Grafika i tekst natječaja - Prva

Institut građevinarstva Hrvatske d.d.3810-16-08 PC Split - Odsjek za prostorno planiranjeProgram, Područje Spinut Split, Matice hrvatske 15Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnihvrijednosti i kulturno-povijesnih cjelinaČlankom 90. definirano je da je Konzervatorskapodloga GUP-a izrađena od strane Ministarstva kulture,Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel uSplitu prilog GUP-a. Prema istoj se predmetno područjenalazi u granicama zaštićene urbane cjeline grada Splita ito u zoni B.Članak 91. određuje dijelove prirode koji se štite, pričemu se određuje kriterij njegovanja specifičnostiprostornih cjelina – krajobraznih mikroprostora ikarakterističnih slika prostora uvjetovanih prirodnimobilježjima i kulturno-povijesnim nasljeđem. GUP-om seosigurava zaštita vrijednih stabala od bilo kojeg oblikadevastacije, a «nove građevine ili parkirališta trebaplanirati tako da se ne moraju narušavati prostori zelenilaili rušiti stabla, nego ih treba smjestiti na način da seosigura opstanak parka ili stabala».Članak 93.«....... Zoni B odgovara režim zaštite osnovnihelemenata povijesne urbane strukture i pejsažnihvrijednosti, te pojedinih skupina i pojedinačnihpovijesnih građevina unutar koje je potrebno očuvatisva bitna obilježja i strukture. ...... »Grafički prikazi iz Konzervatorske podloge GUP-a sgranicama urbane cjeline B sastavni su dio ovog elaborata.Mjere provedbeČlankom 103. GUP-a određeno je da:«Za sve zahvate unutar zaštićenih povijesnih cjelina kojise vrše temeljem ovog Plana, propisanih detaljnijihplanova i urbanističko arhitektonskih natječaja, obveznoje sudjelovanje nadležne službe zaštite kulturnebaštine, kroz utvrđivanje posebnih uvjeta, uključujući imoguću obvezu izrade konzervatorske studije, teizdavanje suglasnosti.Za zahvate unutar zaštićenih povijesnih cjelina uvjetimauređenja prostora iz urbanih pravila nadređeni su uvjetinadležne službe zaštite kulturne baštine. Ovo se odnosina ishođenje dokumentacije temeljem ovog Plana kao ina izradu detaljnijih planova.»Za zonu B člankom 103. određeno je:„Propisuje se za prostore Zone B izrada detaljnijihplanova uređenja čije su granice obuhvata utvrđeneovim Planom“.„Utvrđuje se obveza izrade urbanističkih i detaljnihplanova uređenja za obuhvate prema kartografskomprikazu br. 4. „Područja i dijelovi primjene planskihmjera zaštite, Obuhvat detaljnijih planova“ u mjerilu1: 10 000.“IZRADA PROGRAMA ZA ZONU JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE U SPINUTU, U SPLITUTekstualno obrazloženjeStranica 10 od 19

Institut građevinarstva Hrvatske d.d.3810-16-08 PC Split - Odsjek za prostorno planiranjeProgram, Područje Spinut Split, Matice hrvatske 153. PROGRAM IZGRADNJE I URBANISTIČKOARHITEKTONSKE SMJERNICE3.1. Obuhvat natječajaSpinuta, a za koju se izrađuje Program za natječaj,kompleksna je građevina koja će u budućnosti osimvjerskih, primiti i niz društvenih i kulturnih sadržajavezanih za rad pastoralnog centra, te je sukladno tomeprogramski podijeljena na prostora Svetišta, župnog ureda,pastoralnog centra i stambene prostore.Obuhvat je određen granicama zone D i D8 premagrafičkom dijelu GUP-a (prikaz namjene površina), premakojem prostor omeđuje Jobova ulica na istoku i jugu, javnagaraža na sjeveru, te uređenja okućnica (potporni zid)nebodera i toplane na zapadu.Obuhvat je prikazan u grafičkom dijelu Programa.Ovim Programom određuje se obveza prikaza urbanističkogi arhitektonskog rješenja u granicama obuhvata zone D i D8.3.2. Program izgradnjeTemelji se na elementima definiranim GUP-om, kao ina programu Nadbiskupije splitsko-makarska za vjerskiobjekt, te namjeni za preostali dio zone javnih sadržajapreferiranoj od strane Gradskog kotara Spinut (dom zastarije) za koji je izrađivač Programa definirao prijedloguvjeta i kapaciteta.3.2.1. CRKVA I PASTORALNI CENTAR ŽUPE GOSPE ODPOHOĐENJAProstorno-funkcionalna organizacijaGrađevina pastoralnog centra i crkve župe Gospe odPohođenja u Spinutu, koja se planira graditi na područjuIZRADA PROGRAMA ZA ZONU JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE U SPINUTU, U SPLITUU sklopu pastoralnog centra planirana je izgradnjadvije manje i jedne velike polivalentne dvorane spripadajućim predvorjem i sanitarijama. Prostoripastoralnog centra, obzirom na frekventnost korištenja,trebaju biti lako dostupni i pristupačni iz vanjskog javnogprostora, ali istovremeno i iz ostalih prostora svetišta.U sklopu Župnog ureda predviđena su dva ureda(jedan za župnika, jedan za kapelana) sa arhivskimprostorom i spremištem za potrebe dnevnog rada župnogureda i Župe. U sklopu ovog prostora potrebno jepredvidjeti ulazni prostor s prostorom za čekanje. Ovajprostor treba biti povezan sa stambenim prostorom ipastoralnim centrom.U stambenom dijelu su predviđena dva apartmana zažupnika i kapelana te dvije gostinjske sobe sa kupaonicama,te zajednički dnevni boravak i kuhinja. Stambeni prostortreba imati, ovisno o arhitektonskom rješenju, terase iprostore za boravak na otvorenom.Crkvu-svetište potrebno je projektirati kaojedinstven volumen s ulaznim prostorom, sakristijomsmještenom uz ulazni prostor, prostorom za vjernikesvetištemu sklopu kojeg su smještene ispovjedaonice i sTekstualno obrazloženjeStranica 11 od 19

Institut građevinarstva Hrvatske d.d.3810-16-08 PC Split - Odsjek za prostorno planiranjeProgram, Područje Spinut Split, Matice hrvatske 15prostorom oltara. U sklopu oltarskog prostora trebapredvidjeti prostor za menzu-oltar, ambon, svetohranište,krstionicu, svijeću-vječnu vatru i sjedalice za predvoditeljamisnog slavlja i ministrante. Neposredno uz oltarski prostortreba predvidjeti prostor za zbor ukoliko se isti ne predviđana koru.U sklopu kompleksa potrebno je projektirati zvonik.Položaj i oblik zvonika, te da li s korpusom svetišta činijedinstven ili odvojen volumen ovisit će o arhitektonskomrješenju.Okoliš građevine potrebno je projektirati tako da jemoguće održavanje događanja i na vanjskom prostoru,odnosno potrebno je projektirati trg ispred crkve kao ipješačke staze tako da je za vrijeme blagdana omogućenput procesijama.Pristup građevini potrebno je omogućiti s kontaktnihjavnih površina, a za potrebe parkiranja vozila potrebno jeosigurati 13 parkirališnih mjesta na otvorenom u okvirugrađevinske čestice (normativ iz GUP-a za 100 m² BPR-a 1PM).Pod pretpostavkom da su prostori crkve, dijelaprostora Župnog ureda, pastoralnog centra i servisnotehničkiprostori riješeni u prizemlju, njihova površina uzmaksimalno dozvoljeni k ig =0,4 odredila bi maksimalnupovršinu građevinske čestice od 2600m². Prostore župnogstana i dijela prostora župnog ureda je moguće riješit nakatu iznad prostora pastoralnog centra i prizemnog dijelažupnog ureda.Izračun za pretpostavljenu površinu čestice od2600m², prema prostornim pokazateljima GUP-apovršinačestice(prijedlog)2600m²kig (0,4)(premaGUP-u)kigP=0,8(premaGUP-u)maxkinsN=1,6(premaGUP-u)1040m² 2080m² 4160m²Izračun pokazuje da je predloženi program sukladanplanskim uvjetima, odnosno da je manji od maksimalnodozvoljenih pokazatelja.IZRADA PROGRAMA ZA ZONU JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE U SPINUTU, U SPLITUTekstualno obrazloženjeStranica 12 od 19

Institut građevinarstva Hrvatske d.d.3810-16-08 PC Split - Odsjek za prostorno planiranjeProgram, Područje Spinut Split, Matice hrvatske 15GRAĐEVINSKI PROGRAMNo.Traženi prostortraženibrojprostorijaTraženanetopovršina(m²)No.Traženi prostortraženibrojprostorijaTraženanetopovršina(m²)CRKVA-SVETIŠTESvetište 1 400Sakristija 1 15Ispovjedaonice ( u sklopu svetišta) 2x2m² 4Ulazni dio (s vjetrobranom) 1 20Kor 1 50CRKVA-SVETIŠTE-ukupno 489m²ŽUPNI UREDŽupni ured 1 20Ured kapelana 1 10Sanitarije za župnika 1 3Arhiv 1 20Ulazni prostor s čekaonicom 1 20Sanitarije za posjetitelje 1 4Spremite 1 3ŽUPNI URED-ukupno 80m²PASTORALNI CENTARMala dvorana 2x50m² 100Velika dvorana 1 100Ulaz i predprostor 1 30Sanitarije 2x6m² 12Spremište rekvizita i opreme 1 12PASTORALNI CENTAR-ukupno 254m²ŽUPNI STANStan župnika 1 45Stan kapelana 1 30Gostinjske sobe sa sanitarijama 2x18m² 36Dnevni boravak s bibliotekom 1 20Kuhinja s izborom 1 10Spremište 1 3ŽUPNI STAN-ukupno 144m²SERVISNI I TEHNIČKI PROSTORIStrojarnica-tehnički prostor 1 30Spremište 1 5SERVISNI I TEHNIČKI PROSTORI-ukupno 35m²CRKVA I PASTORALNI CENTAR-ukupno netto 1002m²CRKVA I PASTORALNI CENTAR-ukupno brutto 1300m²IZRADA PROGRAMA ZA ZONU JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE U SPINUTU, U SPLITUTekstualno obrazloženjeStranica 13 od 19

Institut građevinarstva Hrvatske d.d.3810-16-08 PC Split - Odsjek za prostorno planiranjeProgram, Područje Spinut Split, Matice hrvatske 153.2.2. Dom za starije i nemoćne osobeProstorno-funkcionalna organizacijaSukladno namjeni i odredbama GUP-a Splita, po kojojse u obuhvatu osim vjerskih sadržaja D8, omogućavasmještaj svih ostalih sadržaja „javne i društvene namjeneD“, analizom potreba stambene jedinice i njene dosadašnjeopremljenosti sadržajima društvenog standarda, kao ipreporuka predstavnika Gradskog Kotara Spinut, kaooptimalni sadržaj koji se predlaže locirati u ovoj zoniodređen je smještaj građevine doma za starije iz grupesocijalnih djelatnosti D2. Ocijenjeno je da će se obzirom napostojeće kapacitete domova, te na starosnu strukturuSplita, broj potencijalnih korisnika takve ustanovepovećavati, a već danas se za smještaj čeka i po nekolikogodina.Na ovoj potpuno komunalnoj opremljenoj lokaciji uužem gradskom području, s kontaktnim zonama za pasivnurekreaciju – šetnje uz obalu mora i Marjan, cilj je planiratiizgradnju doma za starije koji će pružiti korisnicimaugodan, komforan i sadržajan smještaj i najkvalitetnijeusluge, zdravu prehranu i nadzor zdravlja kroz odgovarajućioblik zdravstvene prevencije. U tom smislu, potrebno jeodrediti visoki standard smještaja korisnika i eventualnihdnevnih korisnika, koji će biti na zbrinjavanju doma prekodana.U dijelu predmetnog obuhvata se dakle planiraizgradnja doma za smještaj starijih osoba I kategorije kaoosnovne funkcije, te ostalih pratećih kompatibilnihsadržaja: sadržaja za rehabilitaciju, specijalističkeambulante, prodajnih sadržaja (apoteka, drogerija,ortopedska pomagala i sl.), uslužnih i ugostiteljskihsadržaja (frizerski i pedikerski salon, caffe i sl.).Predlaže se strukturiranje doma na stambeni dio(pokretni korisnici) i stacionarni dio s pojačanom njegomnepokretnih korisnika, tako da se u stambenom dijelupredlaže 28 soba za 56 korisnika i 11 stacionarnih jedinica spo 2 dvokrevetne sobe za 44 korisnika.Dom bi se sukladno posebnom propisu i ovomProgramu, trebao sastojati od zajedničkih prostorija,stambenih prostorija, prostorija stacionara, prostorijauprave, gospodarskih prostorija i garaže.Glavni ulaz – kolni i pješački, funkcionalno bi trebaobiti odvojen od gospodarskog prilaza, a smještaj vozilaobvezno osigurati dijelom na otvorenom parkiralištu. Diograđevinske čestice doma potrebno je riješiti kao zelenu –parkovnu površinu za boravak korisnika na otvorenom.Zajedničke prostorije čine: trijem, vjetrobran, ulaznihol, blagovaonica, ambulanta, prostorija za fizikalnuterapiju. Za zbrinjavanje dnevnih korisnika potrebno jepredvidjeti zasebnu prostoriju s vezom na zajedničkeprostorije. Prostori u kojima se pružaju usluge osimkorisnicima doma i ostalima (frizer, pediker, caffe i slično)mogu imati i direktne ulaze iz vanjskih prostora. Dio ovihsadržaja koji se nalazi u prizemlju (hol, blagovaonica,caffe) mogu imati vanjske terase.Stambeni prostori doma namjenjuju se za smještajpokretnih stanara doma (56% kapaciteta); preporuča sepodjela u manje prostorno-funkcionalne grupe, za koje seosigurava prostor dnevnog boravka stanara, kao proširenjenjihovih stambenih smještajnih jedinica-mjesto za druženjei razonodu.IZRADA PROGRAMA ZA ZONU JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE U SPINUTU, U SPLITUTekstualno obrazloženjeStranica 14 od 19

Institut građevinarstva Hrvatske d.d.3810-16-08 PC Split - Odsjek za prostorno planiranjeProgram, Područje Spinut Split, Matice hrvatske 15Smještajne jedinice (jednokrevetne i dvokrevetne)predvidjeti s predprostorom s garderobom, spavaonicom,kupaonicom i balkonom/lođom.Prostori stacionara se planiranju za smještaj stanarakoji nisu samostalno pokretni, te im je potrebna pojačananjega.Ovaj dio doma koji u stacionarnim jedinicamazbrinjava ostale korisnike, se također sugerira rasporediti uprostorno-funkcionalne grupe unutar kojih se rješava iprostorija za medicinsko osoblje i priručno spremište.Stacionarske jedinice se sastoje od po dvije dvokrevetnesobe s predprostorom i zajedničkom kupaonicom.Prostorije uprave su funkcionalno vezane uz ulaznihol, a čine ih uredi ravnatelja i tajnika, te računovodstva spratećim sanitarijama.Gospodarske prostorije čine; kuhinjski blok,održavanje čistoće rublja, energetsko-tehnički blok.Garaža: riješiti garažu za sadržaje doma (dio kapaciteta),te dodatnih minimalno 100PM za potrebe postojećihsadržaja u kontaktnoj zoni. U rješavanju primijenitisljedeće propise i to za prvu kategoriju doma:◦ Zakon o socijalnoj skrbi (NN 73/97, 27/01,59/01, 82/01, 103/03, 21/06, 79/07)◦ Pravilnik o vrsti doma za djecu i doma zaodrasle osobe i njihovoj djelatnosti, teuvjetima glede prostora opreme i potrebnihstručnih djelatnika doma socijalne skrbi (NN101/99, 120/02 i 74/04)◦ Pravilnik o mjerilima za razvrstavanje domovaza starije i nemoćne osobe (NN 121/2000)◦ Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogleduprostora, radnika i medicinsko-tehničkeopreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti(NN 90/04)◦ Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevinaosobama s invaliditetom i smanjenompokretljivosti (NN 151/05)IZRADA PROGRAMA ZA ZONU JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE U SPINUTU, U SPLITUTekstualno obrazloženjeStranica 15 od 19

Institut građevinarstva Hrvatske d.d.3810-16-08 PC Split - Odsjek za prostorno planiranjeProgram, Područje Spinut Split, Matice hrvatske 15Građevinski program doma s iskazom površinaRB Opis prostorija - namjena brojIZajednički prostori1 Vjetrobran, ulazni hol, sanitarije 12netto površinam²netto ukupnapovršina m²30 30Blagovaonica 1 120 1203 Dnevni boravak (jedan za stalne, pokretne korisnike, jedan za dnevne korisnike sa sanitarijama) 2 120 2404 Ambulanta sa spremištem sanitetskog materijala 1 60 605Fizikalna terapija 1 60 606 Usluge (pediker, frizer, caffe, prodaja potrepština - mogućnost vanjskog ulaza) 3,2 30,15 120IIUkupno 630Smještajni dio (kapacitet do 100 korisnika)7 Stambeni prostor doma (pokretni korisnici)7a Dvokrevetne jedinice (soba, kupaonica, predprostor) 28 30 8407bDnevni boravak 2 30 607c Prostorija za medicinsko osoblje 215 307d Prostorija za spremačicu, spremište higijenskog materijala, posteljine i ostalog 2 15 308 Stacionar (nepokretni korisnici)8a Stacionarne jedinice (2x2 dvokrevetne sobe s predprostorom i zajedničkom kupaonicom) 11 50 5508b Prostorija za medicinsko osoblje 215 308c Prostorija za spremačicu, spremište higijenskog materijala, posteljine i ostalog 2 15 30III9Ukupno 7+ 8 1570UpravaRavnatelj 1 15 1510 Tajnik, socijalni radnik 21112IV10 20Računovodstvo 2 10 20Sanitarije 1 10 10Ukupno 65Gospodarski prostori13 Kuhinjski blok (priprema hrane, pranje suđa, skladište, garderoba, sanitarije osoblja) 1 150 15014Održavanje čistoće rublja (prostor za nečisto, praonica, peglanje, sušenje, čisto rublje, garderoba i sanitarijeosoblja) 1 90 9015Energetsko-tehnički blok (toplinska podstanica, postrojenje za ventilaciju, dizel-agregat, radionica kućnogmajstora, sanitarije, spremište) 1 180 180Ukupno 420Tekstualno obrazloženjeIZRADV A PROGRAMA Garaža ZA ZONU JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE U SPINUTU, U SPLITUa) Parkirališne površine za ovaj zahvat se dimenzioniraju sukladno odredbama GUP-a (0,5 PM/100m² BRP-a), što znači da je za građevinu potrebno Stranica minimalno 16 od 19cca 20 parkirališnih mjesta. 50% kapaciteta mora biti riješeno na otvorenomb) U podzemnom dijelu osigurati minimalno 100PM za kontaktnu zonu

Institut građevinarstva Hrvatske d.d.3810-16-08 PC Split - Odsjek za prostorno planiranjeProgram, Područje Spinut Split, Matice hrvatske 15Rekapitulacija m²Zajednički prostori 630Smještajni dio 1570UpravaGospodarski prostori 420Ukupni unutarnji prostori netto 2685Ukupno brutto (bez garaže) 3759Pod pretpostavkom da su zajedničke prostorije,uprava i dio gospodarskih prostorija ukupne brutto površinecca 1200m² locirani u prizemlju , njihova površina uzmaksimalno dozvoljeni k ig =0,4 odredila bi minimalnupovršinu građevne čestice od cca 3000m².Pod pretpostavkom da se smještajni dio ukupnebrutto površine od cca 2200m² rješava u dva kata iznadprizemlja njegova tlocrtna površina bi iznosila 90% odpovršine prizemlja, odnosno dozvoljenog k ig -a, što znači dabi već kod visine građevine (stambeni dio) P+2 biozadovoljen uvjet iz GUP-a u odnosu na k ig .Izračun za pretpostavljenu površinu čestice od3000m², prema prostornim pokazateljima GUP-a65prema dozvoljenom k ig P(podzemni) moguća u dvije etaže(podzemne, a dio kapaciteta je ovisno o rješenju mogućepredložiti i u suterenskoj etaži). Obzirom na nedostatakparkirališnih kapaciteta u stambenoj jedinici, kao zasebnufazu u okviru građevinske čestice s autonomnim ulazompredlaže se riješiti javnu podzemnu garažu.Pri tome minimalno 30% površine parcele mora bitiriješeno kao procjedna zelena površina, što znači da seovim Programom propisuje max k ig P=0,7 (manji od GUP-omdozvoljenog). Izvedbom dvije podrumske etaže na česticiod 3000m² i uz k ig P=0,7 izračun daje 4200m² ukupnepovršine podrumskih etaža.Napomena: Obzirom na pad terena prema sjeveru, jedna od tihetaža može biti suteren.Ako se ta površina od 4200m² umanji za smještajpropisanih sadržaja doma (dio gospodarskih sadržaja igaraža za potrebe doma koji nisu obračunati u nadzemnomdijelu građevine) u preostaloj površini je moguće lociratipodzemnu garažu za potrebe postojećih sadržaja ukontaktnoj zoni u javnom režimu korištenja.Površinagrađevne čestice(prijedlog)3000kig 0,4(prema GUP-u)kigP=0,8(prema GUP-u)max kisN=1,6(prema GUP-u)1200 2400m² 4800m²Izračun pokazuje da je predloženi program sukladanplanskim uvjetima, odnosno manji je od maksimalnodozvoljenih pokazatelja. Izvedba podzemne garaže jeIZRADA PROGRAMA ZA ZONU JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE U SPINUTU, U SPLITUTekstualno obrazloženjeStranica 17 od 19

Institut građevinarstva Hrvatske d.d.3810-16-08 PC Split - Odsjek za prostorno planiranjeProgram, Područje Spinut Split, Matice hrvatske 153.3. Smjernice• Prostorno rješenje mora biti usklađeno s obilježjimaurbanističke cjeline kojoj područje obuhvata pripadakako u odnosu na uži, tako i na širi urbani kontekst:regulacijski i građevinski pravci, tipologija izgradnjei katnost, arhitektonsko oblikovanje; odnos premakontaktnoj zoni i javnim prostorima, tretman uličnihpročelja i slično, predmet su autorske slobodenatjecatelja i njihovog poimanja i argumentiranja«usklađenosti s obilježjima urbanističke cjeline».• U grafičkom prikazu smjernica dan je prikaz:- regulacijskih i postojećeg građevinskog pravca(poštivanje regulacijskih pravaca je obveza, agrađevinskog preporuka)- mogućnost kolnog priključenja na obodnejavno prometne površine – Jobova ulica(sabirna) na istočnoj i južnoj granici obuhvata- pojas pokosa s toplovodom u kojem se neplanira smještaj građevina- zatečene grupacije visokog zelenila koje jesukladno GUP-u potrebno u što većoj mjerisačuvati (u priloženoj podlozi mjerila 1:200nacrtana je pozicija pojedinih visokihstablašica).• Urbanistička dispozicija objekata Doma za starije iCrkve s pastoralnim centrom, uz vrednovanjeodrednica šireg kontaktnog prostora, trebauspostaviti njihov odgovarajući međuodnos,IZRADA PROGRAMA ZA ZONU JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE U SPINUTU, U SPLITUoblikovanjem jedinstvenog prostora u javnomkorištenju. Tako strukturiran prostor mogao bipostati žarišna točka Spinuta, u kojem, obzirom nablizinu centra, do danas takav javni prostor nijeostvaren.• Uvažavajući vrijednost lokacije – prirodne (vizure,blizina mora i park šume) i stvorene (građevinebardova hrvatske arhitekture), od ponuđenihrješenja se očekuje visoka razina funkcionalnih,estetskih, oblikovnih i prostornih kvaliteta.• Urbanističko-arhitektonskim rješenjem predložitikolni i pješački pristup zoni na način da ne ugrožavafunkcioniranje uspostavljenog režima prometa.Sugerira se izvedba dva javna kolna pristupa premagrafičkom dijelu smjernica (nije uvjet). Površina istihiznosi cca 470m², tako da bi od ukupne površineobuhvata od 6300m² za građevinske čestice doma icrkve preostalo cca 5830m²• Rješenje partera: zadržati karakter uličnih poteza sdrvoredima, građevne čestice definirati na način dapristupni trg - prostor boravka na otvorenom postajepovršina u javnom korištenju, te u obuhvatuomogućiti pješačko kretanje u smjeru očekivanihkretanja za vezu s okolnim prostorima, oplemenitiprostore okupljanja/zadržavanja odgovarajućimhortikulturnim uređenjem. Kod izrade rješenjapartera, ali i projektiranja objekata uvažavatiodredbe Pravilnika o osiguravanju pristupačnostigrađevina osobama s invaliditetom i drugim osobamaTekstualno obrazloženjeStranica 18 od 19

Institut građevinarstva Hrvatske d.d.3810-16-08 PC Split - Odsjek za prostorno planiranjeProgram, Područje Spinut Split, Matice hrvatske 15smanjene pokretljivosti (N 151/2005). Primjenazakonskih propisa u rješenju pristupa, impostiranjuobjekata kao i rješenju garaže, obvezna je u odnosuna mjere zaštite od požara.IZRADA PROGRAMA ZA ZONU JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE U SPINUTU, U SPLITUTekstualno obrazloženjeStranica 19 od 19

PODRUČJE SPINUTA – ŠIRE OKRUŽENJE LOKACIJE OBUHVAĆENE NATJEČAJEMPREGLED DOSADAŠNJIH PLANOVA, PROJEKATA I REALIZACIJA

SADRŽAJ1. SPINUT – PODRUČJE ČIJE SU PROSTORNO RJEŠENJE IZNJEDRILI NATJEČAJI2. URBANISTIČKI RAZVOJ SPLITA S OSVRTOM NA PODRUČJE SPINUT-POLJUD1. Neolit2. 1. stoljeće3. Rimsko Carstvo – 305. g.4. 10. stoljeće5. 1200.-1600.6. 17., 18., 19. stoljeće7. Početak 20. stoljeća8. Između dva rata9. Razdoblje do 1958.3. PLANOVI, PROJEKTI, REALIZACIJE 1958.-1970.4. SPORTSKI KOMPLEKS POLJUD – GRADSKI STADION, BAZENI5. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN SPLITA – 1978.6. PLANOVI, PROJEKTI, REALIZACIJE 1980. – 2008.7. BIBLIOGRAFIJA1

1. SPINUT – PODRUČJE ČIJE SU PROSTORNO RJEŠENJE IZNJEDRILI NATJEČAJINajprije je bila pitoma uvala, pa ager Salonitanaca koji već u I. stoljeću markira potez današnje Zrinjsko-Frankopanske i Tesline ulice, postavljajući tako osnovnushemu oko koje se kroz dugih 20 stoljeća planira i stvara grad.Sjeverozapadni kvadrant kojeg čine ova dva dijela centurijacije, prostor je današnjeg dijela Splita: Spinut-Poljud.Uvala orijentirana na zapad prema Kaštelanskom zaljevu, u blagom padu prema sjeverozapadu, smjestila se na rubu sjevernih padina Marjana, zapadnih padina Turskekule (brijega Glavičine) i rta Lore.Centurijacija mu je predodredila sudbinu: duž tako trasiranog poljskog puta, danas glavne gradske ulice - Zrinjsko-Frankopanske, na tadašnjoj periferiji grada,nenastanjenoj odnosno neizgrađenoj, počinju se nizati s juga prema sjeveru javni objekti. Razlog je bio prozaičan-zemljište je bilo jeftino, ali je ta početna namjena uprostoru postavila visoke kriterije za planiranje i izgradnju tog područja.Kao malo koje područje u Splitu, Spinut-Poljud je kroz cijelo razdoblje nastajanja imao privilegiju (ili sreću) da su sve važne odluke za prostor u cjelini ili za njegovesegmente, donošene na temelju provjere kroz više rješenja, natjecanjem, natječajem.Rezultat je vidljiv u doživljaju prostora kao skladne cjeline koja osim toga odiše i nevjerojatnom dinamičnošću pojedinih graditeljskih struktura, gotovo da se možereći do skulpturalnih formi.2

2. POVIJESNI RAZVOJGrad Split nastao je na dnu prostrane uvale s južne strane Splitskog poluotoka.2.1. NEOLITPlodan teren, postojanje izvora vode i dobra luka bili su osnovni poticaj prvom naseljavanju, koje se prema nalazima na Lovretu može datirati u razdoblje neolita.Osim toga, ima izvrstan položaj i u širim razmjerima jer se u njegovom zaleđu nalaze Kliška vrata, izlaz Balkana na Jadran.2.2. 1. st.Razvojem antičkog grada Salone razvija se i salonitanski ager koji je svojom parcelacijom zahvatio i kasniji prostor grada Splita.Gustoća pretpovijesnih nalaza na prostoru Manuša upućuje na postojanje naselja, dok nalazi ulomaka monumentalnih rimskih zgrada 1.st. u istočnim podrumimapalače ukazuju na postojanje ozbiljnije rimske naseobine znatno prije izgradnje palače, o čemu za sada nema dokaza koji bi bili utemeljeni na sustavnim arheološkimistraživanjima.•2.3. RIMSKO CARSTVO - 305. g.Centurijacija salonitanskog agera na području Splita ( I. Stoljeće).Dioklecijanova palača sagrađena je od 290.-305. g. kao spoj snažne vojne utvrde i rimske vile. Cjelokupni prostorni razvoj Splita od 305. godine nadalje je radijalnoorganiziran oko Dioklecijanove palače. Ona je apsolutno središte grada: vremensko, prostorno, značenjsko, ...Poslije Dioklecijanove smrti palača je državno vlasništvo u koju su se sklanjali mnogi odličnici pred kraj Rimskog carstva. Protourbana faza Dioklecijanove palače,njeno pretvaranje u naselje prije dolaska salonitanskih izbjeglica, može se datirati već u 5. st. kada se u sjevernom dijelu palače nalaze tkaonice. Ključni događaj upovijesti Splita je pad Salone oko 625. godine.3

2.4. 10.st.Dioklecijanova palača (305. g.)Razvoj grada je već u 10. st. preoblikovao palaču u živo tkivo grada. Postavljene su već i osnovice budućeg razvoja: širenje prema zapadu, nova mreža puteva u okolicigrada (utvrđeni su pravci današnjih ulica) i počeci kultiviranja prostora izgradnjom crkvica i kapela u polju.Grad u X. stoljeću4

2.5. 1200.g.- 1600.g.Oko 1200. godine nastavlja se razvoj prema zapadu dok se na prostoru budućeg Velog Varoša pojavljuju tek pojedinačne kuće. Uz grad se razvijaju franjevački idominikanski samostan, važni pokazatelji značenja grada.Grad oko 1300. god.Oko 1400. godine razvoj srednjovjekovnog grada unutar zidina dosegao je svoju veličinu koja se, osim gradnje Mletačke kule i južnog dijela obzida, neće mijenjati doizgradnje bedema u 17. st. Splitsko Veliko vijeće donosi 1384. godine odluku o uređivanju luke. Novoformirana luka je zatvorena lukobranom.U to doba formira se začetak Velog Varoša.Oko 1500. godine započinje fortificiranje grada.Splitska pučka predgrađa počinju se upravno organizirati. Naime, sve do kraja mletačke vladavine naselja uz same zidine nisu dio splitske komune, njihovi stanovnicinisu smatrani za splitske pučane.Godine 1527. u Splitu je buknula velika kuga kada je, prema tadašnjim zdravstvenim metodama, spaljeno 250 kuća, što je bilo zadnje veliko razaranje grada unutarzidina.Zahvaljujući pritoku izbjeglica (pred Turcima) nastavlja se širenje Velog varoša prema istoku i zapadu. Pri tom se zadržava matrica srednjovjekovnih i antičkih putevakao mreže novog naselja.1583. godine započinje gradnja Lazareta, vjerojatno najznačajnije građevine u povijesti Splita poslije Dioklecijanove palače. Njegova gradnja je smjestila Split usredište tadašnje međukontinentalne trgovine na pravcu Istanbul-Split-Venecija-Hamburg.5

•2.6. 17., 18., 19. stoljećeGodine 1647. na molbu Splićana čije je poslanstvo u Veneciji obećalo svaku pomoć, započelo je utvrđivanje Splita.Grad 1675. god.Za vrijeme kratkotrajne francuske vladavine (1806.-13.), ocijenivši da ne može upotrijebiti zastarjela splitska utvrđenja, francuski general Marmont ih je odlučioporušiti. U to doba je trasirana i prva splitska ravna ulica današnja Marmontova. Kratkotrajnost francuske vladavine spriječila je provedbu zamisli o purifikacijiDioklecijanove palače od svih njenih neantiknih dijelova.Split je ekonomski još iscrpljeniji dočekao drugu austrijsku upravu 1813. koja je također započela rušenjem (srušen je vrijedan kompleks kasnogotičkih zgrada naPjaci).Prvi suvremeni katastarski snimak grada i okolice napravljen je 1831. godine. Njegova je velika vrijednost što se po prvi put nedvojbeno utvrđuje prostorno stanjegrada.6

1831. god.Reambulacija austrijskog katastra iz 1881. godine pokazuje precizno prostorne promjene od prvog katastarskog snimka 1831. godine.Katastarski snimak iz 1881. god. područja samostan u Spinut - Poljud; uplanjen samostan u Poljudu7

Franjevački samostan u PoljuduIntenzivna izgradnja Splita u drugoj polovini 19. stoljeća dovela je do potrebe izrade regulacijskog plana i građevinskog pravilnika. Godine 1862. donesen je prviregulacijski plan Splita, i koliko je poznato prvi u Hrvatskoj - Locattijev plan. Plan nije sačuvan (izgorio je 1943. godine u bombardiranju), ali se prema kasnijimdokumentima mogu rekonstruirati njegove postavke.2.7. početak 20. stoljećaIzmeđu reambulacije katastra 1881. godine i Senjanovićeva plana iz 1914. godine Split je nastavio s planskom gradnjom.Grad 1882. god.8

U razdoblju narodnjačke općinske uprave (1882. - 1914.) intenzivirano je komunalno opremanje grada, kao i izgradnja niza javnih objekata. Na tadašnjoj dalekojperiferiji radi niske cijene zemljišta grade se Poljodjelska škola (danas srednja tehnička) u Zrinsko-Frankopanskoj ulici na Spinutu (1903. - 1904.), te Arheološki muzeju Zrinsko-Frankopanskoj ulici (1912. - 1914.). Većina tih objekata projektirana je u Beču.•Grad 1914. god.9

Sjemenište Nadbiskupije (snimak 1898. god.)Poljodjelska škola (snimak 1908. god.)10

Arheološki muzej (snimak 1927. god.)11

Regulacioni plan Splita iz 1914. godineNakon I. svjetskog rata Split postaje novi centar Dalmacije pa se razvoj grada i izgradnja novih objekata nastavlja.Senjanovićev plan (regulacijski plan Splita iz 1914.god.) je predviđao širenje grada prema istoku do uvale Zenta, te prema sjeveru u pravcu Poljuda. Ovaj planpredviđa Split kao snažno lučko središte s brojnom industrijom. Također se predviđalo snažno povezivanje Splita sa širim zaleđem. Cijela zapadna obala je namijenjenaluci i industrijskim postrojenjima. Na Poljudu je predviđena ogromna luka u obliku češlja koja je zahvaćala cijelu sjevernu obalu Marjana do Bena. Najveća je manatog plana što bi gradsko stambeno područje bilo ukliješteno između dvije velike trgovačke luke i presječeno s dva željeznička odvojka.12

2.8. Između dva rataPadom Rijeke i Zadra pod Italiju te rubnim položajem Dubrovnika, Split postaje najvažniji grad na jadranskoj obali tadašnje države. Važnost Splita u geostrategijiodražava se i na snažan prostorni razvoj grada.U ovom periodu temeljem rezultata međunarodnog natječaja iz 1923. godine nastaje Schurmannov regulacijski plan (1924. god.) koji predviđa izgradnju Splitaotprilike do crte uvala Zenta - uvala Duje. Njim je predviđeno znatno manje lučko-industrijskih kapaciteta nego prethodnim planom pa je i luka na Poljudu višestrukomanja nego se 1914. godine predlagalo. Plan je još uvijek pokazivao dvojbe oko konačne namjene područja Špinut - Poljud, s obzirom na lociranje teretne luke iindustrijske zone u Poljudskoj uvali.Schurmannov plan iz 1924. god.13

Grad Split se u razdoblju između dva svjetska rata udvostručio, ostavljajući niz vrijednih zgrada i poteza.Gradi se cesta uz sjeverne obronke Marjana, čime započinje gradnja na Spinutu, a na tom predjelu (u Teslinoj ulici) su 1938.-1940. godine podignute zgrade dvijemuške Gimnazije, čija je izgradnja popraćena protestima što se podižu na periferiji udaljenoj od gradskog središta. Predjeli Meje, Bačvice i Zenta te rubni dijeloviDobrog, Manuša i Velog Varoša ispunjavaju se privatnim kućama s vrtovima. Time se nastavlja gradnja ladanjskog prstena oko ruba grada koji je započet oko 1900.godine. Schurmannov plan ostaje na snazi do 1941. godine.Grad 1941. god.2.9. Razdoblje do 1958.Izgradnja Splita poslije Drugog svjetskog rata započela je raščišćavanjem ruševina, ali se ubrzo razmahala u takvim razmjerima da je Split u drugoj polovini 20.stoljeća gotovo upeterostručen.Izgradnja Splita poslije rata započinje Direktivnim urbanističkim planom iz 1951. godine koji Split postavlja kao industrijsko središte. Grad je sagledavao kompleksnopa je bio dosta općenit. On je, prije svega, odredio strategiju oblikovanja prostora dok se gradilo najviše prema manjim planovima rađenima kasnije.Za razliku od prijašnjih planova Direktivna osnova ograničava radne industrijske zone na vojnu luku u Lori, te zonu brodogradilišta u uvali sjevernije od Poljuda, pa secijela Poljudska uvala namjenjuje isključivo za sport i rekreaciju.14

Direktivna regulaciona osnova Splita 1951. god.15

•Od 1956. godine započet je kontinuirani proces razrade direktivnog plana i izrade detaljnijih urbanističkih planova za pojedine dijelove grada, a s tim su u vezipojedini važni urbanistički zahvati u gradu.Područje između Radničkog šetališta (danas Gundulićeva ulica), te nove ceste do Brodogradilišta Split (sjeverni dio Z. Frankopanske) integrira se u šire tkivo gradaunutar kojeg se grade objekti: uredska zgrada Brodogradilišta (izgrađena 1949., a adaptirana 1953. za rodilište, danas Dom zdravlja u Matoševoj ulici), nova zgradasrednje Tehničke građevinske škole u Teslinoj ulici (1957. - 1958.), a počinje i izgradnja stambenih - kolektivnih objekata.3. PLANOVI, PROJEKTI I REALIZACIJE OD 1958. DO 1970.G.Pretenzije za širenje gradskog tkiva prema sjeveru na prostor Spinut-Poljuda, rezultirale su izradom programa za raspisivanje urbanističkog natječaja za regulaciju togpodručja. Program za prostor na potezu od uvale Bene do rta u Lori izradili su Bere Kalogjera i Branko Kalajžić iz Urbanističkog biroa početkom 1958.-e godine, koji setada prezentira zainteresiranoj javnosti.Međutim, krajem godine, Narodni odbor Općine odustaje od natječaja, te naručuje od biroa „Arhitekt“ s Vukom Bombardelijem na čelu, izradu idejne regulacijeSpinut-Poljuda.Regulacija područja Spinut „Arhitekt“ - V. BombardelliKrajem veljače 1960.-e godine komisija ne prihvaća pristigli rad sa zamjerkom na neiskorištene prirodne vrijednosti lokacije, te sugerira raspisivanje arhitektonskognatječaja. Potom se mijenja Program na način da se reducira broj znanstvenih i obrazovnih institucija (ekonomski i AGG fakultet planiraju se na području Bola, amedicinski uz Poljičku cestu, dok bi na području Spinuta ostali po Programu elektrotehnički, kemijsko-tehnološki, strojarski i prirodoslovno-matematički fakultet), apreostali dio Spinuta između Tesline, Zrinsko-Frankopanske i „kružne“ ulice za razliku od ranijeg programa namijenio bi se za stambenu izgradnju.Program je usvojen tijekom 1962. godine, te je uslijedilo raspisivanje natječaja. Prema Programu, priobalni pojas zapadno od „kružne“ ulice zadržao bi sportskorekreacijskunamjenu, prostor između „kružne“, Zrinjsko-Frankopanske i M.Gorkog (Matoševe) predviđen je za zonu stanovanja s pratećim sadržajima; prostor sjevernood „kružne“, zapadno od Zrinjsko-Frankopanske i istočno od planirane prometnice paralelne Zrinjsko-Frankopanskoj bio bi namijenjen izgradnji fakulteta.17

Sažetak iz Programa:I. Rekreacijska zona već je dijelom bila realizirana izgradnjom sportskih terena uz šumarsku školu, sportskom lučicom „Splita“, domom veslačkog kluba „Gusar“, lošeodržavanim kupalištem ex-Šore, otvorenim bazenom „Mornara“, te veslačkim klubom „Mornara“. U ovom pojasu predviđena je popuna tih kompleksa novim sadržajimai dogradnjama, a od značajnijih novih objekata planirani su hangar za jedrilice u lučici „Splita“, dom plivačkog kluba „Mornara“, zgrada lječilišta sa stacionarom uzplažu s ljekovitim blatom u blizini samostana, te novi veliki sportski centar za stambenu zonu Spinut (nogometno i rukometno igralište, te niz manjih igrališta za ostalesportove, zatim zatvorena sportska dvorana s košarkaškim igralištem i gledalištem kapaciteta 2-3 tisuće gledatelja, te toplim kupatilom).II. Stambeno-školska zona predviđena je za ukupno 5000 stanovnika, tako da je uz postojeće 3000 trebalo predvidjeti smještaj za novih 2000 ljudi. Uz to planirani suostali nedostajući sadržaji stambenog naselja koji bi s postojećima zadovoljili potrebe ove zajednice. Tako su planirani: nova osmogodišnja škola, studentski dom, domdruštveno-političkih zajednica s dvoranom, kino, dječji vrtići i svi ostali prateći zdravstveni, trgovački, servisni, garažni, uslužni, ugostiteljski, rekreacijski i tehničkisadržaji.Srednje škole i dalje bi koristile postojeće zgrade, ali u nešto izmijenjenom režimu, budući da se očekivalo iseljenje Vojne bolnice i građevinskog tehnikuma. U zgraduVojne bolnice uselila bi gimnazija i đački dom, a u zgradu gimnazije PMF, te eventualno Pravni fakultet i Pedagoška akademija. Uz ove škole izgradio bi se i novi školskisportski centar.III. U zoni fakulteta smjestili bi se Kemijsko-tehnološki, Matematičko-tehnički, Strojarski i Elektro-tehnički fakultet, te objekt akceleratora.Na natječaj su pozvani „Urbanistički zavod kotara Split“, „Urbanistički biro“, „Arhitekt“ iz Splita, „Urbanistički institut NRH“ i „Arhitekt“ iz Beograda.Odabran je rad „Urbanističkog zavoda kotara Split“ autora Ž.Turketo, F.Gotovac, M.Antičević, B.Alujević, te žiri predlaže narudžbu razrade izvedbenog urbanističkogprojekta.Pobjednički autorski tim u potpunosti prihvaća programom predložene 3 funkcionalno diferencirane zone, pa tome podređuje i mrežu glavnih prometnica. Izmicanjemtrase Topuske ceste proširuje priobalnu rekreacijsku zonu i optimalno locira nogometno igralište. U dobro izbalansiranoj prostornoj kompoziciji visoki stambeni objektiorijentirani na jug mogu se, po mišljenju žirija, još više naglasiti većom vitkošću ovih vertikala, koje će dopuniti panoramu grada, dijelom već oblikovanu neboderimau Glavičinama, a pejsažna dispozicija fakultetskih zgrada omogućit će međusobno prožimanje ovih sadržaja sa priobaljem. Projektantima se sugerira uspostavanaglašenije kontinuirane pješačke priobalne komunikacije.18

Poslijenatječajni projekt (maketa) za Spinut – PoljudAutori: Turketo, Gotovac, Antičević, AlujevićU zaključnim preporukama žiri daje osvrt na lociranje nogometnog igrališta i sportske dvorane u rekreacijskoj zoni, sugerira očuvanje lokacije crnog ljekovitog blata,izbjegavanje veće izgradnje vertikala u stambenoj zoni. Savjet za urbanizam prihvaća preporuke žirija, te naručuje od „Urbanističkog zavoda Kotara“ razraduurbanističkog rješenja natječajne zone, autori kojeg su Turketo i Antičević. Autori izrađuju 1963. godine regulacijski plan, koji zahvaća sve 3 zone: rekreacijskosportsku,zonu visokih škola i stambenu zonu, a istim se uz neznatne korekcije osnažuju rješenja iz natječajnog rada u formi urbanističko-planskog dokumenta.Slijedi od strane istih autora izrada urbanističkog projekta za zonu stanovanja s pratećim sadržajima omeđenu ulicama M.Gorkog (danas Matoševa), „kružnom“ (7Kaštela), te Zrinjsko-Frankopanskom. Površina zahvata je 10.6 hektara; teren je u blagom padu prema zapadu-moru; postojeće stanje je u to vrijeme karakteriziranoneizgrađenim sjevernim i zapadnim dijelom zahvata, južni dio karakterizira postojeća blokovska izgradnja višekatnica (3-4 etaže), dok je uz istočnu granicu dužZ.Frankopanske niz objekata javne-društvene namjene o kojima je bilo riječi u prethodnom tekstu, te postojeći kompleks škola u centralnoj zoni sjeverno od Teslineulice. Broj stanovnika prema tadašnjem stanju iznosio je u toj zoni 2500, a komunalne instalacije vodovoda, elektrike, kanalizacije, te prometnica relativno suzadovoljavajuće u južnom dijelu zahvata.19

•Prema urbanističkom projektu planira se izgradnja za novih 3100 stanovnika, čime bi ukupan broj stanovnika prema ovom projektu iznosio 5600, za koje se planiraizgradnja 769 stanova u novim objektima, te 41 stan u nadogradnji i dogradnji.Stambenu zonu planira se realizirati po ovom projektu u 5 nebodera visine P+15, te više horizontalno položenih lamela-objekata visine P+5.Centar jedinice planira se sa svim sadržajima u niskom objektu s orijentacijom prema uvali i moru. Također se unutar stambene jedinice predviđa izgradnja osnovneškole, kao i nekoliko kolektivnih garaža, te većih parkirališnih površina.U stambenu jedinicu planiran je ulaz s glavnih gradskih prometnica na 2 mjesta: iz ulice M.Gorkog (Matoševa) i iz „kružne“ ulice (7 Kaštela).Urbanistički projekt stambene jedinice „Spinut“Autori: Turketo, Antičević20

Početkom 1964. godine Vojnoj pošti se, nakon realizacije dijela sadržaja u vojnoj zoni Lora koja na sjeveru graniči s područjem Spinut-Poljud, dodjeljuje glavninapodručja za realizaciju stambene zone. Urbanistički projekt bio je usvojen sredinom 1964.-e godine, a krajem godine Vojnograđevinska direkcija raspisuje interniarhitektonski natječaj za projekte objekata, s tim što se usvaja zahtjev tog investitora za izmjenu strukture i broja stanova.Na natječaju su učešće uzeli arhitekti preko građevinskih poduzeća koja su se kandidirala za izgradnju. Odabrani su radovi „Tehnogradnje“ s projektima nekolikoautora iz splitskog „Urbanističkog biroa“ za gotovo sve stambene objekte u naselju, te „Melioracija“ s projektom Ivana Vitića za stambene nebodere.Uslijedila je izrada projekata za 2 nebodera u južnom dijelu naselja (objekti br. 7 i 8) prema projektu I.Vitića, a za 3 nebodera uz „kružnu“ ulicu prema projektu IveRadića iz Urbanističkog biroa (objekti br. 9,10,11). Niže stambene objekte (br. 3,4,5,6) projektirao je Antun Šatara, a 1,2 Lovro Perković, oba iz „Urbanističkog biroa“.Dogradnju i nadogradnju postojećih objekata (br. 12 i 13) projektirao je Nikola Grabić, kao i dvije zatvorene dvoetažne garaže.Stambeno naselje u Spinutu - situacija s oznakama objekataGrupa autora -prema tekstu

S obzirom da je Vojna pošta tijekom ovog arhitektonskog natječaja odstupila od usvojenog natječajnog rada i regulacionog plana iz 1963. godine, Komisija zaurbanistički plan je zatražila od autora Turketa mišljenje, koji je prihvatio neke manje izmjene, ali je odbio dodavanje još jednog nebodera uz „kružnu“ prometnicu,te je u veljači 1965. godine donesena odluka koja zamjenjuje urbanistički plan za područje Spinut-Poljud. Uslijedila je izgradnja pet nebodera i šest peterokatnica odtravnja 1965. - 1968. godine.Realizacija stambenog naseljaTijekom realizacije „kružna“ prometnica iz natječajnog rada Turketo-Gotovac-Antičević koja vodi prema Lori paralelno sa Zrinjsko-Frankopanskom mijenja trasu usjevernom dijelu na način da se u luku spaja na Zrinjsko-Frankopansku ulicu i na taj način zaokružuje zonu stambene izgradnje s tim da se na poziciji namijenjenoj zajavne sadržaje locira nova stambena izgradnja. Interesantno je da je ovakav koncept prometnog rješenja bio predviđen radom grupe autora iz Urbanističkog biroa Splitiz 1963. godine (autori Kalogjera, Družeić, Mudnić, Baldasar i Tedeschi).Natječajni rad iz 1963., grupa autora iz URBS-a (Kalogjera i dr.)22

Prve zgrade u ovom, sjevernom dijelu stambene jedinice podižu se već 1969. godine po projektu Frane Gotovca.23

4. SPORTSKI KOMPLEKS POLJUD-GRADSKI STADION, BAZENIU okviru polemika u stručnim tijelima o namjeni prostora starog Hajdukovog placa kod Plinare, te prelociranju gradskog stadiona na novu lokaciju, Savjet za urbanizam1967.-e godine od više razmatranih rješenja odabire lokaciju na Poljudu, čime se odustaje od izgradnje fakultetskog kompleksa, te se najavljuje izrada izmjeneregulacijskog plana Poljuda. Izrada projekta stadiona povjerava se Frani Gotovcu, s tim da on projektira i preostali dio stambene jedinice. Rješenje koje F.Gotovacnudi je: smještaj školjke kružne osnove stadiona za 60000 gledatelja u središte priobalne zone, uz koju locira zatvoreni plivački bazen sa sportskom dvoranom,vertikalni akcent-hotel, te prateći sadržaji.Urbanističko rješenje športske zone Poljud i megastruktura u stambenom dijelu Špinuta (maketa)Autor: Frano Gotovac24

Realizacija stambenih objekata-megastruktura tzv. „kineskih zidova“ prema Gotovčevom urbanističkom rješenju i projektima, kojima je želio naglasiti završetak gustegradske izgradnje u odnosu na planiranu sportsko-rekreacijsku zonu, te stvoriti protutežu stadionskoj školjci, izazvao je u javnosti kao i u stručnim krugovima brojnepolemike.„Kineski zid“, „Poljudska ljepotica“ – stambeni objekt u drugom planu grupacija nebodera u trećem planu (uz križanje Z. Frankopanske i Ulice sedam Kaštela)25

Stambena jedinica tako je bila zaokružena u potpunosti, a planirana izgradnja sportskih sadržaja postaje izvjesnom 1975.-e godine kad je Splitu prihvaćenakandidatura za Mediteranske igre 1979.-e godine.Raspisuje se natječaj za urbanističko rješenje sportsko-rekreacijske zone Spinut-Poljud i projekt stadiona, te donosi odluku o izradi Provedbenog plana te zone.1976.-e godine se pozivaju 3 prvonagrađena autora da izrade novi projekt olimpijskog stadiona (za razliku od prethodnog s 8 atletskih staza), kompleks bazena ipomoćna igrališta. Žiri je odabrao Magašev rad radi njegovih prostornih i oblikovnih kvaliteta, koje su se u realizaciji i eksploataciji potvrdile na način da je ukopanaškoljka stadiona u osjetljivom okružju samostanskog kompleksa, šume Marjan i pitome poljudske uvale nenametljivo dopunila zatečene prostorne kvalitete.Stadion u Poljudu: situacija, presjekAutor: Boris Magaš26

U neposrednoj blizini stadiona, temeljem projekta Ivana Antića, lociran je kompleks bazena.Projekti stadiona i bazena ugrađeni su u Provedbeni urbanistički plan Spinut-Poljud izrađen u „Urbanističkom zavodu Dalmacije“ (usvojen 1977.-e godine), čime suujedno definirane kontaktne zone i međuprostori ova dva prostorno najznačajnija sadržaja unutar zone omeđene „kružnom“ ulicom, morem, Zrinjsko-Frankopanskom ivojnim kompleksom Lora.Time je definitivno nekad planirana zona fakulteta s ovog područja u planskim rješenjima prelocirana na područje Splita III.5. GENERALNI URBANISTIČKI PLAN SPLITA (1978.)1967. godine počela je izrada Generalnog urbanističkog plana Splita koji je bio dovršen i usvojen 1978. godine, a uz neke izmjene i dopune na snazi je bio do 2006.godine. Prema GUP-u, prostor između Ulice 7 Kaštela, Z. Frankopanske i Matoševe je zona stanovanja i javnih sadržaja s malom zelenom enklavom uz Sjemenište tezona športa i rekreacije između Ulice 7 Kaštela i mora. Unutar ovog područja izrađivan je do danas veći broj detaljnih planova.27

GUP Splita – NAMJENA POVRŠINA28

Predloženo plansko rješenje DPU-a Poljud - Spinut nije upućeno u proceduru, ali je rezultiralo izradom detaljnih planova uređenja za 2 enklave: prostor zapadno odVitićevih nebodera (DPU dijela Spinuta), te prostor srednjoškolskog igrališta (DPU Obrtno-tehničke škole i sportske dvorane srednjih škola). Oba plana izradio jeGrađevinski fakultet Sveučilišta u Splitu (autor A. Kuzmanić); DPU dijela Spinuta je poništen, a DPU Obrtno-tehničke škole i sportske dvorane je na snazi.Generalnim urbanističkim planom Splita, usvojenim 2006-e godine (dijelovi kojeg su citirani u tekstu, a relevantni su za zahvate koji su predmet ovog Programa) zaizgrađeni dio Spinuta - zonu stambene izgradnje predlaže uz poboljšanje kvalitete stanovanja, uvođenje novih sadržaja - isključivo površina i građevina društvenog ikomunalnog standarda. Pri tome se uvjetuje čuvanje i održavanje urbane matrice i osobito postojećih uređenih zelenih površina.Za javne i društvene građevine, predviđa se GUP-om provedba natječaja, pa tako i za zonu namjene D i D8 sjeverno od Jobove ulice, istočno od Radićevih i sjeverno odVitićevih nebodera. Na taj način se nastavlja praksa za područje Spinuta, po kojoj su se za uređenje prostora donosile i poništavale odluke, vodile polemike, raspisivalinatječaji, usvajali planovi i projekti, a prostor se gradio, dograđivao, uređivao.30

7. BIBLIOGRAFIJA1. Arhitektonski natječaji u Splitu 1945.-1995., Tušek D., Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 1996.2. Zbornik društva inžinjera i tehničara, Muljačić S., Kronološki pregled izgradnje Splita u 19. i 20. stoljeću, Split, 1958.3. URBS 6, Prostorni razvitak Splita, Split-urbanistički planovi i realizacije, Split, 1966.Turketo Ž., Stambena jedinica SpinutTurketo Ž., Sportsko-rekreaciona zona Spinut-Poljud4. URBS 8,9, Izdanje u povodu 25- godišnjice oslobođenja grada, Izgradnja Splita 1944.-1969. , Split, 1969.5. Projekt splitski poluotok, Program za provedbeni urbanistički plan, Urbanistički zavod Dalmacije, Split, 1975.6. Konzervatorska podloga Prostornog i Generalnog urbanističkog plana grada Splita, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Splitu,Split, 2003.7. Publikacija HDLU-a uz Splitski salon 1984.-e godine, Arhitekt Frano Gotovac - splitski opus, Split, 1984.8. Split sa starih razglednica, „Harta“, Pula, 2000.9. Generalni urbanistički plan Splita, Urbanistički zavod Dalmacije, Split, 1978.31

IZVOR CRTEŽAStr. 3, 4, 5, 6, 7 (vrh) Konzervatorska podloga GUP-a, 2003.Str. 7 (dno) Povijesni arhiv u Splitu-tvrđava GripeStr. 8(dno), 9 Konzervatorska podloga GUP-a, 2003.Str. 12, 13 URBS B,9-publikacija urbanističkog biroa Split, 1969.Str. 14 Konzervatorska podloga GUP-a, 2003.Str. 15, 16 URBS B,9-publikacija urbanističkog biroa Split, 1969.Str. 17 Arhitektonski natječaji u Splitu 1945.-1995., Tušek O., 1996.Str. 20 URBS 6-publikacija urbanističkog biroa Split, 1966.Str. 21 Arhitektonski natječaji u Splitu 1945.-1995., Tušek O., 1996.Str. 23 Projektna dokumentacija F. Gotovca, Arhiva Arhitektonsko-građevinskog fakulteta u SplituStr. 26 Arhitektonski natječaji u Splitu 1945.-1995., Tušek D., 1996.Str. 28 Generalni urbanistički plan Splita, 1978.Str. 29 Elaborat-Nacrt DPU-a Poljud-Spinut, Kuzmanić A., 1977.Str. 30 Elaborat-DPU obrtno-tehničke škole i sportskih sadržaja u Spinutu, Kuzmanić A., 2002.IZVOR FOTOGRAFIJAStr. 8 (vrh), 10, 11 Split sa starih razglednica, 2000.Str. 19 URBS 6-publikacija urbanističkog biroa Split, 1966.Str. 22(vrh) Projekt splitski poluotok, Urbanistički zavod Dalmacije, 1975.Str. 22(dno) Arhitektonski natječaji u Splitu 1945.-1995., Tušek D., 1996.Str. 24, 25 Publikacija HDLU-a uz Splitski salon, 1984.Str. 26 Arhitektonski natječaji u Splitu 1945.-1995., Tušek O., 1996.32