatora HrvatskeVIROEXPO – prigoda za promociju AGRO ARCA-eIzuzetno dobro posjećen sajam u ViroviticiAGRO ARCA 2011. želi predstaviti gospodarske mogućnostigrada Slatine u poljoprivredi i prehrambenojindustriji, mogućnosti Virovitičko-podravske županije upoljoprivredi i prehrambenoj industriji, kao i gospodarskemogućnosti partnera gradova, županija, institucija.Prvu najavu i promociju AGRO ARCA-e 2011., 3. međunarodnogsajma inovacija, novih ideja, proizvoda i tehnologijau poljoprivredi i prehrambenoj industriji, Udrugainovatora Hrvatske i Grad Slatina održali su tijekom 15.međunarodnog sajma gospodarstva, obrtništva i poljoprivredeu Virovitici – Viroexpo. Da promoviramo sajam kojiima budućnost potvrdila je i predsjednica Vlade JadrankaKosor koja je u svom govoru prigodom otvaranja sajmaViroexpo rekla da je veseli činjenica da izlagači pokazujusvoju pamet, mudrost i znanje i da <strong>Hrvatska</strong> unatoč teškimvremenima ima snage za gospodarske promjene.Ovogodišnji Viroexpo, koji je trajao od 22. do 24. siječnja,otvorio je svoja vrata za 700 izlagača iz 19 zemalja naprostoru od 22.000 četvornih metara. Zajednički izložbeniprostor na tom značajnom sajmu imali su Grad Slatina iUdruga inovatora Hrvatske. Tijekom tri dana predstavniciUdruge inovatora Hrvatske, Silvana Svilar i Igor Dujmovićobavili su razgovore s predstavnicima županijskih gospodarskihi obrtničkih komora iz Bjelovara, Čakovca, Karlovca,Koprivnice, Krapine, Osijeka, Otočca, Požege, Pule,Siska, Slavonskog Broda, Šibenika, Virovitice, Vukovara,Zadra, Zagreba i Privredne komore Unsko-sanskog kantona.Sve te komore kao snažni promotori svojih sredinai njihovih gospodarskih mogućnosti zainteresirane su i zaprezentaciju svojih novih i inovativnih vina, čajeva, sireva,meda, proizvoda temeljenih na ljekovitom bilju, kao i inovacijau poljoprivrednoj mehanizaciji te novih tehnologijau poljoprivredi koje se primjenjuju u njihovim sredinama.Sljedeća poslovna suradnja kreće promocijom AGROARCA-e u Brodsko-posavskoj županiji u Novoj Gradišci nasajmu Poduzetničkih ideja. U veljači je dogovorena zajedničkaprezentacija AGRO ARCA-e u Istarskoj županiji s HGKPula i Društvom inovatora Pula za vrijeme održavanja sajmaHISTRIA.Obrtničke komore koje okupljaju obrtnike i OPG-e svojihžupanija zajedničkim predstavljanjem malih poduzetnikaPredstavljanje AGRO ARCA-e na izložbi VIROEXPOi obrtnika financijski pomažu u ovim kriznim vremenima.Obrtničke komore županija iz Bjelovara, Virovitice, Međimurskežupanije, Osijeka, Vukovara, Slavonskog Broda,Karlovca, Križevaca, Požege nastojat će, kako su nam rekli,na isti način prezentirati svoje članove i na 3. međunarodnomsajmu AGRO ARCA 2011. u Slatini. Vođeni su razgovorii s predstavnicima tvrtke AGROKOR i Zdenka iz VelikihZdenaca, koji su promociju svojih tvrtki najavili i na sajmuu Slatini.Župan Virovitičko-podravske županije Tomislav Tolušićtijekom razgovora istaknuo je da će se Virovitičko-podravskažupanija i ove godine aktivno uključiti u organizacijusajma AGRO ARCA. Uvjeren je da će Županija ove godine,u okviru svojih mogućnosti, uspjeti značajnije financijskipodržati sajam AGRO ARCA.S predstavnicima stranih zemalja, Republike Češke,Bosne i Hercegovine, Srbije, Austrije i Makedonije, koje sunastupile na Viroexpu 2011. načelno je dogovoreno sudjelovanjei dolazak u Slatinu.Veliku pažnju na sajmu izazivala je maskota AGRO ARCA-e2010., koja je šetala cijelim sajmom i dijelila promotivnimaterijal AGRO ARCA-e svim izlagačima i posjetiteljima.To je ujedno bila i prva promocija nekog sajma uz pomoćmaskote na Viroexpu. Kako se radi o sajmu novih ideja inovih proizvoda nije ni za čuditi se da smo i prezentacijuAGRO ARCA-e željeli promovirati na nov način.O suradnji na promociji AGRO ARCA-e razgovaralo se is predstavnicima Glasa Slavonije koji je prošle godine biomedijski pokrovitelj sajma u Slatini.Pozivom izlagačima Viroexpa i predstavljanjem AGROARCA-e 2011. kroz kronologiju dosadašnjih sajmova AGROARCA na izložbenom prostoru, nadamo se da smo potaknulipotencijalne izlagače da svoje inovacije i proizvodepredstave i u Slatini u izložbenom prostoru Agroduhana.U promociji su sudjelovali predstavnici Grada Slatine VeraRadaš i Marin Kokorić, a uime Udruge inovatora HrvatskeVojislav Raušević, glavni tajnik, Silvana Svilar i Igor Dujmović,stručni suradnici, i tajnik Udruge vitezova hrvatskoginovatorstva Marko Abramović.Pripremili: Silvana Svilar i Igor DujmovićTehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.13


Hrvatski radioamaterski savezNovim radioklubom kroz floru i faunuS utemeljiteljske konferencije Radioamaterske udruge <strong>Hrvatska</strong>Flora Fauna"Želeći se priključiti svjetski poznatom radioamaterskomedukativnom programu World Flora Fauna (WFF),nekoliko članova Hrvatskog radioamaterskog saveza utemeljiloje prošle godine grupu Croatian Flora Fauna. Ciljgrupe bio je putem radiovalova promovirati ljepote i značajhrvatskih zaštićenih područja te proširiti spoznaju o našim,za mnoge, nepoznatim područjima koja su, zbog svoje specifičneflore ili faune, pod posebnim režimom zaštite. Projektgrupe, koji je postao poznat kao 9AFF Program (9A =<strong>Hrvatska</strong>), izvrsno je prihvaćen kod radioamatera širomsvijeta, a brojni među njima uključili su se u osvajanje jednogod 8 stupnjeva priznanja (diploma i plaketa) koja su zatu prigodu ustanovljena. Zanimanje za taj projekt najboljepokazuje podatak da je od konca kolovoza 2010., kada jeizdana prva diploma, pa do konca siječnja 2011., u svijetotišlo više od 500 lijepo dizajniranih diploma i plaketa,koje krase radioamaterske kutke brojnih operatora. U istovrijeme, zavidan broj naših, ali i inozemnih radiooperatora(ili, kako ih zovu aktivatora), posjetio je i aktivirao 70hrvatskih zaštićenih područja (nacionalnih parkova, parkovaprirode, strogih i posebnih rezervata), dajući tako prilikulovcima da ostvare kontakt s njima, tj., postajom kojaradi iz zaštićenog područja. I – krug je zatvoren.Članovi Grupe vrlo brzo uspostavili su kontakte s odgovornimosobama u nekim našim javnim ustanovama kojeskrbe o zaštićenim područjima kao i s Odjelom za zaštićenapodručja pri Upravi za zaštitu prirode Ministarstva kultureRH, te ih upoznali sa svojim radom.Kao logičan slijed navedenih aktivnosti iz domene WFFi 9AFF programa, dana 23. siječnja, u prostorijama Zagrebačkezajednice tehničke kulture u Zagrebu, na inicijativuspomenute 9AFF grupe, održana je utemeljiteljska konferencijaRadioamaterske udruge “<strong>Hrvatska</strong> Flora Fauna”(Croatian Flora Fauna Radio Club).Kako je navedeno u statutu, nova udruga “prihvaća inastavlja sve dosadašnje aktivnosti i obveze koje je pokrenulai vodila radioamaterska 9AFF grupa”. Na konstituirajućojsjednici kluba, odlučeno je da se pokrene postupakza upis u Registar udruga RH, čime će Udruga i formalnoinstitucionalizirati svoju aktivnost. Kao što je navedeno ustatutu, ciljevi Udruge su, između ostaloga: uključivanješto većeg broja građana,a posebice djecei mladeži u radioamaterizam;razvitaki promidžba tehničkekulture osobito radioamaterizma;unapređivanjestručnog radai promidžba istraživanjai novina u područjuradioamaterizma; promocija radioamaterskog portablnačina rada... Aktivnosti kojima će se ostvarivati neki odzacrtanih ciljeva su osposobljavanje članova za rad u izvanrednimuvjetima, odnosno humanitarnim, ekološkim i drugimakcijama, te njihovo educiranje za pružanje radioamaterskepomoći u prirodnim, tehnološkim i ostalim nesrećama,a u skladu sa Zakonom o telekomunikacijama; promotivnimradioamaterskim aktivnostima kroz Croatian FloraFauna Program raditi na promidžbi zaštićenih prirodnihvrijednosti (područja i svojti) Republike Hrvatske, potičućitime hrvatske radioamatere u udruživanju u podizanju svijestio potrebi skrbi o zaštićenim prirodnim vrijednostimapoglavito onim ugroženim... Organiziranjem susreta, izložbii sličnih priredbi te sudjelovanjem na manifestacijama uorganizaciji drugih udruga, saveza i zajednica.Klub je otvoren za sve zainteresirane, a za sada okupljadvadesetak članova iz Zagreba, ali i iz pet hrvatskih županija.Čelništvo kluba već je planiralo nekoliko aktivnosti: Tuje ekspedicija “Natura 2011” koja će se od 24. do 30. travnjaodvijati na otocima i zaštićenim područjima sjevernogJadrana. U ekipi će sudjelovati članovi Radioamaterskeudruge “<strong>Hrvatska</strong> Flora Fauna” iz Zagreba i Karlovca, abaza će biti otok Lošinj.Suradnja s našim jedinim geoparkom (Papuk) koji jezapočela Croatian Flora Fauna Grupa, nastavit će se i ovegodine, tijekom Geoparks Communication Weekend 2011, ito 28. i 29. svibnja. Obavljeni su razgovori s odgovornimau Geoparku Papuk, a određena je i lokacija s koje će 9AFFekipa raditi. Sudjelovat će 5 članova Radioamaterske udruge“<strong>Hrvatska</strong> Flora Fauna”, a i za ovogodišnju aktivnostzatražit će se posebna pozivna oznaka. U planu je i uspostavakontakata s Osnovnom školom Ivana Gorana Kovačićau mjestu Velika (gdje je i smještena uprava Geoparka), teučenicima viših razreda približiti radioamaterske aktivnostis naglaskom na ulozi radioamatera u skrbi o zaštićenimpodručjima.Članovi 9AFF kluba kane predstaviti svoj rad i ljepotenaše zemlje na posebnom štandu na najvećem međunarodnomradioamaterskom sajmu u Friedrichshafenu uNjemačkoj, koncem lipnja mjeseca o. g., a odlazak će ovisitijedino o prikupljenim sredstvima za put.Potankosti o planiranim aktivnostima bit će objavljenena www.9aff.com.Recimo još i to da Izvršni odbor nove udruge čine Franjo,9A2MF, Daki, 9A2WJ, Kiko, 9A4KW, i Marijan, 9A1MB,dok je predsjednik udruge Emir, 9A6AA, a tajnik Drago,9A6NDD.E. M.14Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.


Hrvatski filmski savezOdržana izborna SkupštinaHrvatski filmski savez održao je svoju izbornu Skupštinuu petak, 11. veljače 2011. godine, u maloj dvorani kinaTuškanac u Zagrebu. Predsjednik Hrvatskog filmskog savezaHrvoje Turković podnio je izvještaj o proteklom periodurada, naglasivši kako su se aktivnosti Hrvatskog filmskogsaveza istodobno odvijale na području tradicionalnih djelatnosti,poput raznih oblika tehničke i organizacijske potporečlanovima HFS-a, udrugama i klubovima, odnosno nanovim djelatnostima kojima se Hrvatski filmski savez sveviše bavi u novije vrijeme, a posebno je istaknuo organizacijufilmskih revija djece, mladih i odraslih, sudjelovanjana festivalima i smotrama, obrazovne aktivnosti, brojneradionice koje HFS organizira ili na razne načine sudjelujeu suorganizaciji s drugima, Školu medijske kulture Dr. AntePeterlić, projekt Škola u kinu koji se iz Zagreba širi po drugimgradovima u Hrvatskoj, arhivsku djelatnost, pomaganjei posredovanje pri sudjelovanju klupskih i autorskih filmovana međunarodnim festivalima, aktivnosti u suradnjiili u sklopu UNICA-e, izdavaštvo, redovito izlaženje Zapisai Hrvatskog filmskog ljetopisa, petnaest objavljenih naslovafilmske publicistike u proteklih pet godina, kataloge revija,četrnaest tematskih DVD-a, kinotečne programe u kinuTuškanac, ali i u nizu hrvatskih gradova, razgranatu produkcijuunutar koje se u izvještajnom periodu bilježi čakpedeset i jedan kratkometražni i dva dugometražna ostvarenja,više od 1200 prijava na međunarodne festivale, nizoblika zastupanja i sudjelovanja u raznim aktivnostimana području audiovizualne kulture i stvaralaštva, djelovanjeVere Robić-Škarica kao predsjednice Vijeća HAVC-a, aposebno kontinuitet dugogodišnjeg rada Hrvatskog filmskogsaveza, njegovih istaknutih članova i profesionalnihzaposlenika.Izlaganje je zaokruženo upozorenjem na nezavidnufinancijsku situaciju koja neminovno utječe na ritam iopseg realizacije programskih zadataka te nadom da ćese i taj dio poslovanja Hrvatskog filmskog saveza uspješnosanirati i omogućiti jednako kvalitetan nastavak aktivnosti.Skupština Hrvatskog filmskog saveza jednoglasno jeusvojila odluku o odrješenju predsjednika, dopredsjednikai članova Izvršnog te Nadzornog odbora, čime je prestaonjihov dosadašnji četverogodišnji mandat, a nakon toga sepristupilo izborima za novo vodstvo HFS-a.Hrvoje Turković, istaknuta javna osoba s velikim društvenimi stručnim ugledom te dugogodišnji član aktivne filmskeudruge učlanjene u Hrvatski filmski savez, KinoklubaVera Robić Škarica izabrana za novi četverogodišnji mandat namjesto tajnice HFS-aZagreb, ponovno je izabran za predsjednika Hrvatskogfilmskog saveza u četverogodišnjem mandatu, a članovinovog Izvršnog odbora postali su Željko Balog, Matko Burić,Mladen Burić, Denis Hladiš, Mira Kermek-Sredanović, MarijaRatković, Damir Tomić i Marko Zdravković-Kunac. ČlanIzvršnog odbora po funkciji je i predsjednik HFS-a, a novimje Statutom Hrvatskog filmskog saveza uvedena značajnanovost pa su za ravnopravne članice IO HFS, po prijedlogupredsjednika Turkovića, kooptirane Katica Šarić, kao predstavnicazajednice voditelja školskih filmskih i videoskupinate Jasna Žmak, kao predstavnica zajednice samostalnihaudiovizualnih djelatnika.Članovi Nadzornog odbora Hrvatskog filmskog saveza uiduće četiri godine su Mladen Babić, Branko Hrpka i MiroslavKlarić, a u novouspostavljenom Sudu časti bit će ErvinDebeuc, Krunoslav Heidler i Ivana Rupić.Pri kandidiranju novog Izvršnog i Nadzornog odboravodilo se računa o regionalnoj zastupljenosti i o dosadašnjimaktivnostima potencijalnih članova, a kod izbora Sudačasti posebno i o dugogodišnjem velikom ugledu među članovimaHrvatskog filmskog saveza i u društvenoj zajednici.Na Skupštini su usvojeni i završni račun Hrvatskog filmskogsaveza za 2010. godinu, privremeni financijski planza 2011. godinu te programska orijentacija za razdoblje od2011. do 2015. godine.Poslije izborne Skupštine održane su konstituirajućesjednice Nadzornog odbora odnosno Suda časti, a na radnojsjednici novog Izvršnog odbora za dopredsjednicuHrvatskog filmskog saveza izabrana je Mira Kermek-Sredanović.Tajnica Hrvatskog filmskog saveza u iduće četirigodine bit će Vera Robić-Škarica.Duško PopovićTehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.15


Hrvatski filmski savezObilježen Dan Hrvatskog filmskog savezaDan Hrvatskog filmskog saveza obilježen je 15. prosinca 2010. godine dvjema priredbama koje su istaknule važnesegmente djelovanja krovne udruge neprofesijskog filmskog i videostvaralaštva i autora.U prijepodnevnim je satima u maloj dvorani kina Tuškanac održana promocija knjige Ante Peterlića Filmska čitanka, okojoj su govorili Hana Jušić, kao predstavnica mlade generacije filmologa, jer je knjiga namijenjena prvenstveno mladimčitateljima, studentima i autorima koji se tek otiskuju u burne vode filmske teorije i prakse, a zatim i nadahnuti uredniciBruno Kragić, Nikica Gilić i Diana Nenadić, koji su odmah upozorili da je Peterlić bio rijetka osoba koja je podjednakokvalitetno mogla analizirati i sintetizirati spoznaje o filmu i opet ih podjednako lako i usmeno i u tekstovima prenositii znalcima i početnicima, pa je tako zbirka Peterlićevih tekstova zaista namijenjena svima onima koji vole i poznajufilm ili ga tek žele bolje i smislenije upoznati. Sustavno objavljivanje više Peterlićevih knjiga u proteklih desetak godinaizmeđu ostaloga potvrđuje važnost i opredijeljenost Hrvatskog filmskog saveza koji je najveći domaći izdavač filmske ifilmološke literature.Večernji je program bio sastavljen od šest filmskih projekcija radova nastalih 2010. godine u produkciji Hrvatskogfilmskog saveza. Prikazani su eksperimentalni rad Jelene Bračun O vremenu, o prostoru, kojem je ovo bila i premijernaprojekcija, začudni spoj filma, fotografije i glazbe, animirani Samoća Milana Trenca, izražajno osobita i trencovskiprepoznatljiva storija o očajničkoj potrazi za društvom, koja na koncu završi novom samoćom pred televizijskim ekranimačija plava svjetlost bljesika iza svakog našeg prozora, Snapshots Alda Tardozzija, snimljen prema pobjedničkomscenariju nastalom u okviru scenarističke radionice Palunko, još jedne uspješnice u organizaciji HFS-a, pa fascinantnii vatrometni Sky Spirits autorskog tandema Borisa Poljaka i Damira Čučića te dva posljednja snimateljska rada VedranaŠamanovića, kojemu je posvećen cjelokupan rad Hrvatskog filmskog saveza tijekom ove godine, Prolaz za van, kojiautorski potpisuju Sanja i Vedran Šamanović, nježna, sjetna i životna priča o starenju i umiranju i traženju utjehe iPustara redatelja Ivana Faktora, priča o ljudima koji su proveli život na osami baranjske ravnice, u kojoj je Vedranovosnimateljsko umijeće dosegnulo svoje vrhunce.Duško PopovićPobjeda dječje animacije na Festivalu HAFDrugi Festival hrvatskog animiranog filma koji je u dva dana, u prostorima zagrebačkog kina Europa, okupio sam vrh domaćeanimacije u svim kategorijama, od djece i mladih preko studenata do profesionalnih autora, završen je 20. veljačedodjelom nagrada najboljima.Ocjenjivački sud, koji je radio u sastavu Nikica Gilić, filmski teoretičar, Svjetlan Junaković, ilustrator i pobjednik prvog FHAF-ate Phil Mulloy, animator iz Velike Britanije, dodijelio je nagradu za najbolji scenarij i najbolju režiju Ireni Jukić Pranjić za filmOrnament duše, a nagradu za najbolji dizajn Marku Tadiću, autoru filma I speak true things. Najbolju je glazbu po mišljenju članovaocjenjivačkog suda napisao Hrvoje Štefotić, za film Pas/Zec autora Nebojše Slijepčevića, a za najbolju animaciju nagrađenisu učenici Osnovne škole Jurja Šišgorića iz Šibenika, s voditeljicom Ivanom Rupić, za film Trnoružica. Tako su djeca proglašenanajboljim animatorima, u ravnopravnoj konkurenciji s ostalim sudionicima Festivala.Najbolji film u kategoriji djece i mladih je Žablji zbor u produkciji Centra za mladež i FKVK Zaprešić, s voditeljima MiroslavomKlarićem i Jadrankom Lopatićem, a najbolji namjenski špica Svjetskog festivala animiranog filma Animafest Zagreb, autoraDarka Bakliže. Nagradu za najbolji film u kategoriji studenata osvojio je Gregor autorice Petre Zlonoge, a najboljim filmom profesionalnihautora proglašen je U lancima autora Danijela Šuljića.Najboljim filmom cjelokupnog drugog Festivala hrvatskog animiranog filma proglašen je rad Soba autorice Ivane Jurić, kojije članove ocjenjivačkog suda osvojio individualizmom umjetničkog izraza i hrabrošću umjetničke vizije, a ponajviše pristupomanimaciji, dizajnom, erotikom, humorom i postupkom provokacije, kako je na svečanosti dodjele nagrada istaknuo Nikica Gilić.Drugi FHAF obilježio je šest desetljeća staru i vrijednu tradiciju hrvatske animacije, a istodobno ukazao na nove autore iposve drugačije pristupe, koji navještaju jednako zanimljivu i burnu budućnost. Važnost je samog Festivala upravo u spojuslavne prošlosti, čiji se vrijedni autori prigodno nagrađuju, a publici se pruža prilika da vidi njihove radove, poput ovogodišnjeprezentacije obnovljenih filmova Dušana Vukotića, i sadašnjeg trenutka, s novim i svježim autorima i filmovima koji se <strong>ovdje</strong>istodobno prikazuju javnosti i natječu za priznanja. Bilo je posebno zanimljivo čuti razmišljanja mladih autora na razgovorimakoji su vođeni oba dana drugoga FHAF-a, podjednako kao i vidjeti klasike hrvatskog animiranog filma ili podijeliti uzbuđenjei zadovoljstvo Tomislava Simovića i Miljenka Dörra, dobitnika Nagrade za životno djelo odnosno Posebnog priznanja ASIFA-e.Drugi je Festival hrvatskog animiranog filma održan u organizaciji Zagreb filma i ASIFA-e Hrvatske. Vrijedi napomenuti daje ulaz na sva događanja drugog Festivala hrvatskog animiranog filma bio besplatan, pa iako to nije bilo presudno pravim ljubiteljimaanimacije, ipak je pridonijelo da dvorana kina Europa bude uvijek puna. U recesijskim vremenima u kojima živimokulturu valja podržati i na taj način.Bilo bi dobro ako bi se filmovi viđeni na drugom FHAF-u mogli pogledati i još ponegdje, no čini se da vrijeme posvemašnjegdruštvenog prepoznavanja domaćeg filmskog i videostvaralaštva, pa tako i hrvatske animacije, tek predstoji. Već i zbog togavalja s nestrpljenjem i nadom čekati i treći Festival hrvatskog animiranog filma. A u međuvremenu uživati u plodovima koje sunam ove godine darovali autori čiji ćemo rad s pažnjom pratiti i ubuduće.Duško Popović16Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.


Autorski studio fotografija-film-videoProsinac prepun aktivnostiOsnovan kolovoza 1992. godine, Autorski studio fotografija-film-videokontinuirano se i uspješno bavi svojimosnovnim aktivnostima, a njegovi članovi snimaju filmove ifotografije s kojima sudjeluju na brojnim domaćim i međunarodnimizložbama, smotrama, revijama i festivalima iosvajaju mnoštvo nagrada.Dio višegodišnje filmske produkcije prezentiran je u programuKratki utorak održanom u kinu Tuškanac 7. prosinca2010. godine, a prikazani su filmovi Autoportret StjepanaVidakovića (1993), Ave morituri te salutat Vlade Zrnića(1995), Bouquet Zdravka Mustaća (1996), S druge straneMilana Bunčića (1997), Sonata za Ernesta G. Milana Bukovca(1997), 29.04.1998. Zorana Tadića (1998), Filmom protivautora Damira Čučića (1998), Susjed Tomislave Vereš(2002), Dürerov kod Luke Hrgovića (2005), Dijalog ZoranaPisačića (2006), Lopudska čakula Marine Zlatarić (2006),Novi život Luke Marottija (2006), Psst…netko iz ministarstvaKrešimira Hanžića (2007), Ptice Dražena Pleška(2009) i Ulični događaj Sibille Mordej (2009). Programomkoji je tjedan kasnije prikazan i u Art kinu Croatia u Rijeci,obilježeno je prvih osamnaest godina djelovanja AS-a.Prosinačke su aktivnosti Autorskog studija nastavljenepostavljanjem pete izložbe fotografija njegovih članova, nakojoj je svoje radove na temu mačka predstavilo tridesetakautora, a stručni je ocjenjivački sud u sastavu Marija Braut,Nikica Badrov i Josip Klarica najboljima proglasio dvijefotografije Dušana Vugrinca Vugija.Na desetom izdanju Prvenstva Autorskog studija prikazanoje devet filmova koji su bili pobjednici prethodnihprvenstva, a među njima su Autoportret Stjepana Vidakovića,pobjednik prvog Prvenstva održanog 2001. godine,Zanimanje ili zabava Luke Stamaća (2002), Story SuperNoga Luke Hrgovića i Marina Bušića (2003), Dani slaveMilana Bukovca (2004), Dürerov kod Luke Hrgovića (2005),Dijalog Zorana Pisačića (2006), Čovjek koji je “volio” krntijeKrešimira Hanžića (2007), Slikaj me Krunoslava Heidlera(2008) i Ptice Dražena Pleška (2009), koji je proglašen ipobjednikom jubilarnog desetog prvenstva.Obilježavanje svojevrsne punoljetnosti Autorskog studijafotografija-film-video zaokruženo je organizacijom sedmepo redu revije jednominutnog filma 60 sekundihrvatskog filma koja je u organizaciji AS-a, Zagrebačkogfoto kino saveza i Hrvatskog filmskogsaveza, uz potporu Gradskog ureda za obrazovanje,kulturu i šport Grada Zagreba, u kinu Tuškanacodržana 12. prosinca, a prikazano je pedesetjednominutnih filmova samostalnih autora izZagreba, Požege, Samobora, Čakovca, Karlovca,Šibenika i Zaboka, odnosno klupskih filmovaiz Autorskog studija ffv, Zagreb, Foto-film-videoamatera Luka, FKVK Zaprešić, Liburnija-filmaRijeka, VANIMA studija Varaždin, Video družineBezvizije Slavonski Brod, Kinoklubu Zagreb-SF,u suradnji s HFS-om, Zelenim stopama Samobor,Centru za film i video Narodnog sveučilištaDubrava, Zagreb, Racku filmu i videu Sisak i Produkciji45, Zagreb. Najproduktivniji autor prošleje godine bio Damir Čučić koji je na 60 sekundiprijavio čak deset svojih jednominutnih filmova.Stručni žiri djelovao je u sastavu Krešimir Mikić, predsjednikte Nikica Gilić, Dražen Ilinčić, Marijan Krivak i DianaNenadić, a pobjednicima revije jednominutnog filmaproglašeni su Miroslav Ružić iz Bjelovara, član Autorskogstudija fotografija-film-video, za film San, koji je osvojio trećunagradu, samostalna autorica Ivana Rupić iz Šibenika,druga nagrada za film Aleluja te Željko Radivoj, član KinoklubaZagreb-SF (Sekcija fosila) za film Egzemplar, nastao ukoprodukciji s Hrvatskim filmskim savezom.Konačno punoljetan, Autorski studio fotografija-filmvideoulazi u devetnaestu godinu djelovanja kao pravi primjerkluba čiji se članovi podjednako kvalitetno i uspješnobave i filmom i fotografijom i videom, a dosadašnji rezultatisvakako najavljuju i s pravom obećavaju još niz sličnihplodnih godina.Duško PopovićTehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.17


Premijera autorskog dokumentarnog filmaStvarnost je takva kakva jezagrebačkom Dokukinu, u Katančićevoj 3, premijernoU je koncem prošle godine prikazan dugometražni dokumentarnifilm autora Slavena Žimbreka Stvarnost je takvakakva je (<strong>Hrvatska</strong>, zemlja šanse), nastao u koprodukcijiŽimbra Filma i Trećeg tisućljeća, odnosno financiranponajviše vlastitim sredstvima.Nastao u surovim uvjetima domaće produkcije, kaooutsiderski proizvod izvan manje ili više moćnih, velikih ibogatih producentskih kuća, Stvarnost je takva kakva je, salternativnim i znakovitim naslovom <strong>Hrvatska</strong>, zemlja šanse,i sam je za sebe priča oupornosti, viziji i hrabrostisvojih autora.Dokumentarac pratisportsku karijeru i životnupriču Danijele Grgić,svojedobno najtalentiranijehrvatske atletičarke,koja je nosila i titulu svjetskejuniorske prvakinjena 400 metara. Snimanpune tri godine, od prosinca2007. do studenoga2010., film se bavi problemomiskrivljenih društvenihvrijednosti, temeljemkojih se sportu i sportašimapristupa selektivno pajedni nezadovoljni vrhunskimuvjetima treniranja inastupa te astronomskimciframa koje se vrte okonjih stalno traže još više,a drugi se samozatajnogodinama bave svojimaktivnostima i odu u zaborav,čak i nakon bljeskapobjeda na svjetskim razinama.Fokusiran ponajviše naDanijeline pripreme zaOlimpijske igre u Pekingu2008. godine, film potenciraloše uvjete treniranja,niz praznih obećanja kakoće jednoga dana biti bolje,slijed ozljeda, neprepoznavanjai razočarenja,nada i strahova, velikihočekivanja i pritisaka kojizbog toga nastaju, borbus vlastitim dilemama, alii slavi upornost, predanost,odricanja i golemitrud uložen u rezultat kojise s pravom očekuje i okojem se sanja. O DanijeliGrgić i njenom sportskomi ljudskom putu govore roditelji Zorica i Ivo, trener MladenKatalinić, atletičarka Ljiljana Ćulibrk i njen trener Igor Čordaš,sportaši iz AK Agram, AK Zagreb Ulix i atletskih klubovaHrvatske atletske lige – sjever, novinar Jura Ozmec teBlanka i Joško Vlašić.Tijekom tri godine nastajanja filma snimatelji su biliAndrej Hanžek, Zoran Pisačić, trener Mladen Katalinić,Božidar Žitnik, koji je istodobno bio i producent te montažer,producent i redatelj Slaven ŽimbrekDuško Popović18Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.


<strong>Hrvatska</strong> udruga učeničkog zadrugarstvaTri radionice u Centru za odgoj i obrazovanje uČakovcu<strong>Hrvatska</strong> udruga učeničkog zadrugarstva zahvaljujućisredstvima koja je odobrilo Ministarstva znanosti,obrazovanja i športa (na natječaju za projekte udruga),provodi projekt “Obogaćivanje programskih sadržaja uradu s djecom s posebnim potrebama”.U sklopu projekta predviđeno je održavanje tri radionicekeramike u Centru za odgoj i obrazovanje Čakovec. Radionicesu namijenjene učenicima Centara za odgoj i obrazovanjekoji su aktivni članovi učeničkih zadruga te njihovimvoditeljima.U projektu sudjeluju učenici i voditelji sljedećih učeničkihzadruga: UZ FIJOLICA – COO Čakovec – kao domaćinradionica, UZ DIJETLIĆ – OŠ pri Specijalnoj bolnici, KrapinskeToplice, UZ LEPTIR – COO za odgoj djece i mladeži,Karlovac, UZ TKANICA – OŠ Milan Amruš – posebniprogram, Slavonski Brod, UZ MOCIRE – OŠ Voštarnica– posebni program, Zadar i UZ ŠIBENSKO BLAGO – COOŠubićevac, Šibenik.Tako je 25. i 26. veljače održana je prva radionica nakojoj su sudionici, nakon što su se upoznali s glinom kaomogućim materijalom za rad s djecom s posebnim potrebama,izrađivali elemente za mozaik – sliku motiva svoggrada. Svi sudionici – kako voditelji, tako i učenici, s posebnimsu zadovoljstvom pristupili ovom zadatku, mijesili glinui izrađivali slike i kockice od gline, potrebne za mozaik.Kakvih će tu sve umjetničkih radova biti vidjet ćemo nasljedećoj radionici u travnju.Veliki uspjeh učeničkezadruge MOGUNJA –OŠ Valentina Klarina,PrekoNa VII. međunarodnoj manifestaciji maslinara Mediterana,koja je 26. veljače 2011. održana u Splitu, Učenička zadruga“Mogunja”, Osnovne škole Valentina Klarina Preko, dobila jeZLATNU MEDALJU za maslinovo ulje.Proslava dana škole u OŠ Matije Gupca u TavankutuOŠ Matije Gupca Tavankut proslavila je 11.veljače 2011.Dan škole. Svečanost su uveličali i mnogi gosti iz RepublikeHrvatske: Učenička zadruga Matija Gubec OŠ MatijeGupca Gornja Stubica, Učenička zadruga Lipovica OŠ MatijeGupca Cernik, Blanka Dragojević i Marija Levanić iz Hrvatskeudruge učeničkog zadrugarstva iz Zagreba, gđa Marija Hećimovićiz Hrvatske matice iseljenika iz Zagreba, kao i mnogidrugi uvaženi gosti. Prije same svečanosti održan je okruglistol na temu: “Jabuka u učeničkoj zadruzi” na kojem su gosti idomaćini predstavili svoj rad. Prigodan program priredili sunastavnici i učenici OŠ Matije Gupca Tavankut skupa s učenicimai nastavnicom iz OŠ Matije Gupca iz Gornje Stubice.Gostima su također predstavili običaje i kulturnu baštinuHrvata - Bunjevaca, a večer se nastavila uz tradicionalnuvečeru.B. D.20Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.


Tehnički muzej ZagrebDani Nikole TesleOd 1. do 4. veljače2011. u Tehničkommuzeju Zagrebodržani su DaniNikole Tesle kojisu svojim sadržajemizazvali velikupozornost brojnihznatiželjnika koji suhtjeli čuti i vidjetimnogo toga što seo Tesli kao svojevrsnom“fenomenu”općeljudske tehničkepovijesti i izumiteljstva,temeljadanašnje civilizacije,ne zna, a što bi semoglo nakon višegodišnjihistraživanja iproučavanja njegovafenomena doznati.Predavanja i sva događanja bila su više nego zanimljiva, a počelasu predavanjem Drage Plečka o Teslinim paranormalnimiskustvima te se nastavila u iduća četiri dana, što u skraćenomobliku donosimo na našim stranicama.Drago Plečko: “Paranormalna iskustva Nikole Tesle”: “Premaiskazima suvremenika i samim izjavama Nikole Tesle doima seda je on posjedovao nešto što se u žargonu zove ‘multidimenzionalnomsviješću’ odnosno sposobnost 3D vizualizacije uređajai prirodnih fenomena. Kako se takve sposobnosti nerijetkorazviju nakon trauma, treba se prisjetiti da je Tesla sebe osuđivaozbog smrti svog brata, gotovo je umro od, po nekima kolere,i proveo više mjeseci u krevetu. Da bi izbjegao vojnu obavezupobjegao je na Velebit i godinu se dana skrivao u maloj pravoslavnojkapelici kamo mu je rođak donosio hranu. Veći je diodana provodio u tamnim prostorima objekta, a noćima šetaopo vani. Na taj je način u duljem periodu nesvjesno bio izložensenzornoj deprivaciji, odnosno povećanom lučenju melatonina,hormona epifize, što se smatra tumačenjem za moći jogija kojimjesecima borave u tami podzemnih špilja i tako potaknu proceseunutarnjeg viđenja koje s vremenom postaje trodimenzionalno.Kasnije će Tesla često naglašavati kako ima ‘plavičastebljeskove pri zatvorenim očima’. Naime, žlijezda epifiza jegrađena, između ostalog, od stanica poput onih u retini i njenopodražavanje izaziva subjektivno bljeskanje ispred očiju štoje s duhovnog stanovišta jednako popularnom ‘otvaranju trećegoka’. Tesla je svoju sklonost duhovnosti tog tipa pokazivaoučenjem sanskrta i kontaktima sa Swamijem Vivekanandom,čovjekom koji je u periodu između 1893. i 1902. godine donioučenje joge u Ameriku. Do 1933. godine, kada postupno zamire,Vivekanandina je udruga brojila čak 33.000 članova, samou New Yorku. Zna se da su Vivekananda i Tesla u više navrataraspravljali o Teslinim doživljajima. U prilog tome da su seprocesi u Teslinu umu razvijali i nakon deprivacije ide i njegovapotpuna seksualna apstinencija koja je preduvjet u jogi za aktivacijučakri odnosno uvide u ‘viša stanja svijesti’. Razna eklektičkaučenja spominju mogućnost viđenja ‘izuma budućnostina astralnim razinama’ i pri tome se pozivaju na neke klasičneprimjere u znanosti kada su istraživači rješenje svojih problemadobivali u snu ili tzv. hipnagoškom stanju. Tesla je daoniz drugih izjava prema kojima se može zaključiti da je imaopristup netipičnim stanjima svijesti u kojima je komunicirao sneuobličenim inteligencijama koje je doživljavao kao entiteteizvan sebe.”Udruga Nikola Tesla – Genij za budućnost predstavila je svojeprojekte. Tako je Maja Prisilec govorila o udruzi i projektima,o planovima i ciljevima Udruge u 2011. govorila je DubravkaDavidović, tajnica a Dragica Mihajlović, predsjednica Udruge ootvaranju natječaja za dodjelu Godišnje nagrade Nikole Tesle –Genij za budućnost 2011. godine.Na prezentaciji slikovnice “Nikola Tesla – izumitelj budućnosti”,govornici su bili Vesna Bunčić, ravnateljica Muzeja Like iMarijan Puhovski (Gipa-Art d.o.o.).Godine 2007. u Smiljanu je započeo projekt izrade slikovniceo Nikoli Tesli. U suradnji s kustosicom korčulanskog muzejaSani Sardelić održana je likovna radionica s djecom područneškole Smiljan. Slikovnica je tiskana 2010. i promovirana 10.srpnja povodom 154. obljetnice Teslina rođenja u Memorijalnomcentru “Nikola Tesla” Smiljan.Tekst je izradila Sani Sardelić, ilustracije djeca Smiljana, pripremui grafički dizajn Gipa-Art d.o.o. Zagreb, a nakladnik jeMuzej Like Gospić.Zorica Civrić: Tesla i predviđanje fenomena održivosti: “Ubrzanaindustrijalizacija koja je globalno trajala sve do drugepolovice XX. stoljeća, doprinijela je da danas živimo u krizi globalnogkaraktera – ekološkoj krizi, nastaloj uslijed intenzivneeksploatacije i iscrpljivanja neobnovljivih izvora energije, ekološkedegradacije okruženja, ugrožavanja karaktera ljudskezajednice, individualnog i kolektivnog zdravlja ljudi, kao i globalnihgeofizičkih pretpostavki života.Sedamdesetih godina prošlog stoljeća počela se iskazivatipovećana zabrinutost i briga za ekologiju i kvalitetu prirodnogokruženja. Na nivou globalne svjetske privrede od tada sepostupno javlja koncept održivog razvoja kao odgovor na izazovetehnoloških i privrednih kretanja koja su se razvijala nevodeći računa o zaštiti okoline i prirodnih resursa.Uloga Teslina znanstvenog rada i promišljanja osvijetljenau kontekstu održivog razvoja postaje sve značajnija. KolikoTeslin znanstveni rad ima obilježja ‘održive znanosti’, kolikounapređuje osnovno razumijevanje ljudskog okruženja i omogućavaprimjenu rješenja održive prakse? Koliko u Teslinomznanstvenom pristupu ima elemenata da možemo reći da jenjegov znanstveni rad i ‘znanost zа održivost’, znanost koja jeposvećеnа i ojačavanju svijesti ljudi o negativnim posljedicamarazvoja tehnologije?Pitanja koja je Tesla razmatrao, a koja su i pitanja i teme konceptaodrživosti su: energija, obnovljivi izvori, električna vozila,metalurgija, ugljen, problem šuma i svježe vode, proizvodnjaozona, kao i ljudsko ponašanje i zdravlje.”Davor Jandrijević: Bežični prijenos energije pomoću Teslinihpovećala uz demonstraciju:“Bežični prijenos energije još uvijek nije ušao u široku upotrebui predstavlja misterij za suvremenu tehnologiju. Tesla gaje uspješno izveo početkom XX. stoljeća.Želimo znati da li se velike količine energije na velike udaljenostimogu bežično prenositi današnjom tehnologijom i kojetehnološke izazove to stavlja pred nas.Da bismo to bolje upoznali, od priručnog materijala napravljenasu Teslina povećala (Tesla Magnifier) koja na udaljenostiod nekoliko metara pale ‘neonke’ (fluorescentne cijevi).Nad tim prototipom obavljena su mjerenja električnih veličinakoja su dala rezultate koje nismo očekivali.M. P.Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.23


Neki novi radioamaterski klinciPaolo, 9A3DPL, zove preko satelitarazreda sam položio u ljeto 2009. godineu Zvjezdanom selu Mosor gdje je bioorganiziran ljetni kamp Hrvatskog radioamaterskogsaveza. Prije nekoliko mjesecinavršio sam 14 godina i dobio radioamaterskudozvolu i pozivnu oznaku9A3DPL. Nakon toga sam održao i prveradioamaterske veze pod svojim pozivnimznakom. Naučio sam raditi vezei telegrafijom, ali ipak mi je najljepšeraditi fonijom.Unatoč razvoju suvremenih metoda i principa radijskihkomunikacija, ostao je stereotip o radioamaterima kaočudacima koji razvlače neke žice kako bi u kasnim noćnimsatima uspostavili daleke veze. No, radioamaterizamnije samo to. Prilagođavajući se modernim tehnologijamaradioamateri se svakim danom usavršavaju u svome hobiju,razvijajući ga do zapaženih razmjera. Jedan od načinakomuniciranja s drugim radioamaterima širom svijeta, kojii kod nas zauzima sve zapaženije mjesto, uspostava je radiovezarabeći pogodnost da umjetni sateliti koji kruže okoZemlje imaju opremu prilagođenu za to.Mada se prve radioamaterske satelitske veze poklapajus počecima američkog svemirskog programa, obradovalanas je vijest da je mladi Zagrepčanin Paolo Lanča, 9A3DPI,nedavno primio prvu diplomu koja je došla kao priznanjeza njegove radioveze održane posredstvom tih umjetnihsatelita.Radio Amateur Satellite Corporation, organizacija poznatijakao AMSAT, koja izdaje spomenutu diplomu, službenoje utemeljena u SAD-u (District of Columbia) 1969. godinekao edukativna udruga. Njezin je cilj bio i ostao poticatiradioamatere u sudjelovanju i istraživanju svemirskihkomunikacija. AMSAT je osnovan da nastavi napore, započete1961. godine pokretanjem projekta OSCAR, odnosnoideje o prvom radioamaterskom satelitu OSCAR. Bilo je tonepune četiri godine nakon lansiranja ruskog Sputnika I.Aktivnosti Paola Lanče, četrnaestogodišnjaka iz Zagreba,nisu ostale nezapažene. One, čiji se radioamaterski stažmjeri i desetljećima, posebno je obradovala činjenica da sejedna mlada osoba, i pored svih internetskih novotarija,ipak upustila u čarobni radioamaterski svijet, i to - održavanjemi satelitskih radioveza. Bio je to dovoljan razlog dapotražimo tog skromnog i simpatičnog osmoškolca, te izprve ruke saznamo malo više o njegovu radu.Učenik sam 8. b razreda OŠ Brezovica u Zagrebu. Iakoimam 14 godina, radioamater sam već 3 godine i član samradioamaterskog kluba Zagreb. Ispit za radioamatera P- Moram priznati da me iznenađujeto da znaš i već pomalo zaboravljenutelegrafiju, odnosno, Morseove znake.Mada to više nije obvezni dio ispitaza zvanje radioamaterskog operatora,oni stariji smatraju da je tek operatorsa znanjem telegrafije - pravi operator.Kako to tebi ide? Postoje li već vezekoje ćeš dugo pamtiti?Mada mi telegrafija nije na prvommjestu, za sada nema problema. Najdražaradioveza mi je ona koju sam održao telegrafijomsa svojim ocem, također radioamaterom. Bio sam tada naZvjezdanom selu Mosor, u ljeto 2010., a on u Zagrebu... Tomi je bila jedna od prvih veza telegrafijom i toliko sam biouzbuđen da sam se sav tresao nakon odrađene veze. Moguzahvaliti svom “učitelju” Ivici, 9A6CW, što me je naučio telegrafijui Rolandu, 9A3MR, koji me je hrabrio u radu. Do sadasam na kratkom valu razgovarao s postajama iz Njemačke,Švicarske, Mađarske... Nadam se da će se uvjeti za rasprostiranjevalova uskoro poboljšati te da ću napraviti vezu sAmerikom. Od radioveza na ultrakratkim valovima ponosansam na radiovezu koju sam održao s jednim radioamateroms Korzike... To ni iskusnijima ne uspijeva baš svaki dan...- Što te još od brojnih radioamaterskih usmjerenja uovom hobiju privlači?U radioamaterizmu najviše mi se sviđa konstruktorskirad, sudjelovanje u radioamaterskim natjecanjima i radpreko radioamaterskih satelita. Nakon što sam 25.12.2010.godine održao prvu vezu preko satelita imena AO-7, s njemačkimradioamaterom DG1EA, poslao sam zahtjev zaučlanjenje u Satellite Comunication Club. Radi se zapravo oklubu radioamatera s potvrđenim prvim vezama preko radioamaterskihsatelita. Klub je pod pokroviteljstvom AMSAT-a(Amateur Satellite Corporation). Nakon nekoliko dana dobiosam poštom i diplomu koja potvrđuje da sam postao člankluba. Sada kada sam i službeno u to ušao, postavio sam siza cilj napraviti 100 veza preko radioamaterskih satelita.- Iako rad preko satelita nije nova radioamaterska aktivnost,mnogi se još nisu upustili u te vode. Objasni nam očemu se radi. Što kažu tvoji prijatelji na sve to?Da bi se održala satelitska radioveza s drugim operatorompotrebno je znati raditi s radiopostajom, poznavati frekvencijesatelita te koristiti računalni program za praćenjesatelita. Od radioamaterskih programa koristim Orbitron24Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.


Neki novi radioamaterski klinciće Paolo povezati ova svoja dva hobija, radioamaterizam iplaninarenje, te započeti s radom u sklopu 9AFF programa(Croatian Flora Fauna).Zanimljivo je i razmišljanje glavnog krivca, Paolova oca,našeg poznatog radioamatera, Borisa, 9A2GA. Kao i svakomroditelju i njemu je drago da mu se dijete bavi “ozbiljnim”stvarima. Boris kaže:Paolo je izabrao radioamaterizam kao jedan od hobija iponosan sam na njegov odabir iako se nisam trudio da muga nametnem. U današnje doba informatičkog razvoja uokružju potrošačkog društva, mladi se naraštaji najčešćeopredjeljuju za ono što ja zovem: korisnička obmana. Oni su,kao potencijalni korisnici, opsjedani reklamama za igraćekonzole, kompjutere, mobitele i druge gadgete.za praćenje satelita i Hamradio Deluxe za vođenje radioamaterskogdnevnika. Moji su me prijatelji u školi par putapitali kakve to sve antene imam na krovu kuće i čemu tosluži. Kada sam im ja pokušao objasniti, gledali su me zapanjeno...Nažalost, nitko od njih se nije zainteresirao za radioamaterizam...- Spomenuo si oca. Pretpostavljam da je on, kao radioamaterkoji je već postigao zavidne rezultate, najveći krivacza sve...Da... nakon što sam vidio kako se on bavi radioamaterizmom,počeo sam se i ja zanimati za to i općenito za tehniku.On mi je veliki uzor pa se nadam da će mi i dalje pomagatikada to bude potrebno... Pored radioamaterizma zanimajume i šah, programiranje, astronomija i još puno toga... Ovoje zanimljiv hobi. Volio bih da moj primjer potakne i drugemlade da se bave radioamaterizmom.Da je Paolo jako skroman dječak, vidi se po tome štonije spomenuo to, puno toga: osim što se bavi radioamaterizmom,Paolo je aktivni planinar, član Hrvatskog planinarskogsaveza. Osvojio je srebrnu značku Planinarskogsaveza i do sada se uspeo na 72 vrha u Hrvatskoj u sklopuhrvatske planinarske obilaznice. Na najviši vrh u Hrvatskoj,Sinjal, 1831 m na Dinari, uspeo se prvi put kao desetogodišnjakte nakon toga još jednom 2007. godine. Značajanuspjeh je postigao usponom u švicarskim Alpama,gdje se s ocem Borisom, 9A2GA, uspeo na vrh Breithorn4165 m u poznatom masivu Monte Rosa u kojem se nalazii Matterhorn. Za napomenuti je da je najmlađi Hrvat koji seuspeo na jedan od vrhova iznad 4000 m nadmorske visine(kao dvanaestogodišnjak). Nadamo se i priželjkujemo da- Roditelji, koji zbog načina života imaju sve manje vremenakoje su u stanju odvojiti za osobnu komunikaciju irazgovor s djetetom, najčešće popuštaju i kupuju djecitakve uređaje koji zapravo nemaju konkretnu funkcijuusvajanja tehničkog znanja. Je li u tome problem?Da. Dijete se ponaša kao korisnik tj. konzument te tehnologijebez imalo zainteresiranosti za tehničku osnovusame tehnologije. Roditelji, ali i zajednica, a tu posebnomislim na obrazovni sustav, bi morali pokušati djecuusmjeriti na razvoj tehničke kulture, a ne čekati da ihsustav proguta. Bez tehničkog stvaralaštva i pružanjadjeci mogućnosti da se kulturno uzdižu i u tehničkom iopćem smislu, naša zajednica siječe granu na kojoj sjedi.- Svaki mladi čovjek kojega uspijemo zainteresirati zaradioamaterizam, za tehničku kulturu, čovjek je kojegasmo usmjerili i u budućnost...Upravo tako. Radioamaterizam je oduvijek bio, a mislimda je još uvijek, hobi koji omogućava stjecanje novih saznanjaiz tehnike, od telekomunikacijskih uređaja do informatičkeopreme, a ujedno ima i prednost što daje djeci i tolikopotrebnu socijalizaciju s drugima. Pisana komunikacija kojase masovno koristi u današnje vrijeme (e-mailovi, facebook,SMS, forumi...) zapostavila je osobni i glasovni vid komunikacije.Pored toga, tijekom druženja na radiovalovima stječu sebrojna poznanstva s ljudima širom svijeta, koja omogućavajurazmjenu kulturnih i ostalih spoznaja. Pružimo našoj djecimogućnost tehničke izobrazbe. U svakom društvu razvoj tehničkekulture doprinosi i razvoju samog društva. Put koji ćeproći, mladi čovjek izabrat će sam.Boris nije mogao odoljeti a da nam na kraju ne citira misliKahlila Gibrana (1883-1931), libanonskog pjesnika, filozofai umjetnika čiji se utjecaj proširio puno dalje od granicaBliskog istoka. Mi ih, s puno zahvalnosti, prenosimo:Možete se truditi da bude kao oni, ali ne tražite da onibudu kao vi, jer život ne ide unazad, niti stoji. Vi ste lukovisa kojih se vaša djeca, kao žive strijele, bacaju u budućnost...Možete udomiti njihova tijela, ali ne i njihove duše, jer oneborave u kući sutrašnjice, do koje vi ne <strong>možete</strong>, čak ni u snovima.Emir MahmutovićTehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.25


Zajednica tehničke kulture SamoboraMars - još bliži SamoborcimaKoliku brzinu morate postići da biste s Marsa krenulina Zemlju? Koliko traje put od Zemlje do Marsa?Što europske i američke svemirske agencije planiraju do2018. godine? Zbog čega hrvatski radioamateri u suradnjis DUZS-om planiraju regionalne centre ustrojiti u Rijeci,Osijeku, Splitu, Zagrebu? Koliko ima županijskih centara zaradioamaterske veze u izvanrednim uvjetima?Bila su to pitanja na koja su nazočni mogli dobiti odgovorena predavanjima organiziranima prigodom Dana otvorenihvrata tehničke kulture u Samoboru.Vrlo zadovoljan predstavljenim, g. Krešimir Motočić,predsjednik Zajednice tehničke kulture grada Samobora,rekao je da je to zgodna prigoda da krovna udruga tehničkekulture njihova grada i ove godine prikaže svoj rad. Zajednicučini dvanaest udruga, a glavni događaj ovaj puta bilo jepredstavljanje novog teleskopa, na štoje Društvo inženjera i tehničara gradaSamobora vrlo ponosno. Uređaj jeopremljen suvremenom tehnologijomza praćenje, dakle sve se obavlja elektronskii preko računala. Kako nam jerekao g. Motočić, to je jedina udruga uHrvatskoj koja je nabavila takav teleskopkoji će poslužiti za pokretanjeamaterske sekcije astronoma. A to jei bio povod što je nazočne posjetio ig. Ante Radonić, voditelj planetarija sastronautikom pri zagrebačkom Tehničkommuzeju, koji je tom prigodompredstavio nove tehnologije i putovanjana Mars.I ostale su udruge predstavile svojepredloške, postere, izloške i drugepromidžbene materijale... Svoj radpokazali su Speleološki klub Samobor,Udruga starodobnih vozila i tehnikegrada Samobora, Aero klub Samobor,Udruga korisnika bežičnih sustavagrada Samobora SMBWireless,Letački klub ParaFreeK, RadioklubSamobor, Radioklub Tule i Vužić...Druženju je nazočio i predsjednikZajednice tehničke kulture Zagrebačkežupanije, g. Ivan Vlainić.Naglašeno je da je, evo, nakon 13godina postojanja ovakve zajednicetehničke kulture u Samoboru, udrugadobila svoje prostorije, za kojemožemo primijetiti da nisu baš u idealnomstanju, niti dovoljne za brojneaktivnosti samoborskih poklonikatehničke kulture. Do sada su se ovakveaktivnosti odvijale u školi kako bise djeci predstavile udruge sa svojimradom, skrećući na sebe pozornoststarijih uzrasta. Kako je naglasio g.Motočić, tu je vrlo zapažena, odnosno,najbitnija udruga Društvo pedagoga,informatike i tehnike gradaSamobora, jer ona je glavni provoditelj programa udrugatehničke kulture.Kada je riječ o kvalitetnijem objektu, predsjednik gradskeZajednice tehničke kulture puno očekuje od GradaSamobora. Naime, želja je da se u jednom od objekata bivševojarne postavi kontinentalni centar tehničke kulture,koji bi dao novi poticaj razvoju tehničke kulture, ne samona lokalnoj razini, te bi se rad udruge time osuvremenioi modernizirao. Samoborci su pokrenuli jedan program iza one najmlađe, a to je vožnja biciklom, što je i zakonskaobveza za učenike 4. razreda osnovne škole. Do sada je bionajveći problem gdje to obaviti, a evo, ovo veliko parkirališteu sklopu sadašnjih rješenja, omogućit će nam i tu aktivnost -zadovoljno je rekao Motočić.E. M.26 Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.


Zajednica tehničke kulture SamoboraRadioklub Samobor organizirao je dolazak glavnog koordinatora za sustav radioamaterskih veza za krizne situacijepri Hrvatskom radioamaterskom savezu, g. Željka Hermana, 9A5EX. On je podsjetio da su radioamateri u cijelom svijetu,pa tako i u Hrvatskoj, od samih početaka radioamaterizma, među prvima koji priskaču u pomoć kada je to potrebno.U Hrvatskoj su radioamateri sudjelovali u prenošenju poruka kod svih većih nesreća, poplava, požara, potresa, kodnabave lijekova koji se nisu mogli naći u Hrvatskoj, a i u drugim akcijama humanitarne, ekološke, domoljubne naravi.Podsjetio je na ne tako davnu prošlost kada su radioamateri nesebično svojom opremom pomagali u smanjenju posljedicahumanitarne katastrofe u domovinskom ratu.Nazočni su upoznati s organizacijom magistralnih pravaca amaterskih radioveza na koje će se u izvanrednim situacijamaoslanjati pojedini centri Državne uprave za zaštitu i spašavanje. Sustav se temelji na suvremenim tehnikamakomuniciranja, koji će se podudarati i s aktualnom svjetskom mrežom. Istovremeno, u njega će se moći uključiti i svinaši radioamateri, no, ipak, treba se oslanjati na dobro opremljene i uvježbane ekipe. Podsjetio je da i u svijetu postojeslični organizirani sustavi koji se svakim danom nadograđuju, a po svojoj strukturi otvoreni su radioamaterima širomsvijeta. Razvoj hrvatskog modela već je zapažen u svijetu, pa je hrvatska amaterska radiomreža već ucrtana u zemljovidekoji obrađuju tu problematiku.Svemirska tehnologija i letovi na Mars tema je koja je u prostorijama samoborske Zajednice tehničke kulture okupilavelik broj zainteresiranih. A kako i ne bi kada je predavač bio Ante Radonić, koji je na popularan način nazočnima približiomnoge svemirske tajne. Još nitko nije donio uzorke s nekog drugog planeta. S Mjeseca jest, ali s planeta - ne. I toće biti jako skupo. Znanstvenike jako zanimaju uzorci s Marsa da ih mogu u laboratorijima na Zemlji ispitivati. Mi danasimamo 380 kg uzoraka s Mjeseca. To je velika količina koju je skupilo šest ekspedicija. Kad su u pitanju geolozi – nitkoih ne može prevariti, dati mu neku zemlju sa Zemlje i reći, evo to ti je s Mjeseca. On će odmah vidjeti o čemu se radi -na zanimljiv način nazočnima se obratio g. Radonić, te nastavio: Tek, možda, za deset godina bit će lansirana letjelicakoja bi mogla uzeti uzorke s Marsa, jer bi takva misija koštala nekoliko milijardi američkih dolara. Dakle, nema smislapričati o letovima čovjeka na Mars, kada nemamo novaca da dobijemo samo uzorke s Marsa... Dok vi dođete do Marsa- Zemlja je otišla, i sad vi morate čekati povoljnu poziciju Zemlje, da bi letjelica krenula s Marsa i opet stigla na Zemlju.Obično se putuje preko pola godine do 10 mjeseci od Zemlje do Marsa. Kad mi startamo sa Zemlje, mi imamo svakedvije godine i dva mjeseca položaj da možemo ponovo slati letjelicu prema Marsu...”Nazočni su saznali da je potrebno ostvariti brzinu od 5 km u sekundi da bi se otišlo s Marsa prema Zemlji, te da uovom trenutku oko Marsa kruže tri satelita koja su u funkciji, dva američka i jedan europski. Letjelica MRO ima kamerus teleskopom i promjerom objektiva 0,5 m, i to je najbolja planetarna kamera ikad poslana u svemir. Ona s nekolikostotina kilometara na Marsu snima detalje veličine oko 30 cm... - pojasnio je g. Radonić.Podsjetio je da su Amerikanci već 1976. godine meko spustili Viking 1 i Viking 2. Kao najskuplji program koštao je3,5 mlrd. američkih dolara. Najavio je i programe koji za period od 2013. do 2018. godine pripremaju europska ESA iamerička NASA. Godine 2016. zbit će se jedan europski ulazak u atmosferu gdje će oni ispitati tehniku za meko spuštanjeletjelica na površinu MarsaTehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.27


Portret: Berislav RubčićCijeli život s fotografijomFoto-kino klub Bjelovar osnovan je 1946. godine. Jedanje od klubova u Bjelovaru koji su osnovali Narodnutehniku Bjelovara 1948. U to vrijeme FKK Bjelovar okupljaosobe svih uzrasta koje zanima fotografija i film. Nebrigomtadanjih gradskih vlasti klub se zajedno s Narodnom tehnikomseljaka po raznim prostorima u gradu, pri čemu sečlanstvo osipa ili nije u mogućnosti aktivno raditi.Godina 1974. bit će prekretnica u radu kluba. Te se godineNarodna tehnika seli u nekorištenu i zapuštenu zgraduDruštvenog doma (stara sinagoga) u kojoj se stječu pristojniuvjeti za rad. Čak i uz skromnu opremu, rad kluba naglose aktivirao okupljajući grupu mlađih ljudi, fotoamatera,zainteresiranih za kreativne vrijednosti fotografije.Te godine članom kluba postaje Berislav Rubčić, čije seime trajno veže uz klub.Berislav Rubčić rođen je 1950. u Đakovu. Nakon završenogosmogodišnjeg školovanja u Karlovcu i Daruvaru,gimnaziju završava u Bjelovaru, a 1973. studij elektrotehnikena Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu. Od godine1974. zaposlen je u Radnoj organizaciji PTT prometa Bjelovar(danas HT-Telekomunikacijski centar Bjelovar). U obiteljise susreće s fotografijom od najranijeg djetinjstva, gdjesa svojim ujakom izrađuje fotografije u zamračenoj kuhinjina amaterski izrađenom aparatu za povećavanje. Povremenosnimanje s ujakovom Leicom trajno ga je povezalos fotografijom.Početkom 1975. godine formira se novo upravno tijelokluba, a klub mijenja naziv u Foto klub IRIS Bjelovar. Nositeljitih novih aktivnosti i inicijative za promjenu nazivakluba bili su Zvonimir Čamilović, Zdravko Drobac, BojanaGenov, Danko Horvat, Mladen Matunci, Svenibor Pohajda,Berislav Rubčić i Rada Šešić. Aktivan rad u klubu zapažai Narodna tehnika Bjelovara te više sredstava usmjeravau Fotoklub, čime je omogućeno nabavljanje nove opreme.Osim kvalitetne crno-bijele izložbene fotografije, u klubuse eksperimentalno radi s kolor fotografijom.Osim osnovnih djelatnosti u okviru općinske organizacijeNarodne tehnike, već od 1975. godine klub se okrećekreativnoj izlagačkoj djelatnosti u kojoj se u vrlo kratkomvremenu postižu zavidni rezultati. No valja naglasiti dapritom nije bila zanemarena ni osnovna djelatnost klubau podučavanju u fotografskoj tehnici, prvenstveno mladih.Od 1976. do 1986. godine članovi kluba organiziraju svakedruge godine izložbu fotografija, Biennale jugoslavenskefotografije (“IF ’76 - 86”), koja od 1978. rezultira katalogomoblika kalendara za sljedeću godinu. U godinamaizmeđu Biennala, klub organizira desetak izložbi samostalnihgostujućih autora (Ćetković, Nino Vranić, Milan Pavić,Tihomir Pinter, Marin Topić, Damir Lovrinčević, MarijanSmerke i dr.), dvadesetak klupskih izložbi i samostalnihizložbi članova kluba, Foto-salon “Eksportdrvo”, prvu republičkuizložbu fotokolekcija. Od 1985. godine klub ima vlastitu“minigaleriju” s izmjenjivom postavom.Preko Privredne komore Zajednice općine Bjelovar surađujes fotoklubom iz Kaposvára, NR Mađarska.U cijelom tom dugom vremenskom periodu, od 1976.pa do 1986. svi klupski uspjesi, kao i cjelokupan život i radkluba, neizostavno su vezani uz Berislava Rubčića, dugogodišnjegpredsjednika, koji im daje svoj osobni pečat,osim u vremenu od 1986.do 1994., zbog zahtjevnihobveza u radnoj organizaciji.Posebna je zaslugaRubčića kao predsjednikakluba što uspostavljadobre veze s FotoklubomZagreb što će rezultiratiodržavanjem međunarodnihizložbi fotografijeu Bjelovaru u okvirimaZagreb salona od godine1979. pa do 1990.Prelaskom kluba u nove prostorije krajem 1984. godinepoboljšani su uvjeti rada, pa se i aktivnost kluba proširujena suradnju s društveno-političkim i radnim organizacijamate kulturnim institucijama grada. Povećava se broj tečajevai seminara za mlađe članove i ostale građane, a višepažnje posvećuje se propagiranju fotografije i samog klubasudjelovanjem u društvenim i sportskim manifestacijama isuradnjom sa sredstvima javnog informiranja.Tijekom rata 1991. do 1994. dio članova aktiviran je udobrovoljačkim jedinicama HV-a, rad kluba stagnira, da bise aktivnije nastavio 1996. godine. Ponovno se organizirajuizložbe fotografija s izdavanjem kalendara, razvija sesuradnja s Foto klubom Batana iz Rovinja te se nastavljaveoma uspješna suradnja s Fotoklubom Zagreb na postavljanjumeđunarodne izložbe Zagreb salon.U to vrijeme klub broji oko četrdeset članova, u dobiod 15 do 55 godina, koji više ili manje aktivno sudjelujuu aktivnostima kluba, koje su i dalje rad na izložbeno-kreativnojfotografiji, sudjelovanje na izložbama i salonimafotografija i dijapozitiva, organiziranje izložbi i salona,organiziranje i vođenje tečajeva klasične i digitalne fotografije,upoznavanje i rad s novim tehnikama u fotografiji,naročito aktivan rad u digitalnoj fotografiji.U razdoblju od 2001. do 2010. rad kluba ponovno stagnira.Osim suradnje s Fotoklubom Zagreb na postavljanjudijela Zagreb salona u Bjelovaru, ostale su aktivnosti klubazamrle, što je prvenstveno posljedica nepovoljnog smještajaprostorija kluba na novoj lokaciji, u sklopu pomoćnihprostorija bjelovarske školsko-sportske dvorane u novomdijelu grada. Nepovoljan položaj, daleko od centra grada,preko vikenda obično nedostupan, kao i za vrijeme školskihpraznika, kad je prostor potpuno zatvoren, potpunosu onemogućili bilo kakve aktivnosti kluba. Ostale su pojedinačneaktivnosti članova kluba u izlagačkoj djelatnosti,samostalno ili u okviru skupnih i pozivnih izložbi fotografija.Sve se to svelo na desetak članova, koji su radiliuglavnom u svojim privatnim prostorima, bez mogućnostipristupa prostorijama kluba koje su uvijek bile zatvoreneu terminima njihova slobodnog vremena, jer su svi oni bilizaposleni u Bjelovaru, a i u Zagrebu. Unatoč takvoj situaciji,totalnom nerazumijevanju lokalnih vlasti klub se ne predaje.Uz suradnju s Gradskim muzejom klub je organizirao idio Zagreb salona sve do 2006. godine, kad je zbog preuređenjai rekonstrukcije prostora muzej zatvoren za korištenjedo rujna 2010. godine. Time je bila prekinuta i surad-28Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.


Portret: Berislav Rubčić"Dijagonale" - 2. nagrada na 6. međunarodnoj reviji turističke fotografije kontinentalne Hrvatske "TOURPHOTO 2010"nja kluba s Fotoklubom Zagreb oko izlaganja dijela Zagrebsalona u Bjelovaru, jer nije bilo moguće pronaći adekvatanprostor za takvu izložbu. Ponovnim otvaranjem muzejapostoji i mogućnost obnavljanja te suradnje s FK Zagreb.U klubu i dalje ostaje neriješen problem prostora, jerje u međuvremenu i prostor u sportskoj dvorani potpunozatvoren za korištenje, uz obećanje iz gradske uprave da ćemu se, kao i ostalim klubovima Zajednice tehničke kulturegrada, osigurati neki novi prostor na drugoj lokaciji, takođerna periferiji grada. Kako taj prostor još uvijek nije fiksiran,niti ga se počelo preuređivati i adaptirati za potrebeklubova (dogovor o preseljenju započeo je još 2006. godine),čini se da od tog dogovora i preseljenja neće biti ništa.Sve u svemu i dalje se aktivnost kluba svodi na aktivnostipojedinaca, koji svojom izlagačkom djelatnosti, sudjelovanjemna fotoradionicama te pripremama samostalnihi grupnih izložbi fotografija (uz mogućnost nastavljanjapostavljanja dijela Zagreb salona), pokušavaju održatiaktivni status kluba.Klub zbog takvog nepovoljnog položaja, nemogućnostiprivlačenja mladih u klub, bez mogućnosti pripremanja iodržavanja tečajeva fotografije, praktički aktivno ne funkcionirazadnjih desetak godina, kad je čak prestalo i članstvokluba u Hrvatskom fotosavezu.Pa ipak još uvijek postoji volja i želja za potpunim aktiviranjemkluba, za što je preduvjet odgovarajući prostor napovoljnoj lokaciji u gradu.Tome se iskreno nada i Berislav Rubčić koji pokušavaponovno oživjeti međunarodnu izložbu fotografije uokvirima Zagreb salona, a u novoobnovljenim prostorimamuzeja u Bjelovaru.Od godine 1976. pa do 1998. Rubčić je bio član Izvršnogodbora Fotosaveza Hrvatske (kasnije Hrvatskog fotosaveza).Svojim radom u Izvršnom odboru Fotosaveza Hrvatskesudjelovao je u vođenju mnogih fotoradionica, gdje je osvajaoi vrijedne nagrade (pohvala na fotoradionici “Trakošćan1978.”, na fotoradionici Burghauzen 1989., Grand prixna fotoradionici “Pihači 2007” i druge).Osim u matičnom klubu sudjeluje u radu Zajednice tehničkekulture grada Bjelovara, i to od godine 1975., dvadesetakgodina kao član Izvršnog odbora, a u periodu od1998. do 2002. kao predsjednik te organizacije.Voditelj je mnogih fototečajeva u svom klubu. Sudjelovaoje na brojnim žiriranjima fotografije, kao član žirija, a mnogoputa i kao samostalni selektor.Svojim radovima sudjelovao je na preko 200 izložbi fotografija,u zemlji i inozemstvu, pri čemu je osvojio preko 30različitih nagrada i priznanja. U posljednje vrijeme bavi seistraživanjima iz područja fotografije u boji i digitalne fotografije.Dobitnik je prestižne nagrade “Tošo Dabac” FotoklubaZagreb za 2001. godinu.Vladko LOZIĆTehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.29


Nacionalni program razvoja audiovizualnog stvaralaštva i industrijeAmbiciozan i ostvarivNacionalni program razvoja audiovizualnog stvaralaštvai industrije službeno je promoviran na svečanostiodržanoj 27. siječnja 2011. godine u velikoj dvoraniHrvatske gospodarske komore u Zagrebu, u kojoj se okupiloviše stotina filmaša svih vrsta, što je najbolji pokazateljda je riječ o izuzetno prilagodljivim i na sve spremnimljudima, otpornim na blagodati društva u kojem iza koje djeluju.Prezentaciju su vodile glumice Nina Violić, Zrinka Cvitešići Marija Škaričić, koje su od nešto političara iz prvogreda dvorane i od svekolike javnosti zatražile da im se daposla i kruha, jer su to i one osobno i sve generacije filmašakoje su im prethodile itekako opravdale i zaslužile.Govorili su i ministar kulture mr. Jasen Mesić, kojije naglasio da je upravo kultura, pa tako dakako i filmska,bila jedan od stožera opstojnosti ovog naroda, VeraRobić-Škarica, predsjednica Hrvatskog audiovizualnogvijeća, koja je između ostaloga naglasila i vrijednostiškolskih filmskih skupina i Škole medijske kulture Dr.Ante Peterlić kao ishodišta brojnih generacija i neprofesijskihi profesionalnih filmskih stvaratelja, Hrvoje Hribar,ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra, koji jenaglasio kako su, između ostalih, ciljevi Nacionalnog programasnimanje petnaest igranih dugometražnih filmovai četiri dugometražna dokumentarca godišnje te barpo jednog dugometražnog animiranog filma svake dvijegodine, Tatjana Aćimović, koordinatorica grupe za poticaje,koja je elaborirala kako i s kojim novcima to i učiniti,a da državi još ponešto i ostane, Antonio Nuić, predsjednikHrvatskog društva filmskih redatelja, koji je evociraouspomene na neka druga, uspješnija i za filmaše višerazumijevanjem ispunjena vremena, Ankica Jurić Tilić,predsjednica Hrvatske udruge producenata, koja je odabralaoptimizam umjesto kuknjave i ponadala se boljemnastavku filmske proizvodnje ubuduće, Vinko Brešan,koji je uime koordinacije za elektroničke medije naglasioveliku ulogu i nacionalne i komercijalnih televizija urealizaciji programskih ciljeva i zadataka i Nada Gačešić-Livaković,predsjednica Hrvatskog društva filmskihdjelatnika, koja se sjetila jedne davne izjave uvaženogfilmskog redatelja koji je u sličnoj prigodi znao uzviknutiDrugovi, a gdje je lova!?, pa je isto zatražila od gospode.Bitna je razlika što danas Nacionalnim programomrazvoja audiovizualnog stvaralaštva i industrije strukaviše ne čeka pasivno da bude zamijećena već nudi konkretnai ostvariva rješenja, bitne pomake, europsku isvjetsku razinu produkcije, sustav olakšica za filmskuproizvodnju i poticanje izvoza filmskih usluga, osiguranjeprimjene hrvatskog audiovizualnog zakonodavstva,povećanje broja gledatelja hrvatskog i europskog filmai zastupljenost tih djela u televizijskim programima,digitalizaciju kinodvorana i brojne druge vrlo konkretnepoteze koji bi morali osnažiti domaću audiovizualnuprodukciju.Pomaci koji se očekuju i traže i za koje autori Nacionalnogprograma vjeruju da su ostvarivi svakako će imatiutjecaja i na neprofesijsko filmsko i videostvaralaštvodjece i mladih, odnosno na rad filmskih klubova odraslihpa se s nestrpljenjem očekuje njegova implementacija iprvi rezultati.Duško PopoviĆ30 Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.


Obrazovanje u NjemačkojTraženo zvanje: inženjer gospodarstvaInženjeri gospodarstva s pokusnom platformom u primjenskomsredištu za tehniku sustava Fraunhofer, IlmenauNeobično veliko zanimanje za studij inženjergospodarstvaInženjeri gospodarstva imaju trenutno sjajne izglede zadobivanje dobrog posla. Potvrđuje to Agencija za upošljavanjeu svojoj raščlambi tržišta rada za akademskegrađane. Prema njoj diplomirani inženjeri gospodarstva(magistri) spadaju među najtraženiju stručnu radnu snaguna tržištu rada.U toj je struci općenito zabilježen veliki zamah. Premanavedenoj raščlambi broj inženjera gospodarstva zaposlenihna neodređeno vrijeme povećao se između 2000. i2009. za skoro 51 posto. Dakle, nikakvo čudo nije ni zanimanjeprema kojem je u studijskoj godini 2009./10. oko18.900 upisnika studija odabralo struku inženjera gospodarstva,više nego ikad prije.“Tko odabere studij inženjera gospodarstva treba bitispreman na velike žrtve”, kaže Dennis Milch, šef proizvodnjeu KSB-u. “Mora biti spreman posvetiti tome punovremena i mnogo raditi – i u vrijeme kad nema predavanja,i imati veliko zanimanje za povezanost tehnike i gospodarstva,bez želje za specijalizacijom u pojedinostima.”Iako se studij ubraja među najzahtjevnije, iz godine ugodinu sve je više diplomiranih inženjera gospodarstvakoji i u ovo krizno doba pronalaze posao s prosječnompočetnom plaćom od 40.000 eura godišnje.Doduše studij nije nov. Još 1926. na Tehničkoj visokojškoli Berlin uveden je studij “gospodarstvo i tehnika”, alitek je sada jasno vidljivo koliko su dragocjeni inženjerigospodarstva u mnogim strukama. Kao sučelje izmeđuuprave i razvoja oni su u stanju djelovati istovremeno naviše područja. Studij sa sadržajem pogonskog i narodnoggospodarstva i pravnih znanosti s jedne strane i inženjersko-znanstvenimsadržajima s druge strane omogućujusvršenom studentu uklopiti se u raznovrsna područjadjelovanja u poduzeću.Doduše kritički glasovi kažu, kako studij nije “ni ovo niono”. Ali u praksi se dokazalo kako su na studiju prisvojenemetodičke i stručne osposobljenosti korisne – bilou gospodarstvu, logistici, marketingu,prodaji, nadzoru, razvoju proizvoda,ili čak u savjetovanju. Zato je najvećetržište za inženjere gospodarstva proizvodnaindustrija.Ali već odavno nije dovoljno završitistudij bez zastoja i s dobrim ocjenama,kao što to pokazuje jedna studijao stručnom obrazovanju Saveza njemačkihinženjera gospodarstva. Premanjoj personalni rukovodioci očekujuod apsolvenata da su u stanju raditi ugrupi, da posjeduju izrazite komunikacijskesposobnosti i izdržljivost. Osimtoga rukovodeći pomladak mora biti ustanju razmišljati analitički i na cjelovitnačin, vladati najmanje jednim stranimjezikom i biti pokretljiv. U vrijeme međunarodnihpoduzetničkih mreža i globalne povezanosti proizvodnje,logistike i prodaje to su osnovni preduvjeti za uspješnukarijeru, koje studenti trebaju prisvojiti dodatno uz svojastručna znanja tijekom studija.Usprkos tome važno je postići u jednom područjudublje stručno znanje – ili rečeno jezikom savjetnika:pridodani “T-profil”. Kod toga studij svojom širinom imnoštvom predstavlja priječnicu, a specijalizacija u marketingu,personalnom upravljanju, strategiji, nadzoru ilinekom drugom području mostić. “Što je prije nekomejasno kakvu ima snagu i koje su mu posebne sklonosti,utoliko bolje”, kaže Dennis Milch.Kod toga se diplomirane inženjere gospodarstva razlikujeprema različitim ciljevima u karijeri i ustrojstvuvisoke škole. “Mora se razmisliti što je konačni cilj. Člannadzornog odbora dioničarskog društva na burzi ili voditeljodjela? Zatim je odlučujući odabir studija na sveučilištu,visokoj stručnoj školi ili na stručnoj akademiji.”Kod toga Milch naglašava kako studij na nekoj visokojstručnoj školi zbog svoje povezanosti s praksom olakšavaulazak u poslovni život. “Tko dolazi s visoke stručneškole jednostavno raspolaže s više alata u prtljazi”,kaže on i pritom misli na praktične primjene kao ExcelVisual Basic, koje se koriste u poslovnoj svakodnevnici.Tko odabere napredovanje preko stručne akademije, nesamo da se usmjerava na jedno poduzeće, nego će se doškolovanjemna radnom mjestu (training on the job) specijaliziratijoš više nego student visoke škole, kaže Milch.Važan je isto tako i odabir mjesta studiranja. UKarlsruheu težište je primjerice na procesima planiranjadok je u Darmstadtu i Aachenu u prvom planu strojogradnja.Dennis Milch studirao je na Tehničkom sveučilištuKaiserlautern, gdje je studij usmjeren po 50 postona tehniku i gospodarstvo. Kako bi se jasno odredili vlastiticiljevi, on savjetuje mnogo prakse. “Završiti studijšto je prije moguće i pronaći vlastiti fokus.” I tko zaistaželi postići nešto takvo, ne smije se zadovoljiti s bachelor(prvostupničkim) studijem.Prema Die Welt, 24./27.12.2010.Pripremio Željko MedvešekTehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.31


Zagrebačka zajednica tehničke kultureJadranko Baturić novi predsjednik ZZTK-eJadranko Baturić, novi predsjednik ZZTK-eDugo očekivana skupština Zagrebačke zajednice tehničkekulture održana je 3. ožujka u prostorijama krovnezagrebačke udruge tehničke kulture. Skup je očekivans nestrpljenjem jer je najavljeno da će dosadašnji predsjednikZajednice, mr. sc. Ladislav Prežigalo, zbog brojnihobveza zatražiti da bude razriješen dužnosti predsjednika.U demokratskoj proceduri trebalo je, prije isteka njegovamandata, izabrati novu osobu koja će pomiriti interesezagrebačkih zaljubljenika u tehniku. Podsjetimo da je uZagrebačku zajednicu tehničke kulture udruženo 16 zagrebačkihsaveza te 7 samostalnih zagrebačkih udruga tehničkekulture.Na početku skupštine predsjednik Prežigalo pozdravioje uvažene goste i prijatelje tehničke kulture, među kojimasu bili prof. dr. sc. Ante Markotić, predsjednik Hrvatskezajednice tehničke kulture, mr. sc. Ivica Lovrić, pročelnikGradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport, gđa MarijaDujmović, glavna tajnica HZTK-e. Nakon odabira radnogpredsjedništva, skupština je nastavila s radom.Kao što Poslovnik nalaže, prvo se raspravljalo o dnevnomredu Skupštine. Uključujući se u raspravu o toj temi,Krunoslav Horvatić iz Zagrebačkog radioamaterskog savezapredložio je njegovu izmjenu, odnosno skidanje točke6., kojom je predviđen prijam u članstvo pojedinih saveza,odnosno, potvrđivanje odluke Izvršnog odbora, o prijmuCB saveza u ZZTK-u. S obzirom da je ta udruga primljenatek 2011. godine, te da nije ni nazočila radu ZZTK-e, a sadaće se raspravljati o financijskom izvješću i programima zaprotekle dvije godine, Horvatić smatra da delegati CB savezane bi trebali sudjelovati u toj raspravi.G. Davor Vinčić, zastupnik Kluba željezničkih modelaraZagreb, zamolio je da se učini izmjena u istoj točki u svezi sglasovanjem o njihovu statusu kao samostalne udruge, članiceZZTK-e, jer po prijmu materijala nisu imali dovoljnovremena prodiskutirati o tome na njihovoj skupštini.S obzirom na “nekoliko problematičnih stvari” i nedorečenostiglede statusa pojedinih udruga (Klub željezničkihmodelara, koji je kao samostalna udruga član ZZTK-e, a nestrukovne udruge) Jadranko Baturić podržao je prijedlogMr. sc. Ivica Lovrić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje,kulturu i športda se točka 6. odgodi, dakle, bolje pripremi i prebaci za sljedećuskupštinu. Uvažavajući navedene prijedloge, većinomglasova usvojen je dnevni red. Da bi skupština mogla raditiizabrani su članovi verifikacijskog povjerenstva, izbornekomisije, zapisničar i ovjerovitelji zapisnika.Vrlo su zanimljive i indikativne poruke koje su gostiuputili zastupnicima skupštine Zagrebačke zajednice tehničkekulture. Poželjevši da skupština protekne uspješno,na dobrobit, prije svega, zagrebačke tehničke kulture, mr.sc. Ivica Lovrić, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje,kulturu i sport je između ostalog rekao: “Možda je prigoda<strong>ovdje</strong> još jednom podsjetiti, da, kad je u pitanju tehničkakultura, koliko god nam je ona na srcu, živimo u jednomdosta teškom vremenu. To vrijeme je vezano i uz ekonomskusituaciju, koja nije sjajna i često nam se puta, sve onošto činimo i radimo, naročito kad su udruge građana, kolikogod to bilo u suprotnosti, samim pojmom udruge, svese svodi na materijalnu stranu, i ukoliko ima novca bit ćedobrog rada, ukoliko nema – čini nam se da ga neće biti.Pokušao bih poslati jednu poruku, osvijestiti da prije svegasu sve udruge, pa i udruge u području tehničke kulture,dobrovoljne i da je kvaliteta rada uvjetovana, ali nije i nesmije presudno ovisiti samo o materijalnim sredstvima,prvenstveno o onima koja stižu iz gradskog proračuna.”Izražavajući žaljenje što g. Prežigalo odlazi s mjesta predsjednikaZZTK-e, g. Lovrić je uime Gradske uprave, Gradskogureda za obrazovanje, kulturu i sport, izrazio zahvalu,naglasivši da je dosadašnja suradnja bila jako dobra, te jezahvalio što je g. Prežigalo bio velika potpora tehničkoj kulturi.Poželio je da skupština protekne kvalitetno i uspješno.Predsjednik Hrvatske zajednice tehničke kulture dr. sc.Ante Markotić pozdravio je nazočne, te opet primijetio ipodsjetio da sredstva javnog priopćavanja skoro nikakone prate brojne uspjehe koji se ostvaruju u hrvatskoj tehničkojkulturi. Poželio je da se prošla godina ne ponovi, umaterijalnom smislu, ali ni statusno. Ipak, podsjetio je daje prošla godina, mada teška, iznimno važna jer “smo utijeku te godine uspjeli vratiti tehničku kulturu u preambuluUstava. To je iznimno važno, jer koga nema u Ustavu,32 Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.


Zagrebačka zajednica tehničke kulture<strong>možete</strong> projicirati da ga za izvjesno vrijeme neće biti ni ubilo kojoj asocijaciji civilnog društva. Materijalna situacija,od države pa do gradova, prenosi se pa tako i na ovunašu sferu... Teško je prihvatiti da mi baš dijelimo sudbinu“svega onoga oko nas”. Nekako se prema našem resoru, bezobzira što se mijenjaju ovi ili oni, ministri i njihovi pomoćnici,pomalo maćehinski odnose, rekao bih, čak do neopreza.”Gospodin Markotić je podsjetio da su HZTK-i umanjenasredstva za preko 30% te naglasio da su “ljudi ipak našglavni resurs” i da tehnička kultura mora biti u srcu. “Kometo nije, taj neće dugo ostati u tehničkoj kulturi s obzirom daće materijalna potpora biti sve manja. Proračun će premanekim projekcijama, ovakav kakav danas imamo, na nivougradova i države, nestati. Ostat će projekti. I iz tog razloga, iovu asocijaciju kao i sve druge umoljavam da se već dobropripreme za učešće u pisanju projekata, pojašnjavanja štosmo to mi kao civilna udruga, nevladina udruga, kakve iinače Europa, u svojoj projekciji, drži na pijedestalu. Jer,uljuđena Europa priznaje samo ovakve udruge civilnogdruštva. Europski fondovi u ovom dijelu bit će na izvjestannačin iznimno izdašni ako mi suvislim projektima opravdamota sredstva”.Nastavljajući s dnevnim redom, verifikacijska je komisijakonstatirala da je nazočno 44 od 46 zastupnika pa jeskupština mogla pravovaljano donositi odluke. Komisija jeosjetila potrebu da citira zadnji stavak čl. 15. Statuta udrugekoji glasi: “Članica ZZTK svoja članska prava i obvezestječe i preuzima danom prijma u članstvo ZZTK, odnosnodanom donošenja odluke Izvršnog odbora ZZTK o prijmu.”Time su otklonjene sve nedoumice glede statusa CB savezai njegova sudjelovanja u radu skupštine.Većinom glasova usvojena su izvješća o radu ZZTK-e,nadzornog odbora za 2009. godinu, financijskog izvješća,Program rada za 2010. te Etički kodeks Zagrebačke zajednicetehnike kulture.Predsjednik ZZTK-e, g. Prežigalo zahvalio je na podršcikoju je imao tijekom 6 godina, te, zbog brojnih obveza kojesu pred njim, zamolio za razrješenje s mjesta predsjednikaZZTK-e. Rekao je da je postignuta stabilnost ZZTK-e koja jeprepoznata i u gradskim strukturama. Ponosan je na stanjeu kojem se nalazi ZZTK te je obećao da će i dalje sudjelovatiu radu Zagrebačke zajednice tehničke kulture i davati punupodršku tehničkoj kulturi i ovoj zajednici.Na početku izbora novog predsjednika, izborno povjerenstvoutvrdilo je da kandidati Mario Kuzele, predsjednikZagrebačkog zrakoplovno-tehničkog saveza RudolfaPerešina i Jadranko Baturić, tajnik Zagrebačkog fotokinosaveza, zadovoljavaju kriterije za izbor.S obzirom da bi trebalo, kako su zastupnici naglasili, prihvatitiodređeni program a ne ime, predloženo je da kandidatiukratko obrazlože svoje ideje i planove.Govoreći o svome programu, kandidat za predsjednikaZZTK-e, Jadranko Baturić je, u ne baš nadahnutom obraćanju,rekao zastupnicima da se na “kandidaturu odlučiona nagovor mnogih od njih”. “Prihvatio sam zato što sams većinom vas bio, vidio i prošao svijeta. Ja sam imao VIPtretman kad sam išao s automodelarima u Švicarsku. Onispavaju po 20 u sobi. Toliko o tim bogatim putovanjima...Vidio sam vaše rezultate. Prvaci Europe, svijeta... Svugdjesaveza – nigdje zajednice”. Naglasio je da se nalazimo u trenutkukada je tehnička kultura izgubila ogromna sredstva.“Želim reći, ništa neće biti isto ako ja budem izabran. Mojprogram, bez obzira koliko to nekome smetalo, bit će dasavezi preuzimaju programe, da zajednica daje logistiku,da bude krov. Ja nisam tražio da se primaju svi oni savezi.Ali svi savezi, i Karting savez i Maketarsko-modelarskisavez, dobit će svoj prostor. I dobit će svoje zaposlenike.Ako to ne uspijem, ne da ću se povući jer se neću nikad višekandidirati, niti za predsjednika niti za izvršni odbor. Ovakokako je – ne može. Znao sam reći da će moj savez međuzadnjima otići. Ako odu svi – otići ću i ja... Vi odlučite da liželite status quo ili želite ozbiljne i značajne promjene uonome kako ste do sada radili. Nikome neće biti gore, ali ćemnogima biti bolje.”Gospodin Mario Kuzele je u smirenom govoru, bez velikihobećanja, rekao: “Moj program je u kontinuitetu započetogposla jer je započeti posao ogroman, napravljen dosada uspješno, i trebalo bi tim stopama nastaviti dalje.Moj program je omeđen strogo, s jedne strane Zakonom otehničkoj kulturi, s druge strane Zakonom o udrugama, streće strane uskom vezom s gradskim uredima, prvenstveno<strong>ovdje</strong> mislim na Gradski ured za obrazovanje, kulturui sport i Gradski ured za zdravstvo, gdje se savezi i udrugealimentiraju kroz programe, bilo prevencije socijalnoneprihvatljivog ponašanja ili ispunjavanja javnih potreba utehničkoj kulturi grada Zagreba.” Kezele je najavio čvršćusuradnju s gradskim uredima, te pozvao na “potpuno jasnoi transparentno poslovanje od podnošenja programa nanatječaj, provođenja tih programa, do stroge kontrole troškovnikautrošenih sredstava, da se ne desi da se kroz proračunalimentiramo na način koji budi neke sumnjive misli”.Za razliku od Baturića kojega su “nagovorili da se kandidira”,Kezele je istaknuo da njega nije trebao nitko nagovarati.Spomenuo je da je u Tehničkoj kulturi od 1956. godine,te da vrlo dobro poznaje situaciju i probleme i zna na kojise način ti problemi mogu riješiti. “Zagrebačka zajednicatehničke kulture je izuzetno dobro opremljena ljudima i teljudske kapacitete treba znati iskoristiti. A ne manjka namniti materijalna baza. Moramo se malo promijeniti u načinumišljenja. Nisu novci iz proračuna Bogom dani, pa daoni moraju biti, već će biti u onom obimu i onim količinamau kojim smo spremni predložiti kvalitetne programe i zanjih garantirati. I u kojoj mjeri smo spremni prilagoditi sebudućoj situaciji, kad postanemo i faktički dijelom Europe”.Budućnost i mogućnosti opstanka ZZTK-e vidi u financiranjupojedinih programa iz sredstava Europske unije.Nakon procedure kojom se među kandidatima odabireonaj s najviše glasova, izborno povjerenstvo obavijestiloje izaslanike i goste da je za novog predsjednika Zagrebačkezajednice tehničke kulture izabran Jadranko Baturić.Naravno, većinom glasova, jer uvijek ima onih koji smatrajuda je onaj drugi kandidat upravo taj koji je trebao zauzetimjesto prvog čovjeka u zagrebačkoj tehničkoj kulturi. Kakoje na skupštini rečeno, bez obzira tko pobijedi, Baturić iliKuzele, trebat će uložiti dodatne napore da u ovim nezahvalnimtrenucima za tehničku kulturu, ispuni dana obećanja.Sada nakon svega, dvije godine su na raspolaganjunovom predsjedniku ZZTK-e, gospodinu Jadranku Baturiću,da uvede promjene koje je najavio.E. M.Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.33


Zagrebačka zajednica tehničke kultureDodijeljene nagrade “Dr. Oton Kučera”Zajednička fotografijanagrađenih i članova Odbora zadodjelu nagradaKao što smo u prošlom broju najavili, u Zagrebu su,nakon izborne skupštine Zagrebačke zajednice tehničkekulture svečano dodijeljene tradicionalne nagrade “Dr.Oton Kučera” za 2009. godinu, koju krovna udruga tehničkekulture grada Zagreba dodjeljuje zaslužnim pojedincimai udrugama koji su se izuzetno istakli svojim radom napoljima tehničke kulture.Podsjetimo na ovogodišnje laureate koji su priznanjadobili u nazočnosti zastupnika Skupštine ZZTK-e, predsjednikaHZTK-e, prof. dr. sc. Ante Markotića, glavne tajniceHZTK-e Marije Dujmović, prijatelja i rodbine:1. Čedomir Ćurčić, nagrada za životno djelo,2. Vedran Šamanović – posthumno, nagradu za životnodjelo primila je njegova supruga Sanja Šamanović,3. Jasenka Odić Jendrašić, godišnja nagrada za izuzetnerezultate u području automodelarstva, fotoamaterizma iradioamaterstva,4. Ivan Jurić, godišnja nagrada za razvidne rezultate upodručju inovatorstva,5. Ivica Tomić, godišnja nagrada za posebne rezultate uporučuju fotografije i fototehnike,6. Davor Vinčić, godišnja nagrada za Klub željezničkihmodelara Zagreb.Priznanja je uručio dosadašnji predsjednik ZZTK-e,mr. Ladislav Prežigalo, a laureatima je čestitao i novoizabranipredsjednik ZZTK-e, g. Jadranko Baturić.Uime nagrađenih, zahvalio je doajen hrvatskog zrakoplovstvaČedomir Ćurčić, prisjećajući se prvih dana svog uzleta.Vidno uzbuđen rekao je: Prije 69 godina poletio sam kaopilot jedriličar... Poslije II. svjetskog rata, 15. svibnja 1945.u Zagreb pozvao sam pilote, nastavnike modelarstva i zrakoplovceiz NDH, RAF-a i partizanske pilote koje sam otprijepoznavao i organizirao prvi sastanak u Zagrebu. Formiralismo prvu jedriličarsku grupu i tad je počeo rad i kontinuiranrazvoj sportskog zrakoplovstva u Hrvatskoj, iz čega se izrodioAeroklub Zagreb.Zrakoplovstvo je zrcalo nacije, – rekao je ovaj vitalni osamdesetsedmogodišnjak,koji je prije 65 godina bio supotpisnikosnivanja Glavnog odbora tehnike i sporta. Podsjetimose nekih činjenica vezanih uz njegov život: Već od 1945. uZagrebu sudjeluje u organiziranju i osnivanju aeroklubova,aerodroma, škola, centara, poduzeća, svjetskih, regionalnih,republičkih i drugih sportskih natjecanja, aeromitinga,sudjeluje u izdavanju <strong>časopisa</strong>, proizvodnji i remontu jedrilicai aviona i mnogim drugim zrakoplovnim aktivnostimate pridonosi popularizaciji i razvoju zrakoplovstva u Hrvatskoj.Posebno je velik njegov doprinos razvoju hidroavijacijena Jadranu. Obnašao je funkcije tajnika Zrakoplovnogsaveza Hrvatske, direktora Više zrakoplovne škole Zagreb- Pleso, bio je član FAI-jeve modelarske komisije, vođamodelarske reprezentacije SFRJ na svjetskim i europskimnatjecanjima u Engleskoj, Njemačkoj, Belgiji i Rusiji.Organizirao je i vodio 1. zrakoplovnu balkanijadu u Zagrebute 1. svjetsko padobransko prvenstvo Lešće - Bled. Godine1957. prenio je prvu zračnu poštu balonom na vrućizrak na dionici Lučko - Hrvatski Leskovac – Klara. Cijelije svoj radni vijek proveo u organizacijama u Hrvatskoj iZagrebu koje se bave razvojem zrakoplovstva...Ovo priznaje je točka na “i”, s obzirom na moje godine, i<strong>možete</strong> misliti što mi ovo predstavlja, dirljivo je završio g.Ćurčić.E. M.Čedomir Ćurčić, dobitnik Nagrade "Dr. Oton Kučera" za životnodjelo34Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.


Zajednica tehničke kulture Splitsko-dalmatinske županijeAktivnosti u gradu Splitu i županijiZnatiželjnici na zvjezdarnici Zvjezdanogsela Mosor promatraju pomrčinuPomrčina Sunca na MosoruJoš se nisu slegli dojmovi s ispraćaja Nove godine, a većnam se zamračilo, i to sunce 4. siječnja 2011., te nam najavilone baš blistavu godinu u koju smo zagazili.Iako je bura nosila sve pred sobom, za Dalmoše temperaturaispod “0” na buri je užas, nije baš sve crno iako jepomrčina. Naši su građani pohrlili na Mosor u Zvjezdarnicuda na kristalno čistom nebu zabundani promatraju pomrčinuSunca.Mladi i stari samo su pristizali, a naš Zoran i ekipa astronomanisu mogli izraditi dovoljan broj zaštitnih folija i naočala,pa su znatiželjnici u redu čekali da povire pomrčinu.Ekipa HTV-a Studio Split također je bila znatiželjna da vidiovo događanje, popela se na Mosor u Zvjezdarnicu i s namapromatrala pomrčinu i predivne prizore s terase Zvjezdarnice.Djelomična pomrčina Sunca, koja je bila vidljiva u utorak4. siječnja oduševila je ljubitelje astronomije koji su ujutrotoga dana posjetili zvjezdarnicu Zvjezdanog sela Mosor uSitnom Gornjem. Šezdesetak hrabrih promatrača prkosiloje hladnoći na 700 metara visokom vrhu Makirina, višeod dva sata prateći napredovanje Mjeseca preko Sunčevadiska. Osim niske temperature, primjerene ovom dobugodine, vremenski uvjeti bili su zamalo savršeni za takvuvrstu aktivnosti. Promatranje je započelo još prije početkapomrčine, “hvatanjem” trenutka izlaska Sunca iza dalekihplaninskih vrhunaca. Mjesec je na Sunčev disk stupionekoliko minuta prije 8 sati, a pomrčina je vrhunac postiglamalo poslije 9 sati. U času kada je Mjesec pokrivao najvećidio Sunčeve površine, bila je vidljiva tek trećina našezvijezde. Posebno je zanimljivo bilo vidjeti kako Mjesečevobris “guta” nekoliko tamnih pjega na Suncu. Posjetitelji supromatrali prostim okom, zaštićeni dakako odgovarajućimfiltrima ili posebnim naočalama, ali i kroz teleskope. Kakose čini, najjači dojam je ostavila metoda projekcije, kojomje inače i najuputnije promatrati Sunce, bilo ono pomračenoili ne.Mala škola fotografijeProjekt “Mala škola fotografije” pokrenula je naša članica“Fotoakademija” iz Splita. Projekt se provodi u osnovnimškolama grada Splita i Županije splitsko-dalmatinske. Odazivmladih je velik poglavito po osnovnim školama i očitoje da izvannastavna aktivnost po osnovnim školama, što setiče tehničke kulture, nije dostatna. Šarolik je i odaziv ravnateljakoji dopuštaju takav način rada po školama, a mladisu željni izvannastavnih aktivnosti iz tehničke kulture. Dioprojekta “Male škole fotografije” financira se iz sredstavaMinistarstva znanosti, obrazovanja i športa, kao i Zajednicetehničke kulture grada Splita i Županije splitsko-dalmatinske.Očekujemo da će ovaj projekt zaživjeti u gotovo svimsplitskim školama, a isto tako i diljem Županije.Dani tehničke kulture – SinjRadionica robotike na danima tehničke kultureTradicionalna manifestacija Dani tehničke kulture većtreću godinu održava se diljem naše županije, a ove je godinedomaćin bila Osnovna škola Ivana Lovrića iz Sinja. Manifestacijaje otvorena 14. i trajala je do 16. veljače. Otvorenjusu nazočili gradonačelnik grada Sinja gospodin Ivica Glavani dožupan gospodin Luka Brčić. Tijekom trajanja danaodržano je više radionica, i to: automodelarstva (teorija ipraktični dio), zrakoplovnog i raketnog modelarstva, radionicaza radioamatere ARG, radionica digitalne fotografije,radionica obrade digitalnog videa, radionica izrade papirnatihaviona, radionica robotike i radionica astronomije.Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.35


Zajednica tehničke kulture Splitsko-dalmatinske županijeOŠ Ivana Lovrića - Svečano otvoreni Dani tehničke kultureInteres djece bio je izuzetno dobar. Tijekom tri danaradionice je prošlo preko 300 mladih željnih znanja i vještinaiz tehničke kulture. Ova nam je manifestacija dala vjetaru leđa, i mi tehnikaši kakvi jesmo “idemo dalje” da djecipružimo ono što nemaju, a željni su znanja i upravo zbogtoga je tehnička kultura na visini svog zadatka.Inovatori pokreću svijetIntelektualno vlasništvo ima sve veći značaj u svjetskomgospodarstvu i njegov udio u dobiti u stalnom je porastu.<strong>Hrvatska</strong> se deklarirala kao “zemlja znanja”, a intelektualnovlasništvo predstavlja najrašireniji oblik komercijalizacijeznanja. Sve to ukazuje na izuzetnu važnost intelektualnogvlasništva za naše gospodarstvo, a time i potrebu za stalnomedukacijom.Udruga Dalmatinski inovatori Tesla – DALMIT iz Splitapokrenula je projekt “Inovatori pokreću svijet”, koji sesastoji od izložbe i predavanja, sa svrhom informiranja ieduciranja učenika i studenata o intelektualnom vlasništvu.U sklopu toga u Srednjoj strukovnoj školi “Blaž JurajTrogiranin” u Trogiru u organizaciji splitskih inovatora iprof. Gorana Krnića održana je radionica o intelektualnomvlasništvu za III. razred elektrotehničara u trajanju 4 školskasata kojem je nazočilo 27 učenika podijeljenih u dvijegrupe. Kao ilustracija teme korišteni su plakati s izložbe,a na kojima su slikovito i jednostavno objašnjeni osnovnipojmovi intelektualnog vlasništva.Učenici su s velikom pažnjom pratili izlaganja, a velikbroj pitanja koja su postavili ukazuje na njihovu zainteresiranostza ovu temu, odnosno opravdanost projekta “Inovatoripokreću svijet”.Maja NovakovićNove snage u Radioklubu KaštilacNakon duže pauze, u radioklubu Kaštilac, 9A1CIG, rasadnikumladih operatora u Kaštel Gomilici, održani su ispiti za radioamaterskeoperatore A i P razreda, kojima je pristupilo 15 ispitanika.Ispitno povjerenstvo, koje je imenovao Hrvatski radioamaterskisavez, činili su naši poznati radioamateri, Nikola Kolundžić,9A2FW, Tomislav Kelava, 9A4W, i Rolando Milin, 9A3MR.O razlozima odgađanja organiziranja tečaja i ispita, Rolando,9A3MR, kaže: S obzirom da je starim Pravilnikom o radioamaterskimkomunikacijama bilo određeno da se ispit za A razred moraodržati u suradnji s Hrvatskom agencijom za telekomunikacije(HAKOM), što je bilo teško organizirati, došlo je do dugogodišnjegzastoja u organizaciji ispita za A razred u našem klubu, ali i napodručju Dalmacije, pa i Hrvatske. Kako se, sukladno novom pravilniku,nadležnost nad provođenjem ispita za A razred ponovo vratilapod Hrvatski radioamaterski savez, održan je, konačno, i naš ispit zaoperatore tog razreda.Ispitu je pristupilo 12 ispitanika za P razred i dvojica za A razred.Kako je naglasio Rolando, kandidati su pokazali visok stupanjznanja pa se stekao utisak da su neki od “P” ispitanika moglipolagati i za viši, “A” razred. Dobna struktura je bila raznolika, odosnovnoškolaca i srednjoškolaca, preko studenata pa sve do umirovljenika.Ispit je organiziran u pismenom obliku, dvije grupe za“P” razred a jedna za “A”. Nakon pismenog ispita predsjednik ispitnogpovjerenstva Nikola, 9A2FW, prokomentirao je pojedinačnosvaki ispitni list, tako da se ispit pretvorio u poučno izlaganje, pasu neke stvari naučili i oni iskusniji...Najmlađi operatori došli su iz Gomilice i Kaštel Kambelovca,a polaznici su klupske obuke koja uključuje ispit za “P” razred,odnosno, pripremu za 53. natjecanje mladih tehničara HZTK-e, ukategoriji radioorijentacije te tečaja elektronike. Rolando s ponosomističe da su svi tečajci, osnovnoškolci, stasali u njihovom radioklubua prva su znanja stekli na “pravom” tečaju u klubu koji jeon vodio. Ostali ispitanici, malo stariji, obučavani su online ispitomza P razred na stranicama HRS-a i online priručnicima za P razred.Uglavnom se radi o osobama koje su do sada već imale kontakte sradiouređajima i održavanjem radioveza tako da su već bili upućeniu amaterske radijske komunikacije, a dolaze iz raznih mjestaSplitsko-dalmatinske županije (Trogir, Arbanija, Čiovo, Split...)Sadašnji tečaj koji se održava u RK Kaštilcu, a koji je iznjedrioove nove operatore, još uvijek traje za programe iz HZTK-e. Obukuiz čuvene telegrafije vodi Ivica, 9A6CW, elektroniku obrađuje Deni,9A3CDM, a operatorski rad i specifičnosti za KMT (ARG) Rolando,9A3MR. Tečaj je sveobuhvatan pa je za njegov uspješan radpotrebno i određeno vrijeme. Kaštelani su s njim započeli još ulistopadu, a uskoro se očekuje svršetak.Zanimalo nas je kako su u klubu spremni za prihvat novih operatora.O tome, Rolando, 9A3MR, kaže: Trenutno se preuređuje prostorijau kojoj je smještena radioamaterska postaja, a kad se radzavrši, operatorima će biti omogućeno raditi na klupskoj postaji. Usklopu obuke predviđa se i dvodnevni posjet Zvjezdanom selu Mosors praktičnom obukom na terenu (KV, ARG, postavljanje antena).Ovisno o njihovim sklonostima mogu se opredijeliti za ARG, UKV,ili KV. Jedna grupa mladih operatora je već dvije godine aktivna udomaćim KV natjecanjima s brda Malačke gdje potpuno samostalnopostavljaju postaju. Naš plan rada je već utvrđen: tečaj, ispit,natjecanje mladih tehničara, dva KV natjecanja, jedno UKV na planiniPromini, dva ARG natjecanja. Ove godine novost je da naš klubobučava još jednu grupu za natjecanje u KMT (ARG) u splitskoj OŠKman-Kocunar. U obuku je uključeno desetak učenika.Za svakog voditelja radioamaterskog tečaja ispit je vrhunacrada u jednom periodu, a puno zadovoljstvo osjetit će kada novioperatori svoj radioamaterski zanat ispeku dugogodišnjim radom.Nadamo se da ćemo u na radiovalovima dugo godina čuti glasoveDina, Nikole, Bruna i Martina, inače učenika OŠ Kneza Domagoja uKaštel Gomilici. Na čelništvu radiokluba je da im pripremi programekoji če učvrstiti njihovu ljubav prema radioamaterizmu, te ihnjima zadržati u klubu.E. M.36Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.


Retrospektivna izložba radovaDruštva inovatora Kanfanar-RovinjZajednica tehničke kulture Istarske županijeĐani Pincan, Željko Košara i Dino MakovacKanfanaru je tijekom prošle jeseni bila održana retrospektivnaizložba radova članova Društva inovatoraUKanfanar-Rovinj.Izložbu je u kanfanarskoj galeriji Malenica otvorio i mnogobrojnimuzvanicima predstavio Marčelo Marić, bivšiprofesor tehničkog odgoja i fizike u kanfanarskoj osnovnojškoli, inače i sam inovator te predsjednik Društva.Istaknuo je kako Društvo obilježava 25. godišnjicupostojanja i uspješnog djelovanja, a sama izložba upriličenaje u sklopu obilježavanja Dana općine Kanfanar. Marićse pomalo emotivnim glasom prisjetio istaknutog i inovatorskiplodonosnog, pokojnog Romana Debeljuha kojem jeposvetio izložbu. Četrdesetak izložaka različitih tehničkihtvorevina koje su tijekom vremena izradili učenici, studenti,ali i odrasli članovi Društva inovatora Kanfanar-Rovinj teuspjesi koji su njima postignuti u zemlji i inozemstvu vrijededa ih se predstavi javnosti.Potporu i pohvalu radu inovatora izrazili su i SandroJurman, načelnik općine Kanfanar, te Đani Pincan i DinoMakovac uime Saveza inovatora Istarske županije, odnosnožupanijske zajednice tehničke kulture.Na kraju otvorenja i predstavljanja izložbe, MarčeloMarić je naglasio kako se pogled u budućnost jasnijeartikulira pregledom događanja koja su iza nas: Gotovo jenevjerojatno da je jedna mala sredina poput Kanfanara tijekomgodina okupila toliki broj ljudi oko sebe koji su dali svojdoprinos. Očigledno je još iz vremena rada učenika, danasodraslih ljudi, u klubu mladih tehničara (KMT ABC tehnike)kanfanarske škole stvorena pozitivna klima i renomepo kojima je sredina bila široko poznata u bivšoj Jugoslaviji,ali i u međunarodnim relacijama.Marino TumpićRKPedu – projekt predavanja, radionica itečajeva u Radioklubu PazinRadioklub Pazin pokreće projekt edukacija u tehničkojkulturi - RKPedu. Projekt je zamišljen kao skup predavanja,tečajeva i radionica vezanih za tehničku kulturu,koje će provoditi Radioklub Pazin samostalno ili u suradnjiovisno o temi, a odvijat će se u prostorijama RadioklubaPazin, M. B. Rašana 2/4, Pazin. Edukacije su namijenjenesvim dobnim skupinama, a u prvoj sezoni održavat će se odprosinca 2010. pa sve do svibnja 2011. godine.Radioklub Pazin kao domaćin projekta organizira tritečaja. Tečaj wirelessa prvi je u nizu, a pokrit će teme poputpodešavanja kućne bežične mreže, WiFi opreme koja sekoristi u raznim situacijama, postavljanje naprednih mreža,kao i zakonsku regulativu i mogućnosti. Tečaj za radiooperatoratečaj je koji se održava tradicionalno, a koji omogućavaosnove i pregled tematike svim zainteresiranima zaradiokomunikacije, radiovalove, rad na radiostanici ili izraduuređaja i antena. Tečaj završava polaganjem ispita zaradiooperatora P razreda. Treći u nizu tečajeva iz radinostiRadiokluba Pazin je tečaj amaterske radiogoniometrije,poznatije kao “lov na lisicu”. Ovaj tečaj podijeljen je u dvadijela. U prvom će se dijelu obraditi osnove o prijamnicimakoji se koriste za pronalazak skrivenihodašiljača i tehnika goniometriranja,dok će drugi dio biti “na terenu” – krozčetiri poludnevna treninga moći će seutvrditi i poboljšati znanje potrebnoza uspješan pronalazak “lisica”. Predavači su članovi RadioklubaPazin koji, svaki u svom području, imaju više oddeset godina iskustva rada.Foto klub Pazin, udruga osnovana prošle godine kojučine profesionalci i amateri u svom području, pridružiose radioamaterima i odlučio napraviti čak 5 tečajeva izpodručja fotografije. Prvi od njih, tečaj osnova fotografije,objasnit će pojmove poput otvora blende, brzine zatvaračai osjetljivosti te dati pregled mogućnosti digitalnih fotoaparata.Nastavak slijedi kroz tečaj studijske fotografije gdjeće se, nakon što se nauči što je to studijska rasvjeta, usmjeravanjesvjetla i postavljanje fotoaparata, u pravom studijumoći isprobati sve naučeno. Uslijedit će tečajevi portretai akta na kojima će polaznici moći naučiti kako se odnositiprema modelu, kako napraviti dobru fotografiju ovisnoo željama ili zahtjevima, a u praktičnom će se dijelu raditis profesionalnim modelom. Ciklus tečajeva zaključit će setečajem HDR-a (engl. High Definition Range), posebne tehnikefotografiranja kada želimo dobiti izražene kontraste.Predavači su mladi ljudi iz Foto kluba Pazin, koji se fotografijombave amaterski ili profesionalno te koji iza sebe imajuvelik broj odrađenih fotografiranja na zahtjev.Udruga IstraMet okuplja preko stotinjak osoba od kojihpolovica posjeduje amaterske automatske meteorološkepostaje postavljene prema standardima i umreženes postavljenim slanjem podataka na svoju web-stranicu.Za RKPedu projekt pripremili su dva predavanja i jednuTehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.37


Zajednica tehničke kulture Istarske županijeZa vrijeme tečaja bilo je vremena i za slikanjeradionicu. Prvo od njih je predavanje o izradi meteorološkihprognoza, na kojem će se odgovarati na pitanja poput“Kako se izrađuje vremenska prognoza?” ili “Zašto ponekadprognostičari ‘pogode’, a ponekad je situacija sasvimsuprotna?”. Zatim će uslijediti predavanje o globalnomzatopljenju/zahlađenju na kojem će biti riječi o tome da li ikako dolazi do globalnog zatopljenja. Trilogiju će zaključitiradionica automatskih meteoroloških postaja kroz koju ćepolaznici dobiti sve potrebne informacije o kupnji, ispravnompostavljanju i umrežavanju vlastite amaterske meteorološkepostaje.Poveznicu između radioamaterizma i astronomije ostvaritće dugogodišnji zaljubljenik u slušanje signala iz svemira,Branko Radoš. Na dva predavanja o radioastronomijiBranko će se dotaknuti samog pojma radioastronomije,svemirskih izvora radiozračenja, uređaja i antena koje seza to koriste te prijemu signala s meteosatelita. Planiranaje i radionica praktične izvedbe i mjerenja signala u prirodi,a njen termin planiran je na proljeće.Posljednja u nizu planiranih radionica za proljeće 2011.godine je radionica grafičkih vektorskih programa. StudentVaraždinskog FOI-ja, Augustin Ravnić, pokazivat će rad uCorelDraw i Adobe Illustratorprogramima, objašnjavajućipritom razlike izmeđuvektorskih i bitmap formata injihovih primjena kroz razneprimjere.Kotizacije za većinu edukacijanema, uz iznimkunaprednih tečajeva u suorganizacijiFoto kluba Pazin, gdjeće se troškovi profesionalnihmodela podijeliti na polaznike.S obzirom da je ovo prvagodina održavanja RKPeduprojekta, Radioklub još neposjeduje svu potrebnu opremuza kvalitetno održavanjesadržaja, pa se tako LCD projektor,platno i razglas redovitoposuđuju na čemu jeRadioklub vrlo zahvalan.Detalj s jednog od predavanjaSustav prijava i rezervacija napravljen je on-line nahttp://edu.rkp.hr/, kao dodatak postojećim dinamičkimstranicama Radiokluba Pazin www.rkp.hr, čime se postižebolja i lakša organizacija i planiranje pojedinog događaja.Po završetku tečaja ili predavanja, polaznici ispunjavajuanketu o zadovoljstvu koja predavačima služi kao povratnainformacija o kvaliteti njihova događaja, a organizatorimakao koristan temelj za poboljšanje ili prijedlog za noveteme.Do sada su održane radionica wirelessa te tečajevi osnovafotografije i studijske fotografije, od čega su potonja dvabila izuzetno posjećena, pa se u učionici Radiokluba Pazintražila “stolica više”. Polaznici su uglavnom došli pripremljeni(sa svojim fotoaparatima), ali su im na raspolaganjubili i drugi, profesionalni fotoaparati, što su mnogi iskoristilikao priliku za upoznavanje s takvom opremom. Tečajwirelessa bio je nešto lošije posjećen, kroz četiri radionice,koje su se održale do sada, bilo je prisutno tek ukupnodesetak ljudi. To, s druge strane, nikako ne obeshrabruje,znajući da je za nadolazeći tečaj za radiooperatora u vrijemepisanja ovog teksta prijavljeno 15 polaznika.Za jesen su već u pripremi nova predavanja i nove suradnjekako sa sličnim udrugama tako i s pojedincima koji suvoljni odvojiti svoje slobodno vrijeme da bi podijelili svojeznanje s drugima pružajući im dobru odskočnu dasku upodručju koje ih zanima. Neprestano se radi i na kontaktiranjuudruga iz područja tehničke kulture kao i pojedinacakoji se bave nekim srodnim područjem u svrhu dovođenjanovih tema u RKPedu projekt na koji ste svi dobrodošli.E. M.38Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.


Održana Prva tehnička konferencijaAstronautika timaSvemirski program i njegove značajke za 2011.Dio sudionika Tehničke konferencije u KanfanaruSredinom veljače, u subotu i nedjelju 19. i 20., u Kanfanaru,Vidulinima, Žminju i Kašteliru u Istri održana jeprva Tehnička konferencija Astronautika tima Astronomskeudruge Vidulini.Tridesetak članova i suradnika Astronautika tima sudjelovaloje u radu Konferencije. Većina ih je bila fizički prisutna,a neki od članova tima koji nisu bili u mogućnostiosobno prisustvovati sudjelovali su u radu osiguranimvideolinkom.U dva dana praktično neprekinutog rada, tematskih izlaganjaOgrena Variole, Uroša Todoroviča Mikšaja, MiroslavaAmbruša Kiša, Marina Tumpića,Vilka Kleina, Petra Gljuščića, SlavkaStojanova, Željka Mogorošai drugih odrađene su otvorenerasprave na principu okruglogstola.Definirane su smjernice rada ikonkretni tehnički ciljevi, izabraniljudi odgovorni za njihovo provođenjete vremenik događanja.Astronautika svemirski programdo svibnja će dobiti noviweb-portal te znatno agilnije krenutiu popularizaciju i edukacijuna području svemirskih znanostii tehnologija. Tijekom svibnja bitće lansirana prva (H-4) od najmanjetri stratosferske sonde predviđeneza ovu godinu, čiji su tehničkiciljevi jasno određeni. Tijekomkolovoza u visine će otićiH-5, a tijekom rujna i H-6BIO.Pokazan je izrađeni operativnimodel pikosatelita. Radna prvom hrvatskom satelitunastavit će se i dalje. Prvi terminza njegovo lansiranje usvemir je krajem ove godine.Još tijekom ožujka kreće se uizradu landera i rovera koji ćeposlužiti za cjelokupna testiranjaMjesečeva rovera kojegće Astronautika tim izraditiza međunarodno natjecanjeGoogle Lunar X Prize. Riječ jeo tzv. inženjerskim “000 i 001”inačicama.Astronomska udruga Vidulinisudjeluje u ovom novom dobuosvajanja svemira kao članicameđunarodnog tima SYNERGYMOON.Dosad izrađeni modeli pikosatelitate spomenuti lander irover zajedno s H-4 i H-5 stratosferskimsondama će nakonzavršetka njihove eksploatacijekoncem ljeta ili početkom jeseni biti prebačeni u postavtzv. pokusno-pokazne izložbe namijenjene edukaciji ipopularizaciji astronautike.Zajednica tehničke kulture Istarske županije i Astronomskaudruga Vidulini kao njena članica već godinamauspješno surađuju na programima iz astronomije i astronautike.Svi sudionici imali su osiguranu hranu i smještaj,a sljedeća konferencija održat će se u ljetnim mjesecima.Marino TUMPIĆFunkcionalni inženjerski model pikosatelita izloženna konferencijiTehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.39


Zajednica tehničke kulture PulaRadionica za male “baltazarovce”Zajedničkom suradnjom Dječjeg vrtića Veruda iz Pulei Zajednice tehničke kulture Pula 18.veljače 2011. uCentru za tehničke aktivnosti Veruda, održana je radionicaza desetak predškolske djece s voditeljem radionice izpodručja robotike prof. Draganom Pantićem.Radionica je održana u sklopu programa igraonice zapotencijalno darovitu i bistru djecu “Baltazarova igraonica”.U DV Veruda šestu godinu zaredom provodi se programobogaćivanja u radu s potencijalno darovitom djecompredškolske dobi. Program vode dva puta tjedno uposlijepodnevnim satima educirana odgajateljica mentorSandra Mecanović i stručna suradnica psiholog mentor IrenaBrajković. U igraonicama se provode razne istraživačkeaktivnosti, a krenulo su od magnetizma te došlo do robota.Program radionice iz robotike koji se u Centru održava zaosnovnoškolce prilagođen je djeci predškolskog uzrasta,pa su osim malog teoretskog dijela “baltazarovci” imalipriliku upoznati se s vježbama iz programiranja, vještinomkonstruiranja raznih elemenata i na sveopće zadovoljstvoupravljati različitim robotskim elementima, malim robotićima– robotskom bubamarom i robotskim kolicima.Jasna VERKLijevo: Jedan od "baltazarovaca" u CTK VerudaDolje: "Baltazarovci" u žučnoj raspravi: Gdje staviti ove dijelovei žice?40Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.


Zajednica tehničke kulture Osječko-baranjske županijePriznanja za 2010. godinuPovelja Zajednice tehničke kulture Osječko-baranjske županije dodjeljuje se istaknutim pojedincima koji su svojimstručnim i društvenim djelovanjem u dužem vremenskom razdoblju ostvarili značajne rezultate na razvitku tehničkekulture te na promicanju njezina položaja i ugleda. Povelja Zajednice tehničke kulture Osječko-baranjske županijeza 2010. godinu dodijeljena je: Franji Ivankoviću (Društvo agronoma Osijek), Pavlu Šimiću Jeliću (Društvo energetičaraBelišće) i Stjepanu Vidiću (Društvo pedagoga tehničke kulture Osijek).Plaketa Zajednice tehničke kulture Osječko-baranjske županije dodjeljuje se za značajan doprinos u razvoju i promicanjutehničke kulture, a na temelju postignutih rezultata i doprinosa razvoju tehničke kulture. Plaketa Zajednicetehničke kulture Osječko-baranjske županije za 2010. godinu dodijeljena je: Silviji Butković (Foto kino klub Đakovo),Nataši Dorić (Video klub “Mursa” Osijek), Ivani Hengl (Fotoklub Osijek), Vladimiru Marinoviću (Društvo pedagoga tehničkekulture Osijek), Silviji Novak (Društvo pedagoga tehničke kulture Osijek), Miri Suveru (Aeroklub Osijek), Astronomskomdruštvu “Anonymus” iz Valpova, Fotoklubu iz Valpova, Društvu agronoma iz Osijeka i Ronilačkom centru izOsijeka.Podjeli priznanja nazočio je i gradonačelnik Osijeka Krešimir Bubalo koji je obećao pomoć u daljnjem radu i tako sezaložio za daljnju afirmaciju tehničke kulture.Siniša FranjićZima u Domu tehnike 2011.Jerko Jukić podučava kako se radi srobotom8. gastro film festOd 3. do 7. siječnja 2011. u osječkom je Domu tehnike održanaZima u Domu tehnike. U trajanju od 20 sati, učenicisu stjecali nova znanja iz sljedećih područja: automodelarstvo(voditelj Ivica Frajt), crtani film (voditeljica Nataša Dorić),robotika (voditelj Jerko Jukić), konstruktorstvo (voditelj StjepanVidić) i zrakoplovno modelarstvo (voditelj Antun Šikić).Ukupno je sudjelovalo oko stotinjak učenika i svi su bili vrlozadovoljni postignutim rezultatima. Na kraju je održana prezentacijaučeničkih uradaka koja se može ocijeniti samo visokimocjenama jer su učenici pokazali zavidnu razinu znanja izpodručja na kojima su sudjelovali.Siniša FranjićPrikazani filmovi koji su prikazani na 8. Gastro film fest koji je još prošle jeseni održan u Osijeku natjecali su se u dvije kategorije,i to Tematski filmovi i Otvorena kategorija. Prosudbeni žiri, u sastavu Branko Ištvančić, redatelj – predsjednik, Irena Škorić,redateljica, i Siniša Franjić, filmofil, prema propozicijama u svakoj je od kategorija nagradio po dva filma tako da je prvi filmnagrađen Prvom nagradom, a drugi diplomom. Ovdje kao zanimljivost valja istaknuti da je članica žirija Irena Škorić u vremenuuhodavanja Gastro film festa sudjelovala na njemu kao natjecateljica te bila nagrađivana za svoje filmove, i, eto, 2010. godinesudjelovala je u radu žirija.U prvoj kategoriji, prikazani su sljedeći filmovi: “Svinjokolja” Stjepana Oreškovića, Videodružina BezVizije, Slavonski Brod;“Kokice” Ljube Markovića, Kino klub I. osnovne škole, Bjelovar; “Peku čiče rakiju” Vinka Milinkovića, Video klub “Mursa”, Osijek;“Naš kruh” Luke Klapana, FFVAL, Luka; “Pb i peka” Mladena Damjanovića, Video družina BezVizije, Slavonski Brod; “Fešta odraki” Željka Radivoja, KK Zagreb, HFS, Zagreb; “Čvarak party” Dežea Kučere, FKK “Baranja film”, Beli Manastir i “Krstitke Vione”Nade Varšave, Foto kino klub “Đakovo”, Đakovo.U drugoj kategoriji, prikazani su sljedeći filmovi: “Eksplozija” Mladena Božića, FFVAL, Luka; “Mladi i izlasci” Marka Kolića iDavida Becskeija, Filmska družina PKCM u RH, Osijek; “Ribič Joško”, Škola animacije “Lukas”, Sesvete; “Jaje” Tomislava Dušanića,Video klub “Mursa”, Osijek; “Gozba” Dušana Rudeža, Video klub “Mursa”, Osijek; “Kako oguliti naranču” polaznika filmskog tečaja,Video klub “Mursa”, Osijek i “Nije Newton nego... “ Frana Radića i Stjepana Matića, Video klub “Mursa”, Osijek.U prvoj kategoriji Prvom nagradom nagrađen je film “Fešta od raki” Željka Radivoja, a diplomom film “Čvarak party” DežeaKučere.U drugoj kategoriji Prvom nagradom nagrađen je film “Gozba” Dušana Rudeža, a diplomom “Ribič Joško” Škole animacije“Lukas”.Ovogodišnji Gastro film fest organizirali su Video klub “Mursa” Osijek i Turistička zajednica grada Osijeka, a pokrovitelj je bioGrad Osijek. Funkciju direktora festivala obavljao je Branko Hrpka, a funkciju tehničkog direktora Aleksandar Muharemović.Siniša FranjićTehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.41


Zrakoplovno modelarstvoRadionica zrakoplovnog modelarstvaPosljednje upute mentora prije početka natjecanjaIskoristivši sam kraj zimskih praznika Društvo pedagogatehničke kulture Beli Manastir u suradnji s AeroklubomOsijek 12., 13. i 17. siječnja organiziralo je radionicuiz zrakoplovnog modelarstva klase F1N-150 za učenikeosnovne škole iz Jagodnjaka. Zanimanje za radionicu biloje veliko, ali je zbog ograničenih mogućnosti i raspoloživogmaterijala radionicu pohađalo svega deset učenika koji supod stručnim vodstvom Zlatka Mikulića, nastavnika tehničkekulture u OŠ Jagodnjak, izrađivali svoje modele. Nakonuspješne izrade zrakoplova uslijedilo je isprobavanjemodela. Radionica i isprobavanje modela ujedno su bili ipriprema za međunarodno natjecanje zrakoplovnih modelaraIndor open koje je 22. siječnja održano u Čemincu uBaranji.J. F.Međunarodno natjecanje u Čemincušportskoj dvorani Osnovne škole Čeminac 22. siječnjaU 2011. održano je prvo međunarodno natjecanje i četvrtiIndor open Čeminac, natjecanje zrakoplovnih modelarau kategorijama F1N-150 i F1N – dvoranski modeli. Na tomnatjecanju koje je organizirao Aero klub Osijek u suradnji sCTK Čeminac i Osnovnom školom Čeminac sudjelovalo je75 natjecatelja iz Hrvatske i Srbije.Zanimljivo je bilo da je najmlađi natjecatelj imao svegapet, a najstariji šezdeset godina. Mlađi natjecatelji uglavnomsu došli iz 13 osnovnih škola Osječko-baranjskežupanije koji su pod pokroviteljstvom AK Osijek pohađalizimsku školu zrakoplovnog modelarstva u Domu tehnike uOsijeku i prostorijama AK Osijek, ali je bilo djece, sudionikanatjecanja, iz Požeško-slavonske i Vukovarsko-srijemskežupanije.Uz brojne goste i uzvanike natjecanju su prisustvovali iDragan Milec, dopredsjednik Hrvatske zajednice tehničkekulture, i Damir Rešetar, načelnik općine Čeminac, koji sunatjecanje proglasili otvorenim.Nakon natjecanja, koje je potrajalo do kasnih popodnevnihsati najuspješnijima je podijeljeno 18 medalja.Kategorija F1N – 150 ukupni plasman: 1. Marijan Balaško,MAK Trešnjevka – Zagreb, 2. Damir Kosir, MK Zaprešić– Zaprešić, 3. Ivan Herman, MAK Trešnjevka – Zagreb.F1N – 150 juniori: 1. Marijan Balaško, MAK Trešnjevka –Zagreb, 2. Dominik Pacanović, CTK Čeminac – Čeminac, 3.Marin Ivanković, AK Osijek – Osijek.F1N – 150 osnovne škole: Marin Ivanković, AK Osijek –Osijek, 2. Bartol Cik, AK Osijek – Osijek, 3. Alen Tucman,MK Zaprešić – Zaprešić.Kategorija F1N ukupni plasman: 1. Damir Kosir, MKZaprešić – Zaprešić, 2. Marijan Balaško, MAK Trešnjevka –Zagreb, 3. Ivan Herman, MAK Trešnjevka – Zagreb.F1N juniori: 1. Marijan Balaško, MAK Trešnjevka –Zagreb, 2. Franjo Masnjak, CTK Zaprešić – Zaprešić, 3.Domink Pacanović, CTK Čeminac – Čeminac.F1N osnovne škole: Alen Tucman, CTK Zaprešić – Zaprešić,2. Marin Ivanković, AK Osijek – Osijek, 3. Marko Čiček,OŠ Čeminac – Čeminac.Antun ŠIKIĆModeli se mogu lansirati i pomoću praćke42 Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.


Zajednica tehničke kulture grada Varaždina30 godina SlogeZa vrijeme rada u klupskim prostorijamaČlanovi CB-kluba Sloga VaraždinNa redovnoj godišnjoj Skupštini (26. veljače 2011.)Radioamaterska udruga “Sloga” Varaždin obilježila je30. godišnjicu djelovanja. Uz nazočnost pedesetak članovai desetak gostiju najzaslužnijim članovima dodijeljenasu priznanja, a zahvalnice za dugogodišnju suradnju drugimklubovima i zajednicama. Na početku redovnog dijelaskupštine predsjednik udruge Miljenko Sraga pozdravioje prisutne članove i goste prijateljskih CB radioklubova,CBRK “Dubrava” Zagreb, CBRK “Donat” Zadar i CBRK“Međimurje” iz Čakovca. Potom je podnesen izvještaj oradu, financijski izvještaj i izvještaj Nadzornog odbora za2010. godinu. Predložen je i plan rada i financijski plan za2011. godinu.Poseban dio skupštine bio je obilježavanje 30. obljetnicepostojanja udruge, kada su podijeljene zahvalnice i priznanja.Prije same podjele, minutom šutnje odana je počastsvim preminulim članovima koji su bili, među mnogima,zaslužni za razvoj kluba. Na skupštini je o 30 godina radagovorio jedan od najdugovječnijih članova i bivši višegodišnjipredsjednik kluba Branko Mihalić.Sve je počelo 1981. godine kada je desetak radioamateracivilnog banda iz Varaždina i okolice pristupilo Radio klubuVaraždin i osnovalo CB-sekciju “Sloga”. Do 1986. godinesekcija se povećala na oko 200 članova, te se ukazala potrebaza osnivanjem vlastitog kluba, što se dogodilo 1987. kadje formiran CB-klub “SLOGA” Varaždin. Od tada počinje iuspješan rad, pogotovo jer se te godine klub seli u vlastiteprostorije u Augusta Cesarca 10 u Varaždinu, gdje se idanas nalazi. Tadašnji članovi sami su u nekoliko godinapredanim radom uredili derutne prostore uz mnoge donacijetvrtki i pojedinaca. U tom periodu klub ima i svoju CBsekcijuu Lendavi u Sloveniji.U toku Domovinskog rata od 1991. do početka 1994.godine, klub je bio u stanju mirovanja, ali su mnogi članovibili aktivni sudionici rata, kako u Varaždinu, tako i namnogim bojišnicama diljem Hrvatske, naravno većinom uradiovezama.Početkom 1994. godine ponovno se intenziviraju aktivnostiuz preregistraciju u CB Radio klub “Sloga”. Kao iu godinama prije rata, tako i u daljnjem periodu članovikluba prisutni su s radiovezama na mnogim sportskim,kulturnim i humanitarnim manifestacijama u Varaždinu išire. Pojavom interneta, mobitela i drugih tehnologija, klubse morao opet prilagoditi, pa je 2004. godine promijenionaziv u CB Radio NET klub “Sloga”. Počinje i informatičkoopremanje prostorija, nabavka nove radijske i drugeopreme, pripreme za vlastitu Wi-Fi mrežu. Od početka90-ih godina mnogi CB-aši položili su i radioamaterskeispite, tako da je oko 70% članova koji su i radioamaterizaključilo, da bi se mogla registrirati i samostalna Radioamaterskaudruga “Sloga” Varaždin što je i realizirano2008. godine, čime je postala i aktivna članica HRS-a. Odte godine počinju i mnogi uspjesi i priznanja, osvojena 1.mjesta, kako pojedinaca, tako i udruge na radioamaterskimfrekvencijama i natjecanjima.Radioamaterska udruga “Sloga” od početaka svog postojanjabila je uvijek, preko svojih predstavnika, aktivna ubivšoj Narodnoj tehnici, te u današnjim zajednicama tehničkekulture grada Varaždina i Varaždinske županije. Kaonjihova članica, dobiva i određena financijska sredstva zarad, koja su nažalost u današnje vrijeme sve manja. Klub jebio i dugogodišnji član i jedan od osnivača Hrvatskog savezaCB radioklubova (HSCB), pa je imao u jednom mandatui predsjednika HSCB-a. No, nažalost, zbog određenih nesuglasicadanas više nije aktivan u tom Savezu.U 30 godina uspješnog rada nismo spomenuli i mnoganatjecanja koja je organizirao klub, kao i mnoga veseladruženja na CB-susretima, sportska natjecanja s drugimklubovima itd. Izdane su i razne QSL-karte kluba, diplome,bilteni i drugo. U više navrata prostorije kluba trebalo jeponovno adaptirati s obzirom na starost zgrade, i naravnoopet vlastitim snagama, ali to je SLOGA, kako stoji i unazivu udruge. Hrvatski radioamaterski savez odobrio jeposeban pozivni znak za 2011. godinu, 9A30CB, pod kojimće se održavati natjecanja u ovoj godini.Zahvalnice za dugogodišnju prijateljsku suradnju dobilisu CBRK “Bjelovar” Bjelovar, CBRK “Dubrava” Zagreb,CBRK “Križ” Križ, CBRK “Međimurje” Čakovec, CBRK“Zadar” Zadar, CB klub “Selnica” Selnica ob Dravi iz Slovenijei zajednice tehničke kulture grada Varaždina i Varaždinskežupanije.Priznanja za dugogodišnji rad i razvoj kluba dobili suBranko Mihalić, Mario Cikron, Stjepan Cestar, Rajko Crnčić,Zoran Čanić, Srečko Erhard, Ivo Gužvinec, Valent Zorko,Zlatica Zorko, Miljenko Sraga i, posmrtno, Slobodan Pernek.Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.43


Održana skupština Radio kluba VaraždinMnogo posla u 2010. godiniDetalj sa SkupštineRadio klub Varaždin spada u red najboljih klubova tevrste u Hrvatskoj, a dobrim dijelom i na europskoj isvjetskoj razini. Takav dojam mogao se dobiti na izvještajno-izbornojskupštini koja je održana prošlog četvrtka.Izabrani su novi organi upravljanja, a novi je predsjednikTomislav Jarmić.Prema riječima dosadašnjeg predsjednika VladimiraSvržnjaka u 2010. godini najviše se radilo na domaćimi stranim natjecanjima, uređenju nove lokacije za rad, napreseljenju i održavanju opreme, programima zaštite i spašavanja,a nije se zaboravio ni rad s mladima.Radio klub Varaždin ukupno broji 70 članova koji svojeaktivnosti provode kroz nekoliko sekcija kluba. Najaktivnijasekcija kluba je Natjecateljska sekcija, koja svojimrezultatima u natjecanjima u posljednjih desetak godinazauzima mjesto pri samom vrhu u Europi i svijetu. Pozivnaoznaka 9A7A poznata je na svim kontinentima. Tradicionalnosudjeluje u najjačim svjetskim natjecanjima kaošto su World wide contest, WPX contest, ARRL contesti sličnima u kojima sudjeluje i do nekoliko tisuća radioamateraširom svijeta. Isto tako klub sudjeluje u domaćimnatjecanjima i zauzima vodeća mjesta. U WPX contestuu CW dijelu članovi kluba koristili su specijalnu pozivnuoznaku 9A800VZ te osvojili prvo mjesto u Europi. Isto takou otvorenom prvenstvu Rusije ekipa je zauzela drugo mjestou svijetu. Članovi kluba radili su u ARRL contestu te seplasirali među prvih deset u svijetu. Isto tako Radio klubVaraždin već šestu godinu zaredom odnosi prvo mjesto uotvorenom prvenstvu Hrvatske telegrafijom –popularnom9ACW contestu što do sada nije nikome pošlo za rukom.Članovi kluba radili su još u mnogim domaćim natjecanjimakao što su Hrvatski radioamaterski kup, Kup Jadrana,na kojima su ostvarili izvrsne rezultate.Zbog uvođenja investitora u posjed, klub je morao napustiti,odnosno preseliti lokaciju u Brezju, koju je koristioviše od 20 godina, na novu lokaciju Vinokoščak, što je reguliranosporazumom s Gradom Varaždinom. Taj zahtjevanposao uspješno su obavili članovi kluba. Bilo je potrebnopreseliti nekoliko stupova viših od 20 m te demontiratikompletan antenski sustav i opremu te je postaviti nanovoj lokaciji. Valja napomenuti da je nova lokacija bilaoranica bez struje ili bilo kakve infrastrukture, te je opremanjeizvršeno u fazama. Do kraja 2010. godine instaliranisu impresivni antenski sustavi, te se aktivnost u natjecateljskomdijelu ponovno zahuktala. I inače članovi klubaposebnu pažnju posvećuju održavanju i izradi novih antenskihsustava kako bi i dalje postizali dobre rezultate.Radio klub Varaždin sudionik je amaterske radiomrežeza krizne situacije nanacionalnoj i županijskojrazini te za tu svrhuposjeduje tehnikui ima obučeno članstvo.Redovito sudjelujeu svim vježbamaHRS-a s DUZS-om.Isto tako surađuje sažupanijskim centromDUZS-a te je izradiopregled tehnike i ljudstvakojom raspolažeu eventualnim kriznimsituacijama.Novi predsjednikTomislav Jarmić44Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.


Zajednica tehničke kulture grada VaraždinaKako zaštititi podatke na računalu?Udruga za informatiku Varaždinske županije, Udruga zapromicanje informacijskog društva i otvorenih sustavate stručna vijeća nastavnika informatike/računalstvaMeđimurske i Varaždinske županije organizirali su stručnopredavanje i radionicu, koje je održao Mladen Kuzminskimag. inf. 14. prosinca 2010. godine u Prvoj gimnaziji Varaždinu prostorijama Centra izvrsnosti.Tema predavanja je bila “Zaštita podataka na računalu”:zaštita od gubitka podataka i zaštita od neovlaštenog pristupa.U okviru kratke radionice odrađena je zaštita diskaili USB-sticka enkripcijom. Predavanje su putem Live Meetingapratili i nastavnici stručnog vijeća Karlovačke i Ličkosenjskežupanije.Za tako interesantnu i aktualnu temu uz izvrsnog predavačanisu bila dovoljna 2 predviđena sata, a prepuna učionicanajbolje pokazuje interes za ovu temu.Udruga za informatiku i udruga UZIS planiraju tijekom2011. godine organizirati jednom mjesečno predavanja izračunarstva i informatike.Teodor Abramić19 novih radioamateraOd nedavno je Radioamaterska udruga “Sloga” bogatijaza 19 novih članova. Upravo ih je toliko nakon organiziranogi provedenog tečaja položilo radioamaterski ispit za“P” klasu. Time je broj članova ove udruge tehničke kulturepovećan na 80. Među novim radioamaterima zastupljenesu sve generacije, od 19 do najstarijeg koji ima 65 godina,Mladi i baštinaBojana Brnica, (fotografija iz arhiva ZTK Valpovo)a među njima su i tri radioamaterke. U udruzi se nadajuda će uspješno krenuti u “ham vode”, te da će pronaći svojinteres u aktivnostima unutar kluba, gdje pored UKV, KV,CB i konstruktorske sekcije te WI-FI klupske mreže kojapokriva cijeli grad, postoji i dobra informatička oprema.D. LabašGaleriji MeđunarodneU organizacije fotografskeumjetnosti FIAP u Parizuod 25. studenoga 2010. do25. siječnja 2011. održana jeizložba fotografija Hrvatskogfotosaveza pod nazivom “Mladii baština”. Među 46 fotografija,formata 40x50 cm, bile sui četiri fotografije mladih članovaFoto kluba Varaždin, i toJelene Hajduk, Dunje Posavec,Ivana Pozdera i Matije Županića.To je još jedan veliki uspjehmladih, i ne samo mladih,fotografa varaždinskog kluba.Izložene fotografije nastale sukao rezultat radionica koje usuradnji s klubovima provodiHrvatski fotosavez kao članMeđunarodne organizacijefotografske umjetnosti FIAP,koja udružuje fotografskesaveze iz 74 zemlje svijeta.Drago LabašTehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.45


Zajednica tehničke kulture Vukovarsko-srijemske županijeSjednica Izvršnog odboraNa prvoj sjednici Izvršnog odbora ZTK Vukovarsko-srijemskežupanije koja je održana 21. siječnja, koju jevodio predsjednik, prof. dr. sc. Mate Vujčić, bilo je govorao Planu i programu rada za 2011. godinu. Tom prigodompredložene su sljedeće aktivnosti: obrazovanje i osposobljavanje,smotre, susreti i natjecanja, međunarodnasuradnja, istraživačko-razvojni stručni rad, nabavka i održavanjeopreme, održavanje objekta, promicanje tehnološkihinovacija, izvannastavne i izvanškolske djelatnosti centraza tehničku kulturu te aktivnosti izvaninstitucionalnetehničke kulture, itd., nabrojene su programske aktivnosti,programi pojedinih projekata, izravni korisnici i terminskiplanovi, pripreme i realizacije. Nabrojeni su svi klubovi,udruge i društva Zajednice (17 članica), kao i detaljno specificirantroškovnik svih programa tako da su u prijedlogufinancijske konstrukcije tražena sredstva potrebna za radžupanijske Zajednice tehničke kulture i njezinih klubova za2011. godinu: 993.780,00 kuna.O ovogodišnjim danima tehničke kulture za dan gradaVinkovaca govorio je predsjednik Zajednice prof. dr. sc.Mate Vujčić. Predviđen je dolazak sudionika iz cijele Hrvatske,postavljanje izložbi, održavanje svih natjecanja, prezentacijarobotike, filmsko i video stvaralaštvo iz tehničkogstvaralaštva, aktivnosti vezane uz vodu i zrak te postavljanjeizložbe radova, tako da bi se u Vinkovcima predstavilatehnička kultura cijele Lijepe Naše, a što bi ujedno bilageneralna proba za državno natjecanje iz tehničkog stvaralaštvaRepublike Hrvatske koje bi u Vinkovcima trebalo bitiodržano 2012. godine.O svjetskom kupu raketnog modelarstva u organizacijiZajednice tehničke kulture Vukovarsko-srijemske županijei “glavnog krivca” Aerokluba Fenix iz Cerića, govorio jementor kluba Darko Krajinović. Klub je na temelju rezultatakoje je postigao na Svjetskom prvenstvu, kao dio reprezentacijei kao najbolji klub u Hrvatskoj što se tiče raketnogmodelarstva po FAI kategoriji, dobio domaćinstvosvjetskog kupa, a što je prvi put u Republici Hrvatskoj odnjezine suverenosti. Klub je dobio obećanja za materijalnotehničkui organizacijsku pomoć kluba Sirmium iz SremskeMitrovice, koji je bio organizator svjetskog i europskogprvenstva prošle godine. Već je animirao 25 zemalja zaovo natjecanje od čega je do sada potvrdu za sudjelovanjeposlalo 15-ak zemalja. Pripreme su počele i datum je tempirantjedan dana prije Vinkovačkih jeseni (9. - 11. rujna2011.) kako bi posjetitelji mogli vidjeti i nešto od te manifestacije.Ujedno bi bilo održano i državno natjecanje.Na kraju sjednice, tajnik Zajednice Ante Gale, prof. uručioje odličja zaslužnim pojedincima za dugogodišnji rad isuradnju: Zvonimiru Tanockom, Gordanu Paniću i AntunuSmajiću, članovima Fotokluba Vinkovci te Željku Dražiću-Karaliću, predsjedniku Radiokluba Vinkovci. Tanocki jepodsjetio kako su on i braća Gordan i Brnko Panić 1980.godine osnovali Fotoklub Vinkovci, a zajedno s RadioklubomVinkovci, čiji je predsjednik bio Stjepan Kozina i Strukovnimudruženjem šumara sjekača, čiji je predsjednikbio Ivan Matošević, po ugledu na Osijek osnovali tadašnjuNarodnu tehniku, a potom im se pridružilo Društvo pedagogatehničke kulture čiji je predsjednik bio Ante Gale, teRadio klub iz Starih Mikanovaca koji je vodio Vinko Gašparović.Prvi predsjednik Zajednice bio je Stanko Bubalo, aprvi tajnik Ivan Lukac. Nakon više od 30 godina rada zajednicaje okupila preko tisuću i dvjesto članova, ima vlastiteprostorije, bavi se brojnim aktivnostima i postiže zapaženerezultate. Prisjetivši se početka i prvih prostorija u ratuuništenom Domu omladine, Ante Gale je spomenuo kakoće uskoro početi aktivnosti na pripremi monografije Zajednicetehničke kulture Vukovarsko-srijemske županije.SMAJIĆ“Vinkovački list”, 28. siječnja 2011., str. 6.Filmska radionica za učenike i učiteljeu VinkovcimaPosebnost je projekta OKO KAMERE da je namijenjenučiteljima i učenicima osnovnih škola, koje o osnovamabavljenja filmom i pokretanja školskih filmskih skupinaeduciraju kolege učitelji odnosno vršnjaci iz školskih klupa.Projekt je utemeljen na dugogodišnjem uspješnom djelovanjuškolske filmske skupine zagrebačke Osnovne školeRudeš, odnedavno i s udrugom Hodači po žici, s voditeljicamaMirjanom Jukić, profesoricom hrvatskog jezika i KaticomŠarić, socijalnom pedagoginjom. Kroz Školu medijskekulture Dr. Ante Peterlić Hrvatskog filmskog saveza, čije suredovite i višegodišnje polaznice, i druge oblike dodatnogobrazovanja, voditeljice su prošle više od 1000 sati medijske,posebno filmske edukacije, od 2003. godine do danassa svojim učenicima snimile više od dvadeset, uglavnomdokumentarnih filmova koji su dobili brojne nagrade nadomaćim i stranim revijama i festivalima, bile dio voditeljskogtima filmskih radionica u Motovunu, odnosno projektaŠkola u kinu, radile i kao voditeljice filmskih radionicau Kraljevici, a vrlo uspješno djelovale i kao voditeljice višeBanijskih filmskih radionica u Sjeverovcu te Kordunskefilmske radionice u Gvozdu, koje su u konačnici rezultiralepokretanjem većeg broja školskih filmskih skupina u banijskimi kordunskim osnovnim školama, snimanjem njihovihfilmova i osvajanjem nagrada na domaćim filmskim smotrama.46 Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.


Zajednica tehničke kulture Vukovarsko-srijemske županijePraktični rad za vrijeme projekta "Okom kamere"Cilj je svih ovih radionica bio osvijestiti potrebu medijskogeduciranja učitelja i učenika te tako razvijati vještinei sposobnosti razumijevanja, stvaranja i komuniciranja filmom.Nova je radionica u nizu održana u Vinkovcima, a na njojsu Gabrijela Bićanić, profesorica biologije i kemije u Osnovnojškoli Ivana Gorana Kovačića, Vinkovci i njen kolegaiz iste škole Saša Egić, profesor PTO, učitelj informatike ivoditelj GLOBE programa, Katarina Cindrić, profesoricahrvatskog jezika u Osnovnoj školi Stjepana Cvrkovića, StariMikanovci, Mirela Klarić, profesorica hrvatskog jezikau Osnovnoj školi Ivana Mažuranića, Vinkovci, Luka Novaković,profesor fizike i tehničke kulture s informatikom uOsnovnoj školi Antuna Gustava Matoša, Vinkovci i kolegicaiz iste škole Gracijela Vukić, profesorica hrvatskog jezikai književnosti te Anto Vidović, ravnatelj Osnovne školeNikole Tesle, Mirkovci, okupljeni na stanu Sopot, u dvadana intenzivna rada naučili osnove bavljenja filmskim ivideostvaralaštvom te principe pokretanja i vođenja školskihfilmskih skupina. Iako su neki od njih priznali da su naradionicu pristigli s malim očekivanjima, zbog samoprocjenevlastitih mogućnosti i entuzijazma, a neki i zbog strahaod rada koji im se činio nemogućim u vlastitim sredinama,baš svi su s radionice otišli s najavom skorog pokretanjasvojih školskih filmskih skupina i željom za nastavkomsuradnje.Sa zanimanjem su primili i obavijest o mogućnostimaupisa na ovogodišnju Školu medijske kulture Dr. AntePeterlić, a neki ambiciozno najavili i prijavljivanje prvihučeničkih filmova na ovogodišnju Reviju hrvatskog filmskogi videostvaralaštva djece u Varaždinu.Polaznici su zajedno snimili i montirali portretni dokumentarnifilm DORF (“dolazak odlazak ravnatelja filmaša”)o kolegi Anti Vidoviću i pogledali malu retrospektivurudeških filmova, a s velikim očekivanjima nadaju seponovnom susretu na drugom dijelu radionice, s učenicimasvojih škola i njihovim vršnjacima iz Rudeša, koji će sedogoditi za mjesec dana, u sklopu Sajma zdravlja u Vinkovcima,na kojem će biti prikazan i odabir dječjih filmova sasusreta Dječje filmsko i videostvaralaštvo u funkciji javnogazdravstva.Radionica je organizirana i provedena u suradnji s petimfestivalom dokumentarnog rock filma i prvim festivalomfilmskog i videostvaralaštva djece i mladih DORF-EDIT ‘11,koji je, u suradnji s Hrvatskim filmskim savezom, od 10. do13. ožujka održan u Vinkovcima.Duško PopovićTehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.47


Zajednica tehničke kulture Brodsko-posavske županijeRadni sastanak s predstavnicima županijestruka te proizvođači opreme, zaštitnih sredstava, sjemenskei druge robe koju u proizvodnji koriste mali, srednji iveliki robni proizvođači. Osim sajamskog i izložbenog dijelau dva dana manifestacije održani su i stručni skupovi i predavanjau novogradiškom Domu kulture.U manifestaciji su sudjelovali i Učenička zadruga Poljoprivredneškole A. M. Reljakovića iz Slavonskog Broda, Učeničkazadruga Osnovne škole Gaj iz Nove Gradiške te Industrijsko-obrtničkaškola iz Nove Gradiške.Dan civilne zaštite – središnja proslava u BroduČelnici HZTK-e, prof. dr. sc. Ante Markotić, predsjednik i MarijaDujmović, glavna tajnica s predstavnicima Brodsko-posavskežupanijeNa inicijativu mr. sc. Ante Nikolaša, predsjednika Zajednicetehničke kulture Brodsko-posavske županije početkomveljače u Velikoj vijećnici županijske uprave održan jeradni sastanak na kojem je predstavljen tijek provedbe projektaizložbe i ocjene završnih radova tehničkih i obrtničkihškola u području strojarstva i elektrotehnike sa stajalištainovativnosti i korisnosti, a koja će se održati u SlavonskomBrodu.Na sastanku kojem su osim čelnika Zajednice nazočili iprof. dr. sc. Ante Markotić, predsjednik, i Marija Dujmović,glavna tajnica Hrvatske zajednice tehničke kulture, bilo jeriječi i o osnivanju Zaklade za promicanje tehničke kultureBrodsko-posavske županije. Kako je rečeno, Zajednica imaveliku ulogu u ocjenjivanju operacionalizacije procesa te usebi uključuje znanje i radne navike, opću znanstvenu i tehnološkuosnovu rada, poznavanje osnovnih načela na kojimase zasniva djelovanje i iskorištavanje tehnologije u svakodnevnomživotu čovjeka, kao i oblikovan kritičko-stvaralačkiodnos prema znanosti, tehnologiji i njihovoj primjeni. Sve tomože zahvaliti brojnim udrugama s područja tehničke kulturekoje oko sebe okuplja.Potkrijepio je to stajalište i prof. dr. sc. Ante Markotić, ilustrirajućikonkretnim podacima o osvojenim brojnim medaljamai međunarodnim priznanjima, naročito u informaticii inovatorstvu, usprkos marginalizaciji tehničkog odgoja unašem obrazovnom sustavu.Brodsko-posavska županija će nastaviti, obećali su zamjenicižupana Davor Vlaović i Ružica Vidaković te pročelnikVladimir Štefanek, koji su također nazočili sastanku, kao i dosada podržavati sve projekte Zajednice, pa tako i inicijativuo osnivanju Zaklade za promicanje tehničke kulture u čemuvide prikupljanje dodatnih sredstava za financiranje razvojatehničke kulture u svojoj županiji.Na središnjoj svečanosti obilježavanja Dana civilne zaštiteu Slavonskom Brodu, Državna uprava za zaštitu i spašavanjepredala je godišnje nagrade za postignuća u akcijama zaštitei spašavanja u kriznim situacijama tijekom prošle godine.Za svečanost obilježavanja dana civilne zaštite na Korzu uSlavonskom Brodu bila je priređena izložba uređaja i opreme,a sudjelovale su udruge Klub podvodnih aktivnosti Marsonia,Radioamaterska udruga Jelas, CBRK Marsonia, AeroklubBrod te članovi iz Radiokluba Slavča iz Nove Gradiške.U središtu grada na rijeci Savi održana je pokazna vježba“Slavonski Brod 2011.” u kojoj su sudjelovali vatrogasci,zdravstveni djelatnici, policajci i članovi Kluba podvodnihaktivnosti Marsonia, kao i drugi pripadnici civilne zaštitekoji su u vježbi pokazali kako djelovati u slučaju nekontroliranogistjecanja nafte iz rafinerije u susjednom BosanskomBrodu.M. D.Detalj s pokazne vježbe "Slavonski Brod 2011."Izložba uređaja iopreme na KorzuPoljoprivredno-poduzetničke ideje 2011.Već tradicionalno u Novoj Gradišci održana je manifestacijaPoljoprivredno-poduzetničke ideje 2011. na kojoj su se,kao i proteklih godina, okupili poljoprivredni proizvođači i48Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.


Zajednica tehničke kulture grada KutineSuradnja s udrugama u graduUdruge koje djeluju u sklopu Zajednice tehničke kultureu Kutini okupljaju mnogo mladih članova iz Kutine pai šire okolice. Ta djeca i mladi učlanjeni su u još neke udrugekoje nisu u sklopu ZTK Kutina. Jedna takva od aktivnijihu gradu su kutinski izviđači koji su nedavno proslavilipedeset godina aktivnog rada. Vodstvo Odreda izviđača“Betlehem” već nekoliko godina priređuje susret svojih članovasa Zajednicom tehničke kulture kroz udruge i njihoveaktivnosti. Tu se najviše iskazao Radio klub Kutina koji jei prvi kao partner u jednoj ljetnoj radionici okupio mladeizviđače i prikazao im svoj rad kroz edukaciju i praktičnirad. Pronašli su zajednički jezik u orijentaciji pa i u kontaktimaputem radiovalova s izviđačima iz cijelog svijeta.U današnje vrijeme modernih tehnologija velika je mogućnostkontaktirati širom svijeta sve veći broj ljudi i prijatelja,koje stječemo kroz te kontakte. Jednu takvu akciju popratilismo svojom prisutnošću i uvjerili se u veliku aktivnostizviđača širom svijeta u akciji JOTI - Jamboree na internetu.Na ovogodišnjoj JOTI u prostorijama informatičkog klubaBIT sudjelovalo je šest članova izviđačke patrole TNT.Preko IRC programa uspostavljeni su kontakti s izviđačimaiz cijelog svijeta. Cilj je bio sakupiti što više JID-ova i timepopunjavati bingo karticu. Naša ekipa bila je veoma vrijednau tome, a naročito su se istakli Mario Miljan i RomanoJagatić koji su bili aktivni i preko noći. Na službenimstranicama JOTA-JOTI na baneru je prikazana fotografijaRokyja i Marija snimljena prošle godine, izjavio nam jevoditelj radionice Ivan Mikulić Pipin. Nakon uspješno provedeneakcije dogovoreno je da se za izviđače organiziraradionica u sklopu kluba BIT. Na radionicama se jednomtjedno okupljaju djeca od osam do trinaest godina. Zamišljenoje prvenstveno odvojiti djecu od igrica i predočiti imedukacijsko korištenje računala i interneta te ih upoznatis raznim programima koji se koriste na raznim natjecanjimamladih informatičara. Ta je radionica zaživjela početkomprosinca 2010. godine i nastavlja s radom do kraja oveškolske godine. Voditelj radionice je Ivan Mikulić Pipin uzpomoć Karla Dautovića, izviđača koji je do sada više putaosvajao visoka mjesta u natjecanju učenika u informatici.Ove aktivnosti dokazuju da se mladi i djeca mogu družitii učiti na razne načine i u raznim okruženjima. Zajednicatehničke kulture u Kutini stoji na raspolaganju, kao i njeneudruge, svima koji se žele baviti nekom vrstom tehničkeedukacije ili aktivnosti. Naravno, iza nas stoji naš grad kojije prije nekoliko godina proglašen Gradom - prijateljemdjece.Ove, 2011. godine bit će svečano u ZTK Kutina, jer već supočele pripreme za proslavu četrdesetogodišnjeg neprekidnograda s djecom i mladima o čemu malo više idući put.Zdenko BOGADIZajednica tehničke kulture Krapinsko-zagorske županijeDenis Vincek i dalje na čelu ZajedniceNa izbornoj Skupštini Zajednice tehničke kulture Krapinsko-zagorskežupanije, što je održana u kabinetu zatehničku kulturu OŠ Janka Leskovara u Pregradi, za predsjednikaje za razdoblje od 2011. do 2015. ponovno izabranDenis Vincek (Radioklub “August Cesarec” Pregrada).Dopredsjednik Zajednice i dalje će biti Darko Potočki (Klubpadobranskog jedrenja “Jastreb” Radoboj).Radno predsjedništvo: Goran Glas, Denis Vincek i Darko PotočkiU Izvršni odbor izabrani su Davor Antolić (Klub mladihtehničara Krapinsko-zagorske županije), Zdravko Bedeniković(Bežična računalna mreža WirelessSOPOT), MilanBunčić (Filmski video klub Pregrada), Goran Glas (Bežičnaračunalna mreža Pregrada Wireless) i Alen Gorup (Udrugamodelara ZA-MOD Krapina). U Nadzorni odbor izabrani suSiniša Horvat (Zrakoplovni klub “Ikarus” Pregrada), ZvonkoKoprivnjak (Društvo pedagoga tehničke kulture Krapinsko-zagorskežupanije) i Bojan Šenjug (Zagorski aeroklubZabok).U Sudu časti u sljedećem mandatnom razdoblju bit ćeIvan Franjčec (Oldtimer klub Zabok), Miljenko Hmelina(Krapinski informatički klub KRIK) i Krešimir Kovarik(Radioklub grada Zaboka).Na Skupštini je bilo 14 od 17 zastupnika redovitih članicaZajednice tehničke kulture Krapinsko-zagorske županijei sve su odluke donesene jednoglasno.Poslije Skupštine odmah je zasjedao novi Izvršni odborkoji je ponovno izabrao Alena Gorupa za tajnika Zajednicetehničke kulture Krapinsko-zagorske županije. Predstavnikomu Skupštini Hrvatske zajednice tehničke kulture imenovanje za razdoblje od sljedeće četiri godine Denis Vincek,a njegov je zamjenik Zvonko Koprivnjak.Ana VINCEKTehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.49


Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županijeIz DubrovnikaStradun prilikom održavanja manifestacije "Inovacije i mladi u službi grada"Inovacije i mladi u službi gradaZajednice tehničke kulture Dubrovnika i Dubrovačkoneretvanskežupanije još su 11. prosinca 2010. organiziralepredstavljanje pod nazivom "Inovacije i mladi u službigrada" s ciljem popularizacije tehničke kulture među mladimai skretanja pažnje javnosti prema pravim vrijednostimanašeg društva.Nositelji organizacije bili su Društvo pedagoga tehničkekulture Dubrovačko-neretvanske županije pod vodstvomJelene Vlahović i udruge inovatora te županije koju vodiPero Bratoš. Grad Dubrovnik dao je značajan doprinosustupanjem prostora za održavanje predstavljanja na Stradunu,u staroj povijesnoj jezgri Dubrovnika, a pokroviteljmanifestacije tvrtka Ducati d. o. o. iz Ludbrega izložila je triinovativna proizvoda, a brojni posjetitelji mogli su napravitiprobnu vožnju po Stradunu električnim mopedom, naopće veselje najmlađih posjetitelja.U sklopu manifestacije nastupila su i djeca iz robotičarskesekcije OŠ Cavtat i Gruda, a njih dvadesetak pokazaloje svoje znanje i svojim robotićima izazvalo pažnju mnogobrojnihprolaznika.Robotička alkaI škole iz najjužnije hrvatske županije uključile su se uprojekt Hrvatskog društva za robotiku pa je tako u suradnjisa Zajednicom tehničke kulture Dubrovačko-neretvanskežupanije početkom siječnja ove godine održana Robotičkaalka – juniori 2011. – RAJ 2011. Na natjecanju su sudjelovaleekipe iz osnovnih škola Lapad, Ivana Gundulića, MarinaDržića, Mokošica, Cavtat i područne škole Čilipi, Gruda iŽupa Dubrovačka.Natjecanje je bilo javno, ispred Kneževa dvora, a nakonpripetavanja pobijedila je ekipa OŠ Cavtat, a osim učenika igrađani su se mogli okušati u gađanju "u sridu alke" u čemuje najbolji bio Goran Bokšić iz Čilipa.I za kraj jedna zanimljivost iz povijesti Dubrovnika. Naime,prva alkarska natjecanja održana su pred Kneževimdvorom 1383. godine i održavala su sve do velikog potresa1667. Alka se trčala u cijelo vrijeme poklada, osim petkomkad su održavane sjednice Senata.50Tehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.


Ljetna škola tehničkih aktivnostiza djecu i mlade u Kraljevici 2011.<strong>Hrvatska</strong> zajednica tehničke kulture<strong>Hrvatska</strong> zajednica tehničke kulture poziva djecu višihrazreda osnovnih škola da se uključe u desetodnevnu4. školu tehničkih aktivnosti u Nacionalnom centru tehničkekulture u Kraljevici. Prijavnicu za 4. školu tehničkihaktivnosti treba dostaviti do 10. lipnja 2011.Termini škole:30. lipnja (od ručka u 13,00 sati) do 10. srpnja 2011. (do10,00 sati)4. kolovoza (od ručka u 13,00 sati) do 14. kolovoza 2011.(do 10,00 sati)Jedna od aktivnosti koju <strong>Hrvatska</strong> zajednica tehničkekulture kontinuirano organizira u Nacionalnom centru tehničkekulture u Kraljevici je Ljetna škola tehničkih aktivnostiza učenike osnovnih škola iz cijele Hrvatske. Bogatoopremljen Nacionalni centar tehničke kulture površinegotovo 1000 četvornih metara omogućava raznovrsne tehničkeaktivnosti i razvijanje tehničkog stvaralaštva. Okozgrade Centra ograđena je površina od oko 4000 četvornihmetara na kojoj učenici provode veći dio svog slobodnogvremena.Ove godine, na 4. ljetnoj školi tehničkih aktivnosti sviučenici napravit će tijekom 60 školskih sati dizalicu (kran)kroz radionice modelarstva, strojarstva, elektronike, elektrotehnike,robotike i kreativnu radionicu te i tako stećiznanja i vještine iz različitih grana tehničke kulture. Radionicesu poticajne, razvijaju kreativnost, maštu i motoriku,a prilagođene su dobi i interesima djece. Radi se pojedinačnoi u malim skupinama (od 10 do 14 učenika u svakojučionici).Djeca su tijekom boravka u Kraljevici pod stalnim nadzoromprofesora (voditelja radionica), pedagoga i liječnika.Voditelji radionica iskusni su učitelji tehničke kulture kojigodinama sudjeluju u programima izvannastavnih aktivnostitehničke kulture te su mentori učenicima na natjecanjimamladih tehničara.Slobodno vrijeme ispunjeno je različitim aktivnostima.Dan najčešće započinje organiziranom jutarnjom tjelovježbomi trčanjem, prema interesima djece. Radionice se održavajuprijepodne ili poslijepodne, a u kasnopopodnevnimi večernjim satima organizirana su sportska natjecanja udvorištu Nacionalnog centra tehničke kulture (u stolnomtenisu, badmintonu, pikadu, nogometu ili šahu). Ovisno odinamici skupine, predznanju, interesima učenika i vremenu,učenici zajedno s pedagoškim voditeljima idu svaki danprijepodne ili poslijepodne na kupanje (najmanje 2 satadnevno). Navečer su organizirane kinovečeri, disco, karaokei grafit-party u Nacionalnom centru tehničke kultureili šetnje i obilazak mjesnih slastičarnica u pratnji pedagoškogvoditelja.Smještaj i hrana organizirani su nasuprot Nacionalnogcentra u hotelu Kraljevica u 2-krevetnim i 3-krevetnimsobama.Svi učenici bit će osigurani tijekom boravka u Nacionalnomcentru tehničke kulture i tijekom organiziranog prijevozaod Zagreba do Kraljevice i natrag.Ovo su neki od dojmova polaznika s dosadašnjih radionica:• o ljetnoj školi: fantastična, cool, najbolja, predobra…• o radionicama: super zabavne, odlične jer se može punotoga naučiti…• o slobodnom vremenu: super profesori, najbolje karaoke,puno različitih stvari, super zabavne….Cijena škole: 2.500,00 kn (plativo u dvije rate).U cijenu kotizacije je uračunato:• organizirani prijevoz autobusom na relaciji Zagreb –Kraljevica – Zagreb• stručno i pedagoško vodstvo i nadzor tijekom škole islobodnog vremena polaznika• korištenje opreme i materijala• stručna obrada sadržaja prema programima iskusnihvoditelja• spavanje u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama, prehrana• korištenje sportskih terena i rekvizita• gledanje igranih i edukativnih filmova• kupanje uz nadzor voditelja.Učenike koji će osvojiti prvo mjesto na 53. natjecanjumladih tehničara <strong>Hrvatska</strong> zajednica tehničke kulturenagradit će besplatnim sudjelovanjem na Ljetnoj školi (12područja tehnike).Uplate Hrvatskoj zajednici tehničke kulture, Zagreb,Dalmatinska 12 treba izvršiti do tjedan dana do početkaizabranog termina Ljetne škole u najviše dvije rate nažiro račun broj 2360000-1101559470, Zagrebačka banka,s naznakom: „4. škola tehničkih aktivnosti - kotizacija“.Prijavnicu za 4. školu tehničkih aktivnosti treba dostavitido 10. lipnja 2011. na adresu <strong>Hrvatska</strong> zajednica tehničkekulture, n/p Arijana Kanjuh, Dalmatinska 12, 10000Zagreb ili faksom na broj: 01/4846-979. Prijavljenim učenicimajavit ćemo se prije polaska u Kraljevicu radi dogovorao prijevozu i drugim potankostima.Imate li kakvo pitanje o 4. ljetnoj školi tehničkih aktivnosti,slobodno ga uputite radnim danom od 8,30 do 15,00sati na:• Hrvoje Vrhovski, mob: 091/518-7906 (voditelj Ljetneškole)• Arijana Kanjuh, tel.: 01/ 4848-757, 098/9065-540Više informacija o Hrvatskoj zajednici tehničke kulturei Nacionalnom centru tehničke kulture, kao i prijavnicu zaLjetnu školu <strong>možete</strong> pronaći na internetskoj stranici www.hztk.hrTehnička kultura - siječanj - ožujak 2011.51


Ante JašaIzložba fotografija “Postojanost vjere”galeriji Terre verte u Zadru postavljena je izložba fotografija“Postojanost vjere” autora Ante Jaše. OvomUdvadeset petom izložbom, autor se predstavio izborom izciklusa vjerskog sadržaja. Izbor čini sedam kolor fotografijavelikog formata koje simbolično predstavljaju sedamdana u tjednu ili sedam dana stvaranja. Snimane su sakralnegrađevine i vjerski simboli u Zadru i na zadarskompodručju, pa je Ante Jaša prvo predstavljanje ove izložbeimao u Zadru, a izložbu namjerava postaviti i u drugimpodručjima Hrvatske.Likovni kritičar Boris Toman o izložbi je kazao: ”Izložbazadarskog fotografa Ante Jaše sastoji se od sedam pomnoizabranih kadrova koje u osnovi povezuje više autorovozanimanje za simbolički aspekt vjere nego za autonomnijezik i sintaksu likovnih znakova. Pa ipak je svaki njegovkadar priča za sebe, u njemu ćemo jasno osjetiti kako izafotografskog objektiva stoji ne samo čovjek vjere već i netko,što je u ovom slučaju vrlo važno istaknuti, tko je izuzetnodobro upućen u sve tajne likovnog jezika.Način i vještina Jašina kadriranja, kompozicijska uravnoteženosti težnja prema jednostavnosti i minimalističkomizričaju dolazi do punog izražaja u detalju crkve SvetogDonata i lepršavoj ženskoj figuri koja hitro promiče trgomi koju fotograf izdvaja kao svojevrsno optičko središte kojeje po svojoj težini i značenju ekvivalentno prozorskomoknu u obliku latinskog križa.Stalna promjena rakursa i pronalaženje uvijek novihi zanimljivih rješenja može se primijetiti i u figuri anđelazaštitnika koji nas upozorava na svoje stalno nebesko prisustvo.Ipak u većini svojih radova Ante Jaša bavi se simboličkimaspektima vjere, njezinim liturgijskim predmetima isimbolima koji sačinjavaju njezinu iskustvenu i predmetnuokosnicu: križevi raspela, svete slike, ljestve za nebo. Zanimljivje u tom smislu i portret djevojčice koja pri susretu sraspelom pokazuje vrlo široki dijapazon unutrašnjih emocijai doživljaja. Njezin neodređeni izraz lica na kojem istodobnotinjaju znakovi nevjerice, zebnje, straha i napetogiščekivanja, ostat će nam do kraja zagonetan i nedokučiv. Atamo gdje se na slikama izgubio svaki trag čovjekovog prisustvaostali su predmeti sami, utihnuli, prepušteni sebi isvom vlastitom unutrašnjem smislu, privremeno odloženina krmi broda i spremni za neko novo putovanje.”Stekao je međunarodna fotografska zvanja: Artist - AFI-AP i Ekselencjia - EFIAP Međunarodnog udruženja fotografskeumjetnosti te Američkog fotografskog udruženja PSA2 Star Rating i Majstor fotografije Hrvatskog fotosaveza,Zagreb, MF HFS>. Za likovno-umjetničko djelovanje dobioje 42 nagrade i priznanja među kojima se ističu: PriznanjeHrvatske zajednice tehničke kulture Zagreb 2002. i 2006.,priznanje Zajednice tehničke kulture Zadarske županije2004., priznanje Općine Kukljica za očuvanje i dokumentiranjepovijesnog nasljeđa 2003., godišnju nagradu Zadarskežupanije 2008., kristalni pokal s autorovim portretomakademskog kipara Jiřija Kočice, Ljubljana 2006. Nagraduza životno djelo “Tošo Dabac” dobio je 2003.Vladko Lozić

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!