Obrtničke novine broj 96 - Hrvatska obrtnička komora

28 VINO I TURIZAMwww.hok.hrObrtničke novinesvibanj 2008.VINO I OKO VINAKako se koristi veliki adut?Piše: Pero GabrićBio je i ostaje običaj da se nakon određenog razdoblja, posebno u povodu raznih godišnjica, osvrće nazbivanja što se dogodilo u onome »od – do«, a kako su upravo aktualna i proljetna (ne samo velesajamska)zbivanja i ono oko njih prigoda je i da se podsjeti na uvijek aktualnu temu o vinu i vinogorjima unašoj turističkoj ponudi. Vino i sve oko vina bilo je i ostaje važan adut u ponudi domaćim i posebnostranim gostima među kojima ih je značajan broj iz zemalja koje su također poznate po svojim vinima ivinogradarskim ugođajima. Dokle smo mi stigli u plasmanu i korištenju spomenutog aduta? Uostalom, etonam i nove turističke sezone!Kako se i zašto dogodilo (ili zar se bašmoralo dogoditi) da propadnu dva aktualnadogovora o vinogradima i vinuu našoj turističkoj ponudi te o daljemu razvojuvinogradarstva nakon značajnih iskoraka posljednjihgodina? Ovo je pitanje bio podnaslovjednoga komentara prije točno deset godina(Vjesnik), a kako su i tada kao i sada, primjerice,na priredbama Zagrebačkog velesajma turističkii vinogradarsko-vinski izlozi (štandovi)bili prvi susjedi, vjerojatno ne treba čuditida je u spomenutome komentaru navedenoi to kako je »dugačak put« između tih prvihsusjeda.Najave i ostvarenja!?Odmah ipak treba podsjetiti da je u spomenutihdeset godina dosta novoga učinjenoi uvedeno ne samo u vinogradima i podrumima,da su prednjačile pojedine velike ijače tvrtke, ali i podsjetiti na veliki doprinosnaših vinogradara ne samo u jakim regijama(Istra, Dalmacija, Slavonija…) nego i brojnih»malih« u svim našim vinogorjima. Drugo je(kao i uvijek) pitanje da li se moglo postići iviše i bolje nego jest, ali to je već »preširoka«rasprava. Zašto?Zato što bi ponajprijetrebalo (pokušati)odgovoriti naveoma važno pitanje(s »dugačkombradom«) koliko jezapravo Hrvatskadoista vinogradarsko-vinarskazemljaili kolika je razlikaizmeđu (službenih)najava i prakse? Istinaje da su se teorijai praksa (naravno,ne samo u poljoprivredi)uvijek razlikovale,na bezbrojnimskupovima od »mjesnozajedničkih«do»državnih« najavljivanesu i potrebevinogradarskog preporoda itome slično. Do nekog, recimo,značajnog ili naglašenogpreporoda baš i nije došlo,ali do primjetnih promjena ipoteza ipak jest! Osim toga,na pomolu su, čuje se, i nekinovi potezi u ponudi i plasmanunaših vina. Koji?Ponos s pokrićem!Primjera je, srećom, više,a prisutni su i u tzv. kontinentalnoji u primorskoj Hrvatskoj!Što, primjerice, rećiza vinogradarsko-vinarskuPOSLJEDNJA VIJESTIstru? Nije, recimo, pretjerano(ili tome slično) reći daunutrašnjost našega najvećegi najpoznatijeg poluotoka nalikujena veliki park (perivoj)trsja i voćaka, s posebnim naglaskomna obradu i red kojitamo vlada! Slično je dijelom iu Dalmaciji, a da se o slavonskomdijelu našega vinogorjai ne govori. Bio bi grijeh »zaboraviti« u ovomedijelu priče i na planinu Plešivicu (između Zagrebai jaskanskoga kraja): južna strana te doistalijepe planine »pokrivena« je trsjem i nezaobilaznim»kletima« i doista se može pohvalitii vinskom cestom i ponudom.Sličnih je primjera, kako gdje, i u gotovosvakom drugom našemu vinorodnom krajujer je učinjeno doista mnogo koraka naprijed,a kad se tome doda podatak da ova »utrka«uglavnom ne jenjava te da i konkurencija uvijekčini svoje, onda vjerojatno nema straha odzastranjivanja ili ako ga ima, onda ga je sigurnosve manje i manje. Uostalom, tako bi baremtrebalo (možda i moralo!) biti.Presuđivat će – pilci!Dakle, dokle se stiglo u plasmanu i ponudinaših vina na turističkom »poligonu«? Odmahvalja naglasiti da su iskoraci (kakvi sutakvi su!) ipak zamjetni jer se, srećom, kolikotolikosmanjuje broj tzv. lovaca u mutnom,iako ne treba vjerovati da će ih »nestati«, alise vjerojatno treba i može vjerovati da će tuenigmu ponajbolje riješiti poklonici loze ivina, dakle pilci, i to posebno oni koji znaju išto naručuju i što piju!A tzv. »bućkuriši« u našoj turističkoj ponudi?Bilo ih, ima ih i sada, a vjerojatno će ih bivatii sutra… Ali, sigurno je i to da ih je sad znatnomanje nego prije, recimo, desetak ili pet-šestgodina. Ta vrsta šverca (naravno, ne samo svinom!) nikad neće nestati jer ipak pripada uposebnu vrstu »folklora«, ali je ipak nedvojbenoda su vinoljupci sve izbirljiviji i gdje godkod nas došli, sve će manje piti slabija vina isve će više, osim traženja dobrih (normalnih!)i boljih gledati, naravno, i u onaj dio vinskihkarata u kojemu su navedene – cijene…U MINISTARSTVU POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA i ruralnog razvoja ODRŽAN SASTANAK S PREDSTAVNICIMARIBARSKIH ASOCIJACIJAStanje alarmantno, očekuje se hitna reakcijaresornog MinistarstvaRibari traže da se donese hitna odluka o ustanovljenju cijene plavog dizela od 4 kune tehitno isplate zaostali poticaji iz 2005. i 2006. godineUMinistarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnograzvoja 4. lipnja održan je sastanak sapredstavnicima Ceha ribara HOK-a, Udruženjaribarstva HGK i Sindikata ribara. Predstavnici ribarskihasocijacija zatražili su od Božidara Pankretića,ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvojada se donese hitna odluka o ustanovljenju cijene plavogdizela od 4 kune te da se ispune obveze po osnoviZakona o poticajima i hitno isplate zaostali poticajiiz 2005. i 2006. godine. Sastanku su nazočili Miro Kučić,predsjednik Udruženja ribarstva i prerade ribe priHGK, Miljenko Milohnić, dopredsjednik Ceha ribara priHOK-u i Petar Baranović, predsjednik Sindikata ribara.Ribari su napomenuli da je ukupna potrošnja plavogdizela u ribarstvu 25.000 tona, dok su, prema instaliranimkapacitetima motora, maksimalne potrebe 40.000tona. Stoga je u interesu ribara da se točno ustanovigdje je potrošeno dodatnih 200.000 tona, što je vrlo lakoustanoviti. Ribari zahtijevaju i da se hrvatskozakonodavstvo u cijelosti uskladi sa mjeramaEuropske unije, koje se kao olakšice primjenjujuu poslovanju europskih ribara. Zbogvrlo kritične situacije i činjenice da su mnogiribari već vezali svoje brodove, a neki otpustiliposade, zatražili su odgovor za najviše8 dana. »U protivnom, kao ljudi odgovorniza sektor ribarstva nećemo biti u stanju zaustavitinezadovoljstvo ribara, a s tim u svezi iprosvjede«, naglasili su predstavnici ribara.Državni tajnik za ribarstvo, Tonči Božanić kazaoje kako je Ministarstvo svjesno problema u sektoruribarstva koji su prouzročeni povećanjemcijene goriva, stoga se već započelo s razmatranjemmodela pomoći. Ministarstvo će također predložitinova rješenja koja će onemogućiti nezakonito trošenjeplavog goriva, istaknuto je na sastanku. Donesen je zaključakda će predstavnici Ceha, Udruženja i Sindikatabiti uključeni u sve daljnje aktivnosti oko razrade modelai donošenja konačne odluke o pomoći sektoru.