Obrtničke novine broj 96 - Hrvatska obrtnička komora

CEHOVIwww.hok.hrObrtničke novinesvibanj 2008.HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA UPUTILA RESORNOM MINISTARSTVU MIŠLJENJE NA NACRT KONAČNOGPRIJEDLOGA ZAKONA O TRGOVINIPrijedlozi u interesu opstanka malih trgovinaHOK se zalaže za uključivanje strukovnih komora u izradu klasifikacije prodavaonica i određivanje vrsta prodajnih objekata. Traži ponovnouvođenje majstorskog ispita i slobodno uređivanje radnog vremena nedjeljomHrvatska obrtnička komorauputila je krajem svibnjasvoje mišljenje na NacrtKonačnog prijedloga Zakona o trgovini,u kojem je dala nekolikobitnih prijedloga, koji se tiču uređenjauvjeta za poslovanje malihtrgovina i obrazovanja kadrova utrgovini.Među ostalim, Komora se zalažeda obrtnička i gospodarska komora,kao predstavnice struke, izrazesvoje mišljenje o klasifikaciji prodavaonicai drugih oblika trgovinena malo, odnosno da predlože kojeto stručne uvjete moraju ispunjavatiosobe zaposlene u trgovačkomdruštvu ili obrtu.Nesporno je, naime, da su upravotrgovci ti koji najbolje znajukako treba klasificirati prodavaonice,te ih putem strukovnih komoratreba uključiti u procedurudonošenja tih podzakonskih propisa.Kada je riječ o određivanju vrstaprodajnih objekata, HOK jemišljenja da bi uvjete za to trebaloutvrđivati posebno osnovano povjerenstvo,a ne Vlada. U sastavutog povjerenstva, uz predstavnikežupanija i općina, trebali bi biti ipredstavnici trgovaca, odnosnonjihovih strukovnih komora. Kakoovaj prijedlog nije već prije prihvaćen,HOK predlaže da se ti kriterijidonose po prethodno pribavljenommišljenju Hrvatske obrtničkekomore i Hrvatske gospodarskekomore.Ponovno majstorski zatrgovceŠto se tiče obrazovanja, Hrvatskaobrtnička komora predlaže da odgovorneosobe u trgovačkom društvu,odnosno obrtu, koji su registriraniza obavljanje trgovine, morajuimati položeni majstorski ispit.Prijedlog je HOK-a da osobe zaposleneu trgovini, na radnom mjestuprodavača, blagajnika ili trgovačkogposlovođe, moraju imati najmanje:– srednju stručnu spremu za zanimanjeprodavač, ili– srednju stručnu spremu ekonomskogili komercijalnogsmjera, ili– srednju stručnu spremu uodgovarajućem zanimanju spoloženim ispitom stručne osposobljenostiiz područja trgovinskogposlovanja, ili– gimnaziju s položenim ispitomo stručnoj osposobljenosti izpodručja trgovinskog poslovanjai poznavanja robe.Tako bi se uskladio Zakon o trgovinis propisima koji uređuju obrt.Isto tako, udovoljilo bi se ustavnomnačelu o jednakosti svih poduzetnikana tržištu, jer bi isti uvjeti vrijedilii za fizičke i za pravne osobe.Pozitivna diskriminacijau određivanju radnogvremenaVezano uz propisivanje radnogvremena, HOK načelno prihvaćada se radno vrijeme trgovinauredi ovim Zakonom,međutim, smatrada bi malim trgovcima,koji su u izrazitonepovoljnoj situaciji,trebalo omogućiti slobodnouređivanje radnogvremena trgovinanedjeljom.Ovaj prijedlog temeljise na iskustvima višezapadnoeuropskih zemalja,koje su uvele tzv.»pozitivnu diskriminaciju«,tj. omogućile sumalim trgovcima izborradnog vremena nedjeljom.Hrvatska obrtničkakomora također predlažeda se brišu odredbečlanaka kojima sepredviđaju izuzeci odopćih pravila o radnomvremenu prodavaonica.Naime, kiosciza prodaju tiska ne prodaju samotisak, već su opremljeni za prodajupića i slično. Benzinske postajeredovito u svom objektu otvarajui prodavaonice – samoposluge.Kako po prostornoj kvadraturi,tako i po opsegu poslovanja, oveprodavaonice postaju nelojalnakonkurencija malim trgovcima, nakoje se odnose navedena ograničenjaradnog vremena. Prodavaonicena tržnicama, pak, prodaju isturobu kao i prodavaonice u čvrstimobjektima. Taj posao obavljajupod lošijim uvjetima, u nedovoljnoopremljenim prostorima, bezizdavanja računa, te na taj način ioni postaju dio nelojalne konkurencije.Specijalizirane prodavaoniceza prodaju kruha i pekarskihproizvoda također su vrlo rijetke iima ih malo, a svaka od tih trgovinaprodaje i slastičarske i mljekarskeproizvode. Prema tome, HOKsmatra da Zakon ne bi trebao sadržavatinavedene iznimke.Inspekcija i kazneNadalje, specijaliziranim prodavaonicamasuvenira trebalo bidopustiti da same određuju svojeradno vrijeme, prilagođavajući sezahtjevima tržišta.HOK je mišljenja da pokretnatrgovina nikako ne bi smjela bitiizuzetak, jer bi to značilo da bi seprodaja, primjerice, u za to opremljenimkamionima, mogla obavljatii u Zagrebu ispred jedne odprodavaonica koja mora biti zatvorena.Prijedlogom Zakona predviđenaje mogućnost nadležnog inspektorada donese usmeno rješenje kojimmože zabraniti obavljanje djelatnostido 30 dana. Hrvatska obrtničkakomora je mišljenja da je tovrlo široka ovlast s teškom posljedicomza poduzetnika te da se nanju mora odnositi ustavna odredbao pravu na žalbu. Mišljenja je dapravni institut »usmenog rješenja«nije u skladu s Ustavom te ga trebabrisati.Vezano uz odredbe prijedlogaZakona, kojima se propisuju kazneza rad na crno, stav je da su propisanepreniske kazne te da ih trebapovisiti na maksimalne kazne dopušteneza fizičke osobe Prekršajnimzakonom.Nelogično je da je iznos kazne zarad na crno manji od onih kojimase za prekršaj kažnjavaju obrtnicikoji obavljaju registriranu djelatnost.U VELA LUCI PORINUT NOVI RIBARSKI BROD»Oreb 1« izgrađen uz pomoćdržavnih poticajaBrodogradilište Greben ugovorilo je ukupno 13 ribarskih brodova za ribare naručiteljeObitelj obrtnikaribara NikiceOreba iz VelaLuke naručitelj je ribarskogbroda tipaplivaričar koji je izgrađenu matičnom brodogradilištu»Greben«Vela Luka, a svečanoporinut u more uz nazočnostmnogobrojnihgostiju među kojima subili županica Dubrovačko-neretvanskežupanijeMira Buconić,državni tajnik za ribarstvou Ministarstvu poljoprivrede,ribarstva iruralnog razvoja TonćiBožanić i ministaru Ministarstvu poljoprivrede, ribarstvai ruralnog razvoja BožidarPankretić.Tijekom svečanog porinuća direktor»Grebena« Petar Franulovićje naglasio da je »Greben« ugovorioukupno 13 ribarskih brodovaza ribare-naručitelje, da je ovoprvi brod koji je završen i porinutu more, međutim da u realizacijiizgradnje svih 13 ugovorenih brodovaima mnogo teškoća jer ribari-naručiteljiribarskih brodova nemogu realizirati kredite Hrvatskebanke za obnovu i razvoj zbog togašto banka traži dodatne garancijekoje oni ne mogu ispuniti. Ovo jeveliki problem koji se hitno trebariješiti, jer ukoliko se to odmah neriješi, neminovno će doći do poskupljenjaugovorenih brodova,a naručitelji-ribari će biti dodatnoopterećeni kamatama.Ministar Božidar Pankretić jenaglasio kako je Vlada RH u protekledvije godine sa ribarimanaručiteljimaugovorila 46 novihribarskih brodova i modernizaciju11 postojećih ribarica, te za tu namjenuosigurala oko 460 milijunakuna.Time je direktno pomogla ribarima-naručiteljimasufinancirajući30% od ugovorenih projekata.Osim ribarima i ribarstvu, pomoglaje i domaćim brodogradilištima injihovim kooperantima. Ministarje i ovom prilikom obećao pomoću rješavanju problema kreditiranjaizgradnje i modernizacije ribolovneflote od strane Hrvatske banke zaobnovu i razvoj.A da je problem kreditiranjaizgradnje ribolovneflote vrlo velikgovori i sama činjenicada je na temelju natječajaiz 2005. godine, uHrvatskoj ukupno ugovoreno46 novih ribarskihbrodova, da ih jeod toga do danas porinutou more svega 5, aod tih 5 samo se 2 brodanalaze u aktivnom ribolovu,za sve ostale sečekaju krediti za njihovuizgradnju i potpunoopremanje. Kredite kojesu ugovorili naručitelji-ribarijoš uvijek nemogu dobiti jer bankatraži dodatne uvjete i garancije o kojimana početku ovog projekta nijebilo govora. Prilikom ugovaranja,nakon prolaska na natječaju, uvjetikreditiranja bili su sljedeći: kreditugovara naručitelj-ribar i taj kreditplasira brodogradilištu uz upis hipotekena brod, rok otplate kreditaje bio 15 godina, uz poček od 2 godine,a kamatna stopa primjerenaizvozno orijentiranim ulaganjima.Danas se Hrvatska banka za obnovui razvoj ne pridržava tih uvjeta, tražidodatne uvjete, čime dovodi u pitanjekompletan Vladin projekt obnovei modernizacije ribolovne flote, aribare-naručitelje, koji su već ugovorilisvoje brodove sa brodogradilištimau bezizlaznu situaciju.Antun PavlovićBačić: Novi Pravilnik– više reda u lukamaŽupanijske lučke uprave imaju pravo naplaćivatiprivez plovila ukoliko pružaju usluge odvoza otpada,opskrbe vodom i strujomDržavnitajnikza moreBranko Bačićkazao je na konferencijiza novinare,održanoj28. svibnja, daje radi uvođenjareda u hrvatskimlukama i povećanjabroja vezova,donesen noviPravilnik kojipropisuje podjelulučkog područjana operativni, ko-munalni i nautički dio u 42 lukežupanijskog i 191 luci lokalnogznačaja, za brodove u linijskomprometu, brodice stanovnika, ribarai nautičara.Bačić se u Krku sastao s predstavnicimajadranskih županijai županijskih lučkih uprava, skojima je razgovarao o primjeniPravilnika o kriterijima za određivanjenamjene pojedinog dijelaluke otvorene za javni promet županijskogi lokalnog značaja, načinaplaćanja veza, uvjeta korištenjate određivanja najveće visinenaknade i raspodjele prihoda.Prema riječima Bačića, županijskelučke uprave morat ćeutvrditi i popisati dijelove obalekoji se već koriste za privezplovila, u svrhu naplate, pa sunjihovim predstavnicima daneupute kako proširiti lučko područjes obzirom na poteškoćepri ishođenju prostorne dokumentacije.Prema odredbama Pravilnikau vezi s obvezom podjele lučkogpodručja na operativni, komunalnii nautički dio, prvenstvoza privez imat će plovila u linijskompomorskom prometu, dokće drugi dio luke biti namijenjenza komunalni vez za brodicestanovništva te za nautička plovilai ribarice.Na osnovi Pravilnika županijskelučke uprave imaju pravonaplaćivati privez plovila ukolikopružaju usluge odvoza otpada,opskrbe vodom i strujom.Pravilnikom su usvojeni ijedinstveni kriteriji za naplatuveza po dužini plovila. Stanovništvoima prvenstvo za dobivanjeveza, a cijene su jednake zasve bez obzira na mjesto stanovanja.(HINA)