naslovna niskic.indd - Magazin Start

28 GODINAPOSLIJESjećaš li se olimpijadeSPECIJALNI PRILOG28 godina odOlimpijadeZAŠTITARIDržava kontrolišeprivatne vojskeREPORTAŽAŠta bi danas rekaopoglavica Seattle07.02.2012. godina XV broj 342 cijena 3 KMPremijer FBiH Nermin NikšićOtvaramoradovevrijedneMILIJARDU KMNa Marindvoru ukradeno desetine miliona eura

Sadržaj56ReportažaŠta bi sad rekao poglavicaSeattle12 InterviewNermin Nikšić62 Anita Šupe25 NotariPrivatnici u javnoj službi48 33 pitanjaIbrahim Spahić44 Pozitivna BiHBosanka uspješna uameričkom rukometu48 Treće dobaHolesterol ne ubija!SljedećiSTART BiHizlazi21.02.2012.Penzija nije kraj života52 Dvije decenije poslijeApril u SarajevuPrijavite korupciju u zdravstvuTelefon 033 260 210mail redakcija@startbih.infoMagazin Start BiH u zadnjih šest mjeseciuradio je veliko istraživanje o zdravstvu uBiH. Rezultate tog istraživanja predstavljamood 18. oktobra.Pozivamo sve da nam i dalje prenose svojaiskustva, primjedbe i pohvale.Tel: 033 260 210, email: redakcija@startbih.info.3

Prva pričaBiH, februar 2012.5

1990. Tamo nešto krupno nije u redu. Eno predwww.startbih.infoNOVINA GODINE U BiH 2002Magazin START BiH je dobitnikAMNESTY INTERNATIONAL MEDIA AWARDS 2003IZDAVAČNIK Denameda d.o.o.La Benevolencije 6REDAKCIJALa Benevolencije 6, 71000 SarajevoT. +387 33 260 210, 260 211, 260 212F. +387 33 215 321www.startbih.inforedakcija@startbih.infoDIREKTOR I GLAVNI UREDNIKDario Novalićnovalich@bih.net.baIZVRŠNI UREDNIKSaša Rukavinasasa.rukavina@gmail.comREDAKCIJARubina Čengić, Saša Rukavina, Midhat Dedić, DarioNovalić, Ekrem Tinjak, Mevlida Novalić (Žena BiH), BerinaPekmezović, Amir Telibečirović, Zdravko Čupović, HarisČalkić, Dragan BošnjakSTALNA SARADNJADragutin Hedl (Osijek), Miljenko Jergović (Zagreb),Petar Luković (Beograd), Goran Todorović, Samir Šestan,Tim Clancy, Muhamed Jusić, Dario Mehmedović, SafetHuseinović (Oslo), Jasmin Maričić, Tanja Topić, NenadVeličković, Asaf BečirevićREDAKTORŽana VukmirovićFOTOGRAFIJAHaris Čalkić , Dejan Vekić, Amer KuhinjaDTPDražen MusaDESIGNStart BiHWEB DESIGNDženan BuzađićMARKETINGMevlida Novalić - direktorstart.reklame@gmail.comT. +387 33 204 060Adnan Čauševićadnanc@bih.net.baSEKRETAR REDAKCIJEEnisa Mukić, Miroslav KuševićDISTRIBUCIJA I PRODAJAMevludin MekićŠTAMPAUNIONINVESTPLASTIKA, SemizovacŽIRORAČUNI1610000030070011 /Raiffeisen Bank d.d./3060510000026862 /Hypo Alpe-Adria Bank/1410010013016207 / BBI Banka/Vijeće za štampu u Bosni i HercegoviniMagazin START je punopravni član Vijeća za štampu u BiH www.vzs.baZa sve eventualne primjedbe na pisanje magazina, obratite se VZŠ u BiHinfo@vzs.ba tel. + 387 33 272 270 tel/fax +387 33 272 271Pokretanje magazina je omogućio Fond Otvoreno društvo BiH, njemačkaorganizacija za pomoč novinarima JHJ sa sjedištem u Bonu, Stiven i NancyChaning, NC. USA, USAID, PRESS NOW, OSI/BUDAPESTSav materijal objavljen u magazinu Start BiH podliježe copyrightu i uvlasništvu je izdavača.PetnaestodnevnikZemlja tvrda, a nebo visoko, ali nema se kud! Lijepo je što je pao velikisnijeg pa barem sve izgleda mirno i čisto! A i teško je hodatiZna li iko objasniti kakva je razlika između prvihdana februara 2012. i nekoliko proteklihgodina u kojima su parlamentarci pokušavali usvojitizakone o državnoj pomoći i popisu stanovništvaili pak entitetske vlasti pokušavale deblokirati ElektroprenosBiH? Možda to što su došli dinosaurusi?Navodno su i oni primijetili da se od njihovog odlaskaništa nije promijenilo? Hm? Dakle, skakavcisu pojeli godine, ali je sada sve završeno za jedandan. Biće da su ti ustavotvorni Srbi, Hrvati i Bošnjaciipak pročitali da su braća po DNK ili je BerizBelkić u pravu kada kaže da se gradi država zaDodika? Ali šta je tu čudno, pa Partija je obećaladržavu za čovjeka, a i Dodik je čovjek! To je bilosasvim jasno u onom duelu sa Čedomirom Jovanovićem:iznervirao se toliko da povremeno nije znaošta govori! Na kraju je i nokte grizao, pa su komunikoloziimali pune ruke posla analizirajući njegovgovor tijela. Tek sad mu niko neće dati pare za autoput.A Čeda lep, hrabar i pametan, samo je nekapitanja poslao na pogrešnu adresu. Ali dobro, zabavaje bila OK i dobrodošla! Pravi rialiti šou kojije oborio ugled RS - zapomažu iz SDS-a!AHrvatska ode u EU! BiH može samo voduizliti za njima, za sreću. Ali čudno je to: prvosu pojedinci pred referendum o ulasku u EU prijetilida neulazak u EU znači ostanak na Balkanusa BiH, a sada mole da fabrike presele u BiH. Čudanje taj Bog pobjede, za tren okrene leđa svojimmiljenicima! A u BiH nije lako ući. Eno Perutninaiz Ptuja već mjesecima pokušava u Srpcu dobitidozvolu za gradnju fabrike, nude 240 radnihmjesta i traže 50 kooperanata, ali lokalna zajedni-neće ni da čuje!!! Mahala je čudo.Ecano u Banjaluci postavili saobraćajne znakovekoji upozoravaju da je centrom grada zabranjenokretanje pasa, čak i onih na uzici sa vlasnikom iAto na osnovu odluke od prije deset godina!li ima i pozitivnih mahalskih primjera: enoDžems Bond lično otišao u Goražde da u fabricinamjenske opreme nabavi oružje! Jes’ to Goraždečudo: prvo Anđelina, pa sad Bond, DžemsBond... Još da i on snimi film na Drini... Sada nemaGavrila Grahovca da zabrani snimanje. Samoda opet ne bude kakvih Srba i rata jer bi onda uRS morali sasvim zabraniti gledanje filmova. Lakoje s Anđelinom, ona je nježna, ali Bond je lakna obaraču! A ima i oružje iz Goražda.IPIŠE: Rubina Čengićrubina@startbih.infouostalom, ko bi liječio eventualno ranjene ljude.Eno doktoricu Amilu Cvjetić-Koldžo osudilona 3,5 godine zatvora zbog nemara pri liječe-Mahanju. Ali izgleda da joj njene kolege neće oduzetidozvolu, pa može i u zatvoru biti nemarna, akojoj nađu mjesto! Nema esnafa koji ima čvršće zbijeneredove od ljekara! Eno sad ne daju ni imenaljekara koji je odgovoran za smrt Marijane Pukete.Reklo bi se ruka ruku mije, a čiste ruke su u zdrav-veoma važne! Ostvuvih dana je vruća tema i odluka koordinacijeministara iz jednog broja kantona u FBiHda ubuduće nastavnici i učenici osnovnih i srednjihškola u tim kantonima za svaki predmet naraspolaganju imaju samo po jedan udžbenik, daklejednog izdavača, a ne kao do sada da biraju izmeđušest ili osam udžbenika. Udžbenike će biratirecenzenti, a recenzente ministri, dakle politika.Izdavači najavljuju bojkot konkursa, kažu da je totreći entitet u obrazovanju, a ministar objašnjavada radi u interesu djece i roditelja. To je dobro jerpsiholozi objašnjavaju kako su za djecu jako važnaiskustva iz škole, ali je teško povjerovati da jeveliki izbor udžbenika odgovoran za to što dječa-kišobranom siluju pse? Acili kad je već o životinjama i udžbenicima, bićeda je praksa jednog udžbenika razlog što jesudija Kantonalnog suda u Novom Travniku doniopresudu da mrke medvjede Gvidu i Laku, kojiod 2008. godine žive u improvizovanom kavezuu okolini Travnika, treba ubiti, jer ne zna šta bi snjima. Jer da je sudija čitao više udžbenika, sigurnobi znao da je mrki medvjed ugrožena i zaštićenavrsta u zapadnoj Evropi i da možda ubija posljednjeprimjerke te vrste.C,c,c,c,c, sudije, sudije!tako olako donositi presude kadaNeće shvate da su SNSD i SDS podnijeli zahtjevza izmjene zakona kojima bi ugasili Sud iTužilaštvo BiH. Još kad shvate da će ih podržatiHDZ-ovi jer će oni podržati HDZ-ove kod izmjenaJUstava BiH i Izbornog zakona...oj, kad bi se ovi u Platformi ugledali na ove SN-SD-SDS-HDZ-ovske osovine, pa da se podržavaju,a ne da se razilaze oko Dragana Lukača izakona o policiji ili oko FTV i da se svađaju okotoga ko baštini komunizam, a ko je demokrata.Nije dobro da se svađaju, pomešće ih ovi što hoćereforme, ako ih ne zbuni HSP i Ćane optužbamada su kriminalna organizacija potpomognu-revizorima! Atali izgleda da se više od platformaša svađaju samodva HDZ-a i oni unutar samog HDZ-a6 www.startbih.info

ala je čudo!sjednikov brat, bivši visoki državni dužnosnikMariofil Ljubić na birou za zapošljavanje!Onakav kapacitet! Izgleda da za njegane važi ona budi dobra od oktobra, tad se ženii udaje... nije mogao čekati lokalne izbore.Ovako je sigurno barem zdravstveno osiguranje,a ima i ona socijala 200 KM. Što je sigurno,sigurno je.svakom slučaju, biće u političkom ringuU vruće do kraja zime. Samo da se dogovoreda li su usvojili državni budžet za prošlu godinui da počnu da primjenjuju ove izmjene zakonakoje njima obezbjeđuju više novca... Ostalo susve uredili:ograničili,razvlastili,bloki-a k oLrali...je tou zemljiu kojoj jenavodnooko 40 postoljudinepismeno.Ali dobro,popisje od 1. do15. aprilanarednegodine, paće se znatikoliko kojihima i čijaje ličnaćirilicom,a čija nije.Biće sve jasno,kaoljudimau Hrvatskojdokbudu gledati srbijanske filmove titlovane naNhrvatski!e zna se da li i vijesti titluju, ali sve najavegovore da Hrvatska neće podržatida Vuk Jeremić iz srbijanske Vlade budeizabran za predsjednika Generalne skupštineUN. Razumiju da on to ne zaslužuje.To neće podržati ni BiH, ne da Željko Komšićjer ne vjeruje Jeremiću! Zna on kakvaje bruka nastala kada se oni van BiH popišmane.Eno, protiv rezolucije Vijeća Evropeo BiH glasala samo Srbija, Litvanija i MilicaMarković iz BiH. A zna i šta znači povjerenje.Zbog toga ne da ni da se ratnimzločinima sudi tamo gdje žive, nego tamogdje su počinili zločin, osim u nekim slučajevima.Jer, ako je u Tužilaštvu BiH tužilacO. Čavka hakirao e-mail bivšeg glavnogtužioca M. Barašina, pa mu dnevne novineobjavile broj mobitela ili ako je šef OSA-estvarno medijima ustupio podatke nastalena osnovu prisluškivanja telefonskih razgovoravažnih za jednu istragu, moguće je zamislitišta bi se tek moglo dešavati na međudržavnomnivou.odlučnost ovih dana frca na sve straneA svuda u svijetu gdje ima i jedan Balkanac.Eno Šešelja u Hagu: ne dozvoljava da gapregleda ruski kardiolog kog je odredio Sekretarijattog suda. Hoće ginekologa iz Srbije!A kako on u Hagu, tako Glavaš u Mostaru:ne dozvoljava da uprava zatvora u odjel ukom je on dovodi nove zatvorenike koji se nje-ne sviđaju! Omudlučni su još neki zatvorenici: FikretAbdić iz zatvora izlazi sredinom martai najavljuje da ulazi u Agrokomerc! Izgledada nije razumio šta znači to što šute svi u višeod 500 zvaničnih institucija kojima je poslaosvoj prijedlog za preuzimanje i obnovuNAgrokomerca.iko se izgleda oko tog njegovog dokumentanije otimao.otimačina je vladala u Australiji gdje su seA neke majke otimale za poderanu majicuNoleta Džokovića u kojoj je pobijedio. On jebacio nekom u publiku, dvije majke mislile da jenjima, ali jedna bila brža pa je zgrabila majica,pa su se svađale, ali je ova sporija bogatija, paje za majicu dala 5.500 dolora! Kćeri su čudo.Eno i DejvidBekamkaže da pokući ne hodago otkakomu se rodi-kćer! Nlao, BiHje valjdajedinomjesto gdjeje mogućeda ambulantabudezatvorenajer je stropvisoko, a radijatormalii to u gradukoji prviu Evropi dobivaCentarza energetskuefikasnost!Zemljatvrda,a nebovisoko,ali nema sekud! Lijepo je što je pao veliki snijeg pa baremsve izgleda mirno i čisto! A i teško je hodati,pa možda Arzija ne stigne da se prijavina konkurs.P.S. Krajem januara Sarajevo i BiH su NijazaDuraković ispratili na vječni počinak.Bio je dobar čovjek i valjda je otišao u svijetkoji je bolji od ovog. Ovdje su ostali oni drugačiji:Safet Halilović je svoj posljednji pozdravmeđu čituljama potpisao kao ministar,valjda se konačno posljednji put potpisujućisa tom titulom! •7

InfoDogovor u BanjaluciRS brani MladićaInstitucije i nevladin sektor Republike Srpske stavićena raspolaganje timu odbrane generala RatkaMladića svu dokumentaciju i dokaze kojima raspolažu,rekao je Srni direktor Republičkog centra zaistraživanje ratnih zločina Janko Velimirović.- To je dogovoreno u Banjaluci na sastanku predstavnikatima odbrane generala Mladića, Republičkogcentra za istraživanje ratnih zločina i Boračkeorganizacije RS - rekao je Velimirović.Šef tima odbrane advokat Branko Lukić kaže dasu prioritet dokumenti vezani za događaje za kojeje Mladić optužen, posebno za Srebrenicu u julu1995.(s. a.)Statistike Centralne bankeMarka na udaru falsifikatoraPočeo raditi Raiffeisen INVESTTržište se ipak krećeRaiffeisen INVEST, društvo za upravljanjeotvorenim investicijskim fondovima,koje je u vlasništvuRaiffeisenbanke, počelo jezvanično raditi2. februara.- Zadovoljstvomi je što smoproširili lepezuproizvoda u našojponudi i jošmi je veće zadovoljstvošto sebh. tržište krećenaprijed uprkossvim aktuelnimdešavanjimai razvija potencijale- kaže MichaelMüller, direktorRaiffeisenbanke.Osnovna djelatnostdruštva jeprikupljanje novcajavnom ponudom investitorima, teupravljanje prikupljenim sredstvima.- Značajna finansijska sredstva kojaParaglajderisti domaćini svijetuLetjeti iznad BjelašniceSedmo svjetsko prvenstvo u preciznomslijetanju paraglajderom bit će održanood 18. do 25. augusta naredne godinena Bjelašnici.Organizator prvenstva, Klub ekstremnihsportova Extreme Sport, u augustu ovegodine na istom mjestu organizira predsvjetskoprvenstvo na kojem će učestvovati120 takmičara iz cijelog svijeta.- Ponosni smo što ćemo ugostiti brojnetakmičare iz svijeta, organiziratiprestižno takmičenje kada je vrhunskisport u pitanju, te našim gostimapredstaviti bh. olimpijske planine nanajljepši način - rekao je Mirvad Zenuniiz Extreme Sporta.Svjetsko prvenstvo u preciznom slijetanjuparaglajderom organizira se svakedvije godine pod nadzorom Međunarodnevazduhoplovne federacije, a BiHće prvi put biti domaćin najvećeg svjetskogtakmičenja u paraglajdingu.(s. a.)građani i kompanije drže na a vistaračunima sa vrlo malim ili nikakvimprinosima stoje praktično neiskorištena.Kroz Raiffeisen INVEST mismo omogućili njihov plasman uz adekvatnuzaradu- kaže izvršnidirektor za poslovanjesa stanovništvomuRaiffeisen banciKarlheinzDobnigg.Prvi proizvodkoji je RaiffeisenINVESTponudio tržištuje RaiffeisenCASH, otvoreniinvesticijskifond s javnomponudom, koji,kako je topojasnila direktoricaRaiffeisenIN-VEST-a LejlaBaljević - Ramović,sredstvaulaže u finansijskeinstrumente novčanog i obvezničkogtržišta koji nose minimalan rizik.(s. m.)Prošle godini je u BiH otkriveno ukupno 7.454komada falsifikovanih novčanica i kovanica svihvaluta i apoena, što je za 59,34 odsto više u odnosuna 2010. godinu.- Od ukupnog broja falsifikata, 7.048 komadaje falsifikovanih novčanica i kovanica konvertibilnemarke. Od toga, 1.146 je komadanovčanica KM, što predstavlja smanjenje od34 odsto u odnosu na 2010. godinu - saopštenoje iz Centralne banke BiH.Ostatak od 5.092 komada su kovanice, što je višenego 2010., ali je, kažu u Centralnoj banci, povećanbroj falsifikata rezultat toga što je u samo jednojpolicijskoj akciji oduzeto 3.979 kovanica u apoenuod pet KM koje nisu dospjele u opticaj.Kad su u pitanju novčanice, najviše se falsifikuje20 maraka, a od deviza novčanicaod 100 eura.(s. s.)U livanjskom sudu 182 tužbeKo puca po Barbari?Vlasnici objekata i zemljišta na bivšemvojnom poligonu Odlučna Barbara u Glamočupodnijeli su Općinskom sudu uLivnu 182 tužbe za naknadu materijalneštete, od kojih je ovaj sud do sada riješio36 predmeta.U 19 predmeta tužba je povučena, u15 predmeta sudski postupak je obustavljen,u jednom predmetu donesenaje presuda zbog propuštanja na koju jeuložena žalba, dok je u jednom predmetudonesena pravosnažna prvostepenapresuda kojom je tužbeni zahtjevu cjelini odbijen.Glasnogovornica livanjskog Suda MarijaVila-Robović potvrdila je agencijamada su ove tužbe ušle u plan rješavanjastarih i zaostalih predmeta za 2012.godinu i smatraju se prioritetnim u rješavanjuu tekućoj godini.(s. a.)8 www.startbih.info

Banja Luka ima PrihvatilišteDom za beskućnikeU Prihvatnoj stanici zaodrasle osobe zatečene uskitnji, koja djeluje u okvirubanjalučkog Centra zasocijalni rad, početkom februaraboravila su četiri beskućnika.Riječ je o osobama koje imaju nekoga, ali su se, iz različitihrazloga, trenutno našle na ulici.Kapacitet Prihvatne stanice je 15 osoba, a načelnica Odjeljenjaza društvene djelatnosti Administrativne službe GradaBanja Luka Ljiljana Radovanović kaže da će svi beskućnicibiti zbrinuti.- Kada se osoba zatekne u skitnji, obavi se ljekarski pregledi ako se utvrdi da nema zdravstvenih smetnji, upućujese u prihvatnu stanicu, gdje dobija smještaj, hranu i primarnuzdravstvenu zaštitu - kaže Radovanovićeva.Banjalučka Prihvatna stanica za osobe zatečene u skitnji radiveć šest godina, a Radovanovićeva je apelirala na sve Banjalučaneda ako primijete skitnice, to prijave policiji ili Centruza socijalni rad.(s. a.)Popisstanovništva u BiHProba u oktobru?Direktor Agencije za statistikuBiH Zdenko Milinović zado-voljan je što jedržavana-Zabrinuti u DobojuBijela kugapred vratimaNa Odjeljenju ginekologijei akušerstva Opšte bolniceSveti apostol Luka u Dobojuprošle godine rođeno je 1.503beba, za 97 manje u odnosuna 2010. godinu i 101 manjenego 2009.Glavna sestra na Odjeljenjuginekologije i akušerstva NevenkaMilićević kaže da je usvim opštinama dobojskog regionaprošle godine zabilježenosmanjenje broja novorođenčadiu odnosu na prethodnihpet godina.- Iz opština Federacije BiHSVJETSKE NASLOVNICENajviše tornadapogađa SADInfoŠkolaumjetnostikuhanjaSpašavanježivotinja kojesu bileizloženeokrutnostimapo-kon dobilaZakon opopisu stanovništva.- Sada nam tek predstojeprave, intenzivne pripreme,probni popis, kartografskapodloga da se tajposao finalizira... - kazao jeMilinović.Stanovništvo u BiH će, poovom Zakonu, biti popisanood 1. do 15. aprila 2013. Milinovićjoš nije siguran kad ćebiti probni popis, ali misli dase to trebalo desiti u oktobruove godine.(s. a.)prošle godine su u dobojskomporodilištu rođenečetiri bebe, a 2010. godinebilo ih je 15, najviše iz susjedneopštine Usora - kažesestra Miličević.Obamapomaževlasnicimakuća9

InfoDirekcija za civilno zrakoplovstvo BiHRadončić nije kupio avion?Suprotno medijskimnavodima daje Fahrudin Radončićkupio avion Cesnakapaciteta do 10putnika koji namjeravaiznajmljivati poslovnoji političkojklijenteli u BiH, uDirekciji za civilnozrakoplovstvo BiHopovrgavaju ovu informaciju.- Avion nije registrovanu BiH,mada je teoretskimoguće da je kupljen,ali da nijeprijavljen ili da jeregistrovan u nekojdrugoj zemlji.Međutim, to baš inije isplativo jer su kod nas naknade mnogostruko jeftinije- kaže za Start BiH Dželal Hasečić, zamjenik direktoraDirekcije.Nezvanično, međutim, saznajemo da Radončić zaista jesterazgledao jednu Cesnu, ali je još uvijek nije kupio.Prije nekoliko mjeseci Radončić je izjavio da kupuje jahtu od28 metara, ali ni ta kupovina još nije potvrđena.Zato se nameće pitanje da li je sve samo propagandni balonkojim se želi uvjeriti javnost da Radončiću sa finansijske stranesve ide izvanredno.(d. n.)Vlast RS odlučila da mijenja doprinoseGore, dole,izađe na istoNovim zakonom o doprinosimaRS predviđenoje povećanje stopedoprinosa za PIOsa sadašnjih 18 na 18,5odsto, a smanjenje stopeza zdravstveno osiguranjesa sadašnjih 12,5 na 12 odsto.Stope za osiguranje od nezaposlenosti od jedan odsto i za dječijuzaštitu od 1,5 odsto se ne mijenjaju. I zbirna stopa doprinosaostaje ista i iznosi 33 odsto.Ovim će se, po računicama Fonda PIO RS obezbijediti dodatnih20 miliona maraka godišnje za penzije, a još sedam miliona dobićese kad se stopa obaveznog zdravstvenog osiguranja penzionera,koje plaća Fond PIO, smanji sa dva na jedan odsto.Kako će se ove izmjene odraziti na poslovanje zdravstvenog fonda,nije saopšteno.(s. s.)Uprava za indirektno oporezivanjeDržavi u januaru 374 milionaUprava za indirektno oporezivanje BiH je u januaru 2012. godine najedinstveni račun prikupila bruto prihode u iznosu od 443 milionaKM, što je za četiri posto više u odnosu na isti mjesec 2011.Iz Uprave su saopćili da su u januaru poreskim obveznicima vratili 69miliona KM PDV-a, tako da su neto prihodi raspoređeni korisnicimaiznosili 374 miliona KM, četiri miliona KM više u odnosu na januarprošle godine.Institucijama BiH doznačeno je 59 miliona KM od prikupljenih prihoda,Federacija je dobila 200 miliona, RS 104 miliona, Distrikt Brčko11 miliona KM.(s. s.)Gillette Fusion ProGlideBrijanje nije baukOd marta će muškarcimabiti dostupannovi standard ubrijanju, Gillette FusionProGlide kojeg,kako je saopćeno izGillettea, već podržavajui koriste i AleksandarHršum, AmelMekić, Hazim Begagić...- Gillette Fusion Pro-Glide napravljen jesa Gilletteovim najtanjimi najfinijimoštricama, za brijanjebez napora. Bitće dostupan u manuelnoj i električnoj verziji sasedam visokopreciznih inovacija, koje uključujustabilizator oštrice, unaprijeđene lubra trakice,poboljšani trimer za preciznost te ergonomičnijudršku - kažu u Gilletteu.Kao dodatak Gillette Fusion ProGlideu biće lansiranniz proizvoda za brijanje, poput osvježavajućeg gelasa više lubrikanta, balzama poslije brijanja...(s. m.)Već sad se prebacuju planoviRudari udarničkiRudnik mrkog uglja Zenica u januaru je iz tripogona eksploatisao 22.778 tona uglja. Najvećekoličine uglja proizvedene su u jami Raspotočje- 12.261 tona.Rudari RMU Kakanj u januaru su proizveli 94.251 tonu uglja, što je 1.654tone više od planiranog. Na površinskom kopu Vrtlište proizvodnja je iznosila61.029 tona, dok su u jami Haljinići iskopane 33.222 tone uglja.(s. a.)Zoran Đerić tvrdiU BiH nema leukoznog mesaStalni napadi i priča o leukoznom goveđem mesu uvezenomiz Hrvatske u BiH prazna su priča jer sve štoje uvezeno prošlo je proceduru koja se provodi svugdjeu svijetu, rekao je zamjenik direktora Agencije zabezbjednost hrane BiH Zoran Đerić.- Građani ne treba da brinu. Svo uvezeno meso prolazistandardnu proceduru, pa tako i ovo iz Hrvatske. Meso mora proći itermičku obradu i nema razloga za brigu - rekao je Đerić.Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS Vladimir Usorac sumnjada se Hrvatska želi osloboditi loših proizvoda prije ulaska u EU, izvozeći ih uBiH, kao i da se veliki broj genetski modifikovanih proizvoda uvozi u BiH. (s. a.)10www.startbih.info

Ekonomska kriza pokreće ljudeSlovenci bi u AustralijuZbog ekonomske krize i trenda rastuće nezaposlenosti,raste broj Slovenaca zainteresiranih zaiseljenje u druge zemlje, posebno u Australiju.Australski počasni konzul u Sloveniji Viktor Baragaizjavio je za POP-TV da dnevno dobije i do pet telefonskihupita o mogućnostima preseljenja u Australiju,dok je interes prijašnjih godina bio zanemariv.I Bogo Bajec, vlasnik ljubljanske migracijskeagencije koja sređuje papire i dozvole za iseljenjeu tu zemlju, kazao je da se interes zadnjih mjesecienormno povećao, što je, smatra Nataša Shelly,Slovenka koja je živi u Australiji već devet godinai kao imigracijska agentica pomaže zemljacimau dobivanju vize i nudi informacije vezane zazapošljavanje, u prvom redu posljedica gospodarskogstanja u Sloveniji.Globalizacija svega i svačegaKina brani euroZvanični Peking razmatra idejuvećeg doprinosa privremenomEvropskom fondu za finansijskustabilnost EFSF i novom, stalnomEvropskom mehanizmu za stabilnostESM, izjavio je kineski premijerWen Jiabao.- Kina i dalje razmatra kako dapoveća podršku tim fondovima -rekao je on, ali nije iznio konkretnoobećanje u brojkama.Wen je također istakao kako jevažno razriješiti dužničku krizu ueurozoni, kao i da će zvančni Pekingpodržati napore Evropskeunije za stabilizaciju eura.- No, malo ih zaista i odlazi jer su kriteriji zadobivanje stalne vize u Australiji vrlo strogi -rekla je Shellyjeva.Po službenim podacima, iz Slovenije je lani iselilo3.900 osoba. No, vjeruje se da je broj novihgospodarskih emigranata i veći.Senzacionalne fotografijeTajna Mashco-PiroaPočetkom februara u javnosti suse pojavile tri fotografije koje prikazujuporodicu iz peruanskogMashco-Piro plemena koje svjedočeo najdetaljnijem viđenju izoliranihIndijanaca ikada zabilježenih kamerom.Fotografije su snimljene nedaleko Manu nacionalnog parka,gdje se pretpostavlja da pleme živi. Survival International vjerujeda je razlogsve većoj aktivnostiMashco-Piroačestonadlijetanje helikopteraiznadManua te činjeniceda ih potrageza plinomi naftomlagano tjerajuiz njihovihdomova.InfoTokom 2011. godine u BiH jeuvezeno 3.715 polovnih PeugeotvozilaSERDA na IPA Adriatic program apliciralas projektom Legends of Adriavrijednim oko dva miliona euraVlada RS prošle godine potrošila26 miliona KM za zapošljavanjapripravnika visoke stručnespremeBROJKECijena doktorskog studija poBolonjskom procesu na FPN u Sarajevuiznosi 6.000 KM za školskugodinuSlika koju je 1913. godine naslikaoAdolf Hitler prodana jeBaltasarGarzonŠpanska crna povijestProgovorile Francove žrtveProces protiv španskog suca Baltasara Garzona,optuženog za kršenje zakona o amnestiji jer je istraživaozločine frankizma, omogućio je da obiteljižrtava prvi put o njima progovore pred sudom.Sedam sudaca Vrhovnog suda koji će odlučivatio tužbi koju su protiv Garzona podnijele dvije udruge krajnje desnice,do polovine februara saslušavaju 22 svjedoka obrane, rođakežrtava ubijenih ili nestalih tokom Francove diktature ili članoveudruga koje se bore za obilježavanje sjećanja na te žrtve.Garzon je otvorio istragu o više 114.000 nestalih tokom Građanskograta 1936. - 1939. i Francove diktature 1939. - 1975., čimeje, po tužbi dvije udruge krajnje desnice, prekršio zakon o amnestijiiz 1977. kojim se propisuje šutnja o tom mračnom dobu noviješpanske povijesti.Potraga za AfganistancemUbio ženu zbogtreće kćerkeAfganistanska policija jošnije pronašla čovjeka koji jeubio svoju suprugu zato štoje po treći put rodila djevojčicu,a on je želio sina.- Suprug je pretukao na smrtsuprugu Storaj (30) jer je rodilatreću djevojčicu. Obavijestionas je otac žrtve -rekao je agenciji AFP SajedSarvar Huseini, glasnogovornikpolicije.Na tijelu žrtve su pronađenitragovi zlostavljanja.na aukciji u Slovačkoj za 32.000euraU Italiji je u decembru bez poslabilo 2.243 miliona ljudi, štoje najviše od januara 2004.U narednih tri do pet godina uMađarskoj će oko 2,5 miliona ljudipreći na mobilni internetŠkoda superb 2.0 TDI laurin & klementje četrnaestmilioniti proizvedeniautomobil te marke11

OzbiljnovrijedInterview12 www.startbih.info

InterviewPREMIJER FEDERACIJE BiH NERMIN NIKŠIĆo ulazimo u investicijedne milijardu marakaOvaj razgovor dio je ideje da objavimo paralelne intervjue sa premijerima entiteta u BiH kojisu najodgovorniji za rješavanje pitanja zapošljavanja, jačanja privrede, realizacije budžeta... No,ostali smo kod premijera FBiH, jer nam njegov kolega iz RS Aleksandar Džombić i pored našegvišesedmičnog insistiranja, ali i čvrstih obećanja iz Vlade RS, nije odgovorio na ista ova pitanjaRAZGOVARALA: Rubina Čengić rubina@startbih.infoŠta će biti najveći izazovi za vlade u BiH u2012., za koju mnogi najavljuju da će donijetinovi talas ekonomske krize?- Ne treba biti neki veliki prorok da bi se odgovorilokako će borba za očuvanje postojećihi otvaranje novih radnih mjesta biti najveći zadataksvih vlada, pa tako i Vlade FBiH i ne samou ovoj, već i u narednim godinama. Ekonomskakriza pogodila je i mnogo razvijenije isređenije države od BiH, a mi naravno nismoneki izolovani otok u ovoj priči, iako su nas nekiu to ranije pokušali ubijediti. Smatram daje jedini mogući odgovor na ovu krizu uvođenjereda u svim oblastima, provođenje reformii omogućavanje otvaranja javnih radova, kojibi trebali osigurati povećanje ekonomske aktivnostii stvaranje nove vrijednosti.Možete li pojasniti to jedini mogući odgovor?- Uvođenje reda i reforme podrazumijevaju,prije svega, maksimalno kresanje troškova ujavnoj potrošnji, što je, po prvi puta, i učinjenou budžetu FBiH za 2012. godinu. Osim smanjenjaplaća, smanjeni su i svi drugi materijalniizdaci, od nabavki do raznoraznih uslugai ta praksa će se nastaviti i u budućnosti. To,naravno, nije dovoljno da se osigura potrebnastabilnost, ali je početak procesa koji na krajutreba omogućiti održiv sistem. Rad na ovimpitanjima bit će glavni zadaci za Vladu FBiHi sve njene minisitre u toku ove godine.Koje su oblasti najugroženije mogućom novomkrizom i pribojavate li se velikog brojanovih nezaposlenih?- Sigurno je da će u ovoj godini biti gubitkaposlova prije svega u sektorima koji su orijentisanitržištu EU koje je žestoko pogođeno krizom.Sigurno je da će Vlada FBiH uraditi svešto bude mogla i što budžetske mogućnostibudu dozvoljavale da pomogne naše izvoznike,a kroz investiciona ulaganja u autoceste iizgradnju energetskih objekata u ovoj godininamjeravamo podstaći zapošljavanje, ne samou sektorima koji će direktno raditi na izgradnjiovih objekata, već i u firmama koje će tosve morati pratiti. Naša namjera je da, unatočsvim crnim prognozama, u ovoj godini povećamobroj zaposlenih, ali to neće naravno zavisitisamo od Vlade i onoga što budemo radili,već i od nekih globalnih kretanja na kojane možemo uticati.Kako se boriti protiv nezaposlenosti? Poslodavcitraže smanjenje poreza i doprinosatvrdeći da je to najbolji doprinos otvaranjunovih radnih mjesta. Da li je to moguće ipod kojim uslovima?- Smanjenje doprinosa i poreskih opterećenjaprivredi svakako je jedna od mjera kjoje VladaFBiH ozbiljno razmatra u kontekstu ne samonovog zapošljavanja, već i stvaranja povoljnijegambijenta za privlačenje novih investicija.BUDŽET NARASTAO ZBOG OBAVEZABudžet za 2012. je nešto veći od prošlogodišnjegi predviđeno je povećanje prihoda. Načemu temeljite optimizam ili ubjeđenje o povećanjuprihoda?- Budžet je veći od prošlogodišnjeg, ali ne zbograsta prihoda, već zbog ogromnog rasta obavezakoje imamo prema ino i unutrašnjem dugu.Kada su u pitanju prihodi, oni su planiranina nivou 2011. godine, a i te prognoze su dostaoptimistične i veliko je pitanje hoće li se iostvariti. Ovo će bez sumnje biti teška godinakada je u pitanju očuvanje budžetske stabilnosti,ali smo pokazali prošle godine da se znamoboriti sa ovim problemima iako su nam mnogi,uključujući i MMF, prognozirali bankrot do ljeta2011. godine. Uvjeren sam da ćemo pronaćirješenje da očuvamo budžetsku stabilnost, aza to je, kao što sam već rekao, neophodno kresanjejavne potrošnje i uvođenje reda i finansijskediscipline.Riječ je o prilično osjetljivoj reformi kojoj semora pristupiti pažljivo i uz preciznu matemetiku,jer niko nema pravo ishitrenim odlukamaugroziti stabilnost penzionih i zdravstvenihfondova koji zavise od ovih prihoda.Trenutno je u fazi razmatranja nekoliko modelasmanjenja doprinosa, prije svega u realnomsektoru i nadam se da bi veoma brzomogli izaći sa konkretnim prijedlogom kojibi podrazumijevao ne samo smanjenje doprinosa,već i stimulaciju poslodavaca da isplaćujuveće plaće. To je, svakako, jedan od načinaborbe protiv nezaposlenosti, ali ne i jedini.Vlada FBiH već provodi niz aktivnosti kojimaželimo rasteretiti privredu nagomilanihdugova i omogućiti da se taj novac usmjeri kanovom investiranju.Na šta konkretno mislite?- Cilj su, primjerice, izmjene Zakona o zateznimkamatama koji se već nalazi u parlamentarnojproceduri i kojim se želi stimulirati firmeda plate glavnicu duga prema javnim prihodima,a da se oslobode plaćanja kamata koje čestoprelaze iznos glavnice. Bitna aktivnost izdomena Vlade FBiH jeste i daljnje provođenjeregulatorne reforme i ukidanje niza besmislenihprocedura i barijera koje koče i usporavajuposlovanje. Tu smo već u toku prošle godineučinili dosta jer je donesenim odlukama i izmijenjenimzakonima, prema procjenama Svjetskebanke i IFC-a, omogućena ušteda poslovnomsektoru od nekih 80 miliona maraka nagodišnjem nivou. Također, Vlada je ozbiljnou razmatranje uzela i Bijelu knjigu Vijeća stranihinvestitora, a ispunjavanje primjedbi datihod strane ove organizacije sigurno će doprinijetistvaranju ambijenta koji će osiguratii novo zapošljavanje. Namjera nam je i Razvojnubanku FBiH maksimalno otvoriti preduzećimanamjenske industrije, te malim i srednjimpreduzećima koja teže dolaze do kreditau komercijalnim bankama. Određeni rezultatisu već postignuti kada je u pitanju namjenskaindustrija koja bilježi značajan rast proizvodnjei povećanje zasposlenosti.13

InterviewKako animirati banke da intenziviraju kreditneaktivnosti?- Bankarski sektor prije svega traži stabilnost,kako političku, tako i ekonomsku, te pravnusigurnost. Zadatak Vlade je da osigura poštivanjezakonodavnog okvira i da ga dodatno jača.To će sigurno poslati poruku bankarskomsektoru da mogu računati sa određenim du-goročnim planovima, što bi u konačnici trebaloznačiti i povećanjekreditne aktivnosti. Također,za povećanje kreditiranja privrede ni su i kvalitetniji projekti od strane poslov-potrebnogsektora, ali i veća hrabrost kreditnih odborabanaka.Šta očekujete i šta bi vam bilo najpotrebnijeod Vijeća ministara BiH? Postoje li nekiprocesi u entitetima koji čekaju određene odlukeili zakone Vijeća ministara BiH?- Sigurno je da je zbog neformiranja Vijeća ministaraBiH mnogo toga zakočeno, naročitou odnosu sa međunarodnim finansijskim, alii političkim organizacijama i zbog toga smosvi na gubitku i trpimo određene štete. Očekujemda će se te stvari rješavati prioritetno,kao i zakoni koji se odnose na evropski putBiH, a koji su opet jako naslonjeni na entitetei entitetske institucije koje će imati dostaobaveza u njihovoj provedbi.Šta bi trebali biti prioriteti Fiskalnog vijećaBiH za ovu godinu i hoće li biti govora osmanjenju ili povećanju PDV-a, možda samoza neke kategorije proizvoda poput lijekova,dječije hrane, luksuznih roba...?- Reforma poreske politike, ne samo u domenuPDV-a već i akciza, sigurno će biti jednaod glavnih tema razgovora na Fiskalnom vijećujer je evidentno kako se u ovoj oblasti određenestvari moraju mijenjati i da oko toga postojipriličan konsenzus svih političkih snagakoje čine parlamentarnu većinu na nivou BiH,ali i entiteta. To znači da su sve teme otvorene,od povećanja PDV-a, do uvođenja nižih,diferenciranih stopa na određene proizvode,ali i određene izmjene u pogledu akciza koje seusmjeravaju za finansiranje izgradnje autocesta.Također mislim da ćemo u okviru Fiskalnogvijeća morati napraviti dogovor i sporazumkoji će spriječiti situacije da država BiHnema usvojen budžet u toku cijele godine i dase napravi mehanizam da otplata vanjskog dugane bude zavisila od volje bilo koga.Da li bi entitetske Vlade mogle intenziviratisaradnju u nekim oblastima? Da li su mogućezajedničke sjednice vlada entiteta zbogunapređenja stanja u nekim sektorima ilirješavanja nekih zajedničkih problemapoput poslenosti, zdravstva, povratka, energetike,neza-ekologije?- Ne samo da bi mogle, već je to nešto što je sasvimprirodno i neophodno. Ja zaista nemamnikakav problem da uspostavimo stalnu komunikacijuizmeđu dvije vlade i da održavamozajedničke sjednice, ne samo jednom i dabi se uslikali i rekli da kao mi sada sarađujemo,MMF JE NAJJEFTINIJIHoće li biti saradnje sa MMF-om i hoće li bitinovca za vraćanje kredita ili će biti neophodanreprogram?- Ovogodišnji budžet koncipiran je upravoprema kriterijima MMF-a, to je urađeno prviput iskreno i bez bilo kakvih varanja. Smanjenjeplaća od 4,5 posto upravo je nešto što jeuslov svih uslova MMF-a za nastavak saradnje.Kao što sam više puta javno rekao, smanjenjeplaća neće spasiti budžet, ali hoće otvoritivrata novim razgovorima sa MMF -om onovom stand-bay aranžmanu koji podrazumijevai reprogram obaveza prema prošlomstand-bay aranžmanu koji nam u punom obimuna naplatu stiže naredne godine. Sigurnoje da želimo nastaviti saradnju sa MMF-om,jer je njihov novac najjeftiniji način zaduživanja,a podrazumijeva i podršku u provođenjubolnih reformi koje su nam neophodnene zbog MMF-a, već zbog nas samih. Zbogtoga u ovom trenutku MMF predstavlja najpovoljnijerješenje, ali se trebamo značajnopotruditi da do njega i dođemo.već da to bude redovna obaveza. Međutim, zatako nešto treba i saglasnost i spremnost nadrugoj strani, koje do sada objektivno nije bilo.Ipak, komunikacija između mene i premijeraRS Aleksandra Džombića postoji, kaoi saradnja između određenih resornih ministara.Vjerujem da će nakon formiranja Vijećaministara i ova saradnja biti značajno unaprijeđena.Koje su najveće investicije koje Vaša Vladaplanira za narednu godinu i na čemu temeljiteubjeđenje da će one biti realizovane, ali ikoja je dobrobit od tih projekata za građaneBiH ili entiteta?- Izgradnja autoceste na koridoru Vc u ovojgodini trebala bi krenuti na nivou kakav u BiHnikada nije postojao. Namjera nam je da počnemoradove na svih nešto više od 40 kilometaraautoceste za koje imamo gotove projekte.To podrazumijeva investicije veće od pola milijardemaraka u toku ove godine. Osim toga,uvjereni smo da ćemo konačno krenuti i sa ulaganjimau energetski sektor, što bi, uz još nekeinvesticije u drugim oblastima, trebalo osiguratiu toku ove godine ulaganja u visini od jednemilijarde maraka i što bi od Federacije napraviloveliko gradilište. Da će se ovi projekti realiziratiuvjeren sam prije svega iz razloga što se unjih ulazi ozbiljno i što se ne radi o nekim predizbornimšarenim lažama. Nećemo dozvolitisebi da se slikamo sa bagerima na Vranduku, ada još nemamo sve potrebne dozvole da uopćemožemo prići gradilištu. Stvaramo, dakle, ne samofinansijske već i zakonske pretpostavke damožemo krenuti brže i efikasnije u ove javneradove i sigurno ćemo u tome uspjeti.Imate li u planu većih privatizacijskih projekata?Koji su, te šta su uslovi da oni budui realizovani? Šta je još ostalo za privatizaciju,a koja je dobrobit došla od ovih do sadaprovedenih?- Evidentno je da dosadašnja privatizacija nijedala očekivane rezultate ni kada je u pitanjunovo zapošljavanje ni dodatane investicije.Uz nekoliko časnih izuzetaka, veliki broj privatizacijaproveden je na špekulativan način,samo da bi se došlo do određenih nekretninaili da bi se određene firme bacile na koljenakako bi konkurencija imala otvorena vrata nanašem tržištu. Nikoga previše nije zanimalaproizvodnja i očuvanje radnih mjesta. S drugestrane, Vlada FBiH u svom posjedu ima nekolikopreduzeća u kojima ima manjinske udjele,od kojih ima jako malo ili nikakve koristi.Sigurno je da će takve firme biti prve na reduza privatizaciju. Kada su u pitanju firme ukojim država ima većinski udio, namjera Vladeje da za svaku firmu traži posebno rješenje.To znači da se niti jedna kompanija neće prodatisamo da bi se prodala, već prije svega dabi se osigurao kupac koji će garantirati daljnjirazvoj i otvaranje novih radnih mjesta. Akotakvih kupaca ne bude, onda se sigurno nećeni žuriti u privatizaciju. Osim preduzeća, namjeraje da se u toku godine konačno odblokirai raspolaganje sa imovinom iz pasivnogpodbilansa, jer tu leži ogroman zarobljeni kapital,od čije prodaje bi se mogao ostvariti značajanprihod.•14 www.startbih.info

KomentarRIJEČ, DVIJE IZ BANJALUKEParalelni svjetoviNema veze što smo u stvarnom životu siromašni, jadni, poniženi, barem postoji jedanvirtuelni prostor, u kojem smo najjači, najpametniji i u kojem nam niko ne moženištaPIŠE: Tanja TopićDanima slušam poznanike kako stavljaju ključeveu brave svojih radnjica, jer ne mogu višeizdržati ”namete”. Mjesecima gledam poslovneprostore u centru grada koji zjape prazni.Kad razgovaram sa prijateljima, vidim onajizraz zabrinutosti koji se nadvio nad njima.Dok listam zvaničnu statistiku, vidim da je iona ogledalo opšte depresije. U zadnje tri godine,kazuju zvanični podaci, preko 50 hiljadagrađana u našoj zemlji izgubilo je posao, abrojka nezaposlenih vratolomno je preraslacifru od pola miliona ljudi.Među tim ”zabrinjavajućim” podacima je i tajda je svaki drugi mladi čovjek bez posla, štone daje nadu i što nas svrstava u sam evropskivrh, naravno, u negativnom smislu.Malo ko se bavi tim malim nesretnim ljudskimsudbinama, čak i oni direktno pogođeni.Kako i bi, kad je stvarni život zamijenjenvirtuelnim životom, višim nacionalnim ciljevima,stalnoj ugroženosti svih od onih drugih.Ta vjekovna matrica se prenosi sa generacijena generaciju kao jedino istorijsko, politološkoi kulturološko naslijeđe.I onda mu taj njegov egzistencijalni problempostane banalan, kad shvati kakve problememoraju rješavati oni koje su isti ovakvi nesretnicibirali u namjeri da im bude bolje.Proteklih mjeseci se pucalo rafalnom paljbomriječima sa svih strana. Jedni su ukidalione druge, oni drugi su se zaklinjali u vječnost,a mali čovjek nije prepoznao tu opasnosti tu vrstu ugroženosti od intelektualnog i svakogdrugog sluđivanja.Čak se i najomiljenija sporedna stvar na svijetu- sport - pretvorila u nacionalni okršaj. Nisamsigurna da sam zdrava izašla iz tog opštegludila.Gledali smo scene poslije kojih bi svaki normalančovjek mogao biti jedino posramljen.Mislim da nema većeg srama nego što je onajkoji osjećate zbog nekog drugog i koji ničimsami niste izazvali.Da propadnete u zemlju ili da se sklonite nadruštvenu marginu, na koju su vas ovi glasnijii luđi inače i sami protjerali. Kao otpadnika,jer niste dovoljno dobri da budete u njihovomstroju.Obavezno je tu posramljenost ne prikazivatijavno, jer biste, u protivnom, mogli biti izloženitiradi bijesnih ljubitelja sporta i postatiomraženi neprijatelj, poput onog mrskog, kojije junački pretučen. Pardon, čiji su automobilipretvoreni u stari otpad.Tako je glas razuma morao zašutjeti pred agresivnimizlivom primitivizma, divljanja, razbijanjai uništavanja tuđe imovine.Slavlje povodom pobjeda nacionalnih momčadinije bilo slavlje pobjede, već se pretvorilo uslavlje inata ili kao što je jednom prilikom SrđaPopović rekao ”slavio se poraz neprijatelja”.Oni koji bi trebalo da su se po institucionalnojliniji suprotstavili teroru zadojenih mržnjom,dakle, da rade svoj posao, držali su nam lekcijeiz istorije i nisu dopustili da njima ”lekcije dijele”tamo neki, koji ”ne dopuštaju da se našazastava vijori na njihovim stadionima”.Ali zato će naše mlade i lijepe navijačice, ženei djevojke naših rukometaša nositi kokarde ida vidimo ko će se usuditi da nam prigovorizbog toga. Vjerovatno je to i razlog zašto sehrvatski komentator rukometnog finala suzdržaoopaski na račun mladih i lijepih, sa kokardama,poslije onog tužnog iskustva sa hrvatskomhimnom.Sva sreća da su rukometaši na dodjelu medaljaizašli samo sa šajkačama.Zašto i bi, kad su sami dali značajan doprinosnošenju i prenošenju mržnje prema drugima,generacijski.Pametni će reći zar je moguće da se ta mržnjanosila u ljudskoj glavi punih dvije decenije, danije ni za mrvicu manja od one koja je eksplodiralau ratu devedesetih prošlog vijeka.Ušli smo sa još većom u novi vijek.Razum se opet povukao pred budalama. Ratsmo nastavili i u jeziku, preko televizijskihekrana, u školskim klupama, na sportskimterenima, svako je izabrao sopstvenu stranui odlučio nemilosrdno se obračunati sa neprijateljima.I nema veze što smo u stvarnom životusiromašni, jadni, poniženi, u svakom pogledu,barem postoji jedan virtuelni prostor, u kojemsmo najjači, najpametniji i u kojem nam nikone može ništa. •16 www.startbih.info

AnketaMILORAD DODIK, PREDSJEDNIK RS-a i SNSD-a”Ako BiH ne bude opstala kao dejtonska struktura, ona će se jednog danaraspasti na sastavne dijelove i to u miru poput Čehoslovačke”.AMBASADA RUSKE FEDERACIJE U BiH- U ambasadi Ruske Federacije u BiH nisu željeli komentirati izjavuMilorada Dodika.MIROSLAV MOJŽITA, AMBASADORREPUBLIKE SLOVAČKE U BiH- Tražiti paralele u međunarodnim odnosima i događajima je priličnokomplikovana stvar. Mirna podjela Čehoslovačke na dvije samostalnedržave ostvarena je u političkoj situaciji koja je bila specifičnaza to vrijeme i na ovu izjavu ne bih želio reći ništa više.TOMAŠ SZUNYOG, AMBASADORČEŠKE REPUBLIKE U BiH- Raspad država i formiranje novih, a takvih slučajeva je bilo više, svakiput je jedinstven događaj, sa specifičnim uzrocima, koji se dešavajuu posebnim uvjetima koji nikad nisu isti. Kroz takvu prizmu trebaposmatrati i raspad Čehoslovačke. Okolnosti raspada i njegovi uzrocisu bili vezani za posebne historijske, ekonomske, političke i opštedruštveneuvjete, koji su odgovarali tom vremenu i više se neće moćiu potpunosti ponoviti. Situacija u Bosni i Hercegovini je sasvimdrugačija i, dakle, neuporediva sa slučajem Čehoslovačke.ANDY MCGUFFIE, PORTPAROL DELEGACIJE EU UBIH I SPECIJALNOG PREDSTAVNIKA EU U BiH- Stav Evropske unije o ovom pitanju je jasan. Sporazum o stabilizacijii pridruživanju smo potpisali sa državom Bosnom i Hercegovinom.Samo će Bosna i Hercegovina, kao jedna zemlja, ući u Uniju.NIGEL CASEY, AMBASADORVELIKE BRITANIJE U BiH- Bosna i Hercegovina se neće raspasti. Naprotiv, ona napreduje kačlanstvu u Evropskoj uniji, poštujući dejtonske principe jedinstvene,suverene države sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda.AMBASADA SJEDINJENIHAMERIČKIH DRŽAVA U BiH- Bosna i Hercegovina je demokratska, multietnička, suverena i nezavisnadržava, sa neupitnim teritorijalnim integritetom, koju su priznaleSjedinjene Američke Države 7. aprila 1992. godine i primljenau Ujedinjene nacije 22. maja 1992. godine. Međunarodni krivičnitribunal za bivšu Jugoslaviju je u svojoj presudi naveo da je masakr uSrebrenici čin genocida. Kao što smo i ranije istakli, razočarani smoretorikom koja dovodi u pitanje ove osnovne činjenice.17

Sivo-crne poslovne zoneTRAGOM INFORMACIJA O SUDSKIM SPOROVIMA PROFIN-INVESTA I NLB PRED SLOVENAČKIM I BH. SUDOVIMAKako su na Marindvoruopljačkani milioni euraFOTO: Mevludin MekićDok u sarajevskom Kantonalnom tužilaštvu još ne mogu procijeniti kada će donijeti tužilačkuodluku o mogućem pranju novca i zloupotrebama položaja vezanim za izgradnju dva objekta ucentru Sarajeva, upetljane bosanskohercegovačke i slovenačke firme pokušavaju se iz svega izvući,odnoseći što više spornih paraPIŠE: Saša Rukavina sasa.rukavina@gmail.comUpućeni tvrde da je samo centrala Interpolado kraja prošle godine potrošilaoko 800.000 eura na istragu čijije kodni naziv Besa.IMA LI SVE VEZE SA INTERPOLOVOM BESOMInterpol tu akciju vodi u saradnji sa svojimčlanicama, policijama na Balkanu, a cilj je razotkritii presjeći puteve droge i novca od drogekoji vode preko Makedonije, Kosova, Srbije,BiH i Crne Gore.Istražitelji rade polako, pedantno, prate gotovosvaki sumnjivi fening i u javnost tek ponekadprocuri poneki detalj istrage. Najviše se o tomepričalo prije nekoliko godina nakon jedne odprezentacija dotadašnjih rezultata istrage, organizovaneu Lionu u sjedištu Interpola.Većina tih podataka koristi se i danas kad sepriča o tom kriminalu i ljudima koji se vezujuza njega, među kojima se najčešće spominjekontraverzni kosovsko-crnogorsko-bh. biznismenNaser Keljmendi.Kakve veze Interpolova Besa ima sa sarajevskimKvadrantom C u ovom trenutku niko neželi ni zvanično govoriti ni detaljnije nagađati.Činjenica je tek da se u zadnjih između godinui po i dvije godine u pričama o nikad započetojgradnji dva poslovna objekta firme Profin-investd. o. o. Sarajevo, namijenjenih NLB, Novojljubljanskoj banci i NLB leasingu, mogu naćii neka imena koja bi se mogla naći u direktnimi indirektnim poslovnim vezama sa Keljmendijem.Hoće li tu biti preklapanja, dok Interpol nezavrši svoju operaciju, niko ne želi ni nezvaničnonagađati. Ono što je sad izvjesno i što je zamagazin Start BiH potvrđeno u TužilaštvuKantona Sarajevo, jeste da se vodi istragaprotiv više lica zbog pranja novca i zloupotrebapoložaja tokom poslova koji su rađeni nalokaciji nekadašnje Unioninvest izgradnje objekata,smještenoj između novog sjedišta Raiffhaisenbanke BiH i Prirodno-matematičkog18 www.startbih.info

fakulteta, nadomak sjedišta institucija BiH inove američke Ambasade na Marindvoru.OTKUD VRANICA U PRIČIKada će istraga biti završena i kad se možeočekivati tužilačka odluka, u kantonalnomTužilaštvu nisu nam mogli reći jer je, kakonam je rečeno, slučaj vrlo kompleksan.I zaista, po informacijama do kojih je StartBiH došao iz izvora bliskih istražnim organima,na listi onih čiju ulogu u svemu morautvrditi sarajevski tužilac su, uz dvije firme izNLB grupacije i Profin-investa, još najmanječetiri preduzeća i sarajevski Kantonalni zavodza izgradnju, te bar desetak različitih direktora,vlasnika i radnika tih firmi i institucija.Dijelovi te priče već su poznati bh. javnosti.Njen ukupni obim se, međutim, počeo naziratitek kad su istražitelji polovinom prošle godinekompletnu dokumentaciju dostavili Tužilaštvu,a novi elementi pojavili su se i polovinomjanuara kad su objavljene informacije dase NLB, po jednoj verziji pokušava izvući izsvega, a po drugoj pokušava izbaciti Profin-investiz posla i kompletnu izgradnju dva objektačija je prvobitna planirana vrijednost trebalabiti oko 100 miliona eura, povjeriti firmi CBSInvest, članici svoje grupacije.Po podacima do kojih su došli bh. istražitelji,Profin-invest, čiji su čelni ljudi Daver Halilbegovići Armin Mulahusić, famoznu je nekretninu kupiou februaru 2008. od Unioninvest izgradnje objekatačiji je direktor bio Ibrahim Jusufranić, tad većsmijenjeni direktor sarajevskog GRAS-a. Ugovorenaje cijena od 16,2 miliona eura.Krajem juna te godine u priču se uključujesarajevska Vranica na čijem je čelu bio NaserDaca, koja se obavezala da će za inžinjerskeusluge upravljanja projektom na izgradnji kompleksaMarijin Dvor u Sarajevu izdati bankarskugaranciju u iznosu od 3,45 miliona eura, zadobijanje građevinske dozvole za dva planiranaobjekta.Dva objekta čije je gradnja bila najavljivana naMarindvoru, trebala su biti vrijedna stotinjak milionaeura. U njima bi bili, zamišljeno je, poslovnicentar NLB-a, luksuzni hotel sa kockarnicom,Mercator exclusiv i stambeni objekat, sve zajednona blizu 70 hiljada kvadratnih metara rapoređenihna do devet ili 12 spratova iznad i potri ispod zemlje. Investitor je trebao biti Profininvest,kreditirala bi ga NLB grupa, kredit bi biovraćen prodajom objekata upravo NLB-u.Na osnovu ugovora iz 2009., za slovenački dio poslabrinuo bi CBS Invest, koji je dio NLB grupe.Po nekim slovenačkoj i bh. javnosti dostupniminformacijama, bh. i slovenačke članice NLBHALILBEGOVIĆ, BLEKIĆ, JUSUFRANIĆI...Već početkom jula 2008. Profin-invests Vranicom, , NLB Leasingom čija jedirektorica bila Amela Kalisi, , teljubljanskom firmom Žerjav d.o.o.,kojoj je prokurist bio Janko rica, pravi sporazum o poslov-Junojsaradnji, kojim je trebalofinansirati gradnju dva objekta.Na osnovu tog sporazumaNLB Leasing je Profin-investuodobrio zajam od 17,25 milionaeura čije je vraćanje Vranicagarantovala hipotekom nasvojim nekretninama.Vranica se u ovom poslu pojavljujenakon što je, zajedno sa Žerjavom,postala suvlasnik Profin-investa.Te su dvije firme, po nekim jama, preuzele po 35 odsto Profin-investa,Halilbegović i Mulahusić su zadržali ostatak.Nije nevažan ni podatak da se Mulahusić vežeinformacizaDruštvo za upravljanje fondovima EurohausInvest čiji je jedan od vlasnika Zijad Blekić,vlasnik brokerske kuće Eurohaus, te jedan odvlasnika Vranice, koji u BiH i Crnoj Gori imaSivo-crne poslovne zoneKRIZA, ISTRAGE I MILIONI EURADILEME OKO KANTONALNOG ZAVODA ZA IZGRADNJUSarajevski tužitelji bi, na osnovu dokumenatakoje su im dostavili bh. istražitelji, trebali rasplestii ulogu koju je u cijelom poslu imao Zavod zaizgradnju Kantona Sarajevo. Po dostupnim podacima,tu su najmanje tri detalja sporna.Profin-investov vlasnik Daver Halilbegović i nekadašnjidirektor Zavoda Besim Mehmedić bi,smatraju istražitelji, trebali objasniti kako je3.770.319,18 miliona, koliko je prvobitno Profininvesttrebao platiti za uređenje gradskog građevinskogzemljišta, svedeno na 1.496.919,18KM. Time je, sumnjaju istražitelji, Zavodu načinjenašteta od 2.273.400 maraka.Drugi sporni detalj trebali bi objašnjavati v.d.direktorica Zavoda Ljiljana Pelidija i njen pomoćnikDrago Ivanović. Naime, NLB leasing jenamjenski kreditirao pripremanje građevinskogzemljišta. Kada je 2009. Profin-investu zafalilo paraza tekuće potrebe, Halilbegović je od NLB leasingaponovo tražio novac za tu pripremu, NLBje sa svog namjenskog računa na račun Zavodaprebacio 3,416 miliona maraka, a nakon što jeu Zavodu utvrđeno da je uplata neosnovana, timilioni su umjesto na račun NLB-a, vraćeni Profin-investuna račun u UniCredit Bank.Tužilaštvo bi trebalo razjasniti i sumnje istražiteljada su Halilbegović, Pelidija i Ivanovićna osnovu troškova zamjenskih stanova oštetiliZavod za oko 1,6 miliona. Na parceli o kojojse radi, bilo je ukupno 382 kvadratna metrastambenog prostora koje je trebalo nadoknaditivlasnicima. Po ugovoru kojeg su imali, Zavodaje Profin-investu trebao priznati cijenu od1.500 maraka za kvadrat tih stanova, što je ukupnotrebalo koštati oko 573.000 maraka. Međutim,na osnovu faktura, Zavod je sa namjenskogračuna Profin-investa u tuzlanskoj NLB Tuzlanskabanka tokom 2009. i 2010. povukao ukupno2.270.019,89 maraka i uplatio ih na račun Halilbegovićevefirme u UniCredit Bankgrupe do sada su u posao uložile oko 22 milionaeura, a aktuelna faza spora rezultat je, navodno,ipak slovenačke želje da se što zbog krize,a što zbog poodmakle faze tužilačke analizenalaza bh. istražitelja, potpuno povuče iz posla,te da na neki način isključi Profin-invest iprodajom parcele na Marindvoru vrati bar diouloženog novca.Profin-invest slovenački mediji koji su se baviliovim bh. poslom NLB-a opisuju kao manje poznatusarajevsku firmu. Bh. istražitelji su utvrdilida je ta firma investirala u izgradnju nekolikostambenih i poslovnih objekata u najatraktivnijimdijelovima Ilidže.Zijad Blekićrazvijeneposlovnevezesa još znijim crnogorskim biznismenom Veseli-kontravernomBarovićem.Upravo je Blekić, po dostupnim informacijama,čelnicima NLB-a ponudio lokaciju na Marindvoru2008. godine, kada je ta banka odlučilada sjedište iz Tuzle preseli u Sarajevo.Paralelno sa Profin-investovom kupovinom placa,Vranica učestvuje i u preuzimanju kompletneUnioninvest izgradnje objekata. DirektorDaca u augustu i septembru sa Ibrahimovimsinom Jasminom Jusufranićem pravi ugovoro poslovno tehničkoj saradnji kojim se Jusufranićmlađi obavezao da će obezbijediti prodajuparcele ukupne veličine 14.649 kvadrata poznatomkupcu društvu Profin-invest, te prodati11.086 dionica Unioninvesta za po 450 marakapo komadu.Dionice kupuje firma Vradis investicije d. d.Sarajevo, koju je osnovao Muharem Bajrić,a direktor joj je bio Ramiz Bibić. Tafirma više ne postoji: 2010. rješenjem Općinskogsuda u Sarajevu brisana je iz registranakon što je pripojena Unioninvest izgradnjiobjekata u kojoj je Bajrić vlasnik 92odsto kapitala. Vradis investicije odigrale suznačajnu ulogu i u konačnom razvaljivanjunekadašnjeg građevinskog giganta Vranica,čiji radnici i danas štrajkuju tražeći svoja19

Sivo-crne poslovne zoneosnovna prava, no bh. istražiteljii sarajevsko Tužilaštvo tektreba da definišu koliko je ta relacijadio kompleksnog predmetavezanog za gradnju objekatana Marindvoru, a koliko je posebnapriča.nica je dobila od Unioninvest izgradnjeobjekata za navodnu zajedničkuizgradnju objekta u sarajevskomnaselju Stup...Dio bivše Unioninvestove parcelena Marindvoru u međuvremenuopet mijenja vlasnika. Profininvest,naime, 2009. za ukupno9.381.236,30 maraka prodaje gradilištepovršine 3.036 kvadratnihmetara i dvorište od 517 kvadratačlanici NLB grupe, sarajevskoj firmiCBS invest d.o.o. čiji je direk-tor Tarik Hadžimuratović.Dobro zapetljani i zame-Ibrahim JusufranićODE UNIONINVESTTek, utvrđeno je da se finansiranjeprojekta Marijin Dvor pojavljujekao osnov za komisioni kreditod 17,5 miliona maraka kojegsu Vradis investicijeuzele od sarajevske FI-MA banke.I ovaj kredit omogućila je Vranicakoja je oročila 5,6 miliona marakau FIMA banci na osnovu čegaje, kako su utvrdili bh. istražitelji,dala u komision sredstva u iznosuod 18 miliona maraka čime jeobezbijeđen kredit Vradis investicijama.Nešto više od 13,88 milionamaraka tog kredita je, prekoBlekićeve brokerske kuće Eurohauspotrošeno za Vradisovu kupovinusvih dionica Unioninvest izgradnjeobjekata.Novac oročen u FIMA banci Vra-teni tokovi novca čiji jeizvor jednim dijelom NLB, a porijekloostalog se još istražuje? Istražiteljikažu pranje, isisavanje novcai zloupotrebe položaja, tužioci jošsve raspetljavaju i kažu kompleksno.Slovenački mediji koji su se bavilipokušajima NLB da se izvučeiz ovog posla nisu makli dalje odkonstatacije da je Profin-invest krajem2011. slovenačkom sudu tužioNLB i traži odštetu od 36 milionaeura, a vlasnici sarajevske firmesličnu tužbu najavljuju i Kantonalnomsudu u Sarajevu.•20 www.startbih.info

SigurnostZAŠTITARI S ORUŽJEM NA ULICAMA NERIJETKO IZAZIVAJU NELAGODU KOD GRAĐANAPolicija kontrolišeprivatne vojskePo podacima FMUP-a, zaštitarske tvrtke u Federaciji imaju samo 206 komada oružja, iako samogrupacija Securitas BH ima 1.500 zaposlenih • Privatna zaštitarska agencija čiji je rad uBrčkom zabranio Raffi Gregorian zapošljavala 130 bivših specijalaca Vojske RSPIŠE: Dragan Bošnjak dragan@startbih.infoNiko pouzdano ne zna koliko u Bosnii Hercegovini ima naoružanja. Preciznipodaci na državnoj razini ne postoječak ni za legalno nabavljeno oružje, pa seoperiše samo procjenama da su nadležni organido sada izdali više od 500.000 dozvolaza posjedovanje i nošenje oružja.O tome koliko se još nelegalnog oružja nalazikod građana niko ne smije ni pretpostavljati.PRISLUŠKIVALI DIPLOMATEJedan dio naoružanja nalazi se u vlasništvu iupotrebi u brojnim zaštitarskim agencijamau BiH, čak i onim koje su služile kao privatnevojske pojedinih lokalnih moćnika. Netako davno u Brčko Distriktu je nji supervizor Raffi Gregorian zabra-nio rad nekoliko zaštitarskih agencija.Ove agencije, koje su imale vrhunskuopremu i naoružanje, bavile su se i nekimzadacima koji nikako ne bi trebalibiti u njihovoj nadležnosti, poput pri-sluškivanja stranih diplomata.tadaš-Samo jedna od zaštitarskih agencija kojimaje zabranjen rad imala je 130 zaposlenihzaštitara za koje je naknadnoutvrđeno da su svi do jednog bivši voj-ni specijalci te da su svakodnevno imali iozbiljnu vojnu obuku. Kada se ovome dodai desetak blindiranih vozila koja je imala taagencija, slobodno se mogu povući paralelesa nekom vrstom privatne vojske.Ipak, iako se većina građana ne osjeća nimalougodno kada se na ulici ili nekom tržnomcentru sretne sa zaštitarom kojem na bokuPRIVATNO ORUŽJE NE DAJU NI GAZDE- Samo oružje u vlasništvu agencija, koje jenabavljeno u skladu sa odredbama važećihzakona, može se koristiti za pružanje uslugaprivatne zaštite. Ugovorom sa klijentom se precizirada li će se prilikom realizacije ugovornihMUP PROPISUJEPROVJERE ZAŠTITARAZaštitarske agencije su dužne organizirati periodičneprovjere sposobnosti rukovanja oružjemi ukupne psihofizičke sposobnosti zaštitara.Federalni MUP daje upute i odredbe kakose i na koji način vrši ta provjera.visi pištolj, situacija u ovoj oblasti se polakomijenja.- Bilo koja zaštitarska agencija koja je regi-strovana po Zakonu o agencijama i unutraš-njim službama zazaštitu ljudii imovineiz 2008.godine,odobrenjeza posjedovanjeoružja traži odnadležne policijske uprave. Zahtjev se ondaprosljeđuje federalnom MUP-u koji izdajesuglasnost. Kada dobiju suglasnost i ve oružje, onda to oružje mogu davatinaba-svo-obaveza angažovati naoružani ili nenaoružanizaštitar. Nošenje i držanje privatnog oružjaje zabranjeno tokom obavljanja radnih zadatakauposlenika agencija za zaštitu - kažuu Securitasu BH.jim zaštitarima u skladu sa svojim internimpravilnikom - kaže glasnogovornik MUP-aKantona Sarajevo Irfan Nefić.Svi zaštitari, također, moraju dobiti certifikatkoji je ujedno i ovlaštenje za nošenje oružja, acertificiranje se provodi u Policijskoj akademijipo programu kojeg je utvrdio federalni ministarunutrašnjih poslova.Securitas BH d.o.o. je najveća grupacija agencijaza privatnu zaštitu lica i imovine u Bosnii Hercegovini, koja ima više od 1.500 zaposlenih.U okviru grupe su četiri agencije kojeu svojoj ponudi imaju fizičku i tehničku zaštitu,intervencijske timove, te osiguravaju transportnovca i vrijednosti.- Psihofizička provjera zaštitara regulisanaje pravilnikom o načinu organiziranja periodičneprovjere zdravstvene i psihofizičkesposobnosti zaposlenika agencija za zaštituljudi i imovine i ona je obavezna jednomu toku dvije godine -kaže DanielaGogićizSecuritasa BH.POLA PIŠTOLJA NAJEDNOG ZAPOSLENOGProvjere zaštitara obavlja spe-cijalizovana firma Black WOLF,u kojoj su zaposleni stručnjaci zasport, psihologiju i pedagogiju.Pored Zakonom propisanih obaveznihprovjera, uSecuritasu BH kažuda obavezno testiraju i sve koji kod njih konkurišuza posao, a imaju i periodična testiranjau skladu sa planovima i potrebama organizacionihjedinica.Već pomenutim Zakonom o agencijama iunutrašnjim službama za zaštitu ljudi i imovine,regulisano je da agencija koja obavlja poslovefizičke zaštite može imati vatreno oružjekratke cijevi za najviše jednu polovinu svogosoblja. U Securitasu BH kažu da oni trenutnoimaju manje komada oružja od dozvoljenekvote.Po podacima kojima raspolaže MUP FBiH,odnosno njegov Inspektorat za nadzor radazaštitarskih agencija, u Federaciji je kod zaštitarskihagencija registrirano 206 komada22 www.startbih.info

SigurnostNE MOŽE SVAKO STAJATI NA VRATIMA- Ako gazda kafića angažuje nekoga da mu stoji na vratima bezikakvog odobrenja i oznake, to onda nema veze sa zaštitarima.Ukoliko imamo dojavu da takva osoba nosi oružje, naši policajciće doći na lice mjesta i izvršiti kontrolu u skladu sa zakonom- kažu u FMUP-u.vatrenog naoružanja, od čega su 204 komadakratkih cijevi i dvije duge cijevi. Tokom prošlegodine izdate su 32 suglasnosti.Nedavni obračun zaštitara i razbojnika kojisu pokušali opljačkati pošiljku novca u tržnomcentru Mercator u Sarajevu, kada jeupotrijebljeno vatreno oružje s obje strane,otvara pitanje stručnosti zaštitara u rukovanjuoružjem.- Praktična provjera sposobnosti rukovanjavatrenim oružjem obavezno se realizujejednom godišnje - kažu u SecuritasuBH.Kada zaštitar upotrijebi fizičku silu ili vatrenooružje pri obavljanju svojih poslova, dužanje sačiniti pisani izvještaj i podnijeti ga odgovornomlicu u agenciji. Isti izvještaj dostavljase i nadležnom tužilaštvu i kantonalnom organuunutrašnjih poslova.DUGA CIJEV U VOZILUMeđutim, ima dosta stvari koje nisu reguliraneovim Zakonom, kao što je, na primjer, nošenjeoružja u javnosti.- Treba naglasiti da zaštitar ima pravo nositioružje samo ukoliko je to unutar ili u kruguobjekta koji čuva. Ukoliko prati novčanu ilivrjednosnu pošiljku, tada svaki zaštitar u vozilutreba da ima oružje i u takvim situacijamazaštitarska agencija ima pravo i na jednudugu cijev u vozilu - kaže Irfan Nefić.Ali, Zakonom nije regulirano nošenje oružjaosoba koje štite i prate druge osobe.- Dakle, to nije riješeno, ali trebalo bi biti vrlobrzo, tako da o tome ne bih govorio jer bi svebilo u domenu špekulacije - dodaje Nefić.I pored velike količine nelegalnog u odnosu naprilično mali broj registriranog naoružanja uzaštitarskim agencijama, u MUP-u kažu da dosada nisu imali situaciju da na terenu zateknuzaštitara koji nosi svoje privatno oružje.- Inspektorat vrši provjere. Inspektori moguprovjeriti nekog zaštitara nakon čega odu uagenciju i usporede podatke. Do sada zaistanismo imali ni jedan slučaj da su zaštitari neovlaštenonosili privatno oružje - kaže Nefić.U slučaju da se to ipak desi, policija bi zaštitaratretirala kao bilo kojeg drugog građanina.U Securitasu BH kažu da se tokom redovnihi vanrednih inspekcija MUP-a provjerava dali je rad agencije potpuno usklađen sa zakonskimodredbama, a posebna pažnja se poklanjaprovjerama načina zaduživanja i razduživanjavatrenog oružja i pripadajuće municije. •23

Pravni sistemNOTARI U BiH: PRIVATNICI U SLUŽBI OD JAVNOG INTERESA ČIJI RAD GRAĐANI JOŠ UVIJEK OCJENJUJU VRLOMojović: Jeftiniji smo od bePRAVNE POMOĆINa ugovor od 100.000 KM notar u RS naplati 360, a Službabesplatne pravne pomoći Ministarstva pravde 700 KM •Iako se vjeruje da zarađuju basnoslovno, Notarska komoraFBiH plaća subvencije za petinu federalnih notaraKrajem prošle godine je Općinski sudu Zenici donio prvu presudu protivjedne notarke u BiH osuđujući je zanemar u službi.Istovremeno sve više građana sumnja u zakonitirad ove privatne službe na koju je državaprenijela javna ovlaštenja i pomogla im daostvare visoke zarade, a kao primjere navodeovjere prometovanja imovine koja je pod sudskomzabranom raspolaganja ili kupoprodajestanova bez provjere vlasništva.MILIONI ZA POREZEU BiH rade 173 notara i 384 njihovih saradnikai godišnje sačine oko 120.000 dokumenata.Nisu tržišno otvorena služba jer na svakih20.000 građana dolazi jedan notar, što značida u BiH svaka opština ima svog notara ili višenjih. Banjaluka, na primjer, ima 18 notara.Notar ne može raditi van svog rejona.Određene pravne poslove kao što je prenosimovine, ugovor ili testament i slično, građanine mogu napraviti bez usluge notara koja seplaća po obavljenom poslu. U preduzećima suosnivački akti, statuti, izmjene statuta ili zapisnicisa skupština dioničara nevažeći ukolikonisu notarski obrađeni i ovjereni, što znači daIrena Mojovići građani i preduzeća moraju ristiti usluge notara.ko-Njihove usluge korisnici plaćajupo tarifi koju određujunotarske komore, a odobravajuministarstva pravdekoja imaju ovlasti i smanjitite tarife ako utvrde da suu neskladu sa standardomgrađana.Kako sada stvari stoje, poslužbenim podacima nadležnihorgana, ovi privatnici u javnoj službi iliu službi od javnog interesa su za četiri godine,od uspostave notarske služne 2007. i 2008.,24 www.startbih.info

VRLO RAZLIČITOesplatnena ime poreza i doprinosa državnim institucijamauplatili oko 40 miliona KM, a samo 51notarska kancelarija u FBiH je za 2010. godinuPoreskoj upravi FBiH prijavila prihod uiznosu 5,3 miliona KM.Najčešće pritužbe korisnika usluga notara odnosese na cijenu njihovih usluga, ali dok semnogi žale da visoke cijene, sami notari tvrdeda su jefitnije od sudova, banaka, a u RSčak i od besplatne pravne pomoći koju pružaMinistarsvo pravde RS.- Na ugovor od 100.000 KM naša uslugaje oko 360 KM, a Služba besplatne pravnepomoći pri Ministarstvu za to naplaćuje700 KM, naravno kada korisnik stekneimovinu i zaradu pa izgubi pravo na besplatnupravnu pomoć. Ja sam duboko ubijeđenada nisu problem cijene naših usluga, negoono što mi radimo, a dokaz za to sam dobilanedavno kada je predsjednik skupštinejednog dioničarskog društva, koji inače čestogovori da su naše usluge skupe, izjavioda nije problem cijena, nego to što mi uopštepostojimo. Notarska komora RS upravoradi na obavještavanju građana o tačnim podacimao zaradama notara jer se prečestimotvaranjem priče o visokim zaradama vršipritisak na notarijat i njegovo razvlašćivanjei rušenje te institucije značajne za pravnusigurnost - kaže predsjednica Notarskekomore RS notarka Irena Mojović.POVJERENJE U OSNOVINotari su u BiH postojali i ranije, na osnovu Zakonao javnim bilježnicima Kraljevine Jugoslavijeiz 1930. godine, koji je stavljen van snageodlukom AVNOJ-a 1944. godine.U Hrvatskoj su notari vraćeni u pravni sistemprije 18 godina, u Sloveniji prije 16, u Makedonijiprije 15. U Crnoj Gori u toku je izbor notara,a u Srbiji se najavljuje vođenje notarijataod 1. jula 2012. godine.VRLO MALO PRIJAVA I POSTUPAKAU FBiH su neki notari čak na rubu opstanka.- Procjene su da oko 70 posto prihoda notarskihureda ide na materijalne troškove,opremu, plate uposlenika, poreze i doprinose.Po zadnjim podacima, prosječna mjesečnadobit notara iznosi visinu plaće sudijeVrhovnog suda, a određeni broj notarskihureda posluje na granici rentabilnosti i za10 do 20 posto notarskih ureda Notarskakomora FBiH isplaćuje subvencije da bi seodržala služba i da bi građani u svim općinamaimali notarsku uslugu - kaže predsjednikNotarske komore FBiH notar SefedinSuljević.Skupi ili ne, i notari su ljudi, pa se od uspostaveove službe u medijima mogu čitati pričeo notarima koji su prevarili građane jer suim za interes svog klijenta prodali nepostojećuili tuđu imovinu, odnosno da nisu izvršilisve potrebne provjere.Podsjećanja radi, kod uspostave notarske službegrađanima je rečeno da je prednost notarijatau odnosu na druge slične službe to što notar,pošto lično odgovara za isprave koje napravi,mora višestruko provjeriti sve detalje koji seodnose na predmet na kojem radi.Dokaz da u notarskom radu ima propusta jestepresuda Općinskog suda iz Zenice iz novembraprošle godine protiv notarke SabireSarvan iz Zeničko-dobojskog kantona, kojaje ovjerila nezakonitu kupoprodaju jednogstana.Notari u oba bh. entiteta, pak, smatraju da dobroobavljaju svoj posao i da je jedan od dokazačinjenica da su primljeni u punopravno članstvoMeđunarodne unije notara koja je, prijeodluke o prijemu, izvršila inspekcijski nadzor,te da notarske isprave iz BiH važe u svijetu saili bez međunarodne ovjere apostilom, zavisnood međunarodne Haške konvencije,te da notari trajno čuvaju usvojoj arhivi notarski ne isprave.- Po podacima koje vode Notarskakomora FBiH i nadležnaministarstva, za nepunih petgodina rada notara imamo obrađeve-Sefedin Suljevićoma mali broj prijava i plinskih postupaka, štodisci-je također pokazatelj zakonitogi savjesnog rada.Vođeno je ukupno 15 disciplinskihprijava i postupaka protiv notara,od čega su četiri postupka pravosnažno završenaosuđujućom odlukom i to dvije novčanekazne i dva pismena ukora, a 11 postupakaje okončano oslobađajućom odlukom- kaže Suljević.Mojovićeva, pak, kaže da u Notarskoj komoriRS znaju za vrlo mali broj sudskih sporovaprotiv notara.ADVOKATI I NOTARIAdvokati nisu nosioci javne službe, zastupajustranke u spornim pitanjima i brane ukrivici, a daju savjete u nespornim i spornimstvarima.Notari su nosioci javne službe, rade u nespornimstvarima, njihove isprave imaju javni karakteri daju savjete u nespornim stvarima.Advokat može sačiniti nacrt notarske ispravei zastupati stranku pred notarom.Pravni sistem- Notari su od vremena rimskog prava i Vizantijepa do danas ljudi od povjerenja i to povjerenjeje uvijek bilo poklonjeno ograničenom broju licana koje je volja imperatora, zatim cara, a sadadržave prenijela dio njihove vlasti u sastavljanjujavnih isprava - pojašnjava Irena Mojović.Sefedin Suljević, pak, podsjeća da su propisi onotarskoj službi u BiH doneseni uz preporukuEU jer u zemljama u tranziciji povećavaju stepenpravne sigurnosti i rasterećuju pravosuđei javnu upravu, kao i medijatori.FEDERACIJA KREĆE U KONTROLU- Za tri godine postojanja notarijata u RS,56 notara je u cijelosti sastavilo oko 100.000isprava, a mi znamo samo za nekoliko sudskihsporova - kaže ona.Suljević objašnjava da nadzor nad radom notaravrše ministarstava i same komore, ali i građanikao korisnici njihovih usluga jer ministarstvimai komorama mogu podnijeti pritužbu iliinicijativu za pokretanje disciplinskog ili nekogdrugog postupka protiv notara za koga smatrajuda je povrijedio službenu dužnost.- Ministarstvo za pravosuđe i upravu Zeničko-dobojskogkantona prošle godine je izvršilokontrolu svih notarskih kancelarija nasvom području i od 23 kontrolisana ureda,u tri je evidentiralo manje povrede službenedužnosti i to pogrešnu primjenu notarsketarife tako da je naplaćeno manje negošto je propisano -priča Suljević.Notari za povredu službene dužnostimogu odgovarati krivično, disciplinskiili za naknadu pričinjene štete,pa se oni obavezno osiguravajukod osiguravajućeg društva.- Disciplinski postupak pokrećekantonalno ministarstvo pravdeza notare na svom području i to posvojim saznanjima ili na inicijativuorgana Notarske komore ili građana ipravnih lica kao korisnika - kaže Suljević.Notarska komora FBiH svake godine Ministarstvupravde FBiH i kantonalnim ministarstvimapodnosi izvještaj o svom radu, stavoveo stanju u notarskim kancelarijama, kao io mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapređenjatog stanja, ali i godišnji izvještaj oslužbenoj djelatnosti.- Na osnovu takvih izvještaja i analiza te naosnovu drugih pokazatelja i saznanja, kao ikontrole rada notara, nadležna ministarstvaprate i analiziraju rad notara i stanje notarskeslužbe - pojašnjava Suljević.On kaže da je putem notarske službe značajnopodignut nivo pravne sigurnosti u prometunekretnina i registraciji privrednih društava,jer su u tim oblastima prije notara bile prisutnemnoge prevare. Mojovićeva, pak, podsjećada je uvođenjem notara značajno smanjenbroj prevarenih žiranta.Sama entitetska ministarstva pravde još nisupravila opsežnu analizu rada notarske službe,ali u FBiH za početak marta najavljuju kontrolurada notarskih ureda.- Mi ne znamo koliko na terenu ima pritužbi,tužbi ili žalbi na rad notara, ali početkommarta krećemo u veliki inspekciju. Radit ćemokanton po kanton i provjeravati da li poštujuzakon, da li primjenjuju tarife i kakvisu im rezultati - najavljuje Hidajet Halilovićiz Ministarstva pravde FBiH.On najavljuje i mogućnost novog smanjenjanotarske tarife.(r. č.)25

IstraživanjaPIŠE: Rubina Čengić rubina@startbih.infoUBiH djeluju tri poštanska preduzećaili pošte, kako ih građani skraćenozovu. Njihova zadaća je transport iuručenje poštanskih pošiljki - pisama, paketado 30 kilograma, novca te telegrama.JAVNA PREDUZEĆA U BiH - SERVIS ILI OTIMAČINA? VIIPošte u BiH: Nekneko hadžija, nekoBH Pošta posluje sa dobiti od oko 1,4 milion KM, ali isključivozbog kamata na 72 miliona KM oročenih kod banaka,Hrvatske pošte Mostar posluju sa gubitkom većim od pet milionaKM, a Srpske pošte RS su na pozitivnoj nuliPISMO SKUPLJE U RSSve tri pošte su javne, odnosno sve tri su ucijelosti ili u većinskom državnom vlasništvu.Zapošljavaju blizu 6.000 ljudi i godišnjeprometuju oko 200 miliona KM.No prilično su tajanstvene kada su u pitanjuelementi ili rezultati njihovog poslovanja:iz Hrvatskih pošta Mostar su ocijenilida je većina pitanja magazina Start BiH,među kojima i ono s kakvim poslovnim rezultatomsu završene 2010. i 2011. godina,zadiranje u poslovnu tajnu, dok iz BH Poštasmatraju da je informacija koliko novcaimaju oročeno na računima kod banakaposlovna tajna, a o broju automobila ili troškovimaza reprezentaciju ili službene mobiteleradije govore u procentima nego o konkretnimbrojevima.No krenimo redom.Cijene poštanskih usluga u BiH su pod nadzoromentitetskih vlada i Agencije za poštanskisaobraćaj BiH. Po entitetskim zakonima:ako se njima ne pokrivaju troškovi poslovanja,država i entiteti osiguravaju subvencijujavnim poštanskim operaterima. Cijene kojetrenutno primjenjuju poštanska preduzećau BiH ne zadovoljavaju potrebe poslovanja,odnosno ne pokrivaju troškove, pa su dvijepošte iz FBiH od Agencije za poštanskisaobraćaj ili promet BiH uputile zahtjev zausaglašavanje cijena sa cijenama u RS, jer jetamošnje poštansko preduzeće povisilo cijeneza pisma do 20 grama.Olakšavajuća okolnost za pošte je da sve svojeusluge naplaćuju unaprijed, ali to opet nijegarancija dobre naplate.- Većina poštanskih usluga fizičkim i pravnimlicima naplaćujemo unaprijed i u gotovini,a eventualne dugove strvaraju velikikorisnici sa kojima imamo zaključeneugovore o prijemu poštanskih pošiljki ikoji svoje obveze izmiruju mjesečno poispostavljenoj fakturi. To su pojedine dr-26 www.startbih.info

ko bos,ome nulažavne institucije koje se ju iz budžeta i koje kasne sa plaćanjem -subvencionira-kaže Alisa Lekić iz BH Pošte.Ona kaže da je uz ova dugovanja, najvećiproblem za BH Pošte to što javna preduzećane poštuju Zakon o poštanskom saobraćajuFBiH koji ih obavezuje da sve svoje pošiljkešalju putem poštanskog preduzeća.Slična je situaicja i u Srpskim poštama RS.- Cijene usluga koje Pošte RS prodaju, nepokrivaju troškove poslovanja. Naime, misve svoje usluge vršimo pod jednakim uslovimaza sve dijelove RS, a neki poslovi suekonomski neisplativi zbog lošeg privrednograzvoja opština, gradova, sela i zbogtoga imamo veliki broj zaposlenih. Istovremeno,stepen naplativosti naših uslugaje oko 89 posto i sve to uveliko utiče naposlovanje bez dobiti ili da od 263 odjelapošte u RS njih 173 posluje s gubicima -kaže Željka Koljančić iz Odjela za odnoses javnošću te kompanije.HP OSTAJE BEZ POMOĆIPoslovanje Pošta RS dodatno ugrožava nepoštivanjeZakona o poštanskim uslugamaRS, ali Koljančićeva kaže da oni ipakneće tražiti povećanje cijena svojih usluganego gubitke djelimično pokrivaju iznajmljivanjemprostora u svojim objektima.Time su 2011. godine zaradili oko 3,65miliona KM.Hrvatske pošte iz Mostara, pak, od ove godineprestaju dobivati pomoć od Hrvatskihtelekomunikacija Mostar. Tu pomoć ova poštadobiva od razdvajanja bivšeg jedinstvenogpreduzeća na dva i godišnje je iznosila2,7 miliona KM, odnosno 24,2 posto ukupnogprihoda Hrvatskih pošta. Novac HTaje pokrivao gubitke u poslovanju pošte,koji su na kraju 2010. dostigli 5,65 milionaKM.No bez obzira na pesimistične informacije,BH Pošta sa sjedištem u Sarajevu poslujesa dobiti od oko 1,4 miliona KM, ali isključivozbog kamata na 72 miliona KM oročenihkod banaka u BiH, Hrvatske pošte izMostara posluju sa gubitkom, a Srpske pošteRS su na pozitivnoj nuli.Opet krenimo redom.BH Pošta je, prema podacima Ureda za revizijufinansijskog poslovanja FBiH, prošlegodine zabilježila prihod od oko 91,8miliona KM od čega je oko 7,5 miliona odiznajmljivanja prostora BH Telecomu, rashodisu bili 89,90 miliona KM od čega je62,72 otišlo na plate i druge troškove zaposlenih,što je oko milion više nego godinudana ranije i oko dva miliona KM više odplana jer je, između ostalog, isplaćeno i 50posto 13. plate. Gubitak iz osnovne djelatnostiiznosio je oko 5,46 miliona KM, oko10 miliona KM bila su potraživanja od kupacanjihovih usluga, ali su imali i blizu 13miliona KM dugova, od čega na kratkoročneobaveze otpada oko 9,2 miliona KM, odčega, opet, 2,75 miliona KM otpada na porezei doprinose.Alisa Lekić kaže da je iznos novca oročenogkod banaka poslovna tajna, da BH Pošta zatelefone zaposlenih, reprezenataciju i službenaputovanja troši oko pet posto ukupnogŠTA IM JE TAJNOU Hrvatskim poštama Mostar smatraju da sljedećapitanja zadiru u poslovne tajne preduzeća:- rezultati Vašeg poslovanja u 2011. i 2010.godini- ukupna izdvajanja za plate i visina prosječne,najviše i najniže plate- najznačajnije investicije u proteklih pet godina- visina troškova za telefon, reprezentaciju, gorivo,iznajmljivanje prostora, službena putovanja,mobitele zaposlenih i razne oblike pomoćizaposlenim, za reklamiranje i za podrškusportskim klubovima ili kulturno-umjetničkimorganizacijama- visina izdvajanja za sponzorstvo i humanitarneakcije i princip izbora korisnika tih sredstava- troškovi za marketingZAKONSKA OBAVEZAZakon o poštanskom prometu FBiH iz 2006.godine nalaže da su računi za režije, drugi računi,finansijski i drugi izvještaji pismonosne pošiljke,što u praksi znači da sva preduzeća svepošiljke ove vrste moraju slati putem pošte.No to se vrlo malo poštuje.- Paradoks je upravo to da te zakone ne poštujupojedine državne institucije, posebnojavna i komunalna preduzeća koja za proizvodimaju distribuciju i naplatu svojih računai usluga - kaže Alisa Lekić.U RS je nedavno usvojena ovakva zakonskaodrednica, pa direktori javnih preduzećastrahuju da će im poštivanje ovog zakonaiznos na računima za građane povećati za polado jedne KM.prihoda, da je 90 posto automobila koje posjedujupredviđeno za rad na terenu te da zamarketing i reklamiranje troše u skladu saKriterijima za sponzorske aranžmane.- U skladu sa navedenim aktom, definiranisu kriteriji za sponzorske aranžmane i načinostvarivanja istih - kaže Lekićeva.No, revizori upozoravaju da se pružateljimarketinško- propagandnih usluga (ukupnaiznos oko 452.000 KM) biraju na nefernačin, pregovorima i bez tendera, pa kaoprimjere navode FK Sarajevo, koji je dobioIstraživanja- da li cijena usluge i/ili proizvoda koji prodajupokriva sve troškove poslovanja- stepen naplativosti usluga- najveći uzrok gubitaka, ako ih ima- eventualni dugovi ili krediti i za šta su bilikorišteni- broj službenih automobila i omjer luksuznihi terenskih- posjeduje li kompanija nekretnine koje nemajudirektne veze sa poslovima koje obavlja i dali ih neko koristi i po kom osnovu, da li donoseprihod ili troškove- ima li kompanija kod banaka oročenog novcai koliko- ima li potraživanja od kupaca i kolika su- da li ste zadovoljni poštivanjem zakona kojijavne kompanije obavezuju da koriste vašeusluge50.000 KM iako ima blokiran račun zbogneplaćenih poreza i doprinosa.Ovom javnom preduzeću koje je u cijelostiu državnom vlasništvu revizori zamjerajunedomaćinski odnos prema nekretninamakoje uglavnom nisu uknjižene na preduzećei kod unajmljivanja poslovnih prostoraza potrebe preduzeća, pogotovo dva stanakoja preduzeće ne koristi, rasipništvo kodplaćanja regresa i drugih davanja članovimauprave, za neplansku nabavku ink-jet štampačapo cijeni od pet miliona KM (premanezvaničnim informacijama ova mašina nikadanije ni pokrenuta) i namještaj i alateza 1,6 miliona KM ili prometna sredstva za2,86 miliona KM, te što još uvijek nisu regulisalistatus 40 miliona KM koje je BHPošta posudila za gradnju autoceste Sarajevo- Zenica.U Hrvatskim poštama Mostar, gdje je 62,76posto kapitala u vlasništvu FBiH, 30,29posto Hrvatskih telekomunikacija Zagreb, a6,95 posto Hrvatskih pošta iz Zagreba, popodacima Ureda za reviziju, ukupni prihodi2010. su bili oko 29 miliona KM, a rashodioko 27. Za zaposlene je otišlo16,5 milionaKM (prosječna plata je 696 KM s tim da jenajviša 4.272 KM, a najniža 594 KM), 3,4miliona potrošeno je za razne usluge, a 2,3miliona KM za razne troškove poslovanja.Regres članovima uprave je 2010. isplaćenu iznosu od 2.500 do 3.667 KM, plaćalo sekorištenje privatnih automobila u službenesvrhe i obrnuto, nekolicini umirovljenihradnika su isplaćene otpremnine od između10.000 i 25.000 KM, za jubilarne nagradeje potrošeno 142.250 KM, za naknadečanovima Nadzornog odbora 188.395 bezradnih dozvola za članove iz Hrvatske, zaputne troškove 54.697 KM.NE DIJELE DONACIJENa kraju 2010. preduzeće je u blagajni i naračunima u raznim bankama imalo oko osammiliona KM, ukupna potraživanja u iznosuod 6,6 miliona KM, ali i ukupne dugoveod 6,22 miliona KM. Istovremeno, nije poštovanZakon o javnim nabavkama za na-27

IstraživanjaKOD BH POŠTE ZGRADA ZA 75 KMRevizori su BH Poštu upozorili da ne vodi računa o računovodstvenoj i upotrebnoj vrijednosti poslovnihobjekata, pa je tako Centralna popisna komisija preduzeća utvrdila da zgrada pošte uĐurđeviku sa 298 kvadratnih metara, u okviru koje je i stan od 63,7 kvadrata, ima nabavnu vrijednostod 91 KM, odnosno aktuelnu vrijednost od 75 KM!? Ta ista Komisija je ocijenila da su uZenici zgrada pošte, ATC Puhovac i montažna zgrada u Bilješevu, procijenjeni na 165 KM - podcijenjeni!Postupak utvrđivanja stvarne vrijednosti još nije pokrenut.bavke od oko tri miliona KM, a među slučajnoizabranim ugovorima su pogodbe zasmanjenje cijena u odnosu na one iz ponude,za izbor advokata bez potpunih ponuda,dodjele po 10.000KM za reklamiranje fudbalskimklubovima ŠirokiBrijeg i Zrinski...Revizori im zamjerajunepoštivanjekolektivnog vora i čuvanjeugo-novca za presudezbog toga,nedomaćinskiodnos premanekretnimakoje uglavnomnisu uknjiženena preduze-će, nedostatakprocjene isplativostiulaganjau održavanje nekretnina,a pominjese i stan koji je preduzećekupilo, ali ga ne koristi.Sporno je i otpisivanjeopreme velike vrijednosti bez obrazloženjazašto je došlo do otpisa, visoki kovi za izradu projektne dokumentacije na-troškonkoje niša nije urađeno, te to što je bezkvalitetnih procjena data garancija, mjenicei upisana hipoteka na nekretnine za kreditu iznosu od 12,3 miliona KM koji preduzećenije koristilo.Srpske pošte RS posluju na pozitivnoj nuli. Zaplate izdvajaju godišnje oko 34,68 miliona KM,s tim da je prosječna plata u preduzeću 727KM,najniža 402,69 KM, anajviša 1.794,10 KM.- Najveći trošak im ljaju troškovi za gorivoza prevoz pošiljki, jerdnevno u prosjekuprelaze predstav-okoslužbenih telefona nemaju, a sve troškoveiz tog segmenta pokušavaju svesti na minimum- kaže Koljančićeva.Ovo preduzeće, tvrdi ona, ne dijeli donacijejer je to, po aktuelnim zakonima, mogućeisključivo iz dobiti, a Pošte RS nemajudobiti. Ako se požele reklamirati - raspisujujavni tender.Uz sve teškoće u poslovanju, Pošte RS imajudug od dva miliona KM za kredit kod Investicionorazvojne banke RS, koji su uzeli dabi platili dugove dobavljačima. Na računimakod banaka imaju oročeno šest miliona KM,ŠTA RADI AGENCIJAU cilju obavljanja regulatornih funkcija, Zakonomo poštama BiH osnovana je Agencija za poštanskisaobraćaj/promet BiH koja je finansiranadijelom i od izdavanja licenci poštanskimpreduzećima.Iako nam niti jedna pošta u BiH nije odgovorilakoliko novca plaća regulatoru, po revizorskomizvještaju o poslovanju Agencije, poštesu svom regulatoru platile 758.451 KM, aon je sa 12 zaposlenih potrošio oko 600.000KM za plate i nakande, 11.580 za odvojen životza tri uposlenika, 16.500 KM za smještaj,18.200 za topli obrok, 7.200 za regres, 9.400za fiksne telefone i 7.760 za mobitele, 11,125za gorivo za vozila koja su korištena i vikendomi tokom godišnjih odmora, 14.500 zareprezentaciju...7.200 ki-lometara, pasu prošle godineza gorivopotrošili nešto višeod 620.000 KM.Drugih velikih troškovapoput reprezentacije iliCIJENE NA SREDINICijena poštanskih usluga u BiH je, posmatranou kontekstu cijena u regionu, u sredini.Primjera radi, za pismo do 20 grama pošte uBiH naplaćuju 0,90 KM, u Srbiji je to 0,46 KM,a u Njemačkoj 1,08 KM.a potraživanja od kupaca su na kraju 2011.godine iznosila 5,62 miliona KM.Pošte RS posjeduju 108 putničkih i teret-nih vozila, ali niti jedno luksuzno. Šest vozilaprosječne starosti osam godina koristiDirekcija preduzeća, a ostala su namijenjenaza potrebe prevoza poštanskih pošiljakai opremljena su GPS uređajima koji omo-gućavaju praćenje kretanja vozila i potrošnjugoriva.Prethodnih pet godineovo preduzeće je ulagalou izgradnju građevinskihobjekata, rekonstrukciju,adaptaciju i sanaciju postojećihobjekata, te nabavku informacione opreme(radio relejni sistem prenosa podataka),računarske opreme, poštanske opreme i mehanizacije(sigurnosne torbe i moduli), vozilai mopeda.U RS revizori zbog nedostatka sredstavane analiziraju rad javnih preduzeća, pa stoganema ni nezavisnih podataka o poslovanjuovog preduzeća.Na kraju valja napomenuti da se pošte u BiHfinansiraju i od novca koji dobiju za distribucijupenzija, od dijela platnog prometa,od građana koji putem njih plaćaju računeza komunalije...Ilustracije radi, samo u BH Pošti taj prihodizgleda ovako: 7,1 milion KM od podjelepenzija, 5,3 miliona KM od platnog prometa,te oko devet miliona KM od plaćanjaračuna za telefon i komunalije.Dakle, od para građana BiH.•28 www.startbih.info

Zdravstvo VIIIČekanjena pregledGastroskopija Kolonoskopija CTMagnetnarezonancaScintigrafija Biopsija Ultrazvuk srcaKCU Sarajevo 30 dana 15-ak dana 30 do 120 dana do 60 dana Ne rade Ne rade Ne radeOpća b. Sarajevo 15 dana 60 dana 90 dana Ne rade odmah 2 do 10 dana 75 danaOpća b. Gračanica odmah odmah Ne rade Ne rade Ne rade Ne rade odmahBolnica Nova Bila odmah odmah do 14 dana Ne rade Ne rade do 14 dana do 14 danaOpšta b. Zvornik odmah odmah do 30 dana Ne rade Ne rade odmah do 30 danaKant. b. Bihać 30 do 60 dana 30 do 60 dana 7 dana 5 dana Ne rade Ne rade do 7 danaKlinička. b Mostar 7 dana 10 do 20 dana 30 dana 45 dana odmah 7 do 21 dan do 30 danaKant. b. Goražde 7 do 10 dana 7 do 10 dana Ne rade Ne rade Ne rade Ne rade do 60 danaOpšta b. Bijeljina do 15 dana do 15 dana do 20 dana do 4 mjeseca Ne rade odmah 45 do 60 danaOpšta b. Prijedor 20 dana 30 dana 20 dana Ne rade Ne rade odmah 20 danaReg. med. c. Mostar do 5 dana do 10 dana do 4 mjeseca Ne rade Ne rade Ne rade do 20 danaOpća b. Tešanj odmah odmah odmah Ne rade Ne rade odmah odmahKant. bol. Zenica 30 dana 30 dana 40 do 80 dana 85 dana 7 do 30 dana do 14 dana 95 do 120 danaKant. bol. Goražde 7 do 10 dana 7 do 10 dana Ne rade Ne rade Ne rade Ne rade 60 dana30 www.startbih.info

Zdravstvo VIIIISTRAŽIVANJE: ZAŠTO LJEKARI ŠTRAJKUJU, A PACIJENTI UMIRU PRIJE NEGO ŠTO DOĐU NA RED ZA PREGLEDLiječi se ko dočekaGodine do mamografa, mjeseci za CT, dani za porodičnog ljekara, sastavni su dio svake priče ostanju u javnom zdravstvu, ne samo u BiHPIŠE: Tim Starta BiHCentri civilnih inicijativa, u svojoj analizistanja u bh. zdravstvu rađenoj prošlegodine, slučaj iz Tuzle nazvali su apsurdnim.U tamošnjem Domu zdravlja su,naime, naišli na primjer pacijentice koja je2010. godine otišla da zakaže preventivni pregledmamografom u cilju prevencije raka dojkei dobila termin tek 2012. godine!NE RADE POPODNE- Taj slučaj je dokaz da je na pojedine pregledeu BiH moguće čekati i više godina - konstatacijaje koju su analitičari naveli uz zaključakda i pored glomaznog aparata bh. zdravstvoDANI ČEKANJA KOD PORODIČNOG LJEKARAFederalni revizori su u svojoj reviziji učinka primarne zdravstvene zaštite ustanovili da u domovimazdravlja u uzorkom odabranoj službi porodične medicine vrijeme čekanja nije ujednačeno.- Konstatovano je da je od 369 korisnika na zakazani termin u danima čekalo više od 70 odstoili 259 korisnika. Od ukupnog broja korisnika koji su čekali na zakazani termin oko 38 odstoje čekalo od jedan do dva dana, oko 47 odsto čekalo je od tri do pet dana, dok je preko 15 odstočekalo više od šest dana - ustanovili su revizori.nema dovoljno kadra u smislu adekvatnog brojazdravstvenih radnika u samim zdravstvenimustanovama.Ovaj, ali i drugi problemi, među kojima i nedostatakopreme, navode u CCI-ju, utječu na toda pacijenti na pojedine preglede i pretrage, a posebnooperacije, čekaju i više mjeseci.Po podacima do kojih je tim magazina StartBiH došao u ovom gotovo devetomjesečnombavljenju stanjem u bh. zdravstvu, tuzlanskiprimjer je ekstreman, na medicinske usluge seovdje u prosjeku čeka mnogo kraće. No, laici-UltrazvukdojkeUltrazvukabdomenaHolterMamografijaUgradnja endoprotezekukaUgradnja endoprotezekoljenaOperacija očnemreneOperacija srčanihzalisakaOperacija rakadojkedo 6 mjeseci Ne rade Ne rade do 6 mjeseci do 6 mjeseci do 6 mjeseci odmah Ne rade 2 do 3 dana90 dana 90 dana 75 dana Ne rade 30 dana Ne rade 30 dana Ne rade odmahodmah odmah Ne rade Ne rade Ne rade Ne rade Ne rade Ne rade Ne radeNe rade Ne rade Ne rade Ne rade Ne rade Ne rade Ne rade Ne rade do 24 satado 30 dana odmah do 30 dana odmah odmah Ne rade do 3 mjeseca Ne rade odmah7 dana 7 dana do 7 dana 15 dana 30 do 90 dana 30 do 90 dana odmah Ne rade odmahdo 60 dana do 14 dana 30 dana 7 dana 90 dana 90 dana 30 do 60 dana oko 60 dana odmah20 dana 20 dana Ne rade 15 dana Ne rade Ne rade Ne rade Ne rade Ne radedo 15 dana do 15 dana odmah 7 dana odmah Ne rade10 dana do 4mjesecaNe radeodmah20 dana 20 dana Ne rade 20 dana odmah Ne rade 5 dana Ne rade odmahdo 4 mjeseca do 4 mjeseca do 10 dana do 4 mjeseca odmah odmah 60 do 90 dana Ne rade Ne radeodmah Ne rade 24 sata odmah Ne rade Ne rade Ne rade Ne rade odmahdo 80 dana odmah 60 do 70 dana 75 dana odmah odmah do 60 dana Ne rade odmah20 dana 20 dana Ne rade 15 dana Ne rade Ne rade Ne rade Ne rade Ne rade31

Zdravstvo VIIIma se i mjeseci čine dugo.CCI u svojoj analizi bilježi primjer SarajkeZorica B. koja je početkom prošle jeseni, nakonmamografskog pregleda grudi nekolikoputa pokušavala dobiti termin za ultrazvučnipregled u jednom od domova zdravljau Sarajevu.- Prilikom svakog kontaktiranja Doma zdravlja,medicinsko osoblje joj je govorilo kakonema slobodnih termina, da im se dnevnojavi više od 200 žena. Termin je, tvrdiZorica, vrlo teško dobiti jer se ultrazvučnipregledi ne rade u popodnevnimsatima. Napokon, nakon tri sedmice pokušavanjadobila je termin i to u februaru2012. godine - navode u CCI-ju.Oko dvije trećine korisnika čekalo je na zdravstvenuuslugu, a istovremeno domovi zdravljane rješavaju većinu potreba korisnika na ovomnivou zdravstvene zaštite, , utvrdili su federalnirevizori u svom izvještaju o reviziji učinkaprimarne zdravstvene zaštite u FBiH, ljenom polovinom prošle godine.Zašto se u BiH čeka na zdravlje, pitanje jena koje se pravi odgovor teško može dobiti.Zdravstveni radnici najčešće ostaju u već poznatimokvirima: stara i pokvarena opremana čiji se popravak dugo čeka, a malo je novcaza njenu zamjenu, premalo ljekara a previšepacijenata, prekratko radno vrijeme a pre-objavdugepretrage...No, analizom tih uzroka i traženjem načinada se oni otklanjaju ne bavi se skoro pa niko.To, onda, dovodi do nezadovoljstva pacijenata,platiša doprinosa koji, podsjetimo na podatakkojeg je Start BiH već objavio, u zdravstvenisistem BiH godišnje upumpaju otprilike dvijemilijarde maraka.TUZLA, BANJA LUKA, KAMENICA, BEOGRADjavnog zdravstva,naveo primjerVelike Britanije i njenog osnovnog ta kojeg imaju svi njeni građani...pake-- Ali, i tamo imaju liste čekanja, tamo se čekai po pet godina. Mi se ovdje malo hoćemokomforno da ponašamo - rekao nam jedr. Nakaš.Komotno ili ne, po istraživanjima agencije GlobalMarket Solutions d.o.o. nivo usluge u zdravstvenimcentrima u BiH nije dovoljan i ne pruža kvalitetnuuslugu pacijentima, stoji u analizi CCI-ja.- Prema rezultatima pomenutog istraživanja,građani Zenice su najmanje zadovoljniuslugom i to u mjeri od 67,64 posto. Slije-di Distrikt Brčko sa 69,23 posto i Sarajevosa 70,88 posto. Najbolje usluge zdravstvasvojim sugrađanima pruža Banja Luka čijise nivo kvaliteta usluge mjeri sa 77,29posto - navode u CCI-ju, uz ogradu da seprimjeri slični tuzlanskom sa početka ovognastavka Startovog serijala o zdravstvu ipakmogu naći i u Banjoj Luci: na pregled interni-ste čeka se i po nekoliko mjeseci.Start BiH je, na osnovu razgovora sa građanima- pacijentima, sačinio listu od 18 pregledai zdravstvenih usluga i ljude iz 22 kliničkei univerzitetske te kantonalne i opšte bolnice,zamolio da nam odgovore koliko, u prosjeku,pacijent čeka na to.Nismo dobili odgovore iz kliničkih centara uBanjoj Luci i Istočnom Sarajevu, te bolnica uOrašju, Livnu, Doboju, Nevesinju, SanskomMostu i Konjicu.Sa naše liste ispala su dva pregleda - rendgenskisnimci pluća, te vilice i zuba jer se, kakosu nam odgovorili iz bolnica, oni ne radeza ambulantne pacijente, nego ih se šalje u domovezdravlja.(nastaviće se)U većini bolnica u Federaciji rekli su nam da pacijentekojima treba operacija srčanih zalisaka,koja se našla na našoj listi, šalju u KBC Tuzla, apacijente iz RS u KC Banja Luka ili u Kamenicuu Srbiji.KO NIJE ODGOVORIOPlus, kako nam je to rekao direktor sarajevskeOpće bolnice Primarijus prof. dr. AbdulahNakaš dr. Bakir Nakaš, još oko milijardu kojase ne vidi.Dr. Nakaš nam je, govoreći o mo-gućim modelima finansiranjaČISTO ZA POREĐENJESlično istraživanje prošle godine u Hrvatskojje uradio Jutarnji list. Utvrđeno je da se na, recimo,holter, spravu koja se prikači na pacijentai prati ponašanje njegovog organizmatokom 24 sata, čeka i do sedam mjeseci, nakolonoskopiju godinu i pet dana, na magnetnurezonancu i više od sedam mjeseci, ultrazvuksrca i do 14 mjeseci, ultrazvuk dojke ido 10,5 mjeseci, na protezu koljena čak dvi-je godine i sedam mjeseci...Isto tako, na operativne zahvate koje ne obavljajuu bolnicama u Federaciji, pacijente upućuju uSarajevo, a pacijente iz RS uglavnom u KC BanjaLuka, te u Beograd.32www.startbih.info

Najtira`niji BH oglasni bazarU PRODAJI SMODVA PUTA SEDMI^NOUTORKOM I PETKOMBESPLATNI MALI OGLASI:033 21 21 60 • 032 24 53 46SMS OGLASI: 091 11 05 00 (1 objava, 0.10KM+PDV)SMS OGLASI: 091 21 05 01 (4 objave, 0.20KM+PDV)REKLAMNI OGLASI:033 444 354www.superoglasi.ba

XXI vijekDa li je div dostigao plafonFacebook na berziwww.apenotmonkey.comPrimati, a nemajmuniLjubitelji jednostavnog stripa, dobroosmišljene karikature i političkeMark Zuckerberg je početkom februaraučinio prvi korak prema otvorenom tržištunajočekivanijom ovogodišnjom početnomjavnom ponudom dionica, koja bi osnivačaFacebooka, najpoznatije svjetske društvenemreže, prema procjenama novinskih agencija,mogla učiniti šestim najbogatijim čovjekomsvijeta.Dionice Facebooka, društvene mreže pokrenutekao projekt harvardskih studenata,koja je u osam godina stekla svjetsku popularnost,na tržištu bi se trebale naći sredinomgodine.Nakon izlaska na berzu vrijednost Facebookamogla bi dostići i 100 milijardi dolara,ocjenjuju neki analitičari.No, neki ulagači strahuju da je kompanija,koja trenutno ima 845 milijuna korisnikaširom svijeta, dosegla vrhunac rasta.Prošle je godine Facebook ostvario prihodod 3,71 milijarde dolara, što je porast od 88posto u odnosu na godinu ranije, ali ipak nadonjoj granici očekivanja.Neto dobit porasla je 65 posto i dosegla milijardudolara.U srijedu 4. januara započeo je višemjesečnipostupak koji će okončati najvećom novčanomtransakcijom u Silicijskoj dolini odprocvata internetskih tvrtki.Postupak vode Morgan Stanley, GoldmanSachs i JPMorgan, a u posao su uključenii Bank of America, Merrill Lynch, BarclaysCapital i Allen & Co.U pismu priloženom uz poslovnu dokumentacijuZuckerberg je istaknuo da čestogovorimo o izumima poput tiska ili televizije,no da on smatra da je društvo danasdoseglo novu tačku preokreta.- Imamo veliku priliku i potrebu povezatisve na svijetu i svakom dati glas da bi pomogaotransformirati društvo za budućnost -naglasio je Zuckerberg čija bi osnovna plaćaod pola milijuna dolara, od januara sljedećegodine trebala pasti na jedan dolar.No, njegovih 1,11 milijardi dionica Facebookapo procjenama s kraja prošle godine,dakle prije izlaska na berzu, vrijede 33milijarde dolara.satire, trebali bi portal www.apenotmonkey.comprepoznati kao neštoza svoju virtualnu kolekciju.Tu se nalaze stotine tabli kratkih stripovačija je primarna tema lagano ismijavanjetakozvanog sukoba između naukei religije u današnjem svijetu.Stripovi su grafički karikaturalnourađeni na skoro dječijem nivou,ali su njihove teme i radnja uglavnomza odrasle, jer se radi o neštodubljoj ironiji i parodijama.Čak i naziv portala asocira na nesporazumeoko tumačenja teorijeevolucije, to jest da li je riječ o postankučovjeka od majmuna ili majmunolikogbića, odnosno primata.(a. t.)Novosti iz NokieBežično punjenje baterije?Iz finskog gigantaNokia nagovijestilisu da biuskoro na svojimWindowsPhone mobitelimamogli ponuditinova zanimljivarješenja.Po riječima šefa dizajna, ova kompanijaradi na razvoju Windows Phone uređajasa NFC-om, a razmatra se i mogućnostbežičnog punjenja baterije.Rat dizajnima u NjemačkojGalaxy Tab 10.1 ostaje zabranjenViši sud u Dusseldorfu donio je odluku da stariji modelSamsung Galaxy tableta 10,1, ostaje zabranjen za prodajuu Njemačkoj.Zabrana je uslijedila prošle godine, nakon što je Apple optužioSamsung za kopiranje njihovog dizajna i to ne samo uNemačkoj, već i drugim evropskim zemljama, Japanu, SAD,Australiji, Japanu i Koreji.Preliminarno, Galaxy Tab 10.1 zabranjen je u septembru, alije u mnogim zemljama zabrana naknadno skinuta.Samsung je prije određenog vremena predstavio redizajniranimodel za Njemačku i nazvao ga Galaxy Tab 10.1N, alije Apple tražio i njegovu zabranu. Konačna odluka očekujese 9. februara.34 www.startbih.info

28 GODINAPOSLIJESjećaš li se Olimpijade

PodsjećanjaO olimpijskim igrama...Juru Franka su Sarajlije bodrile transparentima na kojima je pisalo Više volimo našeg Jureka, negodomaćeg bureka, ali su najveće zvijezde bili natjecatelji u umjetničkom klizanjuPrve Zimske olimpijske igre održane su uChamonixu, Francuska, 1924. godine.Zimske olimpijske igre su se održavalekao i ljetne, svake četiri godine iste godinesve do 1992. godine, kada su održane Igre uAlbertvilleu u Francuskoj.Tada je, zbog glomaznosti olimpijskog programa,ali i zbog zahtjeva moćnih TV kuća odlučenoda se razdvoje termini održavanja ljetnihi zimskih igara, pa su prve iduće Zimskeolimpijske igre održane 1994. godine u Lillehammeruu Norveškoj.Olimpijske igre su natjecanja između sportistau pojedinačnim i ekipnim disciplinama.U ekipnim disciplinama svaka država sudionicaigara smije poslati samo jednu ekipu.Olimpijske igre okupljaju sportiste koje suimenovali njihovi nacionalni olimpijski odbori,a čije je prijave prihvatio Međunarodniolimpijski odbor.Sportisti, ma kako poznati i kvalitetni bili, zarazliku od natjecanja na nekoliko početniholimpijskih igara, ne mogu2se samoinicijativno i sami prijavljivati za sudjelovanjena igrama jer bi na taj način brojprijavljenih sportista bio veoma velik.Grad Sarajevo je 1978. godine zvanično dobilokandidaturu za organizaciju 14. ZOI, naosnovu čega je Gradsko vijeće donijelo odlukuo formiranju Organizacionog komitetaZOI.Pripreme za organiziranje Olimpijade trajalesu godinama i kao rezultat toga u gradu jeizgrađena većina današnjih saobraćajnica, hotelskihkompleksa kako na planinama Bjelašnici,Igmanu i Jahorini, tako i u gradu.Izgrađeni su potpuno novi telekomunikacijski,električni i toplotni sistemi, sportski centriSkenderija i Zetra, kao i dvosjede i trosjedežičare i ski liftovi.Zahvaljujući ZOI 1984. godine, cijeli svijet ječuo za Sarajevo, pa je ovaj grad postao centarsvjetskih i medijskih interesovanja.Zimske olimpijske igre su bez sumnje najboljastvar koja se desila našem gradu.Na ceremoniji zatvaranja ZOI, tadašnji predsjednikMeđunarodnog olimpijskog komitetaJuan AntonioSamaranch jerekao kako jeSarajevo najboljiorganzatorZOI u historijiIgara.Igre su i međuučesnicimai među gledateljimaostale uvrlo dobrom sjećanju.Domaćinima jeposebno bilo dragošto je slovenskialpski skijaš JureFranko osvojiosrebrnu medaljuu veleslalomu, prvumedalju koju ćetadašnja Jugoslavijadobiti na zimskimolimpijadama.Franka su Sarajlijena skijalištu bodriletransparentimana kojima je pisaloViše volimo našegJureka, nego domaćegbureka.Ipak, najveće zvijezdeKatarina Wittsarajevske Olimpijadesu bili učesnici natje-Jure Franko14. ZOIGrad domaćin: Sarajevo, Jugoslavija - Bosnai HercegovinaBroj država učesnica: 49Otvaranje igara: 8. februara 1984.Zatvaranje igara: 19. februara 1984.canja u umjetničkom klizanju.Najbolji dojam je ostavio britanski par JayneTorvill i Christopher Dean koji su osvojilizlatnu medalju u plesu.Na Igrama je zlatnu medalju osvojila i istočnonjemačkaklizačica Katarina Witt koju jeupravo sarajevska Olimpijada učinila jednomod najvećih sportskih ikona kraja 20. vijeka.ZOI 1984 se često smatraju najblistavijimtrenutkom u historiji Sarajeva i Bosne i Hercegovine.Organizacija 14. ZOI koštala je 142,6 milionadolara, a polovina prihoda bila je ostvarena odprodaje prava na televizijski prijenos.Ukupno je prodato 250.000 ulaznica, a samou inostranstvu 200.000, dok su TV prijenossarajevske bijele olimpijade pratile dvijemilijarde ljudi.Učestvovalo je 1.272 sportista iz 49 zemalja,a sa ZOI je izvještavalo više od 4.500 novinara.Nakon 14. ZOI, Sarajevu je, uz olimpijskeobjekte, ostalo 2.850 novoizgrađenih stanova,više hotela, a bilo je otvoreno i 9.500 novihradnih mjesta.Izložba o olimpijskome Sarajevu obišla je 1.640gradova bivše Jugoslavije i svijeta.Olimpijski duh iz ’84 još uvijek živi u ovomgradu i njegovim stanovnicima, uprkos generacijskimsmjenama.Veoma smo ponosni na činjenicu da Sarajevoi danas služi kao primjer jednog od najboljihorganizatora Zimskih olimpijskih igara cijelomsvijetu. •

PodsjećanjaOsvajači medalja na 14.ZIMSKIM OLIMPIJSKIM IGRAMAMjesto Država Zlato Srebro Bronza Ukupno1IstočnaNjemačka9 9 6 242 SSSR 6 10 9 253 SAD 4 4 0 84 Finska 4 3 6 135 Švedska 4 2 2 86 Norveška 3 2 4 97 Švicarska 2 2 1 58Kanada 2 1 1 4Njemačka 2 1 1 410 Italija 2 0 0 211UjedinjenoKraljevstvo1 0 0 112 Čehoslovačka 0 2 4 613 Francuska 0 1 2 314Japan 0 1 0 1Jugoslavija 0 1 0 116 Lihtenštajn 0 0 2 217 Austrija 0 0 1 1Finkinja Marja-Liisa Hamalainen,Gaetan Boucher(Kanada), Karin Enke(Istočna Njemačka),Eirik Kvalfoss iz Norveške,blizanci Phil i Stiv Mahre...ušli su u sportsku historijuVRIJEDI ZAPAMTITI- Finkinja Marja-Liisa Hamalainenje osvojila sve tripojedinačne utrke u nordijskomskijanju.- GaetanBoucher(Kanada) i Karin Enke (Istoč-na Njemačka) su osvojili podva zlata u brzom klizanju,dok je ženski tim IstočneGaetan BoucherNjemačke osvojio devet oddvanaest mogućih medalja u tom sportu.- BlizanciPhil i StivMahre iz SAD su osvojiliprvo i drugo mjesto u slalomu.- Biatlonac Eirik Kvalfoss izNorveške je osvojio po jednuzlatnu, srebrnu i brončanumedalju.- JayneTorvill i Christopher Dean,plesni klizački par iz VelikeBritanije, je svojim nastupomosvojio suce koji suim dali maksimalne ocjene zaumjetnički dojam. Oduševljeni su bili i gledatelji,te je taj par ostao upamćen kao jednan odnajomiljenijih i najimpresivnijih pobjednika uumjetničkom klizanju u olimpijskoj povijesti.- Na Igrama je zlatnu medaljudobila i istočnonjemačkaklizačica Katarina Wittkoju je upravo sarajevskaOlimpijada učinila jednomod najvećih sportskih ikonakraja 20. vijeka.3

ijevanja SarajevaSa španskim kraljemZOI POSTALE PROFITABILNEŠta su bili ciljevi kandidature Sarajeva, štase željelo postići, šta je od zacrtanog ostvareno,šta od toga imamo danas?- Olimpijadu smo željeli zbog nekoliko ciljeva.Prvi je bio da stvorimo materijalne i društvenepreduslove da djeci i omladini Sarajevai svima onima koji budu dolazili u ovaj gradstvorimo uslove za aktivno bavljenje sportom,a time i za bogatiji i sadržajniji društvniživot. Drugo, željeli smo da sarajevska regijapostane značajna turistička destinacija, posebnozimskog turizma. Treće, kroz Olimpijadusmo željeli da ubrzamo izgradnju infrastrukturnihobjekata koji su Sarajevu nedostajali.Neki od primjera su rekonstrukcija i proširenjeaerodroma, nova zgrada RTV, veliki brojhotela, obnova hotelskog kompleksa na Ilidži,udvostručenje kapaciteta PTT-a... Željelismo steći i međunarodni publicitet i ozbiljnuprezentaciju Sarajeva u svijetu i na nekinačin se odmaći od Gavrila Principa i slikeSarajeva kroz atentat na Ferdinanda i početakI svjetskog rata. Četvrto i vrlo važno, mismo na Olimpijadu gledali kao na jedan značajanprivredni projekat smatrajući da ona nećedoprinijeti samo razvoju turizma, nego ibrojnim novim privrednim sadržajima. E sad,šta smo od tih ciljeva postigli? Kao što je poznato,otvorili smo planinski masiv Igmana iBjelašnice koji je verificiran kao lokalitet kojinudi mogućnosti razvoja i alpskog i nordijskogskijanja. Na ove planine doveli smo vodu,kanalizaciju, struju, napravljena je i novaputna infrastruktura. Isto je i sa Jahorinom,gdje su postojeći skromni kapaciteti značajnounaprijeđeni. U gradu smo završili drugu fazuSkenderije, napravili Zetru, adaptirali stadionKoševo... Možda i najbitnije je da je Sarajevoposlije Olimpijade postalo atraktivangrad u koji su svi željeli da dođu. Dobili smopuno na svakom planu.Zašto i pored olimpijske tradicije Sarajevoi BiH danas nemaju značajnijih rezultata uzimskim sportovima?- Kao prvo, uzrok je to što kao društvo nemamoapsolutno nikakav odnos prema sportu.Danas više niko ne govori o fizičkom odgojuu školama, a prije rata smo imali Male olimpijskeigre, veoma masovan sportski pokret školskeomladine kojeg su podržavali svi, od škole,preko općine i regije, pa do države. Tu sutalenti isplivavali iz te mase mladih, koji su sebavili bilo kojim sportom. Toga mi danas višenemamo. Porazna je činjenica da je BiH imalaviše učesnika na zimskim olimpijadama uLillehammeru 1994. i Naganu 1998., negoJEDINSTVENA ATMOSFERA- Imao sam sreću da kasnije prisustvujem svim olimpijadamaod Lake Placeda do Tokija i sretao sam se sačelnicima MOK-a i drugih krovnih sportskih federacija.mitet ZOI 84 sa Brankom Mikulićem načelu, čiji sam ja bio generalni sekretar, a zvaničnosmo počeli sa radom 1980. godine. Doolimpijade u Sarajevu zimske igre bile su organiziraneisključivo u Alpama, a sad se odjednompojavili mi, tako daleko od Alpa... Nismoimali nikakvu tradiciju u bilo kojem zimskomsportu, nije bilo jakih skijaških klubova jer suu to vrijeme u Jugoslaviji jedino Slovenci imalirazvijeno skijanje. A to je i zanimljiv periodu kojem su zemlje organizatori koristili ljetnuolimpijadu kako bi predstavli svoj ukupanekonomski razvoj i svoju snagu, dok su zimskeolimpijade bile manje atraktivne.Koliko je zahtjevno bilo organizirati ZOI,obzirom i na tehničke kapacitete koji su uto vrijeme bili na raspolaganju?- Organizaciju ZOI ’84 godine iznijeli su prijesvega građani Sarajeva, pa tak onda Bosna iHercegovina. Međutim, ne smijemo zaboravitii da je cijela Jugoslavija bila prisutna na sarajevskojOlimpijadi jer smo angažovali značajanbroj privrednih kapaciteta za izgradnjuolimpijskih terena. Pored toga, u vrijeme kadaje tehnologija TV i radijskih prenosa bilana mnogo nižem stepenu razvoja nego danas,bez jugoslovenske RTV ne bi se moglaorganizirati Olimpijada u Sarajevu. Tako je,recimo, RTV Ljubljana pokrivala alpsko skijanje,Televizija Zagreb umjetničko klizanjejer su oni imali Zlatnu piruetu pa su imaliiskustva sa tim sportom, TV Beograd, kojaje tehnički bila naojopremljenija, pokrivala jebob i sankašku stazu za šta su trebale 32 kamere...U Beogradu i Zagrebu smo imali štaboveza prihvat sportista i ekipa jer je tadasarajevski aerodrom imao mnogo manje kapacitete.Svu pomoć i podršku koju smo tražiliod Saveznog izvršnog vijeća smo i dobilibez ikakve zadrške.Skoro svi hvalili su organizaciju aktuelnih olimpijskihigara, ali svi su bili jedinstvenog stava da nigdje nijebilo atmosfere kao u Sarajevu. Objašnjenje je jednostavno,cijelo Sarajevo je živjelo Olimpijadu.na posljednjim ZOI u Vancuveru 2010. Danasse na našim olimpijskim planinama održavasamo jedno međunarodno takmičanje ualpskom skijanju, a i ono je za najmlađe kategorije.Kakva je, po Vašem mišljenju, danas situacijasa olimpijskim planinama? Da li Sarajevoima šanse ponovo biti domaćin zimskiholimpijskih igara?- Očigledna je stagnacija na Bjelašnici i Igmanu.Tek prošle godine je kantonalna Vlada bilau stanju da izdvoji određena sredstva za uređenjesportskih objekata na ovim planinama.Proteklih godina smo imali izgradnju isključivostambenih objekata, koje su kupovali oni kojisu htjeli pokazati svoj status. Ovaj trend uništavanjaolimpijskih planina trebao bi biti hitnozaustavljen prije nego što ti resursi budu trajnoizgubljeni. Jer interesi male lokalne zajednicenikako ne smiju biti iznad interesa čitave regije.Bilo bi realno očekivati da Sarajevo dobijeOlimpijadu mladih 2017. godine, a to bi bilaidealna šansa da se vrati na put kojim je jednomveć prošlo i da krene prema ponovnom dobijanjuzimskih olimpijskih igara. Trebalo bi iskoristitii činjenicu da je upravo sarajevska olimpijadabila svojevrsna prekretnica i da su zimskeigre, poslije ZOI ’84 postale profitabilne. Mismo od prodaje TV prava, samo od ABC zaradiliviše od 91 milion dolara. •5

mogućnosti planinarenja,mountainbikeinga, organizi-ranje partyja, ekosajmova,igra tenisau potpuno prirodnomambijentu, organiziranjamini nogometnih,odbojkaškihi drugih turnira, kaoi brojne usluge.Za sve koji uživaju uistraživanju prirode i nepoznatog,nudimo vami organiziranje izleta naBjelašnicu uz mogućnostvožnje žičarom do samogvrha planine, te obilazakokolnih sela.Igman je od Sarajevaudaljen 32 kilometra, aod aerodroma 23 kilo- metra.Igman je područje poznato po klimi zdravoj zasve sportske pripreme, te se preporučuje kaopodručje zdravstvenog i sportskog turizma.Na Igmanu vam nudimo- Parking za automobile;- Restoran hotela Ski kapaciteta 100 osoba;- Aneks restorana Ski sa ski servisom i javnimWC-om, te službenim prostorijama - 120 kvadratnihmetara;- Teren za boćanje sa podlogom od tenesita dimezija14 puta tri metra;Svi naši objekti smješteni su na Velikom i Malompolju na Igmanu.Veliko poljeNa Velikom polju se nalazi 30 kilometara stazaza nordijsko trčanje i biatlon, kao i niz pratećihobjekata koji su, na žalost, devastirani.Malo poljeNa Malom polju su izgrađene skakaonice od90 i 70 metara. Pored njih su bile i skakaoniceod 10, 25 i 40 metara, koje su u potpunostiuništene.Također je izgrađen i niz pratećih objekataod kojih posebno ističemo trenutno devastiraniHotel Ski.Osim toga tu se nalaze staze za alpsko skijanjesa žičarom.U neposrednoj blizini je i devastirani HotelIgman.Na Malom polju nalazi se- Dvosjedna žičara Malo polje - 1.200 osobana sat;- Baby liftovi četiri puta 300 - 1.200 osobana sat.Ove godine ZOI’84 je u saradnji s OpćinomNovi Grad otvorilo i novu organizacionu jedinicuPark šume Mojmilo Brdo, što predstavljasportsko-rekreativni park u neposrednojblizini grada.Trenutno se ovdje nudi mogućnost dnevnogi noćnog skijanja i sankanja.U posjedu KJPZOI’84OCSD.O.O. je i bobi sanjkaška stazana Trebeviću, kojatrenutno nije ufunkciji.Obnova bob i sanjkaškestaze na Trebevićuzahtijeva ogromnafinansijska sredstva,koja Uprava nastojiobezbijediti krozsaradnju sa mnogimstranim organizacijama,ali i uz podrškuVlade KantonaSarajevo.Malo polje - Igman, SkakoniceNasljedniciZETRAOlimpijski kompleksZetra jesmješten na zemljištu oblikatrokuta omeđenog sa sjevera stadionom Koševo,istoka pomoćnim nogometnim igralištimai grobljem Sv. Josip, a sa zapada Ali-Pašinomulicom.Prostire se na prostoru većem od sedam hektara.Vlasnik kompleksa, što je upisano u zemljišnoknjižnomuredu Suda u Sarajevu, je tvrtkaZOI’84 OCS Sarajevo, koja je pravni sljedbenikOrganizacijskog komiteta XIV Zimskiholimpijskih igara.Kompleks je projektiran još 1978. godine kaovišenamjenski. Projektiranje je povjereno Institutuza arhitekturu i urbanizam iz Sarajeva,a projektanti su sarajevski arhitekti prof.dr. Dušan Đapa i Lidumil Alikalfić.Dobivanje XIV Zimskih olimpijskih igara jeuvjetovalo izvjesne izmjene u projektu, kao iodustajanje od građenja određenih objekata.U okviru kompleksa su1. Olimpijska dvorana2. Stadion za brzo klizanje3. Energana4. Aneks Olimpijske dvorane5. Gradska toplana6. Parkinzi i servisna prometnica7. Parkovi i zelene površineOtvaranje 14. ZOIIzgradnja objekata je počela u junu 1981.godine, kamen temeljac položen je 26. juna1981., a svečano otvaranje je bilo 14. decembra1982. godine, kada je predsjednik Međunarodnogolimpijskog komiteta Juan AntonioSamaranch otvorio Olimpijsku dvoranuSvjetskim prvenstvom juniora u umjetničkomklizanju.Stadion za brzo klizanje je otvoren u martu1983. godine, iako je prvi led zaleđen u novembru1982. godine.Zbog potrebe da se obezbijedi veći prostorza Međunarodni olimpijski komitet i za operativnujedinicu, od augusta do decembra1983. godine dograđen je aneks s prostorimakuglane.Olimpijska dvorana je višeetažni objekt.U prizemlju su smještene garderobe s mokrimčvorovima, tri male dvorane, strelište, kuglana,fitnes centar, plesna dvorana, mokri čvorovi zapubliku, skladište za potrebe dvorane, te holovii hodnici za okupljanje sportaša.7

U suterenu je prostor velike dvorane (105 puta100 metara) s borilištem veličine 100 puta 60metara, odnosno montažno-demontažnom ledenomplohom velikom 30 puta 60 metara.Također je tu šest ulaza za posjetitelje, kao igalerijski prostori malih dvorana.Na katu na zapadu dvorane je hol publike sašankom.Uz dvoranu je aneks gdje je smještena upravaobjekta, Olimpijski komitet BiH, Olimpijskimuzej, salon, kuglana.Stadion za brzo klizanje je objekt duljine 200 iširine 90 metara sa stazom za klizanje duljine400 i širine 12 metara, te šest tenis igrališta.Ispod stadiona je skladište površine 16.000kvadratnih metara.Energana je objekt u kom je smještena kompresornica,garaže, trafostanica i agregat.Glavna dvorana je projektirana i izgrađena kaopolivalentna dvorana, zadovoljava sve uvjetemeđunarodnih sportskih federacija za dvoranskesportove.Pored sportova na ledu, u njoj se mogu održavatinatjecanja u košarci, rukometu, gimnastici,tenisu, borilačkim sportovima, streljaštvu- natjecanja u zračnom oružju, kuglanjui nizu drugih sportova, uključujući i natjecanjeu dvoranskoj atletici.Dvorana se također može kori-stiti za održavanjesajmova, izložbi, koncerata, kongresa...Projektanti Zetre dobili su nagradu Borbe zanajuspješnije arhitektonsko ostvarenje u Jugoslaviji1983. godine.Najznačajnija manifestacija održana u Olimpijskomkompleksu su svakako XIV zimskeolimpijske igre 1984. godine.Poslije Olimpijade održan je niz međunarodnihnatjecanja - tri svjetska prvenstva za junioreu umjetničkom klizanju, Svjetsko prvenstvoza žene u brzom klizanju, Svjetsko prvenstvojuniora u brzom klizanju, Europsko prvenstvou umjetničkom klizanju, Gala kup u dizanjuutega, Svjetsko prvenstvo u gađanju zračnimoružjem, Davis kup u tenisu, Europsko prvenstvou brzom klizanju koje je bilo posljednjenatjecanje održano na stadionu za brzo klizanje1991. godine, te niz međunarodnih utakmicau košarci, rukometu i međunarodnihnatjecanja u borilačkim sportovima.Svakako treba spomenuti i niz međunarodnihnatjecanja nakon obnove dvorane posli-8Nasljednicije rata u više sportova.Održavanje niza kulturnih manifestacija svrstaloje kompleks među značajnije kulturnecentre u gradu.Tako su održani koncerti rok i zabavne glazbeAlvina Leea, Eltona Johna, svjetski poznategrupe Scorpions, potom DJ Bobe, festival Vaššlager sezone, nastupao je niz poznatih imenadomaće i estrade iz okruženja, dok je najvišeposjetitelja bilo na koncertu grupe Bijelo dugme,njih 22.500.Pored ovoga su održavani koncerti duhovnihpjesama, kazališne predstave, koncerti ozbiljneglazbe, kon-Bob staza na Trebevićucerti za UNICEF, kao i niz gih kulturnih manifestacija.dru-Dvorana se potvrdila i kao kvalitetno sajmište,jer je održano nekoliko kvalitetnih sajmova.Niz političkih manifestacija, kao što je Samit1999, kada je ugošćeno više desetina šefovadržava i vlada iz cijelog svijeta te više od2.000 novinara, pokazalo je da se dvorana možesmatrati i kongresnim centrom.U Zetri je držano više stranačkih i političkihskupova, a najveća zabilježena posjeta bilaje na manifestaciji YUTEL za mir kada jeu dvorani bilo oko 30.000 osoba, a oko njejoš 20.000.Održavanje više dječijih manifestacija pružiloje maksimalnu sigurnost i najmlađim posjetiteljimana priredbama kao što su Mali šlager,Kids festival, Olimpijska bajka sa više od60.000 posjetilaca na više predstava u tri danaodržanih sa ledenom plohom u dvorani,kao i u nizu igraona.Olimpijsko SarajevoZetra u vrijeme održavanja ZOI’84U Olimpijskom kompleksu Zetra je održanoviše od 50 odsto programa XIV zimskiholimpijskih igara.U njenim prostorima su održana natjecanjau:1. Umjetničkom klizanju,2. Brzom klizanju,3. Hokeju na ledu, te4. Ceremonija zatvaranje IgaraU znak zahvalnosti predsjedniku MOK-a zapruženu pomoć u obnovi Olimpijske dvorane,te za podršku građanima Sarajeva tokomratnih strahota, kao i pomoći u organiziranjuXIV ZOI, Olimpijska dvorana danas nosiime Juan Antonio Samaranch.TURISTIČKA AGENCIJA ZOI TOURS SARAJEVOTuristička agencija ZOI Tours Saraje-vo postoji još od 1984. godine, kao jednaod organizacionih jedinica preduzećaZOI’84 Olimpijski centar Sarajevo d.o.o.,pravnog sljednika Organizacionog komitetaXIV zimskih olimpijskih igara, a jednaje od prvih incoming tour operatera u Bo-sni i Hercegovini.Danas je ovo agencija čija je osnovna djelatnostafirmacija zimskih sportova, razvoj turizmai oživljavanje olimpijskog duha Sarajeva,kao i cijele BiH.Od nastanka do danas, agencija je pozicioniranana vrhu bosanskohercegovačkog turizma.Vodeću poziciju agencije osigurava znanje, pouzdanost,iskustvo, inovativnost u svim sferamaturizma, kao i praćenje svjetskih trendovau putovanjima.Danas nam je cilj da:- Rekonstruiramo porušene objekte sagrađenetokom ZOI 1984 te na osnovu starihiskustava i novih ideja poboljšamo postojećekapacitete i idemo u korak sa ski-centrimau svijetu,- Učinimo Sarajevo centrom međunarodnihsportskih zbivanja, a prvenstveno zimskihsportova,- Kroz saradnju s domaćim i stranim agencijamarazvijamo program turizma,- Intenziviramo rad na organizaciji kulturnihmanifestacija u ZOI-jevim objektima,- Promoviramo turističke potencijale i bogatstvanaših olimpijskih planina, ali i cijele državeBIH. •

BudućnostMladi vraćaju olimpijski duhGradovi Sarajevo i Istočno Sarajevo zajedno su se kandidovali za domaćine Evropskog olimpijskogfestivala mladih 2017. godine. Zašto, objašnjavaju gradonačelnici Alija Behmen i VinkoRadovanovićGradonačelnik Istočnog Sarajeva Vinko Radovanović smatrada će organizacija zimskog Evropskog olimpijskog festivalamladih 2017. za Sarajevo i Istočno Sarajevo značiti puno jerje, kako kaže, olimpijski duh igara 1984. koji živi na ovom prostoru ipakmalo počeo da blijedi i pada u zaborav.- Olimpijada mladih će vratiti taj olimpijski duh i imidž u ove gradovei ponovo ih vratiti u olimpijsku porodicu. Osim toga, obnovićese sportska i turistička infrastruktura koja će poslije ostati nakorištenje sportistima i turističkim radnicima. Puno će značiti ismislu toga da Sarajevo i Istočno Sarajevo pokažu da mogu i hoćeda zajedno organizuju ne samo sportske, nego i druge manifestacijekoje su od interesa za oba grada - kaže Radovanović.On iskreno priznaje i da će mu ova organizacija na neki način biti nadoknadaza davnu sarajevsku Olimpijadu koju je pratio putem malihekrana jer je u to vrijeme služio vojni rok. A ovo će, smatra on, biti iprilika da se dokažemo sposobnim za ponovnu organizaciju zimskiholimpijskih igara.- Šanse da zajedno opet dobijemo i organizujemo olimpijadu su,mislim, dosta velike. Ovo nam je prilika da se dokažemo kao dobriorganizatiori i onda apliciramo za organizaciju ZOI, a uvjerensam da bi znali, mogli i htjeli da to uradimo na najbolji mogući način- kaže Radovanović.Naš sagovornik puno očekuje i od obnove trebevićke žičare za kojukaže da je nepravedno zapostavljena jer se uvijek priča o drugim planinama.- Imamo veliku želju da Trebević vratimo u olimpijsku porodicu,a nakon što je grad Sarajevo dobio donaciju i što počinje revitalizacijužičare, otvara se pitanje revitalizacije i drugih sadržaja natoj planini. Trebević je bio najpoznatije izletište i vazdušna banjau bivšoj Jugoslaviji. Mi to smatramo velikim resursom za oba gradajer žičari nije svrha da bude sama za sebe, bez sadržaja - kažeRadovanović. •Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen vjeruje da to što će Sarajevo2017. biti domaćin i organizator Evropskog olimpijskogfestivala mladih, otvara nesagledive mogućnosti.- Prije svega, malo je nezapaženo u javnosti prošlo to da smo miprošle zime organizovali Svjetsko armijsko sportsko prvenstvo, aono je bilo ulaznica za ovu olimpijadu. Dobrom organizacijom tihigara, a tu su bili sportisti iz cijelog svijeta, pokazali smo da imamodobre terene i da smo bezbjedonosno sigurna zemlja. Drugo, natim igrama su bili i neki raniji olimpijski pobjednici, jer u svijetuje praksa da olimpijci, zbog popularizacije službi, postaju dio vojskeili policije i to nam je sada referenca u tim krugovima. A što setiče ove omladinske evropske olimpijade, važno je da su svi iz regionajednoglasno lobirali za nas i da smo, uz naše susjede, imalipodršku i Grčke, Kipra, Turske..., jer ta homogenizacija koju smostvorili nosi političku poruku - kaže Behmen.On smatra da se na olimpijskim planinama Igmanu, Bjelašnici i Jahoriniveć sada vide promjene na bolje.- Vjerujem da će do samih igara 2017. i transportna infrastrukturabiti dovedena na nivo kakav zaslužuje jedan takav sportskidogađaj. Ali, nama do tada trebaju barem dva evropska ili jedansvjetski kup, da populariziramo sport i terene, da dobijemo baremjednog, ako ne i dva, tri nova mlada domaća Kostelića jer bez te popularizacijei omasovljenja zimskog sporta, nema ni njegovog razvoja.S tim ciljem smo otvorili i skijalište na Mojmilu, dakle skoropa u centru grada, što nema nigdje. I još ćemo naredne godinestaze produžiti za 600 metara. Sve ovo nosi i široke mogućnosti zarazvoj turizma jer zašto bi neko išao na Alpe ako može doći kodnas - kaže Behmen.BiH i Sarajevo će do omladinske olimpijade 2017. obilježiti i 30 godinaod 14. zimskih olimpijskih igara.- Ne treba živjeti samo od sjećanja na taj događaj, nego ići dalje imisliti na budućnost. Pa mnoge sportske discipline su od tada dobilesasvim nove standarde, naša bob-staza je prevaziđena i vjerovatnoće je trebati sasvim ukloniti, jer sada su promijenjeni radijusikrivina - pojašnjava Behmen.On očekuje da u narednim godinama i turoperatori zauzmu aktivnijistav i više promoviraju zimsku ponudu Sarajeva i BiH. •9

Prije 28 godina-šta je pisala štampaREKLI SU O OLIMPIJure Franko, reprezentativac Jugoslavije u alpskomskijanju- U Sarajevu sam ponovo rođen, a to mojenovo rođenje je bilo 14. februara kada samosvojio srebrenu medalju. A ta medalja je našazajednička. Mada je Jugoslavija govorila daje njihova, moja Slovenija da je naša, ona je i10bosanskohercegovačka...Katarina Witt, reprezentativka Istočne Njemačkeu umjetničkom klizanju- Olimpijske igre su svakom sportisti nešto posebno,pogotovo meni - tek sam postala punoljetnai kući sam se vratila sa zlatnom medaljom.I odjednom sam postala poznata usvojoj zemlji...Rene Margot, njemačka novinarka u ScweitzerIllustrierte- Sarajevo je, dakle, danas grad mladih, nauke,umjetnosti, sporta i prema tome idealangrad za Olimpijske igre... Modernih gradovaima svugdje u svijetu - Sarajevo je samo jedno.Otputujte tamo. Isplati se. U svako dobagodine. I zimi također. Ne zaboravite skije.Vidjećete, nismo vas zavaravali - ima u ioko Sarajeva ...Žizela Semenaj u Vue Touristique- Sarajevo je grad bogatih istorijskih tradicija,koji se dinamično razvija i čiji rukovodiocii stanovnici poštuju ostatke prošlosti i ponosese sadašnjim uspjesima. Oni rado otvaraju zamišljenekapije grada pažnji radoznalaca.The New York Times- Kada se posljedni skijaš bude spustio, a olimpijskabaklja ugasi, Sarajevo će imati novi zimskicentar koji nema dugova i koji može daprodaje svoje kapacitete da bi privukao straneturiste, koji su dosad znali samo za plažeoko Dubrovnika.- Jugosloveni imaju nešto što mi nemamo - nevjerovatnupodršku koju je narod pružio igrama.Mi nismo ni blizu tome da ostvarimo takavduh igara. Upravo na tome ćemo raditi.- Do nedavno, rijetko je ko htio da se prihvatidomaćinstva zimske olimpijade. Ali, sadase šest zemalja bore da budu njeni domaćini.To nešto znači.

Prije 28 godina-šta je pisala štampaIJADI U SARAJEVUFil Herš, Chichago Sun -Times- To što je predsjednik Međunarodnogolimpijskog komiteta Juan Antonio Samaranchproglasio ove Igre najbolje organizovanimu istoriji, nije samo kurtoaznezahvalnosti domaćinima. Ovdje sejednostavno nije mogao pronaći ni jedanpropust... Bilo je 4.300 novinara i 1.500takmičara. Hvala Jugoslavijo, za dobroobavljen posao.Specijalni izvještač lista Unita- Doviđenja Sarajevo... Snijega u Sarajevu ina njegovim planinama ima još veoma mnogo,ali snijeg će se istopiti, a Sarajevo ćemodugo pamtiti...Branko Mikulić, predsjednik Organizacionogkomiteta XIV ZOI- Rečeno je da su ovo najbolje Olimpijskeigre. Stekli smo dragocjena iskustva i garantujemda će i buduće igre kada ih dobijemo,biti još bolje organizovane. Dakle, do viđenjaOlimpijado!Horst Feten, novinar- Kad bih ja dijelio medalje... Medalju bih daovozaču autobusa koji me je u Press centar dovezaodva i po sata poslije ponoći i nastavio daradi narednog dana... Dao bih je onim dvjemadjevojkama koje su u to doba noći primale i davalekapute na garderobi u restoranu Press centra,čineći to s osmijehom... Medalju bih dao ičovjeku što je u taj jutarnji sat praznio kontejnereza smeće... Medalju bi dobio milicionerna raskršću kod Press centra koji ne napuštasvoje radno mjesto, na kome ne može popitini šoljicu tople kafe... Potrebne su medalje zasve one bez kojih Olimpijada ne bi bila moguća,za sve one koji su dragi i nekompliciranii uvijek imaju vremena za osmjeh... Bilo bi mipotrebno dvadeset hiljada medalja...Juan AntonioSamaranch,predsjednikMeđunarodnogolimpijskogkomiteta- Doviđenja dragoSarajevo!11

PROGRAMObilježavanje 28. godišnjice 14. Zimskih Olimpijskih IgaraOrganizatori: Gradska uprava, Olimpijski komitet BiH i KJP ZOI’84 OCS d.o.o.8. februar 2012. godineOlimpijski muzej18.00 sati - Svečana akademija20.00 sati - Koncert u Zetri, učesnici Zooster, Erogene zone,KonvojAfter party: Disco Bajagi sa članovima Dubioze kolektivaUručenje plakete Goranu Bregoviću za najbolji spot kojim sepromovira turistička ponuda Sarajeva4. i 5. februar 2012.godineZetraMeđunarodni hokej turnir Happy Hockey Day Sarajevo 2012Ski-centar Bjelašnica - IgmanMeđunarodno FIS takmičenje za djecu Djeca za mir u svijetu9. februar 2012. godineSki-centar Bjelašnica - IgmanRetro trka u staroj opremi10. - 12. februar 2012. godineSki-centar Bjelašnica - IgmanKup Srebrna lisica - Državno prvenstvoBiH za mlađe kategorije11. i 12. februar 2012. godineSki-centar Bjelašnica - IgmanZimska univerzijada Bosne i Hercegovine -Evropa kup u snowboarduZetraMeđunarodno takmičenje u brzom klizanju Alpe Adria - SarajevoOpen 201217. i 18. februar 2012. godineZetraMeđunarodno takmičenje u umjetničkom klizanju - KK Olimp

XXI vijekPripreme za treći Sajam informacijskih tehnologijaAndroid tema u Širokom BrijeguSony gomila gubitakPala prodaja televizoraJapanska korporacija Sony objavila je daje u posljednja tri mjeseca 2011. zabilježilagubitak od 159 milijardi jena (2,1 milijardudolara).Kao glavni razlozi lošeg poslovanja navedenisu slaba prodaja televizora, jakjen i prekidi u proizvodnji zbog poplavana Tajlandu, odakle se isporučujudijelovi.Sony je također povećao procjenu gubitakaza kompletnu fiskalnu godinu kojatraje do marta, sa ranije prognoziranih90 na 220 milijardi jena.Prodaja u oblasti potrošačke elektronikepala je za 24 posto u odnosu na prethodnugodinu, uglavnom zbog lošeg poslovanjau oblasti televizora.Treći po redu Sajam informacijskih tehnologijaodržat će se u Širokom Brijegu 29. i30. marta u hotelu Park. Cilj Sajma je promoviranjemobilnih aplikacija koje su trendu svijetu, a ove godine naglasak će biti naAndroid operativnim sustavima.Zato Veljko Marko, predsjednik UdrugeUPIT koja organizira sajam, najavljuje daće sastavni dio susreta biti radionica na kojojće se zainteresirani moći obučiti za razvojmobilnih aplikacija.- Mi ćemo pozvati sve relevantne gospodarskečimbenike u našoj sredini.Cilj nije da okupimo informatičare,već ljude koji se bave informatikom usvom poslu. To je, faktički, svaka tvrtkakoja ima kompjuter i internet. Timljudima želimo približiti tehnologiju,a predavanja će im držati informatičariprofesionalci. Već imamo obećanjada će sve veće tvrtke iz regije poslatisvoje predstavnike na predavanja- kaže Marko.Tokom prva dva sajma Širokobriježani su seborili da ljudi prepoznaju ono što žele prezentiratii imali su dosta dobar odaziv. Ali,ciljanu publiku nisu dobili jer su došli ljudikoje zanima informatika, a ne i gospodarstvenici.- Mi prvenstveno ciljamo na gospodarstvo,želimo da oni koji imaju neke kompanijedođu i poslušaju kako mogu olakšatiposlovanje - kaže Marko.On poziva mlade ljude koje zanima informatikada dođu i pomognu oko organizacijeSajma, a to će im biti prilika i da naučeneke konkretne stvari - od toga kako povezatibežičnu mrežu, do organizacije prijenosauživo nekog događaja.Prema Markovim riječima, Sajam ima formalnu,ali ne i finansijsku podršku Općinei Zapadnohercegovačkog kantona.Tržište mobitelaAppleovih 128 postoIDC je objavio rezultate istraživanjatržišta mobitela u posljednjem kvar-talu 2011.i utvrdiodaNokiazauzimaprvo mjestona lje-stvici proizvođačasaukupno 113,5miliona isporučenihmobitela.UdioNokie je na globalnom tržištu u po-sljednjem kvartalu iznosio 26,6 odsto, dokje drugo mjesto s udjelom od 22,8 odsto pripaloSamsungu.Treći, s udjelom od 8,7 odsto, je Apple,čiji rast isporukauodnosu naprethodnugodinuiznosi rekordnih128posto.Č e t v r t omjesto poisporukamas udjelomod 4,1odsto pripalo je LG-u koji bilježi velikipad isporuka od čak 42,2 posto.Peto mjesto zauzima ZTE koji je skočiosa 15,7 na 17 miliona prodatih jedinica.35

33 pitanjaIBRAHIM SPAHIĆ, POLITIČAR, DIREKTOR FESTIVALA SARAJEVSKA ZIMA, GRAĐANINI reperi dijalogomrješavaju problemeSarajevo će biti 2014. kulturna prijestonica jer je to projekat koji je podržalo 35 gradova Europe imnogi gradovi svijeta • Sada se sve živi u ritmu Velikog brata i Farme, s više ili manje krupne i sitnestoke i to ne samo kroz TV ekrane, već i u stvarnom životu • Za turistički brend Sarajeva bihpreporučio da se Sarajevo više voli • BiH će 2027. predsjedavat Euroazijskoafričkom unijomPIŠE: Zdravko Čupović zdravko@startbih.infoPo kineskom kalendaru ušli smo u godinu1 zmaja, a prema Mayama biće smaka svijeta.U BiH se pak kulturne institucije od državnogznačaja redom zatvaraju. U svemu tome,kakva će biti Sarajevska zima, 28. po redu?- U znaku zmaja koji bljuje vatru i štiti ono što jenajbolje u nama i među nama. U znaku Maya unadi da neće biti apokalipse, nego izranjanje iz kosmosau kojem je i sićušna planeta Zemlja spremnada podijeli blagodeti nove inteligencije, svakakoprestupna, a za kulturu presudna.Ove godine za razliku od nekoliko prethodnih,snijega i minusa ima na pretek. Da li će2to dati dodatnu čar Sarajevskoj zimi?- Najavljuje se sibirska zima u Bosni i Hercegovini,Mujo je izdržao i gore, kaže narod, a kada jeriječ o festivalu Sarajevska zima, čarolija je u pahuljicikoja savršeno i u svom bogatstvu različitostipada blagorodno na našu planetu. Sarajevskazima budi čula za muziku sfera i pripada poprirodi stvari zimskim čarolijama.Šta se na ovogodišnjem Festivalu nipošto ne3 smije propustiti?- Festivalski program Sarajevske zime izabrali suizvanredni selektori Dragan Jovi-čić, Edina Papo, Lejla Panjeta, Mirsad Bećirbašić,Ognjen Bomoštar, Ivana Udovčić, DraganaBrkić i Maja Bobar i rezultat je prijedloganajuglednijih bosanskohercegovačkih i svjetskihinstitucija i umjetnika i kada god nađete vrijeme,nemojte propustiti nijedan program koji jeu cijelosti posvećan generacijama od sedam do77 godina.Festival će pokušati reanimirati i instituci-4je kulture i umjetnosti, kao što je Zemaljskimuzej BiH, koje su faktički na izdisaju. O čemuse radi i koji je cilj?- Sarajevska zima će se otvoriti u Zemaljskom muzejuBiH i Narodnom pozorištu BiH. Realizovatće se i program otvorenih vrata umjetničkih institucijaBiH Historijskog muzeja i drugih, kao ivrata kolekcije Ars Aevi. Poruka je jasna, cilj je jasan- učiniti sve što je moguće da ono što je našatemeljna kulturna baština i institucije koje čuvajunajveće umjetničke vrijednosti naše zemlje dobijuodgovarajući status u bh. društvu.5Vaši napori i aktivnost su prepoznati iizvan granica BiH. Nedavno Vas je i DorisPack pohvalila i rekla da će učiniti sve da Sarajevobude evropska prijestolnica kulture 2014.Čini se da za bh. kulturu činite više od svih mi-nistara kulture zajedno?- U suštini, istina je da sam ja pohvalio DorisPack i više od 700poslanika Europskogparlamentaza rezoluciju kojomsu nominirali Sarajevokao europskukulturnu cu 2014. godine. Činimsve što bi trebaloda čini svaki kulturniuposlenik, ni više,ni manje.prestolni-Vaša borba da6 glavni grad BiHbude prijestolnicakulture traje dostadugo. Koliko je zaistateško izboriti se za tu čast i kakve su nam uopštešanse?- Sarajevo će biti 2014. kulturna prijestonica jer je toprojekat koji je podržalo 35 gradova Europe i mnogigradovi svijeta, najveće međunarodne institucije kaošto su PEN centri iz 85 zemalja, institucije za kulturui umjetnost kao što je Europska asocijacija festivala.Uostalom, 1993. na 1994. Sarajevska zima je realizovanau 150 gradova i u Sarajevu pod opsadomprojekat Sarajevo kulturna prijestonica Europe kojisu tad podržali i UNESCO i Europski parlament iSavjet Europe, 11.000 intelektualaca svijeta međunjima i Spielberg i Bergman i mnogi drugi.Na Facebooku postoji grupa Ibru Spahića7 za doživotnog gradonačelnika Sarajeva.Koliko Vam to imponuje i da li ste možda razmišljalida se nekada kandidujete?- U Sarajevu se gradonačelnici ne biraju voljomgrađana, već izborom koje čine političke partijekojima građani daju povjerenje. Na Facebookuova grupa, kao i mnoge druge, iznose stav i raspoloženjejedne grupe, a ja mogu biti samo kandidatgrađana poput onih koji čine grupu na Facebooku.Vaša energija i dinamičnost su odavno po-36www.startbih.info8znati. Odakle ih crpite?- Iz susreta sa najboljim stvaraocima koje prepoznajemu svim građanima svijeta, jer uspijevajuda na svoj način oblikuju svojh život više ili manjekreativno. To je, čini mi se, i tajna svakog autorakoji umije da osjeti bilo života.9Pored svih obaveza, uvijek imate vremenaza prolaznike, obične ljude. Šta Vas najčešćepitaju?- Radostan sam kad obični ljudi imaju interesaza susret. Ja razgovaram sa ljudima, ako me pitajuizričem svoj sud ne tražeći da ga odmah ilibilo kada prihvate. Podrazumijeva se da vjerujemda će barem razmisliti o onome što kažem.Imam često poslije različitih perioda mnogo pitanjakoje mi isti ljudi postavljaju na isti način, kaoda im se ništa nije dogodilo u životu. Tada ih samopodsjetim da smo o tome razgovarali ranijei da nije moje da sudim zašto ponavljaju ista pitanja,na koja znaju odgovor bolje od mene, čak i

33 pitanja37

33 pitanjaako ne uvažavaju prethodno obavljeni razgovor Cijeli život stetokom našeg susreta.16 vezani za kulturu.Koliko Vas nervi-Koliko se Sarajevo promijenilo u odnosu10 na period iz Vašeg djetinjstva?ra malograđanština,- Kada iz Štrosmajerove gledate na promjene u šund...primitivizamgradu, preko Trga fra Grge Martića, vidite da generalno?grad doživljava promjene stanovništva i primjećujetenjihov novi ritam koji, ako vam i ne odtmuVelikog brata i Far-- Sada se sve živi u rigovara,neumitno uspostavlja nova pravila igre me, s više ili manje kru-i vaše je da pronađete mjeru za svoj korak ulicamagrada.samo kroz TV ekrane,Šta je bilo sa Vašom strankom GDS? već i u stvarnom životu.11 - GDS je promovisala sve vrijednosti gra-Izbrisana je granica izmeđanskogdruštva i očekujem da će na slijedećim đu vrhunskih ostvarenja iizborima, lokalnim i opštim, konačno dobiti po-šunda. To pogoduje primivjerenjegrađana.tivizmu i malograđanštini.Zašto više niste aktivni u politici? Pristajanje na brisanje gra-12 - Očekujem odgovor građana na pitanja nice je odricanje od vrijed-koja smo zajedno postavili u Deklaraciji GDS nosti umjetnosti.pne i sitne stoke i to neBiH, koja nas obavezuje na jednaku šansu, biračei političare i jednaku odgovornost birača i po-17 nja izdavača i knjižara u BiH. Koja VasP redsjednik s t e Udruželitičara.To znači demokratsko poštovanje pravilaigre, koja podrazumijevaju postojanje vlasti - Izabrane bajke Hansa Christiana Andersenaje knjiga oduševila u posljednje vrijeme i zašto?i opozicije. Izgleda da u bosanskom loncu to nijejednostavno i kako sami znamo, naši ljudi vo-pažnjom. To preporučujem svima koji budu ovei ponovno čitanje njegovih bajki sa roditeljskomle miješano meso.godine na Sarajevskoj zimi.Ko su najveći ublehaši na kulturnoj sceni Odavno predlažete da je vrijeme da u BiH13 u BiH i koliko ih ima uopšte? 18 premijer bude žena. Koja dama bi bila- Rijetki su, ali pokrivaju javno mnijenje. Čak i kadanemaju više što da kažu kao umjetnici, a po-- Žena koja bi dolazila iz privrede, kao potvrđeniidealna premijerka?gotovo ukoliko sami sa sobom razgovaraju, što je ekonomist sa iskustvom i naučnim referencamadopušteno ali nepristojno, ako se prepoznaje kao koje podrazumijevaju savremeno obrazovanje iintervjui koje rade sami sa sobom ili pak arbitrirajuu oblastima umjetnosti za koje nisu ni obrarodneekonomske saradnje.sposobnosti u oblasti menadžmenta i međunazovanini kompetentni.19 Iako se u BiH mnogi drže parole bolje džabaležati nego džaba raditi, Vi ipak bez proble-Kako komentarišete rad nove vlasti?14 - Ne mogu komentarisati nešto što nije nima okupljate zavidan broj mladihformirano u BiH. Sa prvim pahuljama Sarajev-volontera. Kako Vam to polazi zaske zime, , konstituiranje vlasti se najavljuje kaorukom?čudotvorni lijek za povrijeđeno društvo ko-- Okupljam one koji vjeruju uje iščekuje spas od svog najvećeg poslodavca.mogućnost da promijeneViše od 500 dana bezvlašća je iza nas odsvijet u sebi i oko sebe.izbora, a kada se formira tražit će no-Na šta ste najvivavlast svojih 100 dana na koje kratski ima pravo.dosadašnjoj karijeri?Uprkos svim problemima, u Sa-- Na činjenicu da nisam izne-15 rajevu ipak postoje određevjeriosvoja građanska uvjerenjana kulturna dešavanja to-o potrebi da svijet u kojem stvakomgodine. Međutimramo može biti bolji ako sva-situacija u drugim grakood nas učini onoliko koli-dovima je prilično sikomu dopuste okolnosti iromašna. Možete linapravi korak više.šta učiniti i za grado-21Imate li možda u pla-ve u unutrašnjosti?nu nekada uraditidemo-20 še ponosni u svojoj- Sarajevska zimanešto grandiozno, nekine samo da orga-događaj koji će zasjenizujnjaumjetnikamožda biti krunaiz svijeta, većkarijere?poziva najbo-- Da, 2014.gostova-niti sve dosadašnje ilje umjetnike iŠta bistenjihova ostva-22 predložiliza turističkirenja u Sarajevoiz bh. gra-brend Sarajeva,dova. Rukovodia šta za turističkise načelom da jebrend BiH?pravo svakog gra-- Za turistički brendđanina na kulturuSarajeva bih preporučioda se Sarajevo jednako.vi-še voli, jer je njegovo imei značenje najbolji brendu svijetu. BiH je zemlja koja ima najljepše planinei jezera i rijeke i komad mediteranskoga mora,koje su brend za sebe.Čija su u prava danas najugroženija u23 BiH i zašto?- Građanska, dakle kulturna prava.S kojim političarem, a da nije iz GDS-a,24 ste u najboljim odnosima?- Sa Građaninom.Koja je najneprijatnija situacija u kojoj25 ste se našli?- Sarajevo je bilo pod opsadom i granata od 155milimetara zabila se sa svojim fragmentima u mojutvrdu bosansku glavu.Ima li šanse da Sarajevo nekad opet bude26 domaćin zimskih Olimpijskih igara?- Ima. Onoga dana kada se umjesto trovanjaizvora Vrela Bosne opredijelimo za život u graduu kojem će naše planine Jahorina, Bjelašnica,Igman i Trebević za nas biti kao za Indijancesveta mjesta.Šta biste poručili današnjoj omladini?27 - Da ide samo vlastitim putem i da čuvasvoj integritet.Koga u budućnosti vidite kao svog nasljednikai borca da Sarajevo i dalje ostane28važna tačka na kulturnoj mapi Evrope?- Među mladim ljudima se već nalazi mnogoonih koji se nikada neće odreći Sarajeva, uprkossvemu.Među prvim javnim ličnostima u BiH ste29 otvorili blog, ali već dugo ništa niste pisali?- Blog je postao inspiracija za neke od mojih knjigakoje ću objaviti i vidjet ćete da je moj blog jošuvijek aktivan. Sada se nalazim na drugim socijalnimmrežama, imam profile na Facebooku kojisu zatrpani i vjerujem da ni u njima ni u drugimvirtuelnim svjetovima nije budućnost. Onisu prosto tu i neizbježni su.Kako vidite BiH za 15 godina?30 - Bosna i Hercegovina 2027. predsjedavatće Euroazijskoafričkom unijom.Da imate moć, šta biste prvo promijeniliu državi? 31- Kvalitet vazduha.Mogu li se svi problemi riješiti dijalogom?32 - Mogu, i reperi tako rješavaju problem.Imate li omiljenu narodnu izreku?33 - Imam - ćutanje je zlato i zato požuri polako.•38 www.startbih.info

Pozitivna BiHMATICA ZA BOLJI POLOŽAJ ŽENA U OŠTROJ LUCIŽene žele finansijskustabilnostŽelimo da afirmiramo žene koje žive na selu, da pomognemo socijalno ugrožene porodice sa trojei više djece, da potičemo razvoj naše zajednice i njenih kulturnih i prirodnih vrijednosti, pričaBranka IlinčićUopštini Oštra Luka se ne živi nimalolako, a ponajteže je ženama sa više djece.Njima bi pomoć, u raznim oblicima,uskoro trebala početi stizati iz nevladineorganizacije Matica.NOSE CIJELO DOMAĆINSTVO- Želimo da edukujemo žene da učestvujuu odlučivanjima koja se odnosena njihovo svakodnevno okruženjei da ih ohrabrimo da ravnopravno učestvujuu javnom i političkom životu ida daju svoj doprinos razvoju lokalnezajednice - kaže Branka Ilinčić iz ovogudruženja.Žene imaju vlastite ideje za projekte, naročitou poljoprivredi, posebno oko uzgoja biljaka,lješnika...- Život žena u Oštroj Luci je težak, kaduzmemo u obzir da su one nosioci cijelogdomaćinstva. Brinu o djeci, završavajusav posao oko kuće, oko stoke, nanjivama i sve to rade bez ikakve novčanenaknade. Zbog toga se loše osjećajujer i one žele da privređuju na načinda imaju finansijsku stabilnost - pričaIlinčićeva.Maticu za sada čine žene raznih profesija ifokusirane su na poboljšane kvaliteta žena usvojoj zajednici.40 www.startbih.info

Pozitivna BiHAMBICIJEMatica će u budućnosti pomagati socijalnougrožene porodice, porodice sa troje iviše djece, promovisati sve oblike ženskogstvaralaštva, prikupljati dokumentaciju kojagovori o položaju žena, sarađivati sa svimdomaćim i stranim organizacijama koje imajumehanizme za uspostavljanje rodne ravnopravnosti,promovisati rad na projektima kojepodržavaju međunarodne organizacije, a sves ciljem poboljšanja položaja žene u ruralnimpodručjima.GRADE ORGANIZACIJU- Cilj nam je da kroz edukativne, stručne,promotivne i slične aktivnosti unaprijedimopoložaj žene i rodnu ravnopravnost, naročitožena u našoj lokalnoj zajednici koja jepraktično ruralna. Želimo da afirmiramožene koje žive na selu, da pomognemo socijalnougrožene porodice sa troje i više djece,da potičemo razvoj naše zajednice i njenihkulturnih i prirodnih vrijednosti. Jednaod naših prvih aktivnosti bi bila da podijelimopakete hrane i druge materijalne pomoćinajugroženijem stanovništvu sa akcentomna porodice sa troje i više djece, aliza taj projekat još uvijek prikupljamo sredstva- priča Ilinčićeva.Žene iz Oštre Luke, kaže naša sagovornica,još uvijek nisu same počele dolaziti u Maticusa vlastitim projektima ili idejama za poboljšanježivota i na tome treba dosta raditi.- Ono što mi želimo da postignemo jesteda žene i mladi ravnopravno sudjeluju urješavanju problema u zajednici i porodici,ostvarujući uz to i svoja prava. Imamo uplanu razne radionice i projekte, ali za sadajoš uvijek radimo na omasovljenju članstva iuspostavi strukture same organizacije. Ženese još ne javljaju same, pa ih mi tražimo- kaže Ilinčićeva.Oštra Luka je rangirana kao izrazito nerazvijenaopština, a u teškoj ekonomskoj globalnojsituaciji uslovi života građana, naročito žena,drastično se pogoršavaju.INFORMATIČKI NEPISMENE- U ratu je sve stanovništvo opštine napustilosvoje domove i posljednjih nekoliko godinase polako vraćaju na svoja ognjišta kojasu u toku rata devastirana i još uvijek zastanovanje neuslovna. Mnogo toga je urađenou oblasti stanovanja i infrastrukture,ali ima porodica kojim nije pružena nikakvapomoć sa bilo koje strane. Pa i mi kao organizacijasmo tek uz pomoć NATO Štaba uBiH obezbijedili svoje prve računare. Odnosno,bez njihove pomoći ne bismo ni moglipočeti raditi - kaže Ilinčićeva.Žene okupljene oko Matice na osnivanjeudruženja potakla je želja da razviju ekonomskunezavisnost i samosvijest žena i njihovouključivanje u sve sfere života u OštrojLuci, pa i šire.Za početak će aktivistikinje Matice organizovatiradionice posvećene agrobiznisu te prikupitipodatke o subvencijama koje daje državai o pokretanju samostalnih biznisa.- Trenutno nas zanima projekat kojim biomogućili ženama i omladini besplatan kursengleskog jezika i kurs informatike. Kolikogod to nekom čudno zvučalo, kod nas jemnogo žena koje su informatički nepismene.Ima i dosta žena koje rade ručne radove,heklaju ili pletu, pa bismo to voljeli prezentiratiširoj zajednici. Nadam se da ćemozajedničkim snagama imati puno više ideja- priča Branka Ilinčić. •41

Pozitivna BiHINICIJATIVA ZA KREIRANJE MREŽE ZA LOKALNI EKONOMSKI RAZVOJ U BiHUskoro će se vidtri peticePet nevladinih organizacija želi skupiti pet pozitivnih iskustava koja će rezultirati kreiranjempet razvojnih projekata za primjenu u minimum pet lokalnih zajednica42 www.startbih.info

djetiKada se nevladine organizacije iz različitihdijelova BiH povežu i udruže, pa još akodobiju pomoć EU, nastaju poslovni inkubatori,mikrokreditne organizacije, otvaraju se radnamjesta, jača konkurentnost preduzeća i razvijajulokalne zajednice, tako da niko ne želi da ide sakućnog praga gdje mu postaje prilično dobro.KAKO JE KRENULOOtprilike ovo bi moglo biti poruka grupe nevladinihorganizacija koje se nazivaju Inicijativaza kreiranje mreže za lokalni ekonomski razvoju BiH. Inicijativu čine Centar za promocijulokalnog razvoja PLOD iz Bihaća, Udruženjeza poduzetništvo i posao Link iz Mostara,Udruženje Nezavisni biro za razvoj izGradačca, Udruga poduzetnika i poslodavacaUPIP iz Žepča i Centar za razvoj Hercegovineiz Trebinja.- Udruga poduzetnika i poslodavaca Žepčeili UPIP iz Žepča je osnovala Poslovni inkubator,Agroinkubator i Ogledno dobro, kojisluže kao infrastrukturna podrška razvojumalih i srednjih preduzeća iagrobiznisa. Inkubator je namijenjenprvenstveno osobamai poduzećima orijentiranimka proizvodnim iliuslužnim djelatnostima kojesu u funkciji proizvodnje ivećeg zapošljavanja i sastojise od devet prostora sa izgrađenom kompletnominfrastrukturom, a administrativnui tehničku podršku korisnicima pružamenadžment UPIP-a - priča Dinka Majanović,direktorica PLOD-a.Žepčaci sada imaju jako dobre rezultate ipostaju, kaže naša sagovornica, primjer dobreprakse koja je primjenjiva i u drugim dijelovimaBiH.- LINK iz Mostara je osnovao kreditno-garancijskifond za podršku jačanju konkurentnostipoduzeća putem uvezivanja po uzoruna evropska udruženja, PLOD iz Bihaćapovezuje srednja poduzeća s ciljem razvojapoljoprivrede i turizma i na taj način jačanjihovu konkurentost i povezivanje sa poduzećimaiz susjednih zemalja i EU - kažeMajanovićeva.Projekat je nastao kao odgovor na nedovoljnuuključenost civilnog sektora u proces provedbesocio-ekonomskih reformi u BiH, a sciljem da podrži i osnaži doprinos nevladinogsektora u oblasti lokalnog i regionalnog ekonomskograzvoja u BiH.Ukupna vrijednost projekta je 259.620 eura,od čega EU iz IPA fondova finansira oko90 posto.SVE PREDNOSTI- Želimo osigurati dugoročnu suradnju organizacijakao i međusobnu razmjenu znanja ipozitivnih iskustava, te razviti kvalitetniji dijalogsa vladinim i privatnim sektorom, gdjena koncu želimo utjecati na kreiranje boljihpolitika i mjera za razvoj poduzetništva kojevode ka jačanju lokalne ekonomije i stvaranjuboljih uvjeta za ekonomski rast i razvojpoduzetništva - kaže Majanovićeva.Pozitivna BiHPovezivanje, umrežavanje i djelovanja u partnerstvuomogućava, naime, razvoj malih i srednjihpreduzeća, obrta, zadruga i udruženja...- Osim toga, omogućava primjenu novihtehnologija i uspostavu suradnje sa relevantniminstitucijama vlasti i različitim naučno-istraživačkiminstitucijama kod nas i uEvropi, a okupljanjem oko zajedničkih projekataomogućen je transfer tehnologija iznanja, povezivanje sa sličnim organizacijamau inozemstvu te razmjena iskustava -pojašnjava Majanovićeva.Ciljevi ovog povezivanja i umrežavanja su priličnokonkretni i dugoročni.- Vjerujemo da ćemo osigurati dugoročnusuradnju ovih organizacija, međusobnu razmjenuznanja i pozitivnih iskustava, uspostavitisnažnu mrežu nevladinih organizacijakoje će intenzivnije učestvovati u procesulokalnog i regionalnog ekonomskog razvojau BiH. Namjera nam je izgraditi ljudskekapacitete, razmijeniti minimum pet pozitivnihiskustava koja će rezultirati kreira-njem pet razvojnih projekataza primjenu u minimumpet lokalnih zajednica i ondabi ih organizacije trebaleprezentirati lokalnimvlastima u sredinama u kojimase implementira projekt.Namjera nam je i dautičemo na kreiranje najmanje deset mjerai politika za lokalni i regionalni razvoj uBiH i da u partnerstvu sa vlastima možemoda utječemo na njihovo poboljšanje -kaže Majanovićeva.NEMA ČAROBNE FORMULEAnaliza potrebnih i poželjnih mjera ili politikaće biti urađena na konferenciji na kojoj bise trebali sresti predstavnici vladinog i nevladinogsektora.- Cilj je da svi doprinesu identifikaciji mjerai politika i da na konferenciji zajednički odaberemotih deset koje su nam najpotrebnijeza brži lokalni i regionalni razvoj. Nakon štoih definiramo, idemo ka relevantnim vladiniminstitucijama kako bi osigurali da one upraksi zažive - kaže Majanovićeva.Cilj svih aktivnosti, a posebno ovih desetmjera, jeste da povećaju kvalitet života u lokalnimzajednicama.- Sve naše organizacije u svom domenu dajuodličan rezultat. Naš je zajednički cilj pomoćilokalnim vlastima da uvide prednosti suradnjes nevladinim sektorom i da nas prihvatekao partnere u lokalnom ekonomskom razvoju,što je prioritet svake odgovorne vlasti- kaže Dinka Majanović.Rezultati će, najavljuje naša sagovornica, uskorobiti vidljivi i mjerljivi.- Svi smo svjesni da nema čarobne formuleza prekonoćni razvoj, ali lokalne vlastiimaju u nama partnere koji će im pomoćida realiziraju projekte koj su se pokazaliuspješnim u drugim sredinama, da zajednokreiramo politike razvoja i kroz to partnerstvoda uvodimo evropske standarde - zaključujeMajanovićeva. •43

Pozitivna BiHODBOJKAŠICA EDINA BEGIĆ, BOSANKA MEĐU NAJBOLJIM U SAD-UŠAMPION nikad ne odAmerički san počeo je u Bratuncu kada je Edina krenula u školu,Američki san počeo je u Bratuncu kada je Edina krenula u školu,nastavio se u Sarajevu, pa preko Bileće dogurao do ArkanzasaOtkako je u septembru prošlegodine dobila stipendiju zaškolovanje i počela da igra Oodbojku odbojku za UniverzitetLive Rock uArkanzasu, stalno je pitaju ima liu BiH još tako talentovanih mladihljudi, priča devetnaestogodišnjaEdina Begić, krajem prošle godineproglašena najboljom novomigračicom u ligi u kojoj igra klubnjenog Univerziteta.PREGOVORI NISU KAO U FILMOVIMAA njena priča je pravi američki san. Kadajoj je bilo šest godina, njeni roditelji suse vratili u svoj dom u Bratuncu. U školi jepočela igrati odbojku za jedan mali lokalni klubu Drugoj ligi, ali su je zapazili i uslijedili su pozivi iznekoliko odbojkaških klubova. Ona je odabrala ImzitDobrinja u Sarajevu i u glavni grad BiH došla za bratomkoji je ranije došao u Sarajevo da studira.Imzit Dobrinja se ubrzo raspada, pa Edina počinjeigrati za klub iz Bileće - sama trenira u Sarajevu, asa klubom igra utakmice.Nakon nekog vremena treneri iz Arkanzasa su došlida je vide jer ju je preporučila bivša kolegica iz Imzitakoja je nekoliko godina ranije otišla u SAD u sličnomaranžmanu kao i Edina.- Na preporuku koleginice iz kluba sam se spremalada pošaljem video iz kog se vidi kako igram, ali doksam se ja pripremala da to uradim, pomoćni trenerkluba u kojem sada igram je došao da me vidi jer ječuo da sam dobra. Imala sam strašnu tremu predtrening koji su oni trebali gledati, bila sam zbunje-44 www.startbih.info

VOLI DA POBJEĐUJEPozitivna BiHZa ekipu u kojoj sada igra Edina Begić kaže da nije najbolja, ali se nada daće biti mnogo bolja.- Mi nismo profesionalci i najvažnije je daimamo dobre rezultate u školi. Ja sam ovusezonu dobro odigrala, na jednoj utakmicisam osvojila 31 poen za ekipu, to je dostaza jednu utakmicu, pa je moguće da dobi-jem i neke druge ponude. Ali, o tome sadane razmišljam jer je divizija u kojoj je mojklub najbolja. Mislim da sam donijela dobruodluku otišavši u SAD, nemam problema ni ukom pogledu i kada igramo nikakve razlikemeđu nama se ne osjete. A ja volim odbojkui volim da pobjeđujem - kaže Edina.NE VOLI VELIKEPLANOVEEdina Begić u Arkanzasu studirameđunarodni menadžment.Iako ne voli da pravivelike planove, vjeruje daće se vratiti u BiH i raditi neštokorisno za svoju zemlju,nešto što ima veze sa evropskimintegracijama i putovanjima.Za sada joj je, ipak, prviprioritet da novu sezonuzavrši kao najbolja igračicau svojoj ligi ili diviziji.dustajena, nezadovoljna svojim engleskim... Nisu to,naravno, pregovori kao u filmovima, ja nisamprofesionalni sportista i ne dobivam novac zato što igram odbojku, nego mi je plaćena školarina.Trener mi je tada objasnio da je njimavažna odbojka, ali najvažnija škola i da će klubplatiti sve vezano za školovanjem, a moje jesamo da treniram - priča Edina.S posebnom pažnjom ona pominje svog treneraiz Bratunca Nenada Petrovića jer da nije bilonjega, ona ne bi bila tamo gdje je sada.NI HAMBURGERA, NI PICE, NI POMFRIJAOd septembra 2011. Edina igra na poziciji primača.Kaže nam da postoje još pozicije tehničara,korektora, srednjaka.Trenira tri puta dnevno, intezivno uči engleskii kaže da mora da popravi igru u odbrani,ali je veoma zadovoljna godinom i sezonomkoja je iza nje.- Bilo je jako teško na početku jer sam tamosama, bez roditelja i brata koji mi najviše nedostaju.Imam jednu drugaricu iz Sarajeva,a druge najbliže ili najbolje drugarice su miiz Brazila, Kine, Kanade i iz raznih državaSAD - Vašingtona, Kalifonije, Indijane... Čestorazgovaramo o sportu jer nas to povezuje,prije utakmica imamo motivacijske razgovorei razgovaramo o tome kako pobijediti,a poslije utakmice analiziramo igru. Ekipaje odlična, nema svađe ili sukoba, dobro sedružimo, nema favorizovanja pojedinaca kojimožda dolaze iz bogatih ili uticajnih porodice,kao što je bio slučaj u klubovima u kojimasam igrala u BiH - priča Edina.Treninzi su veoma teški i zahtjevni - kondicioni,pa u teretani, pa sa loptom.- Mnogo je teže raditi nego što smo mi radiliu BiH. Pravila su stroga, potpuno je zabranjenojesti hamburgere, pice, bijeli hljeb,pomfrit i drugu prženu hranu, jer je bez togau ishrani lakše trčati i skakati. Ali, opremanam je vrhunska, dok se u BiH znalo dešavatida treniramo u ledenoj dvorani i nemamodovoljno lopti - priča Edina.Treneri su jako pažljivi prema svakoj igračiciponaosob, a posebno prema onima koje sudaleko od kuće i same.DOĆI, VIDJETI I PROBATI- Znaju se izvikati na sve nas kada igramološe, pa i na mene, ali su i jako pažljivi premanama. Ti motivacijski razgovori su jakodobri i važni. Trener tačno prepozna kadami treba podrška, razgovara sa mnom o porodici,kući, često mi govori neke poslovicekoje me kasnije podignu kada mi je teško,a jedna od meni najdražih je da šampionne odustaje nikada, a pogotovo kada je teško.Toga se sjetim kada mi naiđu teški periodi- priča Edina.Atmosfera u ekipi je, priča nam ova devetnaestogodišnjakinja,sjajna. Za to su, otkriva Edina,najzaslužniji treneri koji drže atmosferu iponekad organizuju druženje u vlastitim kućama,ali i kapiteni ekipe.- Naš kapiten sada je jedna Pejdž koja je imanekenka i jako je dobra - kaže Edina.Ona ima veoma malo slobodnog vremena, aliono što je do sada vidjela i doživjela razlikujese od njenih očekivanja.- Mislila sam da se ljudi mnogo više zabavljajui druže, ali sam brzo shvatila da nije tako.Mnogo rade i sve je drugačije u odnosuna ono na što sam ja navikla u Sarajevu.Nema šetnji i druženja uz kafu, kolače, ćevape,doner... Ljudi su zatvoreniji, mnogi urestoranima sjede sami, jedu i slušaju muziku,ali polako razumijem takvo ponašanje,jer svi mnogo rade - priča Edina.Ljudi koje sreće uglavnom ne znaju gdje jeBiH, a oni koji znaju pitaju o ratu, o političkojsituaciji, ali i o izlascima, druženjima, hrani.Voljeli bi, otkriva nam Edina, doći, vidjetii probati. •45

Glas narodaSNJEŠKO BIJELIĆVolio bih vidjeti sarproljećeNisam baš neki tipični predstavnik naroda jer me malo ima, pa malo nema, a narod je uvijek tu,ali kao da ga nikad nema, živ se ne čujePAO SNIJEG, ZATRP’O KONTEJNERE: Zovemse Snješko Bijelić i radim upreduzeću Snjeguljica d.o.o., ali nažalost samo sezonske poslove. I ja ipreduzeće imamo profile na Facebookui nadamo se da ih novi vlasnik,ovaj što kupi dionice Facebookaza tih pet milijardi dolara, nećeobrisati.Ne zarađujem mnogo, ali srećom nemamni neke velike prohtjeve, pa sene žalim pretjerano. Neki su se snašlimnogo bolje od mene, ali ko mije kriv kad ne znam da se snalazim- nježne sam građe! Nisam baš nekitipični predstavnik naroda jer memalo ima, pa malo nema, a narod jeuvijek tu, ali kao da ga nikad nema,živ se ne čuje?!Volim zimu, to je moje godišnje dobai drago mi je što je ovaj snijeg napadaoda mogu u miru doći i dužeostati. Žao mi je samo što je zatrpaoi pokrio kontejnere, pa ljudi koji tamoskupljaju hranu sada ne mogu daje nađu. Malo me oraspoložilo kadasam čuo da su neke ustanove preuzelebrigu o beskućnicima, pa se nadamda će i za kontejnerima biti manjapotražnja.Volio bih da vidim i sarajevsko proljeće.Mnogo očekujem od toga, ali nikaoda se desi. Ili ja to ne stižem da vidimili ga niko ne pokreće? Možda suncedođe prije proljeća? Ali volio bih tovidjeti, makar umro poslije toga!JAK I VJEČAN K’O RS: Ovako mi izgledada je kod vas stalno jesen, i sa suncemi bez njega, a imate sve potrebne predusloveza proljeće: nezaposleni ste,gladni, škole su vam loše organizovane,zdravstvo takođe, pljačka vas koi gdje stigne, sad će vam uvesti i porezna topli obrok, pa će voziti skupimautima i neće vas ni vidjeti. Evoni ovaj snijeg vam ne čiste... Ili se va-46 www.startbih.info

Glas narodarajevskoma sviđa da vas vojnim helikopteromvoze kod doktora?A i djeca su vam brate divlja. Umjestoda se smiju i sankaju, trče i vrište,oni siluju pse kišobranom, tukuse ili gledaju televiziju, a menekad prave dodaju mi ruke, noge ikoješta što nikad nisam imao. Neznam šta im radite, ali nemojte misad pričati o njihovoj kreativnostiili mašti jer što ne ide - ne ide.Da se roditelji s njima više druže,sve bi bilo bolje. Ne znam što imvi ne pokažete kako ste nas pravilikada ste bili mali.Nas u Litvaniji zovu još i čovjekbez mozga i 2005. godine su tamo,u znak protesta protiv vlasti,u blizini zgrade parlamentanapravili 141 snješka, po jednogza svakog parlamentarca.Nisam se uvrijedio, bili su lijepiti Snješki.Ne razumijem zašto ovdje u BiHizostaju takve akcije. Ima mnogonezaposlenih, pa bi mogli da praveSnješke Bijeliće za svaki parlamentkoji ovdje imate. Em bi se tinezaposleni zabavili, em bi snijegbio očišćen, em bi možda neko iporuku shvatio.Znam da me kod vas povezuju saBožićem i sjećam se da je jednomneko pravio šale na moj račun tražećida me zabrane jer sam previšes Djeda Mrazom i prečesto nabožićnim čestitkama, ali sretansam da me niste zabranili. Sadaja nekako razumijem da sam nastaovoljom naroda i da sam jak ivječan kao RS.NEMOJ DA PUCAM, MAJKE TI: Samo, nažalost, moraću se sam ugasiti čimsunce jako grane. Ali ostaću vam usrcima i u literaturi, kod Šekspiraili kod Hansa Kristijana Andersena,napravljen od dvije ili trikugle snijega, svejedno mi je, samonek’ sam lijep i nek’ su djeca iodrasli oko mene veseli.Inače, najviše volim da me pravemame. One uvijek imaju pravumrkvu, breza ugalj, šerpu na tačkicei ne stave mi baš uvijek metlu,a tate, brate, zbrljaju, svežumi šal koji se skvasi i onda mi joštutnu pušku svog sina. A šta jaimam s puškom? Ako treba - čistićucijeli život, ali nemoj da pucam,majke ti.Ne razumijem zašto svojoj djecine pokažete kako ste se igrali. Ipravi li više iko anđele u snijegu?Ono kad legnete u snijeg na leđai pomjerate ruke od nogu do glave?A grudve? Ali one meke, obične,ne one zaleđene što razbijajuglave i prozore?Ipak, koliko god ja imao primjedbi,drago mi je svake zime kada samponovo među vama, ali ne volimbaš ovog Ibru Spahića i tu njegovuSarajevsku zimu - nikad menije uzeo za maskotu jer ja sampo Wikipediji sniježna skulptura ipredstavljam čovjeka.Ponekad se dogode takmičenja upravljenju Snješka Bijelića i ondakažu da smo mi umjetničke instalacije.Ali dobro, vidim da se osimtih njegovih simbola ništa drugone mijenja.P.S. Inače sam zaljubljen u MeriPopins. Oduševljava me to štookolo leta s onim svojim kišobranom,ali njoj treba sunce, a menisnijeg i hladnoća, pa nikako da sesretnemo.P.P.S. Za one koji su zaboravili,Snješko Bijelić se pravi od dvijeili tri velike kugle snijega kojese stavljaju jedna na drugu. Kuglese prave tako što se napraviveća grudva koju onda kotrljatepo snijegu dok ne dostigne željenuveličinu. Na gornju kuglukoja predstvalja glavu stavljajuse kamenčići uglja umjesto očiju,mrkva umjesto nosa, a na donjukuglu kamečniće uglja valja stavitida zamijene dugmad na zamišljenombijelom kaputu. Ugalj sekoristi jer se zimi loži, pa je pretpostavkada ga ima u svakoj kući,a zbog snijega je teško naći običnekamenčiće. U donju kuglu, namjestu gdje bi završavale ruke, valjazabosti metlu ili lopatu. Najvećido sada zapamćeni Snješkoje bio visok 37,2 metra i napravljenje 2008. godine u američkojdržavi Mejn. U nekim krajevimasvijeta Snješka Bijelića prave takošto snijeg samo gomilaju u visi kasnije ga ukrase. •47

Treće dobaFOTO: Zdravko Čupović48 www.startbih.info

Treće dobaODLAZAK U PENZIJU NE MORA ISTOVREMENO BITI KRAJ SVIJETA I ZAVRŠETAK ŽIVOTAU bazen mogu samozdravi penzioneriSarajevski restoran pored zgrade Predsjedništva BiH, Centar za zdravo starenje i ulična šahovskatabla tri su mjesta na kojima je ekipa Starta BiH pronašla energiju koju je teško očekivati odljudi koji su već potrošili po jedan čitav radni vijekPIŠE: Zdravko Čupović zdravko@startbih.infoMale penzije, odlazak u apoteku, iščekivanjepoštara i unuka vjerovatnoje najčešći opis tipičnog penzionerskogživota.Ipak, iako sve pomenuto čini sastavni dio životapenzionera, život najstarijih sugrađanabar uglavnom gradu BiH, nipošto se ne može nazvatimonotonim i dosadnim.Naprotiv.SAMOORGANIZOVANJE JE NAJBOLJE RJEŠENJE: Posljednjujanuarsku subotu, kao i gotovo cijeluovu zimu, karakteriše hladno vrijeme koje nemotiviše ni one u punoj snazida bez prijeke potrebe napuštajutoplinu doma.Međutim, u neposrednoj blizinizgrada PredsjedništvaBiH i Ministarstva vanjskihposlova, u restoranŽeljezni-čar, već od ranih podnevnihsati u dobrom raspoloženjupristižu brojni penzioneri natradicionalno druženje kojeorganizuje Udruženje penzionerau BiH.- Sindikat penzionera uBiH formiran je prije 10godina, a svojePRAVA LJUBAVGODINE NE BROJIDa nikada nije kasno za romansu svjedoči iprimjer iz Centra za zdravo starenje.- Imamo jedan par, gospodin ima 76, a gospođa73 godine. Ovdje su se upoznali i počelisu zajedno živjeti. Za Dan zaljubljenihspremamo veliki dernek, a za 8. mart će bitiludnica. Bilo kakav povod za zabavu ne propuštamo- kaže Sejdefa Bašić- Ćatić.aktivnosti provodi na teritoriji cijele BiH.Glavno sjedište je u Sarajevu, a imamo podružniceu 21. gradu u BiH u oba entiteta.Da bi penzioneri zaboravili na svoje probleme,mi organizujemo druženja ne samou Sarajevu, već i u ostalim gradovima.U zimskom periodu druženje organizujemosvakih 15 dana od 14 do 20 sati. Ima-ju kompletan ručak, kafu, sok i živu muzikui to sve naše članove košta 12 KM - kažeza Start BiH Masija Sejmenović,PENZIONERI NAMORE IDU...Čak i u trećem dobu more je, čini se, najpopularnije.- Mnogi ljudi u BiH na žalost ne mogu otićina more, ali naši članovi redovno idu. U junui septembru ide se na osmodnevni odmorza 300 KM. To je puni pansion sa prevozom,a plaćanje je na 12 rata, dok je u julu i augustucijena 400 KM. Ide se u Drvenik, Gradaci Brist - kaže Masija Sejmenović.49

Treće dobapredsjednica marketinga u Sindikatu onera u BiH.Samo nekoliko minuta kasnije, dok se hurmašiceposlije ručka još nisu ni slegle, poči-penzinjelom.Uz gromoglasno ozvučenje usred bijela dana,muzički dio druženja otvara kolo, a kaopo naredbi desetine penzionera no ustaje i dernek počinje.Nevjerovatna energija i fenomenalna atmosferaapsolutno ne otkrivaju da se iza vatrenihplesača kriju ljudi koji su već potrošiliradni vijek u ko zna kojim firmama, a nanaše pitanje bune li se iz Predsjedništva naistovremeovolikubuku, u šali odgovaraju da mogu bitisretni što imaju ovako vesele penzionere ko imaju minmalne penzije.- Penzionerima druženja znače odmoriaodsvakodnevnih briga i susrete sa svojimvršnjacima. Nama to znači mnogoNOVE IDEJEU Centru za zdravo starenje ističu da se noveideje stalno rađaju, a jedna od njih je naročitozanimljiva.- Jedna od ideja za koju se nadamo da ćese realizirati jeste ta da 10 zainteresiranihljudi iz Centra pošaljemo na Bjelašnicuu seoske kuće kod tamošnjih domaćina,gdje će provesti tri dana. Nakon toga će imnaši korisnici uzvratiti gostoprimstvo, takođerna tri dana, obilazit će muzeje, pozorištei kulturne institucije, a onda ćemonapraviti veliku izložbu fotografija i zajedničkodruženje. Nadam se da će namMinistarstvo odobriti projekat - kaže SejdefaBašić-Ćatić.i redovno dolazim. Mi se trudimo da penzionerii sa malim primanjima mogu sebi ovoomogućiti. Ovdje su većinom penzioneri sapenzijom od 310 do 360 KM. Možemo rećida što je penzija manja, to je bolje druženje- kaže Ajdin Enver, penzioner iz Ilijaša.Da je najbolje rješenje samoorganizovanje, potvrđujei Sejmenovićeva koja kaže da ih je naovaj vid organizovanja najviše ponukalo to štosu se osjetili odbačenim od države i društva.- Odlazak u penziju nije kraj svijeta. Mi smoovdje non-stop aktivni, a na taj način mi sebii produžavamo život. Svi radimo volonterski,a osjećamo se korisnim - kaže ona idodaje da Udruženje pored stalne borbe zabolji položaj penzionera, uz pomoć dobrihljudi i organizacija poput Olimpik tursa kojiim maksimalno izlaze u susret, svojim članovimaomogućavaju pod povoljnijim uslovimakupovinu hrane, ogrjeva, razne izlete te odlazaku banjska lječilišta.HIT SU KOMPJUTERI I DRUŠTVENE MREŽE: Određenipopust postoji i za korištenje bazena na Otoci,ali pošto je jedan od uslova da su penzionerizdravi, odziv je manji jer, kako kaže naša sagovornica,svakom penzioneru nešto fali.Odlična atmosfera vlada i u novosarajevskomCentru za zdravo starenje, koji je jedinstvenobjekat praktično u cijeloj Evropi.Iako je u početku bio otvoren za sve, zbog ogromnoginteresa ovaj Centar je sada na raspolaganjusamo penzionerima iz te opštine.Brojne usluge i sadržaje trenutno koristi oko450 penzionera, sa konstantnim rastom interesa.U prepunom i prekrasno uređenom dnevnomboravku, između šahista, igrača domina, ženskihrazgovora u odjeljku sa računarima zatičemonevjerovatno sliku.Kompjuteri su među penzionerima pravi hit,a najviše se koriste društvene mreže.- Zimsko vrijeme želim iskoristiti u neštoza šta imam želju, a tako sam i našao ovajCentar prije dva mjeseca. Imam familije uinostranstvu, ovdje ima internet, a imamga i kući pa mogu s njima razgovarati. Dolazimdva puta sedmično, a nekada i češće.Ovdje sam naučio dosta, a bavim se maloi muzikom. Skype sam malo naučio ovdje,a malo kući. Organizujem život onako kakomeni odgovara. Centar je jako dobar, aimaju brojne sekcije. Svi koji dolaze su članovineke sekcije, u zavisnosti od svojih želja,ali najgore je svakom penzioneru ako jebez želje. Ko se učlani, želja za nečim će gasigurno povući - kaže osamdesetogodišnjiVeljko Gvozden.Pored njega za računarom je i šezdesettrogodišnjaKadira Ajanović, koja najviše koristiFacebook.Čini se da je ovu društvenu mrežu tako dobrosavladala da čak i volonteri, koji su uvijekna raspolaganju, nemaju odgovor na neka Kadirinapitanja.- Imam kolegicu u Kanadi sa kojom samzajedno odrasla, a koja se više nikada nećeovamo vratiti, pa me to motivisalo da savladamFacebook. Sada ga poprilično dobro50 www.startbih.info

Treće dobaSKUPO PECANJEPenzija, ipak, mijenja neke navike...- Nekoliko decenija sam često išao u ribolov,faktički svaki vikend Jablaničko, Boračko,Gradačac, Drina, Sava... Sada to malo zavisiod finansija, jer to ipak košta - priča namSado Nevesinjac.koristim, ali nisam sve naučila. Ovde namje predivno i tu sam od prvog dana. Da nemaCentra, zaista ne znam šta bih radila jersam inače sama. Ovi ljudi su mi k’o familija.Imam veliku želju za učenjem, ali mi jemalo žao što sam zakasnila na kurs engleskog,pa ću to u februaru kada bude noviupis - kaže Ajanovićeva.Radno vrijeme Centra je od devet do 17 sati,ali samo radnim danima.Zbog velikog interesa i pritiska, menadžericaSejdefa Bašić-Ćatić kaže da će Centar ubudućemožda biti otvoren i u danima vikenda.RADIONA OSTALA DA SE RADUCKA: Po njenim riječima,neki korisnici ovdje provode vrijeme odotvaranja do zatvaranja, dok drugi dolaze ciljanona fizičke vježbe ili određene sekcije kojesu zaista brojne.- Kompjuterska sekcija, likovna, zatim engleskijezik, a uskoro uvodimo njemački i francuski.Oslanjamo se na članove jer imamoraznih bivših profesora stranih jezika kojise sami nude da pomognu drugima. Karaokeimamo svake srijede, a ples četvrtkomuz prisustvo profesionalnog plesača - volontera.Imamo, također, igru Šule koju su namposlali Holanđani, koja naročito privlači žene.Organizovali smo i turnir, a najboljimasu se dijelile i medalje. Uskoro kreće dramska,a imamo i kulinarsku sekciju. Fokus jena zdravoj ishrani, što se uklapa sa nazivomcentra, a zabranjeno je i pušenje. Ideju zdravogprostora zaista pokušavamo promovirati,jer se ne fokusiramo samo na članove,već djelujemo i na članove njihovih porodica,pošto oni ovu zdravu ideju i navike prenosesvojim unucima i malo široj zajednici- kaže Bašić-Ćatić.Iako je korištenje u početku bilo besplatno,mjesečna članarina za Centar je sada simbo-ličnih četiri KM.Od nje se pokrivaju režijskitroškovi, a menadžericakaže daje uvedena nainsistiranjesamih korisnikazbognjihovogstraha dase Centarne bislučajnozatvoriozbog finansij-skih blema.U Centru kojije, inače, finansiralaOpćina pro-NovoSarajevo, stalno je uposleno samo troje radnika,pa su naročito ponosno na veliki broj volonterakoji se sami javljaju i dolaze.Po riječima menadžerice, među korisnicima supenzioneri svih profila sa različitim stepenomobrazovanja i svih nacionalnosti,a svi vjerski praznici se redovonoobilježavaju.U većim bh. gradovima penzioneri,bar onaj muški dio,slobodno vrijeme radotroše i na ulični šah, ada li mijenjat lovca zakonja često zna bitijedna od najvećihdnevnih dilema.I dok neki penzionerioko šahovskih poljadočekaju mrak, dru-gi se tu zadržavaju samona kratko.- Imam dobru porodicui troje unuka. Već pet godinasam u penziji, ali imamradionu, tako da uvijek neštoraduckam. Svako jutro sa suprugom,koja je također penzionerka, popijemkafu i dogovorimo dnevne obaveze. Onaobično ide na pijacu, ja prošetam malog cuku.Malo se zabavim oko auta, a malo radionica.Znam da udruženja penzionera organizujuneke aktivnosti, ali ja to zato nemam vremena.Ovdje malo dođem na šah sat ili dva, imafinih ljudi i dobrih igrača, ali meni je život zaistaispunjen. Žene, penzionerke, one uglavnomidu na izlet na Barice, do Fojnice - kažeSado Nevesinjac.Drugi šahisti baš i nisu bili raspoloženi za priču,tek su ironično dobacivali da uživaju u penzionerskomživotu.Kako smo saznali, postoji veliki broj onih uizuzetno teškom materijalnom položaju kojigotovo cijeli dan provode ovde zato što nemajugdje drugo ni kome.Inače, tokom naše posjete, trenutni kralj uličnešahovske table bio je nekadašnji generalnisekretar Nogometnog saveza BiH Munib51

APRIL U SARAJEVU, 20 GODINA POSLIJENema Struya, Nema VodaAliya Isetbegovic Mora ImSjećanjaSvjetski fotoreporteri koji su početkom devedesetih slikali rat u BiH, početkom aprila će svojeredovno godišnje okupljanje iz Pertinjona preseliti u BiH. Neke od njih pitali smo zašto...Početkom aprila u Sarajevu će se, povodom20 godina opsade glavnog grada BiH, okupitiveliki broj fotoreportera iz cijelog svijetakoji su tih godina izvještavali iz Sarajeva.RAT OD KOJEG NIJE BILO SAKRIVANJA: Njima će se,prema nezvaničnim informacijama, pridružitii neki novinari, ali i neki od ondašnjih glasnogovornikameđunarodnih organizacija koje sudjelovale ili i sada djeluju u BiH.Među onima koji su potvrdili svoj dolazak jeRon Haviv, jedan od najboljih svjetskih fotoreporterai čovjek kojeg je ranih devedese tih godina,zbog slika koje je slao iz BiH, Željko RažnjatovićArkan stavio na listu za ubistva.- Nadam se da to s Arkanom sada neće bitiSOFISTICIRANA BH. KREATIVNA LUDOSTNovinari i fotoreporteri iz svijeta tih godina bili su, sjeća se Aida Čerkez, u najmanju ruku zbunjeniponašanjem ljudi koje su ovdje sretali.- Mislim da je sve to što su gledali za njih bilo patetično žalosno. Oni su bili zbunjeni izgledomvojske i njihovim ponašanjem. Jedan od kolega mi je rekao da su, bez obzir na opremljenostnaše vojske, Sarajlije nepobjedive dok god imaju svoj specifični duh, da je totako iako on ne zna kako je to moguće. Moj drugi kolega je bio očevidac situacije kadavojnik odbija da izvrši naredbu svog pretpostavljenog uz obrazloženje da mu je to mrskoili glupo, a to bi u bilo kojoj vojci, a pogotovo ratu kakav je bio onaj devedesetih bilo nezamislivo.Danas kada sam mu ispričala da umirovljeni vojnici iz FBiH šalju po 10 KM svojimkolegama iz RS, on kaže da mu to zvuči poznato i da je to sofisticirana kreativna ludostBosne. Novinari i fotoreporteri koji su tada bili u BiH i Sarajevu su znali reći da samoglup čovjek koji ne vidi šta se dešava u Sarajevu može biti izbalansiran ili neutralan - prisjećase Čerkezova.52 www.startbih.info

Sjećanjaa, Nema Nichta:mati Plan ....problem - kaže Haviv za Start BiH.Dolazi i Britanac Gary Knight. Obojica pričajuda je za njih rat u Sarajevu bio posebnoiskustvo, da imaju mnogo uspomena iz Sarajevai mnogo prijatelja, ali i da žele vidjeti kakvaje danas situacija u gradu i državi.- Za mene je to prvi sukob koji sam pokrivaoi mnogo vremena sam proveo u BiH. Alimnogo je i drugih razloga zašto je rat u BiHvažan. Kao i mnogi od mojih kolega, bio samzaprepašten koliko naš rad ili informacijekoje šaljemo ignorišu oni koji imaju moć dadonesu odluke i sve to završe. To je bio jedanod prvih ratova koji smo skoro pa uživoprenosili i koji je izazvao malo ili nimaloreakcije iz svijeta - kaže Haviv.Njegov kolega Knight kaže da je u bosanskohercegovačkirat bio involviran na različitenačine i iz mnogo razloga.- Kao prvo, mnogo vremena sam proveo uBiH, često sam dolazio tih godina i uložiosam mnogo sebe u to izvještavanje. Za meneje to bio rat u Evropi u kom stradaju ljudikao ja, a ne neka daleka strana i nepoznatakultura. To je za mene značilo da je to ratod kojeg se ni ja ne mogu sakriti. S drugestrane, bio je to jednostrani rat u kojem velikenasilne snage vode veliki rat protiv civilai ja nisam mogao samo stajati po stranii to ignorisati. Mislio sam da je potrebnonešto učiniti. Ono što se dogodilo Jevreji-ma u Drugom svjet-skom rata nije bilo tako davno da smo mogliignorirati sličnosti s onim što se dešavau BiH - priča Knight.GDJE JE MEVLUDIN ORIĆ: Iz tog doba najviše se sjećabijede u kojoj su Sarajevo i Sarajlije živjeli ihumora s kojim su se nosili s tom bijedom.- Bosanci imaju velik osjećaj za crni humori šale na svoj račun. Dobro se toga sjećam.Jedna od čestih poštapalica kojih se rado sjećamje bila nešto kao nemastruje, nema vode, nemaništa, ali Alija moraimati plan.... - sjeća se Knight.U originalu, u prepisci sa Knightom, to izgledaovako: Nema struya (struja), Nema Voda(voda), Nema nichta (ništa) - Aliya (Isetbegovic)mora imati plan.I Havivi ima žive uspomene.- Sjećam se, recimo, logora oko Bijeljine,martovskog mira i pokušaja ponovnog ujedinjenjeSarajeva, ali najjače su mi uspomeneo želji i borbi ljudi da prežive i nastavesvoj život, bez obzira što su granate paleispred njih - priča Haviv.Knight kaže da u aprilu dolazi da ponovo vidiili tek upozna neke ljude koje je fotografisao.- Želim, recimo, da pronađem MevludinaOrića, ali želim i da shvatim zašto se nekestvari nisu promijenile, šta radi vlast u tojdržavi. Želim, također, i da se sjetim periodaiz moje osobne povijesti koji me zauvijekpromijenio - kaže Knight.53

Aida Čerkez, dopisnica AssosiatedPressa iz Sarajeva i tokomrata i danas, jedan je od koordinatoraovog susreta. Još uvijekne zna koliko ljudi dolazi,ali prijave stižu svakodnevno,pa očekuje veliki broj prijateljai poznanika iz tog doba.SjećanjaČUVAJU SARAJEVSKE ADRESE: Fotoreporteriiz cijelog svijeta kojisu tokom rata izvještavali izSarajeva svakog ljeta okupljajuse, otkriva naša sagovornica, uPertinjonu. Prije dvije godine seneko od njih sjetio da je 2012.tačno 20 godina od opsade Sarajeva i da je todobar razlog da se sretnu baš tamo jer - za njihje rat u Sarajevu bio posebno iskustvo.- Prije svega, mislim da je rat u Sarajevu i BiHbio prvi sukob u kojem su i oni sami bili žrtve,jer gdje god da su bili do tada ili poslije,ipak su imali povlašteni status ili barem biliizolovani. A kada u Sarajevu nije bilo strujei vode - nisu je imali ni oni, sami sebi sunosili vodui vukli kanistere - kažeČerkezova.S druge strane, dodajeona, ljudi u BiH i Sarajevusu ih primili otvoreno,bez ksenofobije.- Jednom, nekoliko godinaposlije rata, u Sarajevo je došlamoja prijateljica, Amerikankai ratna reporterka izSarajeva. Bile smo u kafani,a neki čovjek je sjedio blizunas i vrlo upadljivo gledao unju, toliko da nam je bilo neprijatno.Onda je on odjednomustao, prišao nam i njojse obratio rekavši da je poznaje,da je ona bila s nama onda i daje ona naša. . Zagrlio je, a ona jeplakala - priča Čerkezova.Čudne su, kaže ona, te vezeratnih reportera iz Sarajevai Sarajeva i Sarajlija.- Neki od ratnih izvještačaiz Sarajeva su štampalisvoje vizitkarte sa sarajevskimadresama, jedan odnjih je želio da izvadi bosanskuvozačku dozvolu.Sve su to bilinjihovi načini dapokažu da želeda se identifikujusa ovimgradom. Menilično se desilo,prilikomjednog po-vratka u Sarajevu, da mi u Beču naaerodromu, kada je vi-dio da u rukama držimbosanski pasoš, priđeEd Zilijani i da me pitašta je to i odakle mi.Kada sam rekla da samBosanka i da se vraćamu Sarajevo, on je podigaomoj pasoš i glasnopovikao da je to pasošsa najvećom moralnomvrijednošću u cijelomsvijetu - prisjeća se Čerkezova.Njenim kolegama je,misli ona, haos u kojemse u BiH živjelo tih go-dina bio simpatičan, aliim je bilo i žao ljudi ko-54ji ovdje žive.Po najavama, neki od fotoreportera ili bivšihglasnogovornika u aprilu dolaze sa porodicama,tek da im pokažu kako dvadeset godina kasnijeizgleda mjesto jednog od najvećih evropskihratišta nakon Drugog svjetskog rata.Ima li se Sarajevo čime pohvaliti 20 godinakasnije?(r. č.)www.startbih.info

ReportažaPIŠE: Amir Telibečirović amir@startbih.infoNa sjeverozapadnoj obali SAD-a, unatočblizini kanadske granice, zimi nemabaš puno snijega, tu je tek samopovremeno ledeni vjetar. Tako bar kažu nekistanovnici Seattla, grada koji nije najveći, alije po mnogo čemu najznačajniji u ovom dijeluAmerike.I zaista, omanji snijeg, poput onog kratkotrajnogkoji se u Sarajevu pojavi ukasnu jesen ili rano proljeće, uzrokujesaobraćajnu unezvijerenost uSeattlu. Tamošnji šoferi se jednostavnone snalaze sa snijegom, pamakar slabim.MALO SREĆE, FOKA I ORKA: Ali, ako seizuzmu ti sporedni detalji, u ovomgradu se ima dosta toga zanimljivogvidjeti, čuti i osjetiti, kako ucentru, tako i predgrađima.Naravno, kao i u skoro svakomvećem američkom gradu, prvose primjećuju uobičajene slike- brojni McDonaldsovi grilovi,moderni bezlični neboderii skupa kola na cestama. Dabi se otkrilo ono što Seattle činidrugačijim ili originalnijimu odnosu na druge velegrade,treba otići u njegova predgrađa,a prije svega treba upoznatiljude.Tako, na primjer, sjevernopredgrađe Edmonds zapravoje gradić koji funkcioniše skoropa zasebno u odnosu na Se-attle. U Edmondsu su mahomdrvene kuće, dotjerane barakeu raznim bojama, a stanovnicise trude da ih ne zahvati previšemodernizma.U Edmondsu je i luka za trajekte,plaža na kojoj se, uz malo sreće,može vidjeti foka koja doplivado obale, a uz još malo sreće,iako rijetko, ovdje zaluta i ponekiorka kit.Jedino što je neobično jeste zabranahranjenja ptica, posebno galebovana plaži. Još neobičnije je tošto je izričito naznačena stroga zabranaizvođenja pasa na plažu, iakoje tik uz nju i park.Kada smo već kod zabrana, ni ovdje,kao ni u Evropskoj uniji, nije baš rajza pušače. U sjeverozapadnoj regijije strogo zabranjenopušenje na javnomKipmjestu. U centru poglaviceSeattla je moguće Seattle, ponekako izbjeći te kojem jezabrane, barem u grad dobioparkovima i alternativnimkafana-u donjemime i natpisma, ali u Edmondsuvlada atmosfera spomenikadijeluu kojoj se skoro sviSTART BiH U SEATTLEU, NAJZNAČAJNIJEM GRADU NA SJEVEROZAPADNŠta bi danapoglavica SŠta znači natpis ”prijatelj bijelaca” na spomeniku indijanskompoglavici • Zašto pušači svoj porok moraju sakrivati bombonimai žvakama • Kako se stanovnici Edmondsa bore protivmodernizma • Zašto se Jimmy Hendrix i Bob Marley prevrćuu svojim grobovima56 www.startbih.info

ADNOJ OBALI SAD-aas rekaoSeattle?ReportažaFOTO: Amir Telibečirovićmeđusobno poznaju.To znači da ako slučajno ili namjerno nekogau restoranu ili baru upitate za pepeljaru, očekujteneobičan grč na njegovom licu. Ljubazničovjek, na spomen riječi pepeljara, odjednomse može izobličiti, uz povišen ton kojimće vam uzvratiti protupitanjem Šta! Pepeljara!Nije valjda za cigare!Nakon ovoga najbolje je reći da vam pepeljaratreba za žvake ili papiriće od bombona, zabilo šta, samo ne za cigaru. I tako je u javnimobjektima. Ali, na ulicama se vidi pozitivanučinak ove zabrane. Naime, po ulicama Edmondsanema čikova, skoro da nema ni otpadakauopšte.Naročito u jednoj od dvije glavne ulice ovoggradića čiji je naziv značajan samo za stanovnikeBiH i za Richarda Holbrooka. Ulica sezove Dayton.Osim po NBA košarkašima iz kluba SeattleBh. navijači u SeattluSuperSonics, , Seattle je svjetski poznat i po trislavna mrtvaca. To su gitarista Jimmy Hendrix,koji je ovdje sahranjen, zatim nekadašnjikralj kung fua Bruce Lee, čiji je grob takođeru ovom gradu, te Kurt Cobain, pjevačgrunge-rock sastava Nirvana.Ovaj potonji, doduše, nije baš sahranjen negoje rasut po parkovima i moru uz obale Seattla.Po svojoj i po želji svoje žene, on je nakon smrtiLENJIN U KAPITALIZMUIako kapitalizam i komercijalizam gutaju jednupo jednu alternativnu pojavu, političku iliumjetničku svejedno, lokalni boemi se dovijajuna razne načine. U naselju Freemont mogućeje ponekad vidjeti grupu biciklista kakogoli, bez ijednog komadića odjeće, voze biciklakroz naselje i tako provociraju puritanskidio javnosti. U zimskom periodu to izostajeiz objektivnih razloga.U ovom naselju se nalazi ako ne jedina ondabar najveća statua Vladimira Iljiča Lenjinana području Amerike. Nakon raspada SSSRa,nju je iz Rusije dopremio lokalni umjetnik ikolekcionar starina. Držao ju je u svom dvorištu.Kada je prije nekoliko godina umro, njegovekomšije i drugovi su izganjali dozvoluopštinskih vlasti da je postave na sred trotoarai ona tu stoji i danas. Napravljena od metalai visoka gotovo četiri metra.kremiran, a njegov prah je razasut okolo.BARBI DIZAJN IGGYJA POPA: Inače, od alternativnemuzičke i modne scene poznate pod nazivomgrunge, koja je harala MTV programom devedesetihgodina, u Seattlu je ostalo malo. Tekomanje grupe mladih na ulicama sa frizuramai odjećom kojom djeluju kao klonirani članoviNirvane, Soundgardena, Pearl Jama... Nekiod njih vježbaju vratolomije na skate daskama57

ReportažaGrobovi Brucea Leejai njegovog sina u SeattluKURT COBAIN I HARMONIKANe zna se tačan broj Bosanaca i Hercegovaca kojižive u Seattlu, ali se zna da je njihov broj nakonrata u porastu. U prigradskom naselju Kentsmještene su mnoge porodice iz BiH.Među njima je od 1996. godine sa com i harmonikaš Đibo Halilović. . On danasradi kao lakirer u jednoj firmi, ali i dalje sviraharmoniku. Kada se u jednoj iznajmljenojsali bh. dijaspora okupi u većem broju na nekojproslavi, obavezno pozovu Đibu da svira,jer ga od prije rata prati reputacija kvalitet-porodinogmuzičara.On je nekad sarađivao sa Nervoznim poštarom,te sa raznim sarajevskim folk pjevačima. U Se-attlu je kratko sarađivao sa Srletom ćem, , nekadašnjim pjevačem pop grupe ĐinoJevđevi-Banana, , koji danas predvodi američko balkan-ski rock-ethno sastav Kultur Shock.Đibo je radio i sa bivšim basistom Nirvane Kri-stom Novoselićem, , inače rodom iz Hrvatske.- Jednom je došao Novoselić na neku probu, nesjećam se tačno koji je povod bio. Dugo me gledaokako sviram. I samo jednom odlučio je dame pozove da mu odsviram dionicu za neku scenuu jednom filmu kojeg je radio, a valjda je trebaobiti posvećen Kurtu Cobainu. Nešto, kao Kurtpo parkinzima, neki samo po cijeli dan sjede,čekajući da im neko primijeti imidž.Pri spomenu muzike, neizbježan objekat ucentru grada je muzički muzej.To je čudno oblikovana zgrada, sa metalnom iplastičnom fasadom, ovalnih i nezgrapno postavljenihzidova u odnosu na okolne građevine.Iako se naziva muzičkim, muzejska postavkaje ograničena samo na jazz i na neke formerocka. A unutrašnjost, skupa sa eksponatima,tek bi mogla razočarati neke posjetioce.Naime, tu se prodaje literatura o nekim slavnimrockerima i bendovima, uz majice i duksericesa njihovim likovima, dakle, slično kaou prosječnom butiku sa ponudom za tinejdžere.Zatim, barbi dizajn i veličina plastičnih lutakakoje predstavljaju Iggyja Popa, JimmyjaHendrixa, Boba Marleya. Dakle, nekadašnjirock buntovnici protiv zapadnjačkog imperi-jalizma i kapitalizma pretvoreni su u igračkena čijoj prodaji profitirajukapitalisti.To dobije dodatnu težinu kad se znapodatak da je vlasnik ovog muzejaPaul Allenjedan od 15 najbogatijihljudi svijeta. To je postao zahvaljujućisvom radu u moćnoj korporacijiMicrosoft, čije kancelarije se ta-kođer nalaze u Seattlu.- To je sve tako bezveze, mislimda se Hendrix i Bob Marley prevrćuu svojim grobovima od ovogaustaje iz groba, a scenu prati moja lo dionica na harmonici. Šta je poslijebilo s tim projektom, stvarnone znam - priča Halilović.Inače, Krist Novoselić je nakratkoodlučio da se bavi politikom,predlagao je reviziju nekihzakona u američkomSenatu i Kongresu,ali je navodnoodustao. Danasživi povučenona nekojfarmi izvanSeattla. Iakoizbjega v amedije,pišepovreme -ne kolumnezalokalne no-vine SeattleWeekly.so-- komentariše ove Barbie doll paradokse TomThurber, četrdesettrogodišnji stanovnik Seattlai poštovalac nekadašnje alternativne scenei subkulture.Kao zanimljivije i originalnije mjesto za upoznavanjesa proleterskim mentalitetom po kojemje dobar dio Seattla nekad bio poznat,Thurber ističe naselje Georgetown.To je kvart sa nešto starijim zgradama, pomalooronulim, ali stilskim u odnosu na preskupicentar. Preostali umjetnici, muzičari, crtači,pjesnici, uglavnom se okupljaju u ovom dijelugrada. To se može vidjeti i po većem broju grafitakoji su umjetnički bolje dotjerani u odnosuna one po stanicama i javnim zahodima.U Georgetownu se, pored ostalog, nalazizanimljiva radnja izdavačke kućeFanta-graphics. . U njoj je moguće naći hiljadestripova na engleskom i na njemačkomjeziku, koji pokrivaju razne teme,od politike i ratova do religijei filozofije.Među brojnim albumima,nalazi sei nekoliko izdanjakoja se odnosena BiH.To su čuvenialbumiSafeArea de, Chris-tmass withKaradžićiSarajevoFixeramerič-kog publicisteJoeaSaccoa.Za dnevnuishra-Đibo Halilovićnu TomGoraž-58 www.startbih.info

Thurber nam ručuje grill Zippy. . Tuprepose,kaže, jedu najboljihamburgeri u gradu,a da pritom nisuMcDonaldsovi. . Poredtoga, on rado objedujeu meksičkimrestoranima, a njihje mnoštvo, kao i rom Amerike. Čakši-se na ulicama češćevide znakovi sa reklamamaza meksičkiTacos nego zaMcDonalds.ReportažaIndijanska umjetnostsjeverozapada AmerikeGREŠNI POSLOVI ZAINDIJANCE: Seattle jesmješten na sedambrda. Neki bi radorekli, kao Rim na sedambrežuljaka. Natim brdima se nalazeveliki parkovi, u kojimase može osjetitida taj grad historijkinije previše star, jersu drveće i prirodatu općenito dostaočuvani.Grad je osnovantek sredinom 19.Očuvani indijanski kanu u Seattluvijeka, a na krajutog vijeka pre-trpio je veliki požar.Nakon toga je skoro cijeli obnovljen, i to ta-ko što je doslovno preko starih zgrada izgrađennovi grad.Danas je moguće posjetiti ostatke tog podzemnoggrada kao turističku atrakciju.U centru se nalazi metalni kip čovjeka po komeje grad dobio ime. To je indijanski poglavicaSeattle, odnosno See-Ahl, kako se izvornokaže na dijalektu Suqwamish indijanaca,domicilnog plemena iz ovoga kraja.Inače, prije osnivanja grada, ljudi su ovdje živjelizadnjih 4.000 godina.Podno spomenika stoji pomalo kontroverzannatpis, u kome se kaže da je poglavica bio prijateljbijelaca. Ovo, naravno, asocira na rasizamkoji je stajao u pozadini otimanja zemljištaod Indijanaca, te njihovo prisilno zatvaranjeEdmondsu rezervate u kojima se mnogi i danasnalaze.U okolini Seattla nalazi se moždai najveći broj očuvanih indijanskihplemena u cijeloj Americi, osim plemenaNavaho u Arizoni. Na sjeverozapaduAmerike, i djelimičnoKanade, u izrazito smanjenombroju zbog povećanja mortaliteta,žive potomci plemena Suqwamishi Duwamish.Tom Thurber nam priča i o razliciu odnosu prema novim doseljenicima,različitim etno grupacijamai manjinama, pa podsjeća da jedugo trebalo da se Afroamerikancimadopusti da se integrišu, iakoi danas postoje pomalo izolovanaprigradska naselja gdje na primjeržive samo crnci i pankeri.Tragovi indijanske prošlostiu velikom parku SeattlaSJEĆANJE NA DEPORTACIJEPoslije napada japanskih pilota na američkuvojnu luku Pearl Harbor tokom II svjetskog ratau Seattlu je bio jedan od sabirnih centara zaameričke građane japanskog porijekla. Odlukomameričkih vlasti, odavde je na hiljade američkihJapanaca deportovano u radne logore i udruge gradove u unutrašnjosti kontinenta, a ponekadi na robiju.Kao razlog, navedena je zabrinutost da bi ti Japancina zapadnoj američkoj obali mogli djelovatikao peta kolona u slučaju napada kamikazasa Pacifika.I danas se u Seattlu nalazi neobičan spomenikovom događaju. U jednom hotelu, krajbivše kineske četvrti postoji kafeterija u kojojsu deportovani Japanci četrdesetih godinaprošlog vijeka ostavili na gomili svoje ličnestvari - jakne, torbe, kape... Rečeno im jeda stvari ne nose sa sobom jer će ih preuzetiposlije.Pošto se nikad nisu vratili, te stvari još danasstoje u podrumu. Na podu kafeterije je napravljenprozor kroz koji se ti predmeti moguvidjeti.- Slično je i sa Meksikancima, te Kinezima, Japancimai Arapima. Zadnjih dvadesetak godinaimamo povećan broj i doseljenika iz bivše Jugoslavije,među njima i Bosanaca. Svi se teško, alipostepeno integrišu u grad - priča Thurber.Međutim, sa izvornim američkim Indijancimastvar je drugačija.- Njima su evangelistički licemjeri, koji imajuuticaja na američku unutrašnju i vanjskupolitiku, omogućili samo da se bave trgovinomalkoholom, cigarama i kockanjem, odnosnoda eventualno otvore kasino. Evangelistiće reći da je njima to grijeh, pa zatokao prebacuju grešne poslove Indijancima- priča Thurber.•59

Ko kome šta značiHurtu BAFTAIzlogUkoričene kolumneFetahagićeva trilogijaPosljednjeg januarskog vikenda u Sarajevusu predstavljene tri knjige političko-satiričkihkolumni Seada FetahagićaIz pozadine, Trgovina domovinom iProdajem život.Fetahagićevi prijatelji uložili su, kažu, velikinapor da se ove knjige pojave u vrijemegodišnjice njegove smrti i da se nataj način duh njegove satire, njegov spisateljsko-društveniangažman i moralnevrednote njegova djelovanja sačuvajuod zaborava.Izdavači knjiga su UG Obrazovanje gradiBiH, PEN Centar u BiH i Asocijacijanezavisnih intelektualaca Krug 99. Uknjigama su sakupljene kolumne koje jepisao u Slobodnoj Bosni, Nezavisnim novinamai Oslobođenju.(s. a.)Britanski glumac JohnHurt dobit će 12. fe-bruara nagradu zaživotno djelo Britanskeakademijeza film i televizijuu Londonu.- Znao sam dameni film značimnogo, ali nisamimao pojma da jatoliko značim filmu -rekao je sedamdesetdvogodišnjiglumac.Predsjednik BAFTA-e Tim Corrie kazao jeda Hurt privlači iznimnu pozornost na filmu iunosi uvjerljivost u svaku ulogu koju tumači.(s. a.)Nacrt nominacije 1. martaStećci za UNESCOPrvi nacrt nominacionog dokumenta zazajednički projekat četiri zemlje regionaza upis stećaka na listu svjetske baštineUNESCO-a trebalo bi da bude završendo 1. marta.U Ministarstvu civilnih poslova BiH kažuda će nakon toga biti održan sastanak predstavnikaBiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore,zemalja koje zajednički učestvuju u pripremiovog dokumenta.- Nacrt menadžmentskog plana za nekropolekoje su kandidovane iz BiHtrebalo bi, takođe, da bude završen 1.marta, a nakon toga će biti razmatranna zajedničkom sastanku predstavnikasve četiri zemlje koje učestvuju uprojektu. Planirano je da se sastanakPtica na žici,Dario DžamonjaLekcije kojese ponavljajuZa neke knjige nije tolikobitno kada su objavljenenego kada se povećaobroj čitalaca koji su počelida ih shvaćaju.Tako neke on-line anketepokazuju da je za knjigukratkih priča DarijaDžamonje Ptica na žici skoro devet godinanakon što je izašla iz štampe porastaointeres čitalaca i to ne samo u BiH,nego i u Hrvatskoj te Crnoj Gori.Koliko je to precizno, manje je važnood činjenice da je u pitanju kvalitetnoštivo. Slično kao sa školskim udžbenicima,neke lekcije se trebaju ponavljatiu više razreda.Tako je i sa Džamonjinim kratkim pričama,lekcijama iz života i preživljavanja,koje on predstavlja na sebi svojstveni prepoznatljiv način. Bezvremene sarajevskepriče za nove naraštaje. (a. t.)održi u drugoj polovini marta - reklaje glasnogovornica Ministarstva ZoricaRulj.BiH je u okviru projekta nomininovala najvećibroj nekropola stećaka, njih 22, jer sena njenom tlu nalazi najveći broj od oko60.000 ovih srednjovjekovnih kamenih nadgrobnihspomenika.(s.a.)Ivanković na francuskomMala historija tugeFrancuski izdavač Al Manar kojiobjavljuje djela iz književnostiMagreba i Mediterana, objavio jedvojezično izdanje poezije bh. književnikaŽeljka Ivankovića Petitehistoire d’une tristesse/Mala historijatuge.Izbor iz Ivankovićeve poezije nafrancuski je preveo ugledni prevodilačkipar Ljiljana Huibner-Fuzellieri Raymond Fuzellier, prevodiocikoji su na francuski prevodilibrojne autore s našeg jezičnog prostora,među kojima i Ivu Andrićaili Davida Albaharija.(s. a.)Native Spirit - Instrumentale američkih IndijanacaMinimalna modernizacijaDa tradicija i način života sve malobrojnijih plemena vernoameričkih Indijanaca ne bi ostali samo unutar getoizi-sjeranihrezervata, pobrinula se američka izdavačka kuća Solitudeskoja sakuplja autentične melodije raznih plemena i plasira ih nanosače zvuka.Na taj način, svjetlo dana je ugledao album Native Spirit sa 11 instrumentalaodsviranih tradicionalnim indijanskim instrumentima,od kojih je najdominantnija prerijska flauta.Uz minimalnu studijsku modernizaciju zvuka, koja se osjeti na nekolikomjesta, ovaj album bi se možda mogao svrstati među ambijentalneraritete kakvi se danas sakupljaju pod etiketom WorldMusic.Taj pojam se najviše koristiza definisanje ritmova,pjesama i melodija etno naslijeđakoje je ili sakrivenonegdje u svijetu ili postepenoiščezava ili je već nestalo,poput kulture američkihdomorodaca, sa podsjećanjemna bogato zvučnonaslijeđe svih urođenikana svijetu.(a. t.)60 www.startbih.info

Narodno pozorište Sarajevo krenulo s premijeramaFrey publiku digao na nogePredstava Zločin na kozijem oto-ku koju je režirao Damir ZlatarFrey prva je premijeraizvedena ove sezone uNarodnom pozorištuSarajevo.Riječ je o tekstu jednogod najpoznatijihtalijanskih dramatičaraprve polovice 20.stoljeća Uga Bettija,koji je uprizoren namnogim pozorišnimscenama širom ta, a svrstava se u lju-svijebavnitriler.Na otoku na kojem živetri usamljene žene različitihgeneracija - majka, njena sestra ikćerka, iznenada se pojavljuje muškarac, kojikroz određeno vrijeme stupa u vezu sa svetri. Problem nastaje kada se sve tri zaljube uPrognoze pred OscaraReditelji rekliHazanaviciusRedatelj UmjetnikaMichel Hazanaviciusproglašenje najboljim redateljemgodine po ocjeniudruge američkihredatelja DGA u LosAngelesu.Nagrada američkih redatelja jedna je unizu cehovskih nagrada američkih filmašauoči dodjele Oscara 26. februara,koju francuski nijemi film Umjetnik, većovjenčan Zlatnim globusom, čeka s desetnominacija.- Ovo je možda najveće priznanje kojemsam se mogao nadati - rekao je Hazanaviciusprimajući nagradu.Ova nagrada važan je nagovještaj mogućegdobitnika Oscara za režiju, jer je DGA od1948. godine samo šest puta za najboljegredatelja proglasila osobu koja je kasnijeostala bez prestižnog zlatnog kipića.(s. a.)tog muškarca, zbog čega počinjeda se rađa ljubomora, zavisti nerazumijevanje.- Predstava potiče propitivanjesamoga sebe ietične vrijednosti samogasebe i drugih,te odnos prema ljubavi.Moja životnatema je ljubav. Uovom sam komadunašao puno razlogagdje je ranjena ljubavi osobe zavedeneljubavlju. Sve osobe uovoj priči bore se za ljubav- kazao je Frey.Glumačke izvedbeRijadaLjutovića, Vedrane Seksan, AlmeTerzić i Jasne Ornele Bery publika je nagradilaaplauzom.(s. a.)Počele prijave filmovaSFF u juluKrajem januara je počela prijava filmovaza programe 18. Sarajevo Film Festivalakoji će ove godine biti održan od 6.do 14. jula.Filmski autori i producenti mogu prijavitisvoja ostvarenja za takmičarske programeigrani film, kratki film i dokumentarnifilm, te programe Novi tokovi - kratki, Dječijiprogram i TeenArenu.Rok za prijavu filmova je 30. april 2012.(s. s.)IzlogPREPORUKEAmila Ramović,izvršna direktoricaArs AevijaVraćati sevrijednostimaFILM: Annie Hall, maestralnoostvarenje Woody Allenakoje se uvijek treba ponovnopogledati.CD: Jimm yHendrixElectric Ladyland.Genije, majstor muzičar,pobunjenik,danas čini se potcijenjen,skoro zaboravljen.Ipak, ovaj album zvuči neočekivanoaktuelno, možda zato što je njegovspecifični zvuk zapravo veoma prisutan udanašnjoj rnr sceni.KNJIGA: RobertCraft Razgovorisa Igorom Stravinskim.Problemi kojeCraft postavlja iinterpretacije Stravinskogdragocjensu dokument o tomekako se misli muzika 20. stoljeća, ali iumjetnost uopšte.PREDSTAVA:Planirala sam pogledati1984 uSartru. Orwellje sada aktuelnijineko ikad.WEB: www.vice.tv, kanadsko-američkivideomagazin,čiji je umjetnički direktorreditelj SpikeJonze, koji pratiradikalna kretanjau kulturi i politiciu globalnim okvirima.Izložba Nine Ziggy-HadžićKarikatura u KanadiGalerija Stoneworx iz kanadskog Calgaryja ugostilaje bh. umjetnicu Ninu Ziggy-Hadžić, koja je svjetskoji bh. umjetničkoj sceni poznata po svojim eksperimentimas karikaturom.- Vrsta umjetnosti koju forsiram spada u domendigitalne s primjesima tradicionalne umjetnosti.Prvo skiciram tuš perom na papiru, skenirami onda u photoshopu kolorišem i eventualnoradim minimalne ispravke. Na prapočetkusam radila karikature prijatelja, poznanika i rodbines klasičnim grafičkim obrascem - kaže Ziggy-Hadžić.Njene radove je na Facebooku primijetio Douglas Mc-Kinnon i predložio joj da organizuje izložbu karikaturau Stoneworxu čiji je vlasnik.Nina Ziggy-Hadžić je karikaturista iz Sarajeva i trenutnoje apsolvent na Akademiji likovnih umjetnostiu ovom gradu na Odsjeku grafike.(s. a.)61

IshranaANITA ŠUPE, ŠIBENČANKA KOJA JE U ŠVEDSKOJ DIPLOMIRALA PREHRANU I NUTRICIONIZAMMasti i kolesterol neuništavaju srce!Službene prehrambene smjernice da se smanji unos masnoća i poveća unos ugljikohidrata staresu tek tridesetak godina • Usprkos uvriježenom mišljenju, debljanje i mršavljenje nisu uvjetovanikoličinom hrane • Meso, ribu, jaja, prirodne masnoće i povrće jednostavno jedemo do sitostibez da se prejedamo • Kruh, tjestenina i razna peciva, šećer i škrob, daju turbo energiju imogu sačinjavati dodatak prehrani, a ne njezinu bazuPITAO: Zdravko Čupović zdravko@startbih.infoŠibenčanka Anita Šupeveć 10godina živi u Švedskojgdje je studirala idiplomirala prehranui nutricionizamna Geteborškomuniverzitetu.Posljednje dvijegodine vodipopularniblog Istinei laži o hrani,gdje pišeo tome ka-ko se uz pri-rodnu i zdravuprehranu možedoći do boljegzdravlja i normalnetjelesne težine.IZVORNA LJUDSKA PREHRANAZagovornik ste LCHF dijete. Možete namreći od čega je izvedena ta skraćenica i zbogkojih razloga je preporučujete?- LCHF zapravo nije dijeta već način prehraneili još bolje rečeno - način života. LCHFje skraćenica od Low Carb High Fat, što značimanje ugljikohidrata i više masnoće. Ovajnačin prehrane najsličniji je izvornoj ljudskojprehrani prije dolaska industrijske rafiniranehrane i upravo kao takav pruža optimalneuvjete za dobro zdravlje i normalnu tjelesnutežinu. On ima i druge, engleske, nazive kaošto su Paleo, Primal, Low Carb i zapravo predstavljacijeli pokret koji je zadnjih godina postigaoveliku popularnost i proširio se zapadnimzemljama. Osnova ove prehrane je pravaizvorna hrana - riba, meso, jaja, obilje raznogpovrća i prirodne zdrave masnoće. Jedu se i punomasnimliječni proizvodi, orašasti plodovii voće. Izbjegavaju se namirnice bogate šećeromi škrobom - kruh, tjestenina, razna peciva...te rafinirana biljna ulja i margarini. Birajuse čiste namirnice najbliže svom izvornomobliku, po mogućnosti iz organskogili domaćeg uzgoja, aizbjegavaju se industrijskeprerađevine kojesu nutritivnoosiromašene isadrže brojneumjetne aditivei štetne kemikalije.S obziromna ne baš zavidnuekonomskusituaciju,baru ovom dijeluEvrope, dali je moguće hranitise zdravo za malepare?- Ovaj način prehrane ne skuje veći trošak. Prehrana se bazira naobičnim domaćim jelima i lokalno proizvede-izinimnamirnicama i zapravo predstavlja uštedunovca jer odbacujemo veliki dio skupih industrijskihprerađevina i junk fooda. Dok nam seprehrana bazira na ugljikohidratima, količin-ski jedemo punoviše, zato jer suugljikohidratinutritivno siromašnii sadrže samoprazne kalorije, pa nedaju pravu sitost. Masnoćesu bogatehranjivim rima i kalorijama,energijom,te dajudugotrajnijusitost i zatose uz LCHFjede količinskitva-JO-JO EFEKATDolazak proljeća je najčešći alarm da je vrijemeza dotjerivanje linije jer do mora i plaženije ostalo puno vremena. Šta mislite ostriktnim dijetama koje su nekako najpopularnijepoput UN dijete, Anticelulitne, Atkinsove,Trodnevne dijete...?- Nema instant rješenja. Redukcijske dijete ilidijete sa smanjenim unosom kalorija i smanjenimunosom masnoće, mogu samo trenutnodovesti do gubitka određenog brojakilograma, koji se često vraćaju u još većembroju jer dolazi do takozvanog jo-jo efekta.Naše tijelo ima genetski ugrađen mehanizam- preživljavanje. Kad ne unosimo dovoljnohrane, tada tijelo misli da je došla glad iteška vremena, pa se postavlja u stanje štednje.To znači da se metabolizam usporava itijelo troši minimalne količine enegije za životnefunkcije, nešto kao što na primjer radimedvjed za vrijeme zimskog sna. Osim toga,tijelo nastoji što više te energije spremitiza kasnije, pa kada nakon dijete počnemo jestinormalno, tijelo sprema većinu unešenihkalorija u obliku masnih rezervi i tako dolazido ponovnog debljanja čak i sa manjim količinamahrane.62 www.startbih.infoma-

IshranaSTALNO U TIJEKUNa koji način upotpunjujete svoja znanja?- Jako puno čitam, svakodnevno. Pratim stručnuliteraturu na engleskom i švedskom i stalnosam u tijeku novih saznanja i zbivanja sapodručja prehrane i zdravlja.nje, a sitije! Osim toga, kad je čovjek zdraviji,troši manje novca za nepotrebne posjete liječnicimai skupe lijekove.Prehrambene navike ste stiču od malena, astatistike govore da djeca imaju sve više problemasa gojaznosti.. Kakvu ishranu, odnosnokakve namirnice preporučujete djeci, ašta je najbolje za užinu u školi i zašto?- Da bi djeca zdravo rasla i razvila dobar imunitette da bi imala energije za školu i učenje,trebaju jesti pravu domaću hranu sa obiljemzdravih hranjivih masnoća iz jaja, maslaca, mesa,ribe, te voće i povrće. Djeci trebaju punomasnimliječni proizvodi kao jogurt, kefir, milerami pravo domaće mlijeko, a ne light verzije.Kruh, tjestenina i razna peciva, šećer i škrob,daju turbo energiju i mogu sačinjavati dodatakprehrani, a ne njezinu bazu.Umjesto slatkiša, djecise mogu datiorasi, bademiili drugiorašastiplodovii sjemenke,tevoće.Trebaizbjegavati industrijske prerađevine - hrenovke,salame, pahuljice, peciva, kekse, čips, slat-kiše... jer su prepuni štetnih sastojaka.ŠTA IZBJEGAVATIKoje namirnice generalno treba izbjegavati i zašto?- Šećer treba izbjegavati, jer ne samo da deblja, nego dovodi i do brojnih poremećajai bolesnih stanja u organizmu. Između ostalog izaziva ovisnost kao droge, alkoholi cigarete, jer utječe na osjetljivu biokemiju mozga. Zbog toga je izuzetnoštetan za djecu čiji je mozak još u razvoju jer stvara podlogu za druge vrste ovisnostikasnije u životu.Proizvodi od žitarica i brašna nam se od stručnjaka i medija uporno nameću kaozdravi. No žitarice se većim dijelom sastoje od škroba koji nije ništa drugo nego čistišećer, glukoza, i zato ga treba izbjegavati, posebice osobe koje žele smršaviti.Osim toga, žitarice sadrže i teško probavljivi protein gluten, koji je jedan od najvećihalergena i uzročnik velikog broja autoimunoloških bolesti. Žitarice sadrže i takozvaneantinutrijente kao što je fitinska kiselina, koja sprečava apsorpciju važnihminerala željeza, magnezija, kalcija, bakra i cinka.Rafinirana i hidrogenizirana biljna ulja i margarini sadrže previše višestruko nezasićenihmasnoća omega 6 koje djeluju inflamatorno, izazivaju upalna stanja u organizmui pridonose razvoju brojnih kroničnih oboljenja. Osim toga, ove masnoće seu procesu rafiniranja i hidrogenacije izlažu raznim kemijskim promjenama u kojimase koriste vrlo opasne kemikalije čiji se ostaci nalaze u gotovim proizvodima.LIJEKOVI PRIKRIVAJU UZROKEKoje namirnice se mogu jesti u skoro neograničenimkoličinama?- Samo prehrana koja se bazira na previše šećera,škroba i općenito neprirodnim namirnicamamože dovesti do potrebe da se neštojede u neograničenim količinama zbogtoga što je ona nutritivno siromašna pa tijelotraži još. Ako se držimo prave izvorne hrane,dobivamo sve hranjive tvari koje trebamo,pa postižemo kontrolu apetita i potreba zaprejedanjem nestaje. Meso, ribu, jaja, prirodnemasnoće i povrće jednostavno jedemo dositosti bez da se prejedamo. Pokušajte, uvjeritćete se i sami.Idealna linija je vječiti san žena, a u posljednjevrijeme i muškarci sve više vode računao izgledu i zdravlju. Da li je to moguće postićibez gladovanja i za koje vrijeme?- Ne samo da je moguće, nego se vitka linija63

Ishranajedino može postići i zadržati - bez gladovanja.Gladovanjem se mogu izgubiti kilogrami,ali oni se neminovno vraćaju. Usprkos uvriježenommišljenju, debljanje i mršavljenje nisuuvjetovani količinom hrane, već hormonimai vrstom hrane koja djeluje na naš hormonalnisustav. Prehrana bogata šećerom i škrobomdovodi do povišenog šećera u krvi i izlučivanjahormona inzulina koji sav onaj šećer kojegtrenutno ne potrošimo za energiju, pretvara umasne naslage. Osim toga, inzulin zaključavanaše masne stanice i onemogućava sagorijevanjemasnoće za energiju. Prehrana sa smanjenimudjelom ugljikohidrata održava nivo šećerau krvi stabilnim i ne dovodi do izlučivanjainzulina. Tada se masne stanice otključavajui mi možemo trošiti vlastite masne rezerve zaenergiju. Tako dolazi do mršavljenja i to bezosjećaja gladi, jer slobodno možemo jesti onuhranu koja ne stimulira izlučivanje inzulina -masnoće i proteine. Ritam mršavljenja vrlo jerazličit od osobe do osobe i ovisi o tjelesnimpredispozicijama, zdravstvenom stanju i ranijemprovođenju izgladnjujućih dijeta. Ovajproces ne treba ubrzavati niti stresati naprijed,već treba pustiti tijelo da se prirodno dovedeu svoje optimalno stanje i ravnotežu.Kada govorimo o zdravoj ishrani, podrazumijevamozdrave osobe. Šta savjetujete onimakoji imaju neki metabolički ili hormonalniporemećaj poput krvnog pritiska, štitnežlijezde, raznih oblika dijabetesa?- Osobe koje boluju od neke bolesti naročitotrebaju voditi računa o svojoj prehrani jerje veći dio modernih bolesti upravo posljedicamoderne ishrane. Na žalost, ove se bolestičesto liječe lijekovima koji samo prikrivajusimptome, umjesto da se traži pravi uzrokporemećaja. Dijabetes, povišeni krvni pritisak,povišene masnoće u krvi i debljina u područjutrbuha nazivaju se zajedničkim imenommetabolički sindrom i posljedica su pretjeranogunošenja šećera i škroba. Zato prehranasa smanjenim unosom ugljikohidrata ima vrlopozitivne učinke na ove bolesti. Poremećajrada štitne žlijezde je autoimunološka bolest,a danas sve više modernog istraživanja pokazujesnažnu vezu između velikog broja autoimunološkihbolesti i nepodnošenja glutena izžitarica. Zato mnoge osobe sa autoimunološkimbolestima dožive velika poboljšanja kadizbace žitarice iz prehrane.KAD HRANA UBIJASve više ljudi obolijeva od raznih karcinoma.Koliko se to može dovesti u vezu sa načinomishrane?DNEVNI MENIMožete li nam reći kako bi mogao izgledatimeni za jedan prosječan dan?Doručak: Jaja pečena na maslacu, paprika, rajčicaili drugo povrće, kefir ili jogurt.Ručak: Janjeći kotlet ili drugo meso, pečeno povrće,recimo tikvice i karfiol, sa umakom od žumanjaka,maslaca i začinskog bilja.Desert ili međuobrok: Bademi i orasi, kava.STABILAN ŠEĆER,MIRAN DANMože li ishrana pomoći u ublažavanju svakodnevnogstresa sa kojim se suočavamo?- Može. Stabilni nivo šećera u krvi ne dovodido naglih promjena raspoloženja kao štose to događa kad je prehrana bogata šećerima,pa je utoliko čovjek mirniji i staloženiji.Osim toga, spoznaja da činimo nešto dobroza sebe donosi bolje raspoloženje i unutarnjezadovoljstvo.- Ishrana je zasigurno jedan od uzročnika karcinoma.Mislim da na razvoj karcinoma djelujurazna zagađenja iz hrane, vode i okoliša,te zračenja kojima smo izloženi - mobilni telefoni,bežični internet itd. Razne industrijskeprerađevine sadrže kancerogene sastojke,jedan od mnogih primjera je natrijev nitritkoji se pod oznakom E250 sredstvo za konzerviranjekoristi u svim suhomesnatim proizvodima.Na svom blogu već duže vrijeme razbijateprehrambene mitove i zablude. Koji su najčešćimitovi i zablude?- Najčešća zabluda je općeprihvaćena tvrdnja dasu masnoće životinjskog porijekla i kolesterolVečera: Salata od raznog svježeg povrća (recimokrastavci, paprika, listovi špinata, zelena salata...)sa feta sirom i maslinama.Desert ili međuobrok: Maline ili drugo šumskovoće sa tučenim slatkim vrhnjem.Nema vaganja hrane niti zbrajanja kalorija.Pravilo LCHF je Jedite kad ste gladni i jedite dokse ne zasitite, ali se nemojte prejedati. Slušajtesvoje tijelo.štetni, te da izazivaju srčane bolesti, začepljenježila, pa čak i rak. Međutim, ova tvrdnja nemaznanstvene osnove već je nesretni rezultat neutemeljenihmitova, predrasuda, ali i komercijalnihinteresa. Službene prehrambene smjerniceda se smanji unos masnoća i poveća unosugljikohidrata stare su tek tridesetak godina iotkada su one uvedene, zapadnim se svijetomproširila epidemija debljine, metaboličkog sindroma- dijabetes tip 2, povišeni krvni pritisak,povišene masnoće u krvi, srčano-žilnih bolestii mnogih vrsta raka. Danas se bez sumnje znada prirodne masnoće iz mesa, mlijeka i jaja nepredstavljaju opasnost za zdravlje, a znamo ida su od pamtivijeka predstavljale vrlo važandio ljudske prehrane. Istraživanja nam potvrđujuda su grupe naroda koje su se hranile natradicionalan način prije dolaska civilizacije sabijelim brašnom i šećerom, bili izuzetno zdravii otporni ljudi koji nisu obolijevali od bolestitipičnih za današnje vrijeme.Da li ste sami provodili neka istraživanja ido kakvih ste rezultata došli?- U zadnje dvije godine sam u kontaktu sa stotinamaljudi koji svjedoče kako im je ovaj načinprehrane promijenio život na bolje. Mnogiod njih su kod svojih liječnika obavili kontrolnepreglede koji su pokazali poboljšanje vrijednostišećera u krvi, masnoće u krvi, krvnogpritiska i jetrenih proba. Poboljšanja suse osjetila i kod osoba sa alergijskim i autoimunološkimbolestima, a možda najmarkantnijepromjene na bolje mogu se pratiti kodosoba koje su patile od stomačno-crijevnihtegoba. Dijabetičari tip 2 i osobe sa razvijenominzulinskom rezistencijom u stanju supotpuno baciti lijekove o kojima su ranije biliovisni, ako se strogo drže pravila LCHF prehrane.Vrlo povoljan utjecaj ove prehrane uočavase i kod žena sa PCOS - sindrom policističnihjajnika. •64 www.startbih.info

Na kraju krajevaOSVRĆEMO SE MI, VJERUJ NIJE MI LAKOZa rađanje je potrebnodvoje, a za smrt samo jednoKao prvo, ne znam što bi neko granapđiji davao mito, a kao drugo, ne vjerujem da vlasnik trgovinena malo kao takav zna da narod uvijek nađe načina da nadmudri birokratijuPIŠE: Asaf BečirovićTHE END: U novinama je pisalo da sibirska jehladnoća okupirala i BiH.Ja sam srkao čaj s limunom, bez šećera.Onda je spiker na radionu rekao da umro jedrug Nijaz Duraković.- Zar i ti, druže Nijaze, pomislio sam.I počeo razmišljati o tome kako je život ugodan,smrt mirna, a problematičan je samoprijelaz.Što se mene tiče, ne bojim se umrijeti, ali neželim biti tamo kad se to dogodi.Malo kasnije, a u povodu smrti druga Nijaza,zvao je i partizan Andrija.- Tri stvari su nemoguće. Do neba sagraditi ljestve,moru poklopac staviti i zamijeniti smrtnečim drugim, rekao je sav tužan.I pozvao da se za pola sata okupimo u našemdomu kulture.U našem granapu.SMETLJARNIK: Granap je zapravo bivši smetljarniksusjedne zgrade koji je, tranziciji zahvaljujući,postao trgovina na malo.U trgovinu na malo Andrija je došao obučenu odijelo, s kravatom o vratu.I ordenom nosica spomenice ’41. na reveru.- Kao što dobro proveden dan donosi radostansan, tako dobro iskorišten život donosiradosnu smrt, rekao je.Mi: Andrija, Mala, Cule drot i ja smo šutjeli.Nije nam bilo jasno što je govornik htio reći.- A neki ljudi žive zato što je protiv zakonaubiti ih, nastavio je.Onda se javio gazda trgovine na malo i rekaoda život ide svojim tokom.I da mu ne ometamo promet u granapu.- Jebao te promet, jebao te kapitalizam, rekneAndrija gazdi pa smo krenuli ka izlazu.VLASNIŠTVO: Mala se okrenula i pokazala rukomna natpis okačen o zid granapa.Pisalo je: Ne primamo mito!- Kao prvo, ne znam što bi neko granapđiji davaomito! Kao drugo, ne vjerujem da vlasniktrgovine na malo kao takav zna da narod uvijeknađe načina da nadmudri birokratiju, rekneMala gazdi.65

Gazda je ništa drugodo šutio, pa je Andrijaiskoristio prilikuda objasni kako nijebitno koliko godinaimaš, nego kako seosjećaš.- Evo se jedan Indijacoženio u 120.godini, rekne zan Andrija.- Meni je to dokazda ljudi s godinamane postaju nužnopametniji, rekneparti-Cule drot.Tu je gazda granapaprestao šutjetirekavši da mui dalje ometamopromet i privatnovlasništvo.I naredio da razgulimo,jer ionakoništa ne zumiramo.- Poserem ti sena privatno vlasništvo,reknekon-Andrija pa smorazgulili.Na kraju krajevaRAT I MIR: Culedrot je otišaokući obućiuniformu, jermu je valjalo na dužnost.Nas je Andrija zadržavao svojim sjećanjimana Drugi svjecki rat.- Pa kad sve sabereš i oduzmeš, kako je bilo?,zanimalo je Malu.- Jebaji ga! Ratna sreća je promjenljiva. Čas oniubijaju nas, čas mi ginemo. I tako cijelirat, ocijenio je Andrija.- Bogme je, onda, dobro dasu u naši u Dejtonu prihvatilimir bez punorazmišljanja, re-knem ja.- Tako je rati počeo, bezpuno mišljanja,zaključio jeAndrija.raz-Onda jeo p l e o onacionalistimakojisu već 20godina na vlasti,kako nikadnije bilo gore,kako su partizaniljudima ’45. govorilida su slobodni,pa im ni okovi nisuteško padali.U to je stigao Cule uniformisa-ni i rekao Andrijida ne sere,da će ga hapsiti.- Ja kao spomeničar mogu da serem kol’ko hoću,a vlast, ako je demokratska, ima da guta,ljutito će Andrija.ESKIMI: Maloj je sve to bilotegobno slušat.Odveo sam je nakafu.Kod sebe.Kao i obično,ona je gledalau šoljicu,ja unjena koljena.Vani jebila sibirskahladnoća.- Znaškako seEskimi ljube?,pitaosam Malu.- Ne znam, rekneona.- Ho’š da ti pokažem?,ponudim ja.- Pokaži mami, rekne ona.Onda sam pričao kako je lo-gično da više umiremo negošto se rađamo jer je za rađanje potrebno dvoje,a za smrt samo jedno.- Je l’ to na moj račun, pitala je Mala.Ja nisam ništa.Probao sam je poljubiti u oko, no, nije dozvolila.Rekla je da kako me nije stid i šta mi to na umpada u vrijeme kad u svijetu svake godine umirenekoliko desetina hiljada ljudi od gladi.- E, biće, pretežno umiru u siromašnim zemljamakoje nemaju kontejnere kao mi!, reknemja.SNIJEG: Mala je otišla.Piljio sam kroz prozor.Gledao kako snijeg pokriva kontejnere, automobile,ležeće policajce, ružmarin i šaš.Komšinica je nazvala, rekla da muž joj nijedoma, a neobično joj da sama gleda televizijupa da navratim.I navratim.- Fino, rekne ona, sad možemo zajedno gledatiduel liberala Čede i predsjednika Dodika.- A kakav je tebi, kono, seks u braku, pitaosam je.- K’o snijeg! Nikad ne znam koliko će biti centimetarai koliko će potrajati, rekne ona.Onda smo upalili ekran, nariktali Čedu i Dodika,ali ih nismo gledali. •66 www.startbih.info