26 VINO I TURIZAM www.hok.hrObrtničke <strong>novine</strong>svibanj 2008.TURISTIČKI KOMENTARKoliko se sad troši izvan sobe?Dobro je poznato da gotovo uvijek posebnu pozornost javnosti i stručnjaka na svoj način privlače različite usporedbe između trenutačnog stanjai onoga prije, recimo, desetak godina. Zašto? Zbog jednostavnog razloga što su u tim slučajevima zanimljive razlike u razdoblju »od = do« jerti i slični podaci govore o zbivanjima i kretanjima u pojedinim oblastima te o tijeku različitih aktivnosti i ostvarivanja aktualnih programa. Uturizmu takvih tema ima više, uglavnom su sve zanimljive na svoj način, a ipak vjerojatno su najzanimljivije one o ponuđenim sadržajima ipotrošnji izvan hotelske sobePiše: Pero GabrićUodgovorima na ovakva islična pitanja neizbježne su,zna se, usporedbe, i to posebnoone koje su stare oko, recimo,desetak godina. U našemu slučajuprije jednoga desetljeća, dakle u sezonama1997./98. godine, stručnjacisu izračunali i službeno objavili današi gosti u izvanpansionu trošesamo oko osamnaest posto što, uzostalo, pokazuje ili potvrđuje da sesve teže nosimo s konkurencijom,posebno onom najbližom, daklesredozemnom. Nakon objavljivanjatoga važnog podatka zaključeno jeda je nasušan tzv. generalni remonthrvatskog turizma ili tzv. turističkogproizvoda, pa bi se nakon toga pokazalogdje smo i koliko vrijedimo tekako ćemo se nositi s jakom sredozemnomkonkurencijom.Govorancije i ostvarenja…Čulo se u raspravama još i to daako se dogodi da ozbiljan »remont«bude površan, a da se izostanakte akcije i ne spominje, da nam se»crno piše« jer će nas konkurencija»pregaziti« ili u svakom slučajuvratiti natrag, a to će turističkuHrvatsku skupo stajati. Naravno,drukčija reagiranja nisu se moglani očekivati, ali dotadašnja praksaipak je upozoravala da su govorancijeu ugodnim hotelskim dvoranamajedno, a realizacija zaključakasasvim nešto drugo.U to doba, dakle prije desetakgodina, (bez)<strong>broj</strong>nim sjednicama iskupovima raznih naziva (sve do…simpozija i sličnih) nije, naravno,nedostajalo prijedloga i zaključaka(naprotiv!), ali je šepalo s realizacijom.Naravno, treba naglasiti da jegradnja raznih turističkih objekatabila u punom jeku, bilježi se i pojačanagradnja u tzv. privatnoj režiji,obala i otoci sve više i više nalikujuna veću turističku destinaciju, ali seistobno i te kako osjećaju praznine uizvanpansionskoj ponudi. Srećom,uslijedila su i konkretna reagiranja,posebno na uređivanju okoliša iuvođenju toliko traženih izvanpansionskihsadržaja u kojima smo oskudijevali,zbog čega smo uz ostalo bilipoznati i po kratkim sezonama te poonoj »paroli« kako na hrvatskom Jadranusezone završavaju nakon prvekiše iza svetkovine Velike Gospe (15.kolovoza)…Nismo više»najkraći«!Stoga su »parole«o neophodnosti produženjanaših sezonapostale (doslovno)svakodnevicom te suakcije isticane u sveprve planove. Istinaje da se stjecao dojamo »govorancijama« isličnim potezima, alije, srećom, isto takoistina da se krenulou »ofenzivu« u kojojsu svojski sudjelovalii turistička <strong>Hrvatska</strong>,<strong>broj</strong>na turistička i trgovačkapoduzeća, asve više i više i naši»privatnici«, a nakonnjih počeli su se pojavljivatii stranci, ponajprijeu kupnji kućana obali i otocima, a kasnijei turističkih objekata (posebnohotela). Tako se turistička<strong>Hrvatska</strong> počela polako»internacionalizirati«,da bi danas, dakle nakonjednoga desetljeća, imala nesamo sve <strong>broj</strong>nije strane turistei goste nego i one kojisu se u ovoj lijepoj zemljidoslovno udomaćili…Naši turistički forumii turistički radnici bili supoznati i po stalnim isticanjimanasušne potrebeproduživanja turističkihsezona (prije ili donedavnonajkraćih među ozbiljnijomsredozemnom konkurencijom).Eto sada (ili nakondeset godina) ostvario imse i taj san. Budućnost će,normalno je, pokazati kolikamu je cijena…Seminar oprilagodbi EUstandardima<strong>Hrvatska</strong> obrtnička <strong>komora</strong> organizirazajedno s UEAPME (Europskoudruženje obrtnika i malih poduzetnika izBruxellesa) dvodnevni seminar, koji će bitiodržan u Zagrebu, 9. i 10. lipnja, u velikojdvorani HOK-a, Ilica 49, s početkom u 9.00sati.U sklopu projekta BSP III SME FIT seminaraobradit će se sljedeće teme:– Prilagodba EU standardima u područjukvalitete hrane – EU regulativa i praksa– Prilagodba EU standardima u područjusigurnosti proizvoda – EU regulativa ipraksa– EU standardi o zdravlju i zaštiti naradu – EU regulativa i praksa– Jačanje kapaciteta institucija: analizaprilagodbe i učinaka EU smjernica.Prvoga dana o kvaliteti hrane govorit ćeJozef Kerekrety iz Slovačke, a o hrvatskimiskustvima s tog područja Ružica Vazdariz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi iĐana Pahor iz Zavoda za javno zdravstvoPrimorsko-goranske županije.O sigurnosti proizvoda očekuje se predavanjeMarcusa Stocka iz Austrije, LadislaveČelar iz Ministarstva gospodarstva, radai poduzetništva i Snježane Zima iz Hrvatskogzavoda za norme. Drugoga dana obraditće se tema Građenje kapaciteta institucija:analiza prilagodbe i učinaka EU smjernicana poslovanje te Zaštita na radu, o čemuće govoriti Kris Baetens, stručnjak za zaštituna radu iz Belgije, Zdravko Muratti iz Ministarstvagospodarstva, rada i poduzetništvai Nenad Puljić iz Državnog inspektorata.
Obrtničke <strong>novine</strong>svibanj 2008.www.hok.hrGOSPODARSKA KRETANJAIndeksi industrijske proizvodnje u ožujku 2008. – prvi rezultatiStrukturaIII. 2008.Ø 2007.III. 2008.III. 2007.I. – III. 2008.I. – III. 2007.Ukupno 100,00 103,3 100,2 104,727Pripremila: Zrinka DebeljakPojašnjenje: Ukupna industrijska proizvodnja u ožujku 2008. veća je za0,2% u usporedbi s ožujkom 2007. U usporedbi s prosječnom mjesečnomproizvodnjom u 2007. industrijska proizvodnja u ožujku 2008. veća je za3,3%.Izvor: Priopćenje DZS br. 2.1.1/2. od 22. 4. 2008.Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvomza razdoblje od siječnja do ožujka 2008. – privremeni podaciI. – III.2008.u tis.kuna15,849.757Izvoz Uvoz Saldo robne razmjene Pokrivenostuvozau tis.USDu tis.eurau tis.kunau tis.USDu tis.eurau tis.kunau tis.USDu tis.euraizvozomu %3,258.2332,175.39835,303.7087,264.1494,845.503-19,453.951- 4,005.916-2,670.10544,9Pojašnjenje: Ukupan izvoz Republike Hrvatske za razdoblje od siječnja do ožujka2008., prema privremenim podacima, iznosio je 15.850 milijuna kuna. Istodobnoje uvoz iznosio 35.304 milijuna kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 19.454milijuna kuna.Iskazan u milijunima američkih dolara, izvoz je u razdoblju od siječnja doožujka 2008. iznosio 3.258, uvoz 7.264, a vanjskotrgovinski deficit 4.006 milijunaameričkih dolara.U razdoblju od siječnja do ožujka 2008., izvoz je iznosio 2.175, a uvoz 4.846milijuna eura, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 2.670 milijuna eura.Pokrivenost uvoza izvozom bila je 44,9%.Izvor: Priopćenje DZS br. 4.2.1/3. od 30. 4. 2008.Indeksi potrošačkih cijena prema klasifikaciji COICOP u ožujku 2008.COICOPStruktura(%)III. 2008.Ø 2005.III. 2008.III. 2007.III. 2008.II. 2008.III. 2008.XII. 2007.IV. 2007. – III. 2008. 1)IV. 2006. – III. 2007.00 Indeksi potrošačkih cijena – ukupno 100,00 110,9 105,7 100,6 101,1 104,001 Prehrana i bezalkoholna pića 31,84 114,1 109,6 100,2 101,3 106,002 Alkoholna pića i duhan 5,54 109,2 106,6 100,2 100,4 104,403 Odjeća i obuća 8,39 108,9 103,8 104,3 <strong>96</strong>,3 104,904Stanovanje, voda, energija, plin i drugagoriva14,24 116,3 104,7 99,9 102,9 102,805Pokućstvo, oprema za kuću i redovitoodržavanje5,29 107,9 104,0 100,4 101,4 102,506 Zdravstvo 2,80 112,9 103,9 100,2 103,3 102,407 Promet 11,39 110,0 105,7 101,3 102,7 103,708 Komunikacije 4,16 98,6 98,7 100,0 98,9 99,509 Rekreacija i kultura 6,10 102,1 100,3 99,3 99,8 102,010 Obrazovanje 0,97 105,9 102,8 100,0 100,4 101,611 Ugostiteljske usluge 3,46 109,3 105,0 101,4 103,0 102,612 Ostala dobra i usluge 5,82 109,6 104,0 100,3 101,1 103,8Indeksi potrošačkih cijena po posebnim skupinama u ožujku 2008.Struktura(%)III. 2008.Ø 2005.III. 2008.III. 2007.III. 2008.II. 2008.III. 2008.XII. 2007.IV. 2007. – III. 2008. 1)IV. 2006. – III. 2007.Dobra 76,89 110,4 106,4 100,8 100,8 104,2Usluge 23,11 112,4 103,5 99,8 102,2 103,0Ukupno bez energije 86,40 110,8 105,6 100,5 100,9 104,2Ukupno bez energije i prehrane 57,26 109,2 103,4 100,7 100,7 103,3Dobra bez električne energije 72,92 110,8 106,7 100,9 100,9 104,4Prehrana, piće i duhan 37,38 113,3 109,2 100,2 101,2 105,7Dobra bez prehrane, pića i duhana 39,51 108,0 103,9 101,5 100,5 103,01)12-mjesečni prosječni indeks koji pokazuje promjenu cijena posljednjih dvanaest mjeseci u odnosu na prethodnih dvanaest mjeseciPojašnjenje: Cijene dobara i usluga koje se koriste zaosobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena,u ožujku 2008. u odnosu na veljaču 2008. u prosjekusu više za 0,6%, dok su u odnosu na ožujak 2007.,tj. na godišnjoj razini, više za 5,7%, a u godišnjem prosjekuza 4,0%.Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje,u ožujku 2008. u odnosu na veljaču 2008. najvišesu porasle cijene odjeće i obuće (za 4,3%) (promjena sezone),cijene ugostiteljskih usluga (za 1,4%) (više cijenehrane i pića u ugostiteljskim objektima), cijene prometa(za 1,3%) (više cijene goriva) te cijene pokućstva, opremeza kuću i redovitog održavanja (za 0,4%).Cijene ostalihdobara i usluga u ožujku 2008. u odnosu na veljaču 2008.više su za 0,3%, cijene prehrane i bezalkoholnih pića, cijenealkoholnih pića i duhana kao i cijene zdravstva višesu za 0,2%. Porast indeksa potrošačkih cijena ublažile sucijene rekreacije i kulture koje su u ožujku 2008. u odnosuna veljaču 2008. u prosjeku niže za 0,7% te cijene stanovanja,vode, energije, plina i drugih goriva za 0,1%.Istodobno su cijene komunikacija i cijene obrazovanjau ožujku 2008. u odnosu na veljaču 2008. u prosjekuostale na razini cijena iz veljače.Najveći doprinos povećanju indeksa potrošačkih cijenau ožujku 2008. u odnosu na veljaču 2008. imalesu cijene odjeće i obuće (za 0,36%), cijene prometa(za 0,15%), cijene prehrane i bezalkoholnih pića (za0,06%) i cijene ugostiteljskih usluga (za 0,05%), a doprinossmanjenju imale su cijene rekreacije i kulture (za-0,04%) te cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugihgoriva (za -0,01%).U okviru indeksa potrošačkih cijena, cijene dobara uožujku 2008. u odnosu na veljaču 2008. u prosjeku suviše za 0,8%, a cijene usluga niže za 0,2%.Promatrano po podindeksima, u ožujku 2008. u odnosuna veljaču 2008. indeks dobara bez prehrane,pića i duhana viši je za 1,5%, indeks dobara bez električneenergije za 0,9%, indeks ukupno bez energije iprehrane za 0,7%, indeks ukupno bez energije za 0,5%i indeks prehrane, pića i duhana za 0,2%.Izvor: Priopćenje DZS br. 13.1.1/3. od 14. 4. 2008.ZA KEMIJSKE ČISTIONICE (eko strojevi), PRAONICE RUBLJA,KROJAČE i druge, nudimo NOVU I POLOVNU OPREMU vodećihsvjetskih proizvođača.Garantirana najviša kvaliteta i najniže cijene. Servis osiguran.Vodimo kompletan inženjering i priučavanje osoblja.Info: 00386 41 611745; e-pošta: blizu.soseda@amis.netProsječna mjesečna neto plaća za veljaču 2008.II. 2008.IndeksiI. – II.2008.II. 2008. II. 2008. I. – II. 2008.I. 2008. II. 2007. I. – II. 2007.Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća, kune 4.993 5.006 99,5 107,4 106,7Realna neto plaća 99,6 101,5 100,6Prosječna mjesečna bruto plaća za veljaču 2008.II. 2008.IndeksiI. – II.2008.II. 2008. II. 2008. I. – II. 2008.I. 2008. II. 2007. I. – II. 2007.Prosječna mjesečna bruto plaća, kune 7.340 7.348 99,8 108,9 108,2Realna bruto plaća 99,9 102,9 102,0Pojašnjenje: Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnimosobama Republike Hrvatske za veljaču 2008. iznosila je 4.993 kune, što pokazujenominalni pad za 0,5%, a realni za 0,4% u odnosu na siječanj 2008.Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za veljaču 2008. u odnosu na istimjesec prošle godine nominalno je viša za 7,4%, a realno za 1,5%.Za razdoblje od siječnja do veljače 2008. prosječna mjesečna isplaćena netoplaća iznosila je 5.006 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2007. nominalno višeza 6,7%, a realno za 0,6%. Izvor: Priopćenje DZS br. 9.1.1/2. od 2. 5. 2008.Pojašnjenje: Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobamaRepublike Hrvatske za veljaču 2008. iznosila je 7.340 kuna, što pokazujenominalni pad za 0,2%, a realni za 0,1% u odnosu na siječanj 2008.Prosječna mjesečna bruto plaća za veljaču 2008. u odnosu na isti mjesecprošle godine nominalno je viša za 8,9%, a realno za 2,9%.Za razdoblje od siječnja do veljače 2008. prosječna mjesečna bruto plaćaiznosila je 7.348 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2007. nominalno višeza 8,2%, a realno za 2%.Izvor: Priopćenje DZS br. 9.1.2/2. od 2. 5. 2008.OBRTNIČKE NOVINENAKLADNIK:HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA,PP 166, 10 000 ZAGREBTelefon: 01/4806 666fax: 01/4846 610E-mail: hok@hok.hr;WEB: www.hok.hrZa nakladnika:Mato Topić,predsjednik Hrvatske obrtničke komoreRedakcija:Telefon: 01/ 4806 695, 4806 670fax: 01/4812 268E-mail redakcije:obrtnicke-<strong>novine</strong>@hok.hrFotograf: Tomislav SmoljanovićNAKLADA: 100.000RUKOPISI I SLIKE SE NE VRAĆAJUGRAFIČKA PRIPREMA I TISAK:VJESNIK D.D.Dolasci i noćenje turista u ožujku 2008.DolasciIII. 2007. III. 2008.IndeksiIII. 2008.III. 2007.III. 2007. III. 2008.NoćenjaIndeksiIII. 2008.III. 2007.III. 2008.strukturanoćenja, %prosječan<strong>broj</strong>noćenja podolaskuUkupno 227.263 266.251 117 539.199 704.919 131 100,0 2,6Domaći turisti 111.785 106.721 95 250.593 258.623 103 36,7 2,4Strani turisti 115.478 159.530 138 288.606 446.2<strong>96</strong> 155 63,3 2,8Pojašnjenje: U Hrvatskoj je u ožujku 2008. u komercijalnim smještajnim objektima <strong>broj</strong> dolazaka turistaveći za 17%, a <strong>broj</strong> noćenja turista za 31% u odnosu na ožujak 2007.Turisti su ostvarili 704.919 noćenja, od čega su 36,7% ostvarili domaći turisti, a 63,3% strani.U ožujku 2008. u odnosu na ožujak 2007. noćenja domaćih turista veća su za 3%, a noćenja stranihza 55%.U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke (25,1%), Austrije(16,2%), Italije (13,1%), Slovenije (5,7%), Bosne I Hercegovine (5,4%), SAD-a (3,4%), Španjolske(3,0%) te Ujedinjene Kraljevine (2,7%) što je ukupno 74,6%. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 25,4%noćenja.Izvor: Priopćenje DZS br. 4.4.1/3. od 7. 5. 2008.PZaposleni po djelatnosti u ožujku 2008.II. 2008. III. 2008.IndeksiIII. 2008.II. 2008.Aktivno stanovništvo 1,764.229 1,766.872 100,1Ukupno zaposleni 1,504.138 1,511.381 100,5Zaposleni u pravnim osobama 1) 1,207.953 1,213.791 100,4Zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama 2) 256.941 258.637 100,7Osiguranici poljoprivrednici 2) 39.244 38.953 99,3Nezaposleni 3) 260.091 255.491 98,2Stopa registrirane nezaposlenosti 4) , % 14,7 14,51) Podatak za veljaču i ožujak 2008. privremen je.2) Podaci su preuzeti iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.3) Podaci su preuzeti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.4) Stopa nezaposlenosti izračunana je kao odnos nezaposlenih prema ukupnome aktivnom stanovništvu.Izvor: Priopćenje DZS br. 9.2.1/3. od 29. 4. 2008.Podaci preuzeti od Državnog zavoda za statistikuNavedeni podaci mogu se naći na web adresi: www.dsz.hrSVE O HRVATSKOM IZVOZU NA JEDNOME MJESTUWLW pokrenuo projekt»IHI – Izazovi hrvatskog izvoza«ovećanje izvoza jedan je od najvećihizazova hrvatskog gospodarstva. Pokretanjemovog projekta, WLW želidati svoj doprinos u rješavanju pitanja vezanihuz hrvatski izvoz.Cilj projekta je kontinuirano stvaranjepozitivnog okružja za povećanje hrvatskogizvoza.U suradnji s državnim institucijama(Ministarstvo gospodarstva/HIO, FINA,HOK, HAMAG, APIU, HZN), gospodarskimudrugama (HU, Hrvatski izvoznici) inezavisnim ekonomskim stučnjacima WLWće, na jednome mjestu, ponuditi cjeloviteinformacije o izvozu. Projektom će bitipredstavljene i najuspješnije izvozne kompanijei gospodarske grane iz kojih dolaze:»neto« izvoznici te nominirane kompanije idobitnici nagrade »Zlatni ključ« za najboljeizvozne rezultate u 2007. godini.Do kraja lipnja startat će dvojezični webportal namijenjen izvoznicima www.wlw.hr/croexport, a bit će izdana i specijaliziranapublikacija »Izazovi hrvatskog izvoza«.Naklada od 10.000 primjeraka bit ćebesplatno distribuirana na poduzeća, institucijei gospodarske udruge.U rujnu će sve informacije biti dostupne ina dvojezičnom CD-u koji će se distribuiratiputem WLW-ove partnerske mreže u Europi(WLW Grupa i Europages) te najvjerojatnije,putem gospodarskih odjela hrvatskihveleposlanstava u svijetu.U drugom dijelu projekta, do kraja rujnaove godine, WLW će s partnerima projekta,državnim institucijama i udrugom Hrvatskihizvoznika kreirati bazu hrvatskihizvoznih kompanija.Nekoliko tisuća najuspješnijih izvoznihkompanija bit će, nakon toga, pozicioniranona najznačajniju europsku poslovnu tražilicuizvoznika europages.com. Kompanijeće biti besplatno predstavljene s osnovnimpodacima i nekoliko najznačajnijih izvoznihproizvoda ili usluga. Ovaj dio projektaomogućen je zbog pozicije WLW-a kao ekskluzivnogzastupnika europages.com zaHrvatsku.Inače, europages.com omogućuje pretraživanjeinformacija za više od 900.000 poduzećaiz 35 europskih država.Direktor WLW-a Zvjezdan Čorbić, podijelioje s nama svoje prve dojmove: »Jakosmo sretni i zadovoljni. Interes koji pokazujuizvozne kompanije, državne institucije i gospodarskeudruge za ovaj projekt, premašioje sva naša očekivanja! Udruga Hrvatskiizvoznici i HAMAG već su aktivno uključenikao partneri projekta. S drugim relevantnimdržavnim institucijama, MINGORP/HIO,APIU, HOK, HUP HABOR, FINA u intenzivnojsmo komunikaciji i svi će biti predstavljeniu projektu. Brojne izvozne kompanije bitće posebno promovirane kroz portrete kompanija.Duboko smo uvjereni da će Izazovihrvatskog izvoza zaživjeti kao zajedničkiprojekt svih osoba, kompanija, institucija igospodarskih udruga koji žele bolje izvoznerezultate hrvatskog gospodarstva.«
Change language