Obrtničke novine broj 96 - Hrvatska obrtnička komora

AKTUALNOwww.hok.hrObrtničke novinesvibanj 2008.XII. NACIONALNO SAVJETOVANJE O GOSPODARSTVU I PODUZETNIŠTVULjudski potencijal ključ je poslovnog uspjehaŽelimo razvoj i jačanje obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva te ravnomjeran regionalni razvoj,istaknuo je potpredsjednik Vlade RH Damir Polančec na otvaranju skupaSnježana Tomić»Razvoj ljudskih potencijala – ključuspjeha« bila je središnja tema dvodnevnog12. nacionalnog savjetovanjao gospodarstvu i poduzetništvu u organizacijiMinistarstva gospodarstva,rada i poduzetništva, koje je u hotelskomnaselju Solaris 30. i 31. svibnjaokupilo više od 600 sudionika.Otvarajući skup, koji je ove godineokupio rekordan broj poduzetnika,predstavnika lokalne samouprave,banaka, komora te nevladinih udruga,potpredsjednik Vlade i ministargospodarstva, rada i poduzetništvaDamir Polančec istaknuo je kako seHrvatska, kao i cijeli svijet, suočavas velikim izazovima zbog rasta cijenahrane te nafte.Dodao je i kako su od ukupno84.000 poduzetnika čak 99 posto njihobrtnici te mali i srednji poduzetnici,a od oko 800.000 zaposlenih u poduzetništvu60 posto radi u obrtništvu,malom i srednjem poduzetništvu.»Želimo razvoj i jačanje obrtništva,malog i srednjeg poduzetništva teravnomjeran regionalni razvoj«, naglasioje Polančec. Na ovogodišnjemSavjetovanju predstavljen je ProgramVlade RH za poticanje malogMinistri Polančec i Kalmeta sa suradnicimai srednjeg poduzetništva za 2008.– 2012. godinu, kao i svi Projekti poticanjamalog i srednjeg poduzetništvau 2008. godini. Osnovna tema plenarnogdijela Savjetovanja bila je razvojljudskih potencijala u malom i srednjempoduzetništvu s naglaskom naplaniranje i upravljanje ljudskimpotencijalima. Također, predstavljenisu i projekti EU za povećanje konkurentnosti– EIP – poduzetništvo iinovacije, IEE – inteligentna energija,ICT – informacijsko-komunikacijskatehnologija, BIZimpact – poboljšanjeinformiranosti hrvatske poslovne zajednices naglaskom na javne nabavei državne potpore, i e-obrazovanje– portal HITpop.I ove godine Ministarstvo je dodijelilonagrade najuspješnijim malim isrednjim poduzetnicima, te studentimai srednjoškolcima, za najbolji poslovniplan i projekt.Među nagrađenima su i dva obrtnika:najuspješnija poduzetnica je»Xenia Design«, modne dizajnericeKsenije Vrbanić, a najuspješniji mikroizvoznikje HI-KON.Modna revija šibenskih obrtnikaU sklopu savjetovanjau prostoruWellness centraSolaris održana jemodna revija hrvatskihpoduzetnika.Revija je realiziranauz pomoć Udruženjaobrtnika Šibenik,a na njoj suprezentirane kreacijeETNO BUTIKAMARA Zagreb, vlasnicaVesna Milković,Krojačkog obrtaKOCKICA, Koprivnica, vl. SmiljanaBlažek, Modno-krojačkog salonaĐINA Šibenik, vl. Anita Ručević,Modnog salona RANKA Šibenik,vl. Ranka Balek, Obrta za proizvodnjunakita DENI DESIGNŠibenik, vl. Danijel Hrg, Modnakuća ZELINKA d.d. Sv. Ivan Zelina,KOTKA d.d. Krapina, RIOd.o.o. Rijeka, SLOGA IMK d.d.Požega, BOROVO kožna obućad.o.o. Vukovar, Tvornica obućeIVANČICA d.d. Ivanec te GAL-KO d.o.o. mali Bukovec. Za frizurei make-up bio je zadužen Cehfrizera i kozmetičara Hrvatskeobrtničke komore, i to frizerski saloni»MARIJA« Zagreb, vl. MarijaRukljač, »TIA LU« Velika Gorica,vl. Jelena Veselić, »ELIDA« Split,vl. Elida Marković, »SANANDA«Omiš, vl. Joško Tafra, »MODIS-SA« Šibenik, vl. Josipa Gaćina,»KAM« Vranjic, vl. Jela Kalinić ikozmetički salon »JACKIE« Omiš,vl. Sandra Skočibušić.XENIA DESIGN – najuspješnija poduzetnicaModna kreatorica Ksenija Vrbanić diplomiralaje modni dizajn 1984. godinena Fakultetu tekstilne tehnologije uZagrebu. Godine 1986. osnovala je Studioza dizajn odjeće te razvila modnu markuXD XENIA DESIGN.Kao promotorica novih ideja, Ksenijaunosi novost u tadašnji pristup boutiqueproizvodnji, počevši dizajnirati odjećuprema osobnosti. Podiže razinu pristuparadu od krojačkog prema umjetničkom,istodobno tražeći visoku kvalitetu identičnuindustrijskoj. Takav prepoznatljiv stiluskoro postaje jako tražen. Danas je KsenijaVrbanić vodeća dizajnerica u Hrvatskoji dobro poznata europskom tržištu.U Hrvatskoj je prodaja organizirana uvlastitim XD prodajnim prostorima, štoje jedina garancija poštivanja lifestyleamodne marke. Posljednjih sedam godinaveliku pažnju pridajemo internacionalnomtržištu. Marka se predstavlja naetabliranim modnim sajmovima kao štosu CPD Düsseldorf, Fashion Week Mün-Ksenija Vrbanić, najuspješnija poduzetnicachen, CPM Moscow, Premium Berlin,Pręt-à-Porter Paris, Pure London, TheTrain New York. Prodaja je kontroliranai provodi se putem kornera u prestižnimprodajnim prostorima. U posljednje vrijemeveliku pažnju pridaju tehnološkomunapređivanju proizvodnje. Naglasak jena uvođenju kompjutorske konstrukcije iobnavljanju strojnog parka.HI KON – nagrada za najuspješnijegmikroizvoznikaTvrtka je osnovana 1987. godine uSamoboru. Svi proizvedeni strojevii uređaji rezultat su vlastitog razvoja iprojektiranja te su dizajnirani premanajnovijim tehničkim dostignućima ispecifičnim potrebama svakog kupca.Područje uporabe proizvoda je u raznimgospodarskim granama: automobilskaindustrija, elektroindustrija, gumarskaindustrija, proizvodnja ekoloških proizvoda,mala privreda, brodogradnja i sl.Robotizacija i automatizacija rada suglavni pravci budućeg razvoja tvrtke.Danas, većinu proizvoda izvoze na tržištezemalja Europske unije. Prosječnigodišnji rast prihoda zadnjih par godinaje oko 20%.Udio izvoza u prihodu kontinuiranoraste i danas iznosi više od 70%. Izvoz uprva četiri mjeseca ove godine veći je odcjelokupnog prošlogodišnjeg izvoza. Bitnoje napomenuti da je izvoz sastavljenŽarko Ban, najbolji mali izvoznikod visokosofisticiranih izvornih hrvatskihproizvoda.Pokrivenost uvoza iznosi više od 800%,što znači da prosječno 8 puta više izvezunego što uvezu.Upravni odbor HRVATSKE OBRTNIČKE KOMOREPredloženo osnivanje novihcehova i sekcijaNa sjednici Upravnog odboraodržanoj 19. svibnja,prihvaćen je prijedlog zaizmjenama Statuta Hrvatskeobrtničke komore, u dijelu kojise odnosi na osnivanje novihcehova, i to: Ceha graditeljstvate Ceha poljodjelstva i slatkovodnogribarstva.Time bi se broj cehova HOK-asa sadašnjih sedam, povećaona devet. Ujedno, prihvaćen jeprijedlog da se u okviru postojećegCeha prijevoznika osnujutri nove sekcije: Sekcija taxi prijevoza,Sekcija prijevoza putnikau unutarnjem i međunarodnomcestovnom prometu teSekcija brodara. Unutar Cehagraditeljstva osnovat će se Sekcijaobrade kamena.Vezano za Nacrt prijedlogaStatuta HOK-a, prihvaćenoje kako će se u tekst uvrstitiprijedlozi sa sjednice UO,te da će se rasprava provestiujesen, nakon javne raspraveu udruženjima i područnimobrtničkim komorama, te nakonočitovanja Predsjedništvai Odbora za praćenje i razvojkomorskog sustava i Statut.Upravni odbor Hrvatske obrtničkekomore donio je odlukuo prihvaćanju prijedloga Pravilnikao kriterijima i načinudodjele dopunskih sredstavaudruženjima obrtnika i područnimobrtničkim komorama,Prijedlog financiranjaudruženja obrtnika u 2008.godini te Prijedlog odluka pozahtjevima za dodjelu financijskepomoći.Također, na sjednici je,među ostalim, usvojen i prijedlogOdluke o izmjeni Kalendaramajstorskih ispita uHOK-u za 2008. godinu za roktravanj/svibanj, prijedlog upisaučenika u programe obrtničkihzanimanja za šk. godinu2008./2009., Odluke o imenovanjuispitnih komisija za ispiteo stručnoj osposobljenostite kontrolne i pomoćničke ispitekomisije za licenciranje teOdluke za izdavanje dozvolaza izvođenje praktičnog dijelanaukovanja.Upravni odbor prihvatio je iprijedlog Odluke o imenovanjuliste članova Komisije za tradicijskei umjetničke obrte; iznosutroškova izdavanja znaka, teo obliku i sadržaju uvjerenja iznaka za tradicijske obrte. Prihvaćenaje i informacija o primicimai izdacima HOK-a zarazdoblje od 1. siječnja do 31.ožujka 2008. godine, o ostvarenomkomorskom doprinosuna razini RH, o funkcioniranjuJIS-a (jedinstvenog informacijskogsustava) te o pripremnimaktivnostima za održavanjeAkademije u povodu DanaHOK-a.NAJAVLJUJEMODan Hrvatske obrtničke komoreHrvatska obrtnička komora,kao i ranijih godina, u znakobnove svoga rada 1. srpnja 1994.godine, Akademijom obilježavaDan komore. Akademija će seodržati u petak, 27. lipnja 2008.godine u Hrvatskom narodnomkazalištu, s početkom u 12.00 sati.Tom prigodom najuspješnijimobrtnicima, obrtničkim asocijacijama,zaslužnim institucijama,strukovnim školama i pojedincimabit će dodijeljeno najviše priznanjeHrvatske obrtničke komore– Statua »Zlatne ruke«.U okviru Akademije promoviratćemo i nove majstore obrtakoji su položili majstorski ispitu proteklih godinu dana, a Ministarstvogospodarstva, rada ipoduzetništva, dodijelit će nagradu»Šegrt Hlapić« najboljoj školi,najboljem majstoru i najboljemučeniku strukovne škole.Hrvatska obrtnička komora 2008. godinu proglasila je »Godinom cehovaHOK-a« i nizom manifestacija, kao i cjelokupnim svojim djelovanjem, patako i ovom Akademijom, želi promicati tradiciju i vrijednost obrtništva. Ovaje godina ujedno i 200. obljetnica obrtničko-trgovačkih komora Dubrovnik,Split i Zadar, što je izuzetno značajan jubilej za hrvatsko obrtništvo i njegovupripadnost europskim vrijednostima.

Obrtničke novinesvibanj 2008.www.hok.hrAKTUALNO U6. SUSRET TRGOVACA HRVATSKE OBRTNIČKE KOMOREFinancijska potpora Vlade i udruživanjepreduvjet opstanka obrtničke trgovineNa 6. Susretu trgovaca, kroz stručna izlaganja i raspravu, razmatrale su se brojne teme vezane uz obavljanje trgovačke djelatnosti, s posebnimnaglaskom na stanje i perspektivu hrvatske obrtničke trgovine, mogućnosti opstanka, te načine i mogućnosti financiranjavjet za opstanak malih trgovacana tržištu je njihovo udruživanjei povezivanje, no nužno je raditii na jačanju konkurentnosti male trgovinete ulagati u znanje i razvoj, istaknutoje na otvorenju 6. Susreta trgovaca, kojise, u organizaciji Hrvatske obrtničke komore– Ceh trgovine, 7. i 8. svibnja održaou Zagrebu.Predsjednik Organizacijskog odbora6. Susreta trgovaca Ivan Klarić, potpredsjednikHOK-a, naglasio je važnostorganiziranja ovakvih stručnih skupova,kao priliku da se artikuliraju problemii da se snagom argumenata, brojnošćui zajedničkim stavovima, zahtijevapovoljnije zakonodavno okruženje zaobrtnike.Predsjednik HOK-a Mato Topić kazaoje kako su u neravnopravnoj borbis velikim trgovačkim centrima malitrgovci unaprijed osuđeni na propast,ukoliko ne postanu tržišno konkurentni.Topić je istaknuo i kako moramobiti svjesni da su »mali«, bilo da je riječo trgovcima, raznim proizvođačima,frizerima, ugostiteljima, automehaničarima,građevinarima, vodoinstalaterimaili ribarima, značajna gospodarskasnaga, koja se ne smije zanemariti.Svako od 250.000 radnih mjesta u obrtništvuvažno je za ukupno gospodarstvoHrvatske, i za cjelokupni razvojdruštva.Potrebna ulaganjaI starija izvršna potpredsjednica zastrategijske poslovne grupe u AgrokoruLjerka Puljić, kao razloge zašto Hrvatskojtreba mala trgovina, navela je demografskusituaciju, strukturu naselja,starost stanovništva. Hrvatska mala trgovinaje podinvestirana te u nju trebaulagati, kazala je Puljić te navela kakosu podizanje konkurentnosti, kapitalneinvesticije te udruživanje malih trgovacauvjet za njihov opstanak.Mali trgovci obrtnici (njih oko 20.000), trebaju se organizirati,jer je za neke to jedini način opstanka, kazao jepredsjednik Ceha trgovine HOK-a Boris Vukelić. Danas uHrvatskoj radi oko 20 tisuća trgovaca obrtnika, koji zapošljavajuoko 45 tisuća ljudi, a u zadnjih deset godina udiomale trgovine u ukupnom prometu smanjio se sa 70 na 30posto, kazao je. Vukelić je mišljenja kako je za opstanak maletrgovine nužna i potpora vlasti te je istaknuo kako se diosredstava koja su namijenjena povećanju konkurentnosti, uiznosu od 180 milijuna kuna, treba usmjeriti u trgovinu.Mala trgovina u Hrvatskoj je potrebna zbog neravnomjernenaseljenosti, zbog snabdijevanja slabije pokretnogstanovništva, kao i zbog činjenice da zapošljava trostrukoviše ljudi od »velikih formata« i što je turistički adut,kazao je Vukelić. Osvrnuvši se na Prijedlog zakona o trgovini,koji je u drugom čitanju u Saboru, kazao je kakoneke stvari treba mijenjati prije nego zakon bude donesen.Zakonom bi tako trebalo adekvatnije regulirati postupak uslučajevima nepoštenog tržišnog natjecanja, konkretiziratipitanje stručne spreme u trgovini i uvesti povjerenstva zaodobravanje gradnje novih trgovačkih centara po uzoruna mnoge zemlje EU.Udio male trgovine pao na 30 postoBoris Vukelić, predsjednik Ceha trgovine HOK-aNa Susretu trgovaca okupili su se brojni trgovci obrtnici iz cijeleHrvatske, predstavnici državnih institucija i tvrtki partnera HOK-aNa 6. Susretu trgovaca, kroz stručnaizlaganja i raspravu, razmatrale suse brojne teme vezane uz obavljanjetrgovačke djelatnosti, s posebnim naglaskomna stanje i perspektivu hrvatskeobrtničke trgovine, mogućnostiopstanka, te načine i mogućnosti financiranja.Također, tijekom skupa, održane sui rasprave o trgovačkoj regulativi, inspekcijskomnadzoru, sivoj ekonomijii nelojalnoj konkurenciji, edukaciji te omogućnostima partnerstva i udruživanjau trgovini.Trgovci su upoznati i s trendovimana tržištu i u ponašanju potrošača, štoje prezentirala Helena Klaić iz ACNielsena, kao i s glavnim značajkamakomunikacijskih vještina u službiuspješnog pregovaranja, o čemu jegovorio mr. sc. Davor Perkov, dok jekonzultantska kuća Mercuri Internationalpredstavila edukacijske programe.Drugi dan susreta bio je rezerviran zaradionice po branšama (trgovina prehranom,tekstilom, obućom, bijelomtehnikom, metalnom galanterijom, suvenirima,te trgovina na tržnicama iklupama). Medijski pokrovitelj susretabio je specijalizirani časopis za trgovinu»Suvremena trgovina«.Visoke nabavne cijeneTijekom prvog dana skupa, o problemimatrgovaca obrtnika u kontinentalnojHrvatskoj govorio je član Ceha trgovineHOK-a Mladen Županić. On je naglasiokako je glavni problem malih trgovacaprevisoka nabavna cijena robe jer suzbog malih količina robe koja se naručujecijene više, a uvjeti plaćanja znatnološiji. To dovodi do toga da mali trgovacradi s manjim maržama od velikih kućapa je i ostvareni dohodak manji, a maloprodajnecijene u prosjeku 15 posto višeod cijena u velikim trgovačkim lancima.– Ponekad je naša nabavna cijena višaod maloprodajne u, na primjer, Getrouili Metrou, budući da oni imaju financijskusnagu koja im omogućava da seigraju sa cijenama u svrhu promocije.To ponekad zalazi i u područje nelojalnekonkurencije koja se protivi zakonskimRavnateljica Uprave za trgovinui unutarnje tržište Ministarstvagospodarstva, rada i poduzetništvaEma Culi istaknula je kako će budućirazvoj trgovine ovisiti o dobromzakonskom okviru te naglasila nužnostpovećanja konkurentnosti malihtrgovaca, njihovo povezivanje sdomaćim proizvođačima, ulaganjeu nove tehnologije te uvođenje novihmetoda prodaje i edukaciju. Culije ujedno i službeno otvorila 6. Susrettrgovaca.Predsjednik Nadzornog odbora iizvršni direktor Agrokora, Ante Todorićgovorio je o uspješnoj desetogodišnjojsuradnji Konzuma i malihtrgovaca i projektu PLUS Market, ukoji se do sada uključilo 1400 malihtrgovaca. Istaknuo je kako u zemljamau okruženju niti jedan domaćitrgovački lanac nije opstao, dok jepraksa Konzuma u Hrvatskoj pokazalada upravo domaći trgovački lanacmože biti predvodnik svim ostaliminozemnim trgovačkim lancima.Za male trgovce, kazao je, važno jeda kontinuirano ulažu u edukaciju,marketing, asortiman i cijene.propisima – rekao je Županić. Povezivanjei udruživanje malih trgovaca međusobnote sa jačim kućama i proizvođačimakako bi se ostvarili povoljniji uvjetinabave i smanjili troškovi poslovanja teujedno podigla konkurentnost, uz značajnupromidžbu prednosti kupovine umaloj trgovini, Županić je označio najaktualnijimzadacima u prevladavanjuproblema malih trgovaca.Turistička sezonaO stanju u obalnom dijelu zemljegovorio je predsjednik Ceha trgovineObrtničke komore Zadarske županijeMladen Malta. Poteškoćama koje imajutrgovci u kontinentalnom dijelu pridodaoje specifičnosti poslovanja koje suuvjetovane turističkom sezonom, a posebnoteškim ocijenio je opstanak malihtrgovina na otocima. Turistička sezonanameće potrebu posebnog uređenjaradnog vremena trgovina u gradskimsredištima primorskih gradova.– Po danu se kupnja izbjegava zboggradskih gužvi, uskih prometnica iplaćanja parkinga. Kupci radije odlazeu velike trgovačke centre izvan gradagdje ne moraju plaćati parking. A akose ostvari ograničenje radnog vremenatrgovina (do 21 sat, odnosno do 13 satinedjeljom), naše će trgovine biti lišenevećeg dijela ionako skromne prodaje– istaknuo je Malta.Culi: Nužan kvalitetan zakonski okvirTodorić: Uspješno surađujemo s1400 malih trgovacaZaključci6. Susreta trgovacaPotpore za uređenje i unapređenje poslovanjaTražimo da Vlada RH dio sredstava namijenjenihpovećanju konkurentnosti, usmjeri premaobrtničkoj trgovini radi uređenja objekata i modernizacijeposlovanja.Tražimo od Vlade RH i lokalne samoupraveosmišljavanje poticajnih mjera za trgovce naotocima, brdsko-planinskim područjima i područjimaod posebne državne skrbi.Tražimo osmišljavanje kreditnih linijaHBOR-a za uređenje i unapređenje poslovanjamalih trgovaca – zbog očuvanja radnih mjestaobrtnika i njihovih zaposlenika.U izuzetno teškoj situaciji za obrtnike trgovce,predlažemo pozitivnu diskriminaciju kroz neograničavanjeradnog vremena.Udruživanje smatramo preduvjetom op-Zaključke su predstavili potpredsjednik Ceha Franjo Božak ipredsjednik Boris Vukelićstanka male trgovine. Stoga je nužno osnovati trgovačkeudruge u svim županijama, po uzoru na postojeće, kojeposluju u Međimurju, Sisku, Rijeci i Splitu.Nužno je unaprijediti projekt PLUS Market kroz daljnjusuradnju s našim partnerom Konzum – VELPRO i s hrvatskimproizvođačima. U projekt PLUS Market do sadase uključilo 1400 malih trgovaca.Predlaže se da se trgovci tekstilom, bijelom tehnikom,tehničkom robom, kao i ostali, udruže sa velikim trgovcimai proizvođačima, po uzoru na PLUS Market.Knego: Visoki ulazni troškovi– visoke cijeneProf. dr. sc. Nikola Knego s Ekonomskogfakulteta u Zagrebu, izlagaoje o razini cijena kao ključu tržišnenekonkurentnosti malih trgovaca.Prema spomenutom istraživanjuprovedenom na uzorku cijena 10 artikalaiz svakodnevne upotrebe (mlijeko,šećer, kava, riža, sol, Vegeta,Coca Cola, ulje itd.), na policama šestvelikih trgovačkih lanaca (Konzum,Getro, Lidl, Mercator, Billa, Ipercoop),te tri male trgovine, odabranemetodom slučajnog odabira, razlikakoja se iskazala u cijeni je drastična.U konačnom zbroju najjeftiniju košaricupromatranih proizvoda imaoje Lidl. Prosječne su cijene u malimtrgovinama, pokazalo je istraživanje,od 10% do čak 22% više odcijena u Lidlu. Istraživanje je iskorištenosamo kao ilustracija kako bise prepoznao ključni problem koji jedoveo do ovako značajne razlike urazini cijena na policama malih i velikihtrgovaca. Nabava je ključ problemajer su upravo ulazni troškovielement koji generira kretanje cijenana tržištu, a stanje se može popravitijedino strukturnim udruživanjemmalih trgovaca koji bi tako poboljšalisvoju poziciju prema proizvođačimai dobavljačima – smatra Knego.

Obrtničke novinesvibanj 2008.www.hok.hrAKTUALNO Natječaji za bespovratne poticaje MINGORP-aMinistarstvo gospodarstva, ljeni su na internetskim stranicama u Hrvatskoj obrtničkoj komori poticanja malog i srednjeg poduzetništva351 milijun kuna, od toga za se dodaju financijska sredstva za oveza 35 posto od prošlogodišnjih, a kadrada i poduzetništva započeloje 13. svibnja s objav-Link: (http://www.mingorp.hr/de-Ministarstvo gospodarstva, rada i konkurentnost i inovacije 89 miliju-projekte u drugim ministarstvima,Ministarstva: www.mingorp.hr 01/ 48 06 649.ljivanjem Javnih poziva za Projektebespovratnih poticaja za obrtnike ipoduzetnike na temelju Operativnogplana poticanja malog i srednjegpoduzetništva za 2008. godinu.Javni pozivi s objašnjenjima ipotrebnom dokumentacijom objavfault.aspx?id=1618)Informacije o svim projektima,uvjetima i potrebnoj dokumentacijite roku prijave za pojedini projektdostupne su i na info telefonuMinistarstva gospodarstva, radai poduzetništva 0800 234 505 i/ilipoduzetništva poziva poduzetnikeda se jave na javne pozive za projektebespovratnih poticaja za obrtnikei poduzetnike za 2008. godinu.Ministarstvo gospodarstva, radai poduzetništva predvidjelo je u2008. godini za projekte i sredstvana, obrazovanje u poduzetništvu 8milijuna, poticanje regionalne konkurentnosti118 milijuna kuna tepoticanje razvoja obrta 12 milijunakuna. Predviđena sredstva Ministarstvagospodarstva, rada i poduzetništvaza ove projekte veća suproračunska sredstva uvećana su za50 posto. U sustav poticaja uvodese različiti kriteriji za mikro, male isrednje poduzetnike. Naglasak je namjerama za ubrzaniji rast poduzetničkihaktivnosti osobito u sektorimasa značajnijim potencijalom rasta.OPERATIVNI PLAN POTICANJA MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA ZA 2008. GODINUTabelarni prikaz izrađen je na temelju objavljenih Javnih poziva Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništvaRed.brojNAZIV PROJEKTA CILJ PROJEKTA KORISNICI NAMJENA I IZNOS POTPORA NAPOMENE1. JAČANJE KONKURENTNOSTIMALOG GOSPODARSTVA ZA 2008.GODINUObjava 13.05.2008.Unapređenje proizvodnih procesa i tržišne konkurentnostiproizvoda i usluga – povezivanje proizvodnje iznanja – uvođenje novih tehnologija i teh. postupaka,modernizacijom, unapređenjem i sličnoTrgovačka društva OBRTI, zadruge, definiraniZakonom o poticaju ulaganja i Zakonomo izmjenama i dopunama Zakona o poticanjurazvoja maloga gospodarstva.A) Uvođenje novih tehnologija – do 75% opravdanih troškova,maksimalno do 400.000 kunaB1) Marketinške aktivnosti (gospodarski subjekti) do 75% opravdanihtroškova, a maksimalno do 200.000 kn (za nastupe nasajmovima do 60.000 kn)B2) JLS i asocijacije gospodarskih subjekata do 50% opravdanihtroškova, a maksimalno do 50.000 kunaC) tehničko usklađivanje do 75% opravdanih troškova a maksimalnodo 80.000 kunaProjekt će se realizirati tijekom 2008.do iskorištenja sredstava.Priznavanje troškova retrogradnounatrag 9 mjeseci.2. »INOVACIJE I NOVI PROIZVODI«ZA 2008.Objavljeno 13.05.2008.Poticanje i promicanje istraživanja i razvoja i inovacija ugospodarstvu – poticanje primjene hrvatskog inovatorstvau stvaranju proizvoda za tržištea) OBRTI, mala i srednja trg. društva izadrugeb) inovatori – fizičke osobec) asocijacije inovatoraMaksimalni iznos potpore do 75% opravdanih troškova, a maksimalnodo 200.000 kunaRealizacija tijekom 2008. do iskorištenjasredstava.Priznavanje troškova retrogradnounatrag 9 mj.3. »OBRAZOVANJE ZAPODUZETNIŠTVO« ZA 2008. GODINUObjavljeno 13.05.2008.Obrazovanje i usvajanje specifičnih znanja i vještinao poduzetništvu, a u funkciji cjeloživotnog učenja zapoduzetništvoObrazovne i partnerske institucije definiraneovim ProjektomSuradnici u projektu su:HGK, HOK, MZOŠ, AOO, HBOR,HSZ, HRCARITAS.4. IZGRADNJA PODUZETNIČKIHZONA U JEDINICAMA LOKALNEI PODRUČNE (REGIONALNE)SAMOUPRAVE ZA 2008. GODINUObjavljeno 13.05.2008.5. »ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO«Objavljeno 14.05.2008.6. »PODUZETNIČKE POTPORNEINSTITUCIJE«Objavljeno 14.05.2008.Izgradnja poduzetničkih zona u JLPS u cilju stvaranjapreduvjeta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva iotvaranja novih radnih mjestaPutem zadruga potaknuti udruživanje i uključivanje malihgospodarskih subjekata u gospodarske procese radipovećanja konkurentnosti, stvaranje zadružnih proizvoda,ravnomjerniji razvoj – socijalni i gospodarskiJačanje i razvoj regionalne infrastrukture za podršku irazvoj poduzetničke klime, putem poduzetničkih potpornihinstitucija, usklađenih s ciljevima regionalnograzvojaJedinice lokalne i područne samouprave(županije, gradovi i općine) koje ispunjavajukriterije iz ovog Projekta.Zadruge – poljoprivredna proizvodnja iribarstvoZadruga – čiji su članovi korisnici ili zaposlenipružaju usluge drugima i potrebna im jepotporaRegionalne razvojne agencije, poduzetničkicentri, poduzetnički inkubatori, tehnološkiparkovi, gospodarski subjekti u postupkukomercijalizacijeZa projekt izgradnje poduzetničkih zona potrebno je osiguratisufinanciranje iz vlastitih i drugih izvora MINGORP će sufinanciratido 50% investicije, a na područjima posebne državne skrbi,brdsko-planinskim područjima i otocima do 70% investicije.1. Ulaganje u građ. zemljišta, zgradu, opremuPotpora do 50% opravdanih troškova ulaganja, max. do200.000 kn2. Savjetodavne usluge – vanjski savjetnici, najviše do 50.000kuna3. Za pokriće troškova za osnivanje zadruge, ulaganje u materijalnui nematerijalnu imovinu, jednogodišnje rashode zajednog zaposlenika max do 72.000 knBespovratna sredstva namijenjena su za sufinanciranje troškovaprojekata koje vode regionalne razvojne agencije, poduzetničkicentri, inkubatori, i tehnološki parkovi.Projekt će se realizirati tijekom 2008.godine, do 15. listopada 2008., odnosnodo kraja utroška proračunskihsredstava.Projekt će se realizirati tijekom 2008.do iskorištenja sredstava.Dokumentacija i zahtjev podnose seHAMAG-uZagreb, Prilaz Gjure Deželića 7.Javni poziv ostaje otvoren do 45 danaod dana objavljivanja.Dokumentacija i zahtjev podnose seHAMAG-uZagreb, Prilaz Gjure Deželića 77. KLASTERI – UDRUŽIVANJEM DOUSPJEHAObjavljeno 14.05.2008.Poticanje udruživanja gospodarskih subjekata u svrhunastajanja gospodarsko-interesnih udruženja ili drugihoblika – klastera s ciljem finalizacije zajedničkogproizvodaKorisnici su gospodarsko interesna udruženjad.o. ili d.d.Pokriće troškova klastera u osnivanju.Bespovratna potpora operativnim klasterima.Javni poziv ostaje otvoren tijekom2008. do iskorištenja sredstava.Dokumentacija i zahtjev podnosese MINGORP-u ZGB, Ul. gradaVukovara 78.8. »PODUZETNIŠTVO ŽENA I CILJNIHSKUPINA«Objavljeno 14.05.2008.Veće i lakše uključivanje ciljnih skupina: žene, mladi,početnici i osobe s invaliditetomOBRTI, trgovačka društva, i zadruge te organizaciježena koje provode projekte i programepoticanja ženskog poduzetništvaNabava info opreme i poslovnog softweraIshođenje dokumentacije za kredit, pokriće dijela troška registracije,dopunsku poduzetničku izobrazbu i info obrazovanjeIznos potpore do 75% opravdanih troškova, a max. do 70.000 knDokumentacija i zahtjev predaju seHAMAG-u Prilaz Gjure Deželića 7.Natječaj je otvoren 45 dana od danaobjave.9. RAZVOJ OBRTNIŠTVAObjavljeno 15.05.2008.Očuvanje obrtničke tradicije, poticanjem tradicijskih iumjetničkih obrtničkih djelatnostiOBRTI, trgovačka društva koja obavljajudjelatnost na obrtnički način te izrađuju proizvodetradicijskog ili umjetničkog obrta koji suodređeni Pravilnikom o tradicijskim odnosnoumjetničkim obrtima.Korisnici moraju poslovati najmanje 12mjeseci.Nabava alata i opreme za unapređenje, poboljšanje uvjetarada, ispitivanje, testiranje, edukacija, nastup na sajmovima,izložbama.Potpora iznosi max. do 30.000 kuna.Dokumentacija i zahtjevi predaju se uHAMAG-u, Prilaz Gjure Deželića 7.Natječaj je otvoren 45 dana od objaveu tisku.10. DOKVALIFIKACIJA IPREKVALIFIKACIJA U OBRTNIŠTVUObjavljeno 15.05.2008.Brže zapošljavanje i samozapošljavanje te usklađivanjekvalifikacijske strukture radno sposobnih sa stvarnimpotrebamaNamijenjeno osobama koje su:a) položile ispit o stručnoj osposobljenosti,b) položile majstorski ispitc) zaključile ugovor o prekvalifikacijid) položile pomoćnički/završni ispit.Poslodavac koji na prekvalifikaciju ili na polaganjeispita upućuje svoje zaposlenike.Bespovratna sredstva u visini 70% nastalih troškova, i to:1.200,00/1.500,00 (prema stvarnim troškovima za stručnuosposobljenost).Max 3.200,00 za polaganje ispita.Polaganje majstorskog 2.600,00.Priprema za polaganje majstorskog max. 5.400,00Prekvalifikacija – trošak školarine.Prekvalifikacija s polaganjem pomoćničkog/završnog ispita– stvarni troškovi.Javni poziv je otvoren do iskorištenjasredstava.11 OBRAZOVANJE U OBRTNIŠTVUObjavljeno 15.05.2008.Dodjela financijskih sredstava za sufinanciranje provedbeprojekta »Obrazovanje u obrtništvu«Korisnici su subjekti malog gospodarstvadefinirani Zakonom o poticanju malog gospodarstva,srednje strukovne škole, ustanoveza obrazovanje odraslih, obrtnička udruženja– HOK i POK-e.Sredstva su nepovratna, a namijenjena su za sljedeće:– informatičko obrazovanje obrtnika– stipendiranje učenika u deficit. zanimanjima– razvoj strukovnih škola za obrtnička zanimanja– cjeloživotno obrazovanje obrtnika– poticaji obrtnicima i trg. društvima.Dokumentacija i zahtjev se predajuu MINGORP-u, Zagreb, Ulica gradaVukovara 78.Javni poziv otvoren je 45 dana odobjave u tisku.12. PREZENTACIJA HRVATSKOGGOSPODARSTVA NA INOZEMNIMTRŽIŠTIMAProjekt HIOObjavljeno 15.05.2008Lakši izlazak hrvatskih tvrtki na inozemna tržišta te promocijahrvatskih proizvoda i usluga kroz sufinanciranjenastupa na ino sajmovima i izložbama, a u svrhu povećanjakonkurentnosti hrvatskoga gospodarstvaKorisnici državne potpore su trgovačka društvai obrtnici za zajednički nastup na međunarodnimsajmovima/izložbama u organizaciji:Agencije za promicanje izvoza i ulaganja HGKa,HOK-a, HUP-a, Udruga hrvatskih izvoznikai sl.Namjena: Najam i zakup izložbenog prostora, opremanje izložbenogprostora, prijevoz i osiguranje izložbenih uzoraka, uvrštenjeu sajamski katalog i tiskanje publikacija, organizacija događanjavezanih za sajam.Maksimalni iznos potpora: za mala poduzeća 150.000,00,srednja poduzeća 300.000,00,velika poduzeća 500.000,00 kn.Prijave se mogu podnositi 45 dana odobjave Javnog poziva u tisku.13. EXPORT FIT CHECKObjavljeno 15.05.2008»NOVI IZVOZNIK« sastavni je dio programa »Želimizvoziti« čija je svrha ispunjenje jednog od ciljeva HIO-a– povećanje broja novih izvoznika. Cilj: davanje prednostitvrtkama potencijalnim izvoznicimaOBRTI, trgovačka društva i zadruge koji jošne izvoze ili izvoze manje od 10.000 eura godišnje(izvoznici početnici)Potencijalni korisnici izvoznici trebaju ispuniti upitnik »Exportfit check« i dostaviti s ostalom dokumentacijom u MINGORP,Odjel za izvoz.Projekt će se provoditi kontinuiranotijekom 2008. g.

Obrtničke novinesvibanj 2008.www.hok.hrCEHOVI PRIJEVOZNICIZakon o sigurnosti prometa na cestamaNa dnevnom redu Hrvatskog sabora nalazio se PrijedlogZakona o sigurnosti prometa na cestama, s Konačnimprijedlogom.Hrvatska obrtnička komora uputila je prijedloge amandmanasa zamolbom da ih se prihvati i uputi u proceduru usvajanja.Tražimo da se u članku 154. Konačnog prijedloga Zakonao sigurnosti prometa na cestama iza stavka 5. doda stavak 6.koji glasi:»(6) Novčanom kaznom u iznosu od =1.000,00 kuna kaznitće se za prekršaj izvršioca utovara koji postupi suprotnoodredbama ovog članka«.Kao Obrazloženje predloženom odredbom predviđa se kaznai za izvršioca utovara, koji bi na taj način odgovarao kao ivozač zbog prevelikog opterećenja vozila.Nadalje u članku 158. Konačnog prijedloga Zakona o sigurnostiprometa na cestama stavak 2. predlaže se za brisanje jerodredbom stavka 2. članka 158. propisano je da se u prijevozuosobnim automobilom prijevoz dvoje djece do 10 godina životasmatra jednom osobom.Predlažemo brisanje te odredbe iz razloga sigurnosti jer,dvoje djece ne može se u vozilu osiguravati jednim sigurnosnimpojasom! Teoretski bi na klupi automobila moglo sjeditišestero neosigurane djece do 10 godina života, a po našemmišljenju to nije bila i ne može biti intencija predlagača ovogZakona.Isto tako je potrebno u stavku 5. članka 216. Konačnog prijedlogaZakona o sigurnosti prometa na cestama riječi »C1 i Ckategorije« brisati.Hrvatska obrtnička komora predlaže da se briše navođenjeC1 i C kategorije, a da se podzakonski propis odnosi na svekategorije vozila.Tomislav JurasCESTOVNI PRIJEVOZNICI1700 dodatnih dozvolaza AustrijuHrvatski cestovni prijevoznici u ovoj će godini dobiti1700 dodatnih dozvola za Austriju, rezultat je tosastanka Mješovite komisije za cestovni promet izmeđuAustrije i Republike Hrvatske koji je danas završen uBeču, objavljeno je iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture(MMPI).Nakon dvodnevnih pregovora Republika Hrvatska jeuspjela za hrvatske prijevoznike ishodovati dodatnih 1000bilateralnih i 700 tranzitnih dozvola za međunarodni prijevoztereta između dviju zemalja, što s postojećim kontingentomdozvola za ovu godinu sada iznosi 51.700.Također, na sastanku je utvrđen i privremeni kontingentdozvola za prijevoz tereta između Republike Hrvatskei Austrije za 2009. godinu koji iznosi 52.000.U posljednje četiri godine kontingent dozvola za prijevoztereta između dviju zemalja uvelike je povećan, odnosno s20 tisuća dozvola u 2004. na sadašnjih 51.700 dozvola.Revidirani zahtjevi Vladi i Saboru RHSobzirom na to da je prošlo više od godinu dana od potpisivanjaProtokola o Akcijskom planu za dizanje konkurentnostihrvatskih cestovnih prijevoznika, a djelomično je riješensamo jedan zahtjev, Vladi je upućen ponovni – revidirani popiszahtjeva prijevoznika.• Zahtjev Vladi RH, MMTPR i koncesionarima autocesta i tunelaza ustanovljavanje mjesečnog količinskog rabata na autocestamai tunelima za prijevozničke tvrtke i obrte, na kartices naknadnim plaćanjem, za izračun prijeđenih kilometara ujednom mjesecu za sva vozila tvrtke.• Zahtjev Vladi RH i MMTPR da što prije donesu Pravilnik o nadoknadicestarina prema ŽUC-evima koji se plaćaju prilikomregistracije vozila. Međunarodni cestovni prijevoznici više od80% svojeg radnog učinka provedu u inozemstvu te su davanjakoja plaćaju ovim putem nerealna i čine veliki fiksni trošaku poslovanju.• Zahtjev MMTPR da se uvedu posebne naljepnice za sva vozilajavnih cestovnih prijevoznika i posebno vozila za vlastiti prijevoz,po uzoru na registracijske naljepnice kako bi se spriječilanelojalna konkurencija. Naljepnice bi se dobivale uz novčanunaknadu u MMTPR uz svaku licencu vozila i u županijskimuredima za domaći prijevoz. Dio novca od nadoknade zanaljepnicu po uzoru na HAK proslijedio bi se dragovoljnimudrugama prijevoznika u financijskom omjeru prema brojuregistriranih članova – čiji će se spisak verificirati pri MMTPR.Udruge bi novac morale upotrijebiti namjenski za unapređenjesvoga rada i edukaciju članstva. Za neisticanje naljepnica navozilu trebalo bi primjenjivati iste sankcije kao kod registracijskenaljepnice.• Zahtijevati od Vlade RH i Sabora RH da se što prije provedeprocedura promjene nadležnosti Ministarstva prema Zakonuo sigurnosti prometa na cestama. Zakon o sigurnosti prometana cestama sada je u nadležnosti MUP-a, što je u suprotnosti sKOORDINACIJE UDRUGA I KOMORApraksom u većini europskih zemalja gdje je isti zakon po logicistvari u pravnoj nadležnosti Ministarstva prometa, a MUPga sprovodi samo u dijelu sankcija u nadležnosti prometnepolicije.• Zahtijevati od Vlade i Sabora RH da pokrene izmjenu Zakonao beneficiranom radnom stažu vozača, gdje se obrtnicima kojisami voze svoja vozila iznad 7,5 t nosivosti ne dozvoljava mogućnostda si plaćaju beneficirani radni staž.• Predlaže se Vladi RH i Saboru RH da u žurnu zakonsku procedurudođu izmjene Zakona o Fondu za zaštitu okoliša ienergetsku učinkovitost, tj. Pravilnika koji uređuje posebnunaknadu za okoliš na vozila na motorni pogon. Predlažemoda se naknada plaća prema EURO kategorijama vozila. Ovaj jeprijedlog u skladu s mjerama EU o zaštiti okoliša.• Tražimo od Vlade RH da se sredstva prikupljena u Fondu zazaštitu okoliša i energetsku učinkovitost preusmjere za sufinanciranjenabavke novih vozila koja su prijevoznici prisiljeninabavljati shodno direktivama CEMT-a i EU kao i stupanjemna snagu Uredbe da od 1. travnja 2008. g ne mogu nabavljativozila ispod EURO 4 ekološke norme. S tim u svezi tražimo daMMPI naruči izradu Studije o sufinanciranju nabavke novihvozila za međunarodne prijevoznike teretne i putničke iz sredstavaFonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.• Predlažemo MMTPR da u cilju zaštite poslovnih interesa hrvatskihcestovnih prijevoznika preispita bilateralni sporazums BiH glede dozvola za teretni cestovni prijevoz, jer je Analizomo međunarodnom cestovnom prijevozu konstatirano danam nelojalna konkurencija iz BiH oduzima oko 60% izvoznogaposla. S tim u svezi predlažemo uvođenje bilateralnih dozvolas BiH, primjernog broja u skladu s poslovnim interesimahrvatskih cestovnih prijevoznika.Tomislav JurasZAHTJEV ZA DODJELU UVJERENJA O STJECANJU STATUSA TRADICIJSKOG, ODNOSNO UMJETNIČKOG OBRTAPravilnik o tradicijskim, odnosno umjetničkim obrtima, NN 112/2007Tradicijski i umjetnički obrtiPOTICAJNI PROGRAMI MINISTARSTVA GOSPODARSTVA,RADA I PODUZETNIŠTVA (http://www.mingorp.hr/):– Razvoj obrtništva, objavljen 15. svibnja 2008.– Jačanje konkurentnosti maloga gospodarstva, objavljen 13. svibnja 2008.Obratite pažnju na informacije vezane za dodjelu uvjerenja tradicijskim i umjetničkim obrtima,te vezane poticajne mjere Ministarstva.1. Zahtjev za dodjelu uvjerenja o stjecanju statusa tradicijskog,odnosno umjetničkog obrta, troškoviUpravni odbor Hrvatske obrtničke komore je na 12. sjednici održanoj 19. svibnja 2008. godineu Zagrebu, donio sljedeće odluke:– Visina naknade za obradu zahtjeva, izdavanje Uvjerenja i znaka iznosi 4.000,00 kuna. Navedenunaknadu snosi podnositelj zahtjeva.– Troškove izrade većeg broja naljepnica ili privjesaka koji prelaze iznos od 100,00 kuna snosipodnositelj zahtjeva.Prema primljenim zahtjevima, Odbor za tradicijske i umjetničke obrte te komisije izabraneprema vrstama proizvoda i usluga provest će postupak ocjene zahtjeva prema Pravilniku (NN112/2007). Rok za obradu zahtjeva je 90 dana. (Kako su natječaji Ministarstva 45 dana, nastojatće se u što kraćem roku riješiti svi zahtjevi.)– Zahtjev je sastavni dio Pravilnika.– Pravilnik je dostupan na stranicama www.nn.hr, odnosno www.hok.hr što je bolje koristitiradi bolje forme zahtjeva – moguće ga je koristiti odmah za upis.– Naknada za troškove obrade zahtjeva (4000 kn) uplaćuje se na račun 2340009-1100174539,poziv na broj 4013-JMBG s opisom plaćanja »Uvjerenje trad. i umj. obrti«. Primjer uplatnica uprilogu.– Potrebno je priložiti sve navedene privitke prema zahtjevu pravilnika.– Zahtjev se predaje/ šalje na:Hrvatska obrtnička komorapp166Ilica 4910 000 Zagreb2. Refundiranje troškova za obradu Zahtjeva za dodjelu uvjerenjao stjecanju statusaProjekt Jačanje konkurentnosti malog gospodarstva Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva,predviđa refundiranje troškova u dijelu:Projektna aktivnost C – tehničko usklađivanje,između ostalog i za– troškove stjecanja prava uporabe znaka Hrvatska kvaliteta, Izvorno hrvatsko iHrvatski otočni proizvod– Iako nije decidirano navedenoda se refundiraju i troškovi uzobradu Zahtjeva za tradicijskeobrte, prema informaciji iz Ministarstva,isto je moguće.– Predviđeno je da se refundiramaksimalno do 70% troškova, međutimobratite pažnju da postoji(vidi tablicu s kriterijima u tekstuProjekta) čitav niz zahtjeva: brojzaposlenih,područja posebnogdržavnog interesa, odnos premaokolišu, ulaganje u zaposlene i dr.,što se sve boduje i može smanjitiukupan iznos refundiranja.– Program Jačanje konkurentnostimalog gospodarstva, objavljen je 13. svibnja 2008., a rok za predaju je 45 dana od danaobjave u tisku.3. Projekt Razvoj obrtništva, tradicijski i umjetnički obrtiPoticajni program Razvoj obrtništva, predviđa u projektnim aktivnostima A – tradicijske obrtei u B dijelu – umjetničke obrte.Uz niz kriterija koji se boduju traži se i:4. Uvjerenje o stjecanju statusa tradicijskog / umjetničkog obrta 5 bodova5. Proizvod tradicijskog / umjetničkog obrta 3 boda– Tko priloži Uvjerenje, dobiva 5 bodova, a ako postoji Uvjerenje, ono je izdano na temeljunekog proizvoda ili usluge, pa su to dodatna 3 boda.– Zahtjev za ovaj program može se predati i uz napomenu da će se nadopuniti kada HOKriješi zahtjev i eventualno dodijeli Uvjerenje o statusu trad./umj. obrta.– Sredstva se po ovom programu mogu tražiti i bez Uvjerenja, tada će na temelju procjenePovjerenstva Ministarstva biti ocijenjeno je li proizvod/usluga tradicijski/umjetnički i dobivase samo 3 boda.– Program Razvoj obrtništva, objavljen je 15. svibnja 2008., a rok za predaju je 45 dana od danaobjave u tisku.– Osim mogućnosti refundiranja sredstava za trošak obrade zahtjeva Uvjerenje o statusu tradicijskogi umjetničkog obrta po programu Jačanje konkurentnosti malog gospodarstva, refundiranjese može tražiti i prema programu Razvoj obrtništva. Tada će se uz, primjerice, nabavu alata,poboljšanje rada u radionici, nastup na sajmovima i dr. dodati i »refundiranje troškova za Uvjerenjeo statusu trad. i umj. obrta« (vidi tekst Programa naslov 5., točka 3).Ivica Štambuk

CEHOVIwww.hok.hrObrtničke novinesvibanj 2008.HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA UPUTILA RESORNOM MINISTARSTVU MIŠLJENJE NA NACRT KONAČNOGPRIJEDLOGA ZAKONA O TRGOVINIPrijedlozi u interesu opstanka malih trgovinaHOK se zalaže za uključivanje strukovnih komora u izradu klasifikacije prodavaonica i određivanje vrsta prodajnih objekata. Traži ponovnouvođenje majstorskog ispita i slobodno uređivanje radnog vremena nedjeljomHrvatska obrtnička komorauputila je krajem svibnjasvoje mišljenje na NacrtKonačnog prijedloga Zakona o trgovini,u kojem je dala nekolikobitnih prijedloga, koji se tiču uređenjauvjeta za poslovanje malihtrgovina i obrazovanja kadrova utrgovini.Među ostalim, Komora se zalažeda obrtnička i gospodarska komora,kao predstavnice struke, izrazesvoje mišljenje o klasifikaciji prodavaonicai drugih oblika trgovinena malo, odnosno da predlože kojeto stručne uvjete moraju ispunjavatiosobe zaposlene u trgovačkomdruštvu ili obrtu.Nesporno je, naime, da su upravotrgovci ti koji najbolje znajukako treba klasificirati prodavaonice,te ih putem strukovnih komoratreba uključiti u procedurudonošenja tih podzakonskih propisa.Kada je riječ o određivanju vrstaprodajnih objekata, HOK jemišljenja da bi uvjete za to trebaloutvrđivati posebno osnovano povjerenstvo,a ne Vlada. U sastavutog povjerenstva, uz predstavnikežupanija i općina, trebali bi biti ipredstavnici trgovaca, odnosnonjihovih strukovnih komora. Kakoovaj prijedlog nije već prije prihvaćen,HOK predlaže da se ti kriterijidonose po prethodno pribavljenommišljenju Hrvatske obrtničkekomore i Hrvatske gospodarskekomore.Ponovno majstorski zatrgovceŠto se tiče obrazovanja, Hrvatskaobrtnička komora predlaže da odgovorneosobe u trgovačkom društvu,odnosno obrtu, koji su registriraniza obavljanje trgovine, morajuimati položeni majstorski ispit.Prijedlog je HOK-a da osobe zaposleneu trgovini, na radnom mjestuprodavača, blagajnika ili trgovačkogposlovođe, moraju imati najmanje:– srednju stručnu spremu za zanimanjeprodavač, ili– srednju stručnu spremu ekonomskogili komercijalnogsmjera, ili– srednju stručnu spremu uodgovarajućem zanimanju spoloženim ispitom stručne osposobljenostiiz područja trgovinskogposlovanja, ili– gimnaziju s položenim ispitomo stručnoj osposobljenosti izpodručja trgovinskog poslovanjai poznavanja robe.Tako bi se uskladio Zakon o trgovinis propisima koji uređuju obrt.Isto tako, udovoljilo bi se ustavnomnačelu o jednakosti svih poduzetnikana tržištu, jer bi isti uvjeti vrijedilii za fizičke i za pravne osobe.Pozitivna diskriminacijau određivanju radnogvremenaVezano uz propisivanje radnogvremena, HOK načelno prihvaćada se radno vrijeme trgovinauredi ovim Zakonom,međutim, smatrada bi malim trgovcima,koji su u izrazitonepovoljnoj situaciji,trebalo omogućiti slobodnouređivanje radnogvremena trgovinanedjeljom.Ovaj prijedlog temeljise na iskustvima višezapadnoeuropskih zemalja,koje su uvele tzv.»pozitivnu diskriminaciju«,tj. omogućile sumalim trgovcima izborradnog vremena nedjeljom.Hrvatska obrtničkakomora također predlažeda se brišu odredbečlanaka kojima sepredviđaju izuzeci odopćih pravila o radnomvremenu prodavaonica.Naime, kiosciza prodaju tiska ne prodaju samotisak, već su opremljeni za prodajupića i slično. Benzinske postajeredovito u svom objektu otvarajui prodavaonice – samoposluge.Kako po prostornoj kvadraturi,tako i po opsegu poslovanja, oveprodavaonice postaju nelojalnakonkurencija malim trgovcima, nakoje se odnose navedena ograničenjaradnog vremena. Prodavaonicena tržnicama, pak, prodaju isturobu kao i prodavaonice u čvrstimobjektima. Taj posao obavljajupod lošijim uvjetima, u nedovoljnoopremljenim prostorima, bezizdavanja računa, te na taj način ioni postaju dio nelojalne konkurencije.Specijalizirane prodavaoniceza prodaju kruha i pekarskihproizvoda također su vrlo rijetke iima ih malo, a svaka od tih trgovinaprodaje i slastičarske i mljekarskeproizvode. Prema tome, HOKsmatra da Zakon ne bi trebao sadržavatinavedene iznimke.Inspekcija i kazneNadalje, specijaliziranim prodavaonicamasuvenira trebalo bidopustiti da same određuju svojeradno vrijeme, prilagođavajući sezahtjevima tržišta.HOK je mišljenja da pokretnatrgovina nikako ne bi smjela bitiizuzetak, jer bi to značilo da bi seprodaja, primjerice, u za to opremljenimkamionima, mogla obavljatii u Zagrebu ispred jedne odprodavaonica koja mora biti zatvorena.Prijedlogom Zakona predviđenaje mogućnost nadležnog inspektorada donese usmeno rješenje kojimmože zabraniti obavljanje djelatnostido 30 dana. Hrvatska obrtničkakomora je mišljenja da je tovrlo široka ovlast s teškom posljedicomza poduzetnika te da se nanju mora odnositi ustavna odredbao pravu na žalbu. Mišljenja je dapravni institut »usmenog rješenja«nije u skladu s Ustavom te ga trebabrisati.Vezano uz odredbe prijedlogaZakona, kojima se propisuju kazneza rad na crno, stav je da su propisanepreniske kazne te da ih trebapovisiti na maksimalne kazne dopušteneza fizičke osobe Prekršajnimzakonom.Nelogično je da je iznos kazne zarad na crno manji od onih kojimase za prekršaj kažnjavaju obrtnicikoji obavljaju registriranu djelatnost.U VELA LUCI PORINUT NOVI RIBARSKI BROD»Oreb 1« izgrađen uz pomoćdržavnih poticajaBrodogradilište Greben ugovorilo je ukupno 13 ribarskih brodova za ribare naručiteljeObitelj obrtnikaribara NikiceOreba iz VelaLuke naručitelj je ribarskogbroda tipaplivaričar koji je izgrađenu matičnom brodogradilištu»Greben«Vela Luka, a svečanoporinut u more uz nazočnostmnogobrojnihgostiju među kojima subili županica Dubrovačko-neretvanskežupanijeMira Buconić,državni tajnik za ribarstvou Ministarstvu poljoprivrede,ribarstva iruralnog razvoja TonćiBožanić i ministaru Ministarstvu poljoprivrede, ribarstvai ruralnog razvoja BožidarPankretić.Tijekom svečanog porinuća direktor»Grebena« Petar Franulovićje naglasio da je »Greben« ugovorioukupno 13 ribarskih brodovaza ribare-naručitelje, da je ovoprvi brod koji je završen i porinutu more, međutim da u realizacijiizgradnje svih 13 ugovorenih brodovaima mnogo teškoća jer ribari-naručiteljiribarskih brodova nemogu realizirati kredite Hrvatskebanke za obnovu i razvoj zbog togašto banka traži dodatne garancijekoje oni ne mogu ispuniti. Ovo jeveliki problem koji se hitno trebariješiti, jer ukoliko se to odmah neriješi, neminovno će doći do poskupljenjaugovorenih brodova,a naručitelji-ribari će biti dodatnoopterećeni kamatama.Ministar Božidar Pankretić jenaglasio kako je Vlada RH u protekledvije godine sa ribarimanaručiteljimaugovorila 46 novihribarskih brodova i modernizaciju11 postojećih ribarica, te za tu namjenuosigurala oko 460 milijunakuna.Time je direktno pomogla ribarima-naručiteljimasufinancirajući30% od ugovorenih projekata.Osim ribarima i ribarstvu, pomoglaje i domaćim brodogradilištima injihovim kooperantima. Ministarje i ovom prilikom obećao pomoću rješavanju problema kreditiranjaizgradnje i modernizacije ribolovneflote od strane Hrvatske banke zaobnovu i razvoj.A da je problem kreditiranjaizgradnje ribolovneflote vrlo velikgovori i sama činjenicada je na temelju natječajaiz 2005. godine, uHrvatskoj ukupno ugovoreno46 novih ribarskihbrodova, da ih jeod toga do danas porinutou more svega 5, aod tih 5 samo se 2 brodanalaze u aktivnom ribolovu,za sve ostale sečekaju krediti za njihovuizgradnju i potpunoopremanje. Kredite kojesu ugovorili naručitelji-ribarijoš uvijek nemogu dobiti jer bankatraži dodatne uvjete i garancije o kojimana početku ovog projekta nijebilo govora. Prilikom ugovaranja,nakon prolaska na natječaju, uvjetikreditiranja bili su sljedeći: kreditugovara naručitelj-ribar i taj kreditplasira brodogradilištu uz upis hipotekena brod, rok otplate kreditaje bio 15 godina, uz poček od 2 godine,a kamatna stopa primjerenaizvozno orijentiranim ulaganjima.Danas se Hrvatska banka za obnovui razvoj ne pridržava tih uvjeta, tražidodatne uvjete, čime dovodi u pitanjekompletan Vladin projekt obnovei modernizacije ribolovne flote, aribare-naručitelje, koji su već ugovorilisvoje brodove sa brodogradilištimau bezizlaznu situaciju.Antun PavlovićBačić: Novi Pravilnik– više reda u lukamaŽupanijske lučke uprave imaju pravo naplaćivatiprivez plovila ukoliko pružaju usluge odvoza otpada,opskrbe vodom i strujomDržavnitajnikza moreBranko Bačićkazao je na konferencijiza novinare,održanoj28. svibnja, daje radi uvođenjareda u hrvatskimlukama i povećanjabroja vezova,donesen noviPravilnik kojipropisuje podjelulučkog područjana operativni, ko-munalni i nautički dio u 42 lukežupanijskog i 191 luci lokalnogznačaja, za brodove u linijskomprometu, brodice stanovnika, ribarai nautičara.Bačić se u Krku sastao s predstavnicimajadranskih županijai županijskih lučkih uprava, skojima je razgovarao o primjeniPravilnika o kriterijima za određivanjenamjene pojedinog dijelaluke otvorene za javni promet županijskogi lokalnog značaja, načinaplaćanja veza, uvjeta korištenjate određivanja najveće visinenaknade i raspodjele prihoda.Prema riječima Bačića, županijskelučke uprave morat ćeutvrditi i popisati dijelove obalekoji se već koriste za privezplovila, u svrhu naplate, pa sunjihovim predstavnicima daneupute kako proširiti lučko područjes obzirom na poteškoćepri ishođenju prostorne dokumentacije.Prema odredbama Pravilnikau vezi s obvezom podjele lučkogpodručja na operativni, komunalnii nautički dio, prvenstvoza privez imat će plovila u linijskompomorskom prometu, dokće drugi dio luke biti namijenjenza komunalni vez za brodicestanovništva te za nautička plovilai ribarice.Na osnovi Pravilnika županijskelučke uprave imaju pravonaplaćivati privez plovila ukolikopružaju usluge odvoza otpada,opskrbe vodom i strujom.Pravilnikom su usvojeni ijedinstveni kriteriji za naplatuveza po dužini plovila. Stanovništvoima prvenstvo za dobivanjeveza, a cijene su jednake zasve bez obzira na mjesto stanovanja.(HINA)

10 OBRAZOVANJE www.hok.hrObrtničke novinesvibanj 2008.Upisi učenika u programe obrtničkih zanimanjaza školsku godinu 2008./2009.Elementi, pravila i postupci za upis učenikau programe obrazovanja za obrtničkazanimanja utvrđuju se na temeljuPravilnika o načinu ostvarivanja programanaukovanja i stručnog osposobljavanja za vezaneobrte te o pravima, obvezama, praćenju,vrednovanju i ocjenjivanju naučnika (»Narodnenovine« 69/04.).Svake godine područne obrtničke komoredužne su strukovnim školama dostaviti popiselicenciranih obrta i pravnih osoba s točnomadresom i brojem slobodnih naučničkih mjestapo zanimanjima, a srednje škole dostavljajuplan upisa upravnom odjelu ovlaštenomza školstvo u svojoj županiji.Upravni odjeli u županijama usklađuju prijedlogeškola i prijedloge obrtničkih komora,područnih službi za zapošljavanje i drugih sudionikavezanih uz razvoj školstva u županijite tablice s izvornim prijedlozima škola i svojeočitovanje dostavljaju Ministarstvu znanosti,obrazovanja i športa. Svoj plan upisa izrađujei Hrvatska obrtnička komora na temelju podatakapodručnih obrtničkih komora i sudjelujeu radu upisnog povjerenstva gdje se usklađujuprijedlozi prethodno navedenih dionika.U nastavku donosimo tablicu u kojoj jeusporedba prošlogodišnjeg upisa i ovogodišnjegplana upisa.Mirela Lekić, prof.Silva Vucković-ŠkarecRed.br.ZANIMANJAREALIZACIJAUPISA2007./2008.PLAN UPISA2008./09.1. Alatničar 11 562. Autoelektričar 303 3403. Autolakirer 54 1054. Autolimar 236 3055. Automehaničar 1066 11366. Automehatroničar 0 307. Bravar 130 3328. Brodski mehaničar 18 289. Dimnjačar 9 2710. Elektroinstalater 381 53611. Elektromehaničar 338 41512. Elektroničar – mehaničar 132 18313. Fotograf 147 16314. Frizer 1247 119315. Fasader 0 3416. Galanterist 45 6217. Glazbalar gudačkih instrumenata 0 018. Glazbalar trzalačkih instrumenata 2 119. Graditelj drvenih brodova 0 020. Graditelj metalnih brodova 6 021. Graditelj orgulja 0 022. Graditelj plastičnih plovila 7 1023. Instalater grijanja i klimatizacije 760 60924. Instalater kućanskih instalacija 0 2625. Kemijski čistač 14 2726. Klesar 21 7127. Klobučar 0 028. Konobar 905 118529. Kotlar 0 030. Kovač 0 031. Kozmetičar 157 14332. Krojač 236 56633. Krovopokrivač 8 3134. Krznar 0 035. Kuhar 1451 152236. Limar 6 8937. Ljevač 0 038. Mehaničar polj. mehanizacije 12 3239. Mesar 101 20540. Mlinar 0 2041. Mljekar 0 842. Obućar 9 3843. Očni optičar 0 044. Pećar 0 045. Pediker 123 12246. Pekar 164 22947. Pismoslikar 30 2848. Plinoinstalater 205 25549. Precizni mehaničar 2 1350. Prodavač 68 27851. Puškar 4 1352. Slastičar 168 22953. Soboslikar – ličilac 218 26054. Staklar 2 2155. Stolar 408 63056. Strojobravar 214 30157. Tapetar 15 4058. Tesar 44 16559. Tokar 169 25060. Urar 2 361. Vodoinstalater 420 46062. Zidar 191 30863. Zlatar 10 15UKUPNO: 10.269 13.148I u Europi obrtnička zanimanjadeficitarnaZbog velikog naglašavanja potreba za visokim obrazovanjem (»Europa kaodruštvo znanja«) sve se manje ljudi školuje za obrtnička zanimanjaRazvijajući Lisabonsku strategijuo budućoj Europi snajkonkurentnijim gospodarstvomzasnovanim na društvuznanja, većina je zemalja u svojimprovedbenim politikama topoistovjetila samo s visokoškolskimobrazovanjem. Posljedicaje da europski poslodavci žudeza vodoinstalaterima, zavarivačima,stolarima, tesarima,zidarima i ostalim obrtničkimzanimanjima.Pokazuje to istraživanjesvjetski poznate konzultantsketvrtke Manpower iz SAD-a ugodišnjem izvješću o potražnjiza radnom snagom u 2007. godini(www.manpower.com).Radnika koji imaju obrtničkaznanja i vještine sve je manjete autori upozoravaju da tiposlovi nude sigurnu i dobruzaradu.

12 SUD ČASTI www.hok.hrObrtničke novinesvibanj 2008.SUD ČASTIHRVATSKE OBRTNIČKE KOMOREBroj: O-I-29/2007Broj: O-I-114/2007SUD ČASTIHRVATSKE OBRTNIČKE KOMOREPRESUDASud časti Hrvatske obrtničke komore u Prvostupanjskomvijeću sastavljenom od Predsjednika Vijeća A. M.,te članova Vijeća Z. O. i S. V. u pravnoj stvari prijaviteljaDarka Matijavića iz Osijeka, Sv. L. B. Mandića 247a, protivprijavljenog Tomislava Markovića, vlasnika građevinskogobrta »GTM« iz Josipovca, Kralja Petra Svačića 15, zbogpovrede dobrih poslovnih običaja, nakon rasprave održane05. prosinca 2007. godine u nazočnosti prijavitelja, a uodsutnosti prijavljenogaP R E S U D I O J EPrijavljeni: Tomislav Marković, vlasnik građevinskogobrta »GTM« iz Josipovca, Kralja Petra Svačića 15,ODGOVORAN JEšto je povrijedio dobre poslovne običaje, ne postupajućisukladno preuzetoj obvezi plaćanja iznosa od 1.000,00kuna prijavitelju, a prema nagodbi sklopljenoj dana 28. lipnja2005. godine pred Prvostupanjskim vijećem Suda častiHrvatske obrtničke komore, pa mu se izriče mjeraJAVNA OPOMENAUZ OBJAVU U GLASILU KOMOREObrazloženje ispušteno kao nepotrebno.PRESUDASud časti Hrvatske obrtničke komore u vijeću sastavljenom od sudaca R. B., kao predsjednikavijeća, te A. K. i J. B., kao članova vijeća, odlučujući po prijavi prijaviteljice Radojke Papićiz Zagreba, Vučetićev prilaz 1, protiv prijavljenog Emila Muheljića, vlasnika obrta »Autoelektrika«iz Zagreba, Savska 102, zbog povrede poslovnih običaja, nakon glavne raspraveodržane 12. ožujka 2008. godine u prisutnosti prijaviteljice Radojke Papić i prijavljenogEmila MuheljićaP R E S U D I O J EPrijavljeni: Emil Muheljić, vlasnik obrta »Autoelektrika« iz Zagreba, Savska 102,ODGOVORAN JEšto je prijaviteljici Radojki Papić dana 15. studenoga 2007. g. izdao račun za popravak vozilakoji nije pravno valjan te što je neke radove na vozilu izvršio bez suglasnosti prijaviteljice, išto nije popravio svjetlo pokazivača pravca na njenom vozilu koje je oštećeno u servisu, čimeje postupio protivno odredbama članka 10. Zakona o obveznim odnosima,pa mu se na temelju članka 14. stavak 1 točka 3. Pravilnika o Sudu časti izriče mjeraJAVNA OPOMENAUZ OBJAVU U GLASILU KOMOREI NA WEB STRANICI KOMORE U TRAJANJU OD 60 DANAObrazloženje ispušteno kao nepotrebno.

14 OBRTNIČKE SPORTSKE IGRE www.hok.hrObrtničkesvibanjPRVE OBRTNIČKEMeđimurci ukuUz želje za uspješnu igru i dobre rezultate svim natjecateljima, ministar Polančec je predložio da se, pod pokroviteljstvomMinistarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, na sljedećim Obrtničkim sportskim igrama natječe i ekipa ministarstva,odnosno Vlade RH, što su natjecatelji i organizatori popratili odobravanjem i burnim pljeskomSNJEŽANA TOMIĆUkupni pobjednik Prvihobrtničkih sportskihiga ra, održanih 30. i 31. svibnjau Trogiru, je Obrtničkakomora Međimurske županije!Drugo mjesto u ukupnomporetku pripalo je OKBrodsko-posavske županije,a treće mjesto zauzela je OKPožeško-slavonske županije.U hotelu Medena u Trogiru,pod generalnim pokroviteljstvomCroatia osiguranjaokupilo se približno 450sudionika iz raznih krajevaHrvatske, koji su se natjecaliu nekoliko disciplina:mali nogomet, pikado, tenis,stolni tenis, potezanje užetai kuglanje.Ministar Polančec pokazao jesvoje nogometno umijećeIgre podržali poznati sportašiObrtničke sportske igre (OSI),njihove sudionike. Na ovaj načinzahvaljujući entuzijazmuHOK je omogućio da u Trogirnajupornijih obrtnika sportaša,prerasle su ranija sportskasnagu i sportske vještine.dođu svi koji žele odmjeriti svojunadmetanja nekoliko desetakaNa završnoj svečanosti dodjelenatjecatelja iz dvije, tri županije,nagrada, i natjecatelji i organizatoriocijenili su Prve obrtničkei ove godine, prvi put, postalesvehrvatske sportske igre nasportske igre vrlo uspješnima. Pokazalose da su ovakva sportskakojima se približno 450 sudionikanatječe u nekoliko sportskih Igor Štimac s nagrađenima okupljanja pravi način za druženjeobrtnika iz cijele Hrvatske. Idisciplina. Upravni odbor Hrvatskeobrtničke komore podržao je inicijativu za kako je zatvarajući OSI rekao predsjednik Organizacijskogodbora Ivan Klarić – vidimo se dogodine,organizacijom Obrtničkih sportskih igara, i sufinanciratće pod ručne obrtničke komore, odnosno u još većem broju!Potpredsjednik VladeDamir Polančec otvorio igrePotpredsjednik Vlade RH iministar gospodarstva, radai poduzetništva Damir Polančecotvorio je 30. svibnja Prve obrtničkesportske igre. Uz želje zauspješnu igru i dobre rezultatesvim natjecateljima, ministarPolančec je predložio da se, podpokroviteljstvom Ministarstvagospodarstva, rada i poduzetništva,na sljedećim Obrtničkimsportskim igrama natječe i ekipaministarstva, odnosno VladeRH što su natjecatelji i organizatoripopratili odobravanjemi burnim pljeskom. Polančec jepodsjetio da se u Šibeniku odr-žava 12. nacionalno savjetovanjeo gospodarstvu i poduzetništvute je ujedno okup ljenimapredstavio novog ravnateljaUprave za obrt Darka Horvata,i pozvao obrtnike i Komoruna usku suradnju vezano zaprograme poticanja obrtništvai zakonsku regulativu. Uz potpredsjednikaVlade RH i resornogministra Polančeca, brojnesportaše obrtnike pozdravili supredsjednik HOK-a Mato Topići predsjednik Organizacijskogodbora Obrtničkih sportskihigara, potpredsjednik HOK-aIvan Klarić.IVAN KLARIĆ, PREDSJEDNIK ORGANIZACIJSKOG ODBORA OSISpoj zabave, odmora, sporta i poslovnih razgovoraHrvatski obrtnik radi, usuđujem se reći, daleko najstresniji posao u Hrvatskoj. Moje je mišljenje da zaslužuje tri-četiri dana totalnog opuštanja.Mnogi i ne odu na godišnji odmor, ne zato što možda i nemaju novaca, nego zato što im to jednostavno posao ne dopuštaOtome kako je došlo do idejeda se organiziraju igre idojmovima nakon uspješnoodrađenog posla razgovarali smo sIvanom Klarićem, predsjednikomOrganizacijskog odbora Obrtničkihsportskih igara.– Izuzetno sam zadovoljan, madasam svjestan činjenice da se uvijekmože napraviti bolje. Do ideje jedošlo prije četiri godine, kada su setri udruženja iz Požeško-slavonske,Istarske i Ličko-senjske županijepobratimila i našla se u Umagu, naprvim Obrtničkim sportskim igrama.Tada nam se pridružilo i četvrtoudruženje iz Čakovca. Drugi susretodržan je u Vukovaru, gdje jedomaćin bila Vukovarsko-srijemskažupanija. Prošle godine održanje i treći susret u Čakovcu, gdje jenastupilo pet udruženja, pridružilanam se i Krapina.U Čakovcu su bili gosti i iz drugihžupanija, pa sam na završnojvečeri, prilikom dodjele pehara,upitao zašto samo pet, šest županija,zašto ne svi?Na toj svečanoj večeri bio je nazočani predsjednik Topić, pa sampredložio da organiziramo sveobrtničkesportske igre. Nazočnisu to pljeskom prihvatili. Predsjedniktakođer, kao i svi nazočnipredsjednici područnih komora,koji su tražili da nam se priključe.Kasnije je sve bilo samo stvartehnike. Predsjedništvo je takođerdalo zeleno svjetlo, kao i Upravniodbor.Koliko dugo su trajale pripreme?– Pripreme su započele u jesen2007. godine. Za tako ozbiljanprojekt se obavljaju višemjesečnepripreme. Jedan od bitnih razlogaje taj što ne možemo dobiti hotel u4. i 5. mjesecu, ako pokušamo rezerviratiu prvom mjesecu. Da bismouspjeli rezervirati, moramo sepočeti pripremati već u srpnju ilikolovozu za sljedeću godinu. Takoćemo i za naredne obrtničke igrezapočeti pripreme već za mjesecdana. Sad imamo tehniku, agencijukoja nam je pomogla, tako da ćemoIvan Klarićveć u srpnju vjerojatno znati mjestoodržavanja sljedećih igara.Priznanje HOK-u od straneministraRazmišljate li da igre preselitena kontinent?– U svakom slučaju. Prve su bilena moru, druge će također biti namoru, a jedne od sljedećih će svakakobiti na kontinentu. More imaprednost jer tamo ima puno višehotela koji zadovoljavaju našeuvjete, a uvjeti su prihvat velikogbroja gostiju i sportski tereni u neposrednojblizini hotela. Tu je, dakako,i ljepše vrijeme. No, i na kontinentupostoje toplice koje imajuveliki smještajni kapacitet, terene uneposrednoj blizini i vodu.Koji su indirektni učinci igara,osim igre, zabave i odmora?– Kada smo se bratimili, mojaideja je bila druženje. Vrlo je važnodruženje hrvatskih obrtnika radiodmora i zabave, zašto to kriti? Jerhrvatski obrtnik radi, usuđujemse reći daleko najstresniji posaou Hrvatskoj. Moje je mišljenje dazaslužuje tri-četiri dana totalnogopuštanja. Mnogi i ne odu na godišnjiodmor, ne zato što možda inemaju novaca, nego zato što im tojednostavno posao ne dopušta.Ideja se rodila i zato što sam biogotovo siguran da će hrvatska javnostprepoznati ovaj projekt, a dogodilose to da nam se pridružiopotpredsjednik Vlade i ministargospodarstva g. Polančec, koji sevrlo rado odazvao našem pozivu daotvori prve Obrtničke sportske igre.Ministar je dolaskom u Trogir izraziopoštovanje Hrvatskoj obrtničkojkomori i predsjedniku Mati Topiću.Ministarstvodogodine 21. članTakođer, ministar je dao idejuda nam se na sljedećim sportskimigrama, kao 21. član, pridruže ekipeiz našeg resornog ministarstva.Naravno da će iz toga izići i vrlo ozbiljniposlovni kontakti, da će doćido daljnjeg zbližavanja i intenzivnijeposlovne suradnje gospode izministarstva, na čelu s ministrom,s rukovodstvom komore.Za kraj možemo pozvati sveone obrtnike koji ove godine nisusudjelovali na OSI, da se jave idođu na sljedeće igre.– Naravno, za kraj od srca pozivamosve obrtnike, kao i područnekomore koje ove godine nisu bilenazočne, da se na godinu pridruže.Moja vizija je da igre budu spoj zabave,odmora, sporta i poslovnihrazgovora.

novine2008.2008. OBRTNIČKE SPORTSKE IGRE 15SPORTSKE IGREwww.hok.hrpni pobjednici!Veselo raspoloženje međimurske ekipeMALI NOGOMETSudionici igara s potpredsjednikom Vlade i čelnicima HOK-aOSI 2008. – REZULTATITENISPolufinala:Zagreb/Prijevoznici (A1) – Primorsko-goranska (D1) 0:0(penali 7:6, pobjeda Zagreb/Prijevoznici)Međimurska (B1) – Splitsko-dalmatinska (C1) 0:0(penali 6:5, pobjeda Međimurska)Za treće mjesto:Primorsko-goranska – Splitsko-dalmatinska 0:0(penali 4:5, pobjeda Splitsko-dalmatinska)Utakmica za prvo mjestoZagreb/Prijevoznici – Međimurska 0:0(penali 8:7, pobjeda Zagreb/Prijevoznici)ZLATOSREBROBRONCAZLATOSREBROBRONCAKUGLAČIKristina Mikac(Varaždinska županija)Vesna Topolčić(Koprivničko-križevačka županija)Danica Baričević(Splitsko-dalmatinska županija)Josip Keller(Požeško-slavonska županija)Zlatko Šarec(Sisačko-moslavačka županija)Damir Jakobović(Požeško-slavonska županija)STOLNI TENISPOBJEDNIČKO POSTOLJE/ŽZLATOSREBROBRONCAVesna Wrana(Međimurska županija)Vlasta Janeš(Primorsko-goranska županija)Kristina Mikac(Varaždinska županija)POBJEDNIČKO POSTOLJE/MZLATOSREBROBRONCAPIKADODražen Korent(Međimurska županija)Davor Labazan(Međimurska županija)Tomislav Tomičić(Vukovarsko-srijemska županija)ZLATO Varaždinska županijaSnježana Botković/Ivanka KušenSREBRO Primorsko-goranska županijaMarica Matić/Mia LađenovićBRONCA Karlovačka županijaMarijana Fudurić/Marina StojkovićPOTEZANJE KONOPAZLATO Požeško-slavonska županijaSREBRO Brodsko-posavska županijaBRONCA Splitsko-dalmatinska županijaZLATO Brodsko-posavska županija 630Želimir Puškarić, Dejan Buzgo, Zdenko Poleto, Robert Lorenc,Ivan Holjevac, Slavko PodobnikSREBRO Karlovačka županija 580Miroslav Seljan, Josip Ribičić, Drago Lipoščak, Jako Filipi,Željko Vuković, Slavko Kunf, Josip VranešaBRONCA Požeško-slavonska županija 572Darko Pišmiš, Ivan Dujmović, Željko Bošnjak, Gojko Bašić,Frane MarjanovićKUGLAČICEZLATO Brodsko-posavska županija 454Mirjana Vuđan, Milena Hodak, Anka Šakić, Nada Ugrešić, Jeica HoljevacSREBRO Zagrebačka županija 454Željka Gošpert, Tamara Vuk, Anamaria Frančić, Marija Kovačić, Dorotea VukBRONCA Vukovarsko-srijemska županija 381Jelica Miličević, Josipa Pahić, Marija Vukasović, Ljepa Džakula,Ljubica LombarevićUKUPNI POREDAK01. Međimurska županija 10 bodova02. Brodsko-posavska županija 8 bodova*03. Požeško-slavonska županija 8 bodova*04. Varaždinska županija 7 bodova05. Zagrebačka županija 5 bodova06. Primorsko-granska županija 4 boda07. Karlovačka županija 3 boda*08. Splitsko-dalmatinska županija 3 boda*09. Koprivničko-križevačkažupanija2 boda*09. Sisačko-moslavačka županija 2 boda*11. Vukovarsko-srijemska županija 2 boda*Rezultate svih utakmica možete pročitati u Biltenu, koji se nalazi na web stranici HOK-a www.hok.hr

16 ŽUPANIJE www.hok.hrObrtničke novinesvibanj 2008.OK ZAGREB10000 ZAGREB, Ilica 49Telefon: ++ 385 01/48 46 741, 48 06 555Telefaks: ++ 385 01/48 46 615E-mail: obrtnicka-komora-zagreb@zg.t-com.hrPredsjednik: Ivan ObadTajnik: Boris Trupecstranicu pripremiLA:Fedora ZokovićMarkov sajamSajam starih zanataIove godine, već tradicionalno, naJelačić placu u Zagrebu od 15. do18. svibnja 2008. godine održan jesajam starih zanata – Markov sajam, usuradnji sa Obrtničkom komorom Zagreb.Sajam je otvorio Milan Bandić,gradonačelnik grada Zagreba, a mnogobrojneposjetitelje pozdravio je IvanObad, predsjednik Obrtničke komoreZagreb.Ovogodišnji sajam još je jedna u nizuhvalevrijednih manifestacija našega grada,a nastavak je davne tradicije sajmovanjakoja je započela 1256. godine kadaje Poveljom kralja Bele IV. održan prvisajam na blagdan Sv. Marka.Šesti proljetni sajamu Velikoj GoriciTuristička zajednica grada Velika Gorica i Udruženjeobrtnika Velika Gorica organizirali su od 9. do 11.svibnja 2008. godine 6. proljetni sajam. Na otvorenomprostoru kod Pučkog otvorenog učilišta velik broj izlagačauspješno je šestu godinu za redom predstavio svoje proizvodei okupio velik broj posjetitelja. Izlagače i posjetitelje,uz čelnike grada Velike Gorice i Turističke zajednice VelikaGorica, pozdravili su Željko Cebin, potpredsjednik Udruženjaobrtnika Velike Gorice i Miroslav Čihak, potpredsjednikObrtničke komore Zagreb.Svečanom otvorenju i obilasku sajma bili su nazočni predsjednici,tajnici i predstavnici mnogih obrtnika grada Zagrebai Zagrebačke županije. I ove su se godine svi koji su obišlisajam mogli uvjeriti u odličnu organizaciju, već tradicionalnodobru gastro-ponudu Turopolja i kušanje vina udruge vinogradaraGrozd. Uspješni su bili nastupi Osnovne škole Pokupsko,folklornih ansambala Zajednice kulturno-umjetničkihudruga Velike Gorice i njihovih gostiju, koncertnih grupa,Turopoljskih mažoretkinja. Posebnu pohvalu zaslužujeHair fashion VG08 – revija frizura velikogoričkih frizerskihsalona, koji su svojim prvim nastupom na Proljetnom sajmu,frizurama i koreografijom oduševili sve nazočne. Nastupilisu: Medicinsko-kozmetički salon Skin, cvjećarna Gita, StudioMarilin, frizerski saloni: Eva, Fancy, Impulse, Ljiljana, Tia lu,Beauty centar Nicol, Adonis – frizer za muškarce, pediker isolarij, te Srednja strukovna škola Velika Gorica.U sklopu sajma održala se prodajna izložba cvijeća, sadnica,aranžmana, pribora za uređenje vrtova, ekološki uzgojenihpoljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, suvenira isvih drugih proizvoda tradicionalnog obrtništva. Obrtničkakomora Zagreb i Udruženje obrtnika Velika Gorica predstavilisu obrtnička zanimanja, te mnogobrojne zainteresiraneinformirali o upisima za obrtnička zanimanja, kao i uvjetimaza otvaranje obrta. Srednja strukovna škola Velika Goricauspješno je prezentirala program zanimanja za koja se školujuučenici iz područja strojarstva, elektrotehnike, osobneusluge (frizer, pediker), ugostiteljstva i turizma, zanimanjekuhara i konobara, te program zanimanja pomoćni instalatergrijanja i klimatizacije, pomoćni kuhar i slastičar.I na kraju možemo samo još jednom pohvaliti sve sudionikei organizatore 6. proljetnog sajma sa željom da i Sedmisajam 2009. godine bude jednako uspješan!Sudjelovalo je 80-ak izlagača, međukojima 28 obrtnika Zagreba i Zagrebačkežupanije, kojom prilikom su predstavilistare obrte i zanate te svoje tradicijskeproizvode.Predstavili su se izlagači iz gotovocijele Hrvatske, koji su mnogobrojnimposjetiteljima pokazivali vještine starihmajstora: medičara, svjećara, kovača,remenara, kožara, bačvara, staklara,opekara, pekara – sada već pomalo zaboravljenihi gotovo izumrlih zanata.Brojni posjetitelji mogli su kupiti licitarskasrca, medenjake, ekoaranžmane,cvijeće izrađeno od strugotina drveta,med s ljekovitim travama, domaće kolače,drvene igračke, nakit. Na pozornicise, uz sajam, svakodnevno održavao zabavniprogram.Zahvaljujući Turističkoj zajedniciKoprivnice i ove je godine »ispričana«povijesna priča i prikazane »žive slike«davno minulih i zaboravljenih vremenaMarkovog sajma – tog bajkovitog vremenasrednjega vijeka, a pripremljena jei posebna ponuda jela na bazi koprive.Prvi put ove godine na Markovomsajmu sudjelovali su i obrtnici sarajevskogkantona sa svojim tradicionalnimumjetničkim proizvodima. Štand našihprijatelja iz Sarajeva bio je odlično posjećeni nadamo se da će se ta suradnjanastaviti i na Markovom sajmu 2009.godine!Obrtnička komora Zagreb predstavilaje i na ovogodišnjem sajm u programobrazovanja za obrtnička zanimanja snaglaskom na tradicijska i deficitarnazanimanja.F. ZokovićOK DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE20000 DUBROVNIK, Široka 4/2Tel/fax: ++ 385 020/323 550, 323 560E-mail: hok-dubro-neret-zupanije@du.t-com.hr,hok-dubrovnik@t-com.hrPredsjednik: Svetan PejićTajnik: Nikola KalafatovićSTRANICU PRIPREMIO:Nikola KalafatovićVOLI VINO, ALI BUDI JAČI OD NJEGA!Županijski vinogradari i vinariobišli vinogorja MađarskeČulo se to, i još mnogo toga događalo i vidjelo, ovih dana na jugu Mađarske,kamo smo se uputili u pratnji najpoznatijih naših vinara koji suobišli svoje kolege na području njihovih najjužnijih vinogorja, na potezuVillany – Szekszard, gdje su mali vinari počeli s proizvodnjom vina postigavšikvalitetu zbog koje se vina iz ostalih regija Mađarske prvenstveno uspoređujus ovima.Cilj putovanja u organizaciji županijske Gospodarske i Obrtničke komore:usporedba vlastitih rezultata u vinogradarstvu i vinarstvu s mađarskim postignućimai upoznavanje mađarskih iskustava prije i nakon ulaska u Europskuuniju. Mađarska, naime, nikada neće biti u mogućnosti proizvoditi ogromnekoličine vina i zato će njezin prioritet uvijek biti kvaliteta. Kvaliteta koja seitekako dobro može iščitati i iz sljedeće rečenice:»Dok piješ vino, misli na to koliko ima truda u jednoj čaši vina!«. To je, naime,deseta »vinska zapovijed« na koju smo naišli na imanju hrvatske obiteljiKovač-Harmat, koja živi na području najjužnijeg vinogorja u Mađarskoj, u selupodruma nama bliskog imena Orašje. Njihova su vina standard ostalima, pokvaliteti, cijeni, koncentraciji i potencijalu, u što smo se naravno i sami uvjerilisvrativši u obiteljske podrume tamošnjih vinara, od kojih je većina poznata pa inagrađivana i kod nas: Tiffan, Bock, Gere, Duszi ili, pak, Wunderlich, jedno odnajvećih »vinskih postrojenja« na ovom području, vrijedno oko 8 milijuna eura,čiji vlasnik povremeno svrati i do Pelješca.– Nema tu tajne. Ključ je u kvalitetnom odnosu prema toj djelatnosti i samopoštovanju,reći će Frano Miloš, ne podcjenjujući naravno ni sebe ni kolege, jer,zna se, naša županija ima najviše zaštićenih vrhunskih i kvalitetnih vina i samomalobrojni nisu čuli za naše vrhunske sorte i poznate vinare.Međutim, kada je riječ o Mađarima, a radi se upravo o onome na čemu intenzivnorade domaći vinari i što im je konačni cilj, s rastom ugleda mađarskih vinaparalelno su i restorani doživjeli svoju vinsku renesansu i prilagodili se novomtržištu i novim trendovima. Danas velik broj njih nudi širok spektar vina i osobnogkušača koji će vam uz svako odabrano jelo sugerirati najbolje vino.Napisala: Katica CikojaOkrugli stol »Vino i turizam u Dubrovačko-neretvanskojžupaniji«Vinari i ugostitelji mogu naćizajednički jezikUorganizaciji Obrtničke komoreDubrovačko-neretvanske županije,HGK Županijske komoreDubrovnik, Dubrovačko-neretvanskežupanije i TZ Dubrovačko-neretvanskežupanije, u Dubrovnikuje 14.05.2008. održan Okrugli stolna temu »Vino i turizam u Dubrovačko-neretvanskojžupaniji« uzprezentaciju i degustaciju vina 32županijska vinara.O vinu i njegovom značenju zaturizam i gastronomiju u našoj županijite o potrebi i mogućnostimarazvoja turizma vina govorili sugosti Okruglog stola, renomiranistručnjak iz područja vinarstva i vinogradarstvaprof. dr. Nikola Miroševići mr. Ivana Alpeza, voditeljicaOdjela za vinarstvo Hrvatskog zavodaza vinogradarstvo i vinarstvo.Medijski pokrovitelj bio je stručnimagazin za ugostiteljstvo i turizamSajam kao prilikaPrvi sajamski nastup obiteljskog obrta»Stolarija Jelčić«Na proteklom 50. međunarodnom Obrtničkomsajmu u Zagrebu, na kojemu se sa nešto manje»kvadrata« nego do sada predstavila i Obrtničkakomora Dubrovačko-neretvanske županije, pojavio se ijedan obrt mlad po obrtničkom stažu ali sa mnogo iskustva,obrt obitelji Jelčić iz Krvavca pored Metkovića.Obrt »Stolarija Jelčić« jedini u Hrvatskoj bavi se proizvodnjomdječjih krevetića a proizvode još i dječje ispavaće sobe, apartmanski namještaj te dovratnike savratima. Svi proizvodi su atestirani i rade se isključivood punog drva. Prošle godine proizvodni pogon jeopremljen sa najmodernijim strojevima u koje je uloženo2,000.000,00 kuna.»Restaurant & Hotel«. U raspravusu se uključili i nazočni hotelijerii ugostitelji iz čega se dala iščitatinjihova želja da svojim gostimaprvenstveno ponude autohtona iostala vrhunska i kvalitetna vinaproizvođača s Korčule, Pelješca iKonavala. Da oni zaista imaju štoponuditi vidjelo se na prezentacijidegustacijinakon Okruglog stolagdje su se predstavila 32 vinara ijedan proizvođač likera.Iza naziva obrta krije se obiteljski obrt u kojemu rademajka, otac i sin a po potrebi i ostali članovi obitelji.O svom prvom sajamskom nastupu imaju samo riječihvale, jer su pronašli nove poslovne partnere. Smatrajuda su ovakvi sajmovi iznimno korisni, jer je neposrednikontakt još uvijek nezamjenjiv, pogotovo onima koji setek probijaju na tržište.NAJAVLJUJEMO:Uskoro kreće web-stranica Obrtničke komoreDubrovačko-neretvanske županije.

Obrtničke novinesvibanj 2008. ŽUPANIJE 17www.hok.hrSObrtnici su na marginamainteresa državeIstaknut je problem pada broja obrta u županiji i rasta broja privremeno ili trajnoblokiranih obrtnikaama činjenica da već po drugi putzaredom Skupštini POK-a Bjelovarne prisustvuje ni jedan od pozvanihzastupnika iz ovoga kraja, mnogogovori o odnosu središnjih državnihtijela prema obrtništvu. Govori o tomeda su mnoga predizborna obećanja i zaklinjanjeu obrtništvo u to vrijeme, tekuobičajena predizborna retorika.Prateći već i skupštine udruženjaobrtnika, bilo je vrlo razvidno da obrtniciimaju ozbiljnih problema, suštinskih,onih koji dovode u pitanje njihov opstanak.Podjednako zbog za njih nepovoljnihkretanja na tržištu, ponovnog rastaproblema neplaćanja, kao i često apsurdnetromosti i ignoriranja problema,koji bi se i mogli relativno lako riješiti,s nivoa središnje vlasti. Tako je u najvećem,bjelovarskom udruženju, predsjednikPavičić još u uvodu istaknuo nizproblema koje obrtnici naprosto nisu umogućnosti sami riješiti, a koji ih guše.Što su poslije na konkretnim primjerimasamo potvrdili i predsjednici sekcija.Od nedostatka stručne radne snage,nadolazeće zabrane pušenja u lokalima,zakona o licenciranju građevinskih obrta,rada nedjeljom u trgovinama, prevelikihdoprinosa za zaposlene, nelojalnekonkurencije kroz najrazličitije vidoverada na crno, protiv kojeg se zapravo nepoduzima ništa, neravnopravnih uvjetau odnosu na poduzeća i još koječega.Na Skupštini POK-a, na kojoj je prviput nazočio i predsjednik HOK-a Topić,u društvu s v.d. glavnim tajnikom, Anićem,razumljivo, ponavljali su se sličnitonovi.Istaknuto je da komora mora bitiprobitačnija u svojim zahtjevima premadržavi i jače lobirati, kako bi inicijativeobrtnika pale na plodno tlo.Predsjednik POK-a Renić, naslonivšise na već uobičajeno iscrpno i detaljnoizvješće za prošlu godinu, te u njemutaksativno navedene probleme, posebnoje istaknuo problem već višegodišnjegpada broja obrta u Županiji, zbogčega je i formirana posebna radna grupakoja bi trebala detektirati zašto se todogađa i predložiti rješenje. Istaknuo jei gorući problem rasta broja privremenoili trajno blokiranih obrtnika zbogtoga što nisu u mogućnosti plaćati doprinosedržavi, ali i unutrašnji problemslabog rada cehova i nedostatka principijelnostii solidarnosti među obrtnicima.Ivica Pavičić je naveo apsurdnu situacijuda se najbolji radnici u ugostiteljstvuodvode ljeti na more, na nekolikomjeseci, ostavljaju stalni radni odnos, azatim se vraćaju na Zavod za zapošljavanjei isplaćuje im se naknada. Po, valjda,stoti put argumentirao je i neodrživostsadašnjeg Zakona o ZAMP-u.Jasna Kramarić, predsjednica Cehatrgovaca, navela je da je prošle godinebroj trgovina smanjen za 30, a u prvomtromjesečju ove godine za još čak 26.Zauzela se i da se obrtnicima trgovcimadopusti rad nedjeljom, makar i samo sčlanovima obitelji.Dubravka Leš se požalila na mogućnostda obiteljska gospodarstva smijuraditi zapravo klasične ugostiteljskeposlove, a gotovo bez ikakvih uvjeta ikontrole, što je ocijenila klasičnim primjeromozakonjene nelojalne konkurencije.Smeta ju i neravnopravan odnosu kojemu obrtnici koji obrazuju učenikenemaju za to nikakvu naknadu, nego bito još trebali učenicima plaćati.Građevinar, Ivica Lovrić, naveo jeiznimno loše učinke, za obrtnike, odredbeo obaveznom licenciranju građevinskihobrta i argumentirao crna predviđanjada će ih nestati čak i 40 posto. A što jejoš gore, otići će u sivu ekonomiju.Josip Krajcer, prijevoznik, istaknuo jenerješiv problem nedostatka vozača, odkojih jedni neće sa Zavoda, a drugi nemajugdje odraditi potreban dvogodišnjistaž. Ljuti ga i što svi znaju da su kiperi s5 osovina po konstrukciji znatno teži, aliipak nikako da se to regulira i prizna imse 10 posto veća dopuštena težina, štopolicija onda obilato kažnjava.Težinu situacije možda je najbolje opisaoTomić iz Končanice, rekavši rezigniranoda mu je dosta višegodišnjeg međusobnogplakanja obrtnika na ramenu,za koje se tako slabo čuje, a o potrebnojreakciji da se i ne govori, te da zbog togarazmišlja da prekine svako aktivno sudjelovanjeu radu komorskih tijela.Skupštinari su raspravljali o zastupljenostiobrtnika Bjelovarsko-bilogorske županijeu tijelima HOK-a.OK BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE43000 BJELOVAR, Preradovićeva 4/ITelefon: ++ 385 043/242 242, 043/241 280Telefaks: ++ 385 043/241 280E-mail: obrtnicka-komora@bj.t-com.hrPredsjednik: Josip RenićTajnik: Davorin Vezmarovićstranicu pripremio:Goran GrgićMorski pas u Daruvaru!očno tako. U srijedu, 14. svibnja, uTpoznatoj daruvarskoj kavani Queen,plivao je morski pas, i to, kako jei red, kratko u ulju, pa nešto duže nagradelama te na kraju, već po izboru,u prvoklasnoj daruvarskoj Graševiniili gustom dalmatinskom »crnjaku«,što se pokazalo lažnom dvojbom jerse morski pas izvrsno uklopio u obaslučaja.No pođimo redom. Višegodišnjeprijateljstvo i suradnja građena kroz»Gastro« izložbe, akciju »Zeleno i plavo«,a posebno učvršćena na lanjskomKongresu ugostitelja u Šibeniku, izmeđuugostitelja Šibensko-kninskei Bjelovarsko-bilogorske županije,iznjedrilo je ideju o još čvršćem povezivanjui suradnji. Možda, u ne takodalekoj budućnosti, i bratimljenjemdvaju hrvatskih turističkih bisera, Daruvarai Šibenika. Naime, šarmantnai poduzetna predsjednica daruvarskog Udruženja obrtnikai Sekcije ugostitelja, a ujedno i vlasnica kavane Queen DubravkaLeš posebno je aktivno sudjelovala u svim kontaktimasa šibenskim kolegama, pa je i normalno da je njihov prviposjet bio u njezinu Daruvaru, da se ovdje osjećaju posebnougodno.Uz razmjenu dragocjenih iskustava i recepata, neštokuknjave nad zajedničkim problemima, gosti, na čelu sasvojim predsjednikom Ceha ugostitelja, vrsnim kuharomJosom Smolićem, priredili su vrhunski kulinarski dalmatinskidoživljaj na terasi kavane Queen, označivši taj događajkamenom temeljcem za buduće redovito međusobnoposjećivanje i predstavljanje kulinarskih delicija oba kraja.Još jedan simpatični kuhar, Slaven Stegić, toliko je oduševiokulinarskim umijećem, ali i neponovljivo vedrim duhom,da ga je domaćica Dubravka poželjela zadržati kaosvoju maskotu.Obrtnici iz Brodsko-posavske županije pobrali prestižnenagradeOprema za skladištenje i domaćaobuća po najvišim standardima»Morate imati vrlo velike emotivne razloge za pokretanje posla. Velike tvrtke tonemaju i odustaju od ulaganja«, kaže Damir ConjarSLAVONSKI BROD – Među desetnajprestižnijih nagrada koje je dodijeliloMinistarstvo gospodarstva na ovogodišnjemsajmu obrtništva u Zagrebuobrtnicima iz Brodsko-posavske županijepripale su dvije. Zvonimir Ćrić,predsjednik županijske Obrtničke komorepodsjeća da je u konkurenciji zaove prestižne nagrade bila ukupno 304izlagača. Obrt Conjar metal u vlasništvuDamira Conjara iz Starog Petrovog Selanagrađen je za najbolji izvozni proizvod.Obrt Poliuretani Sušić u vlasništvu IvanaSušića iz Oriovca dobio je drugu nagraduza najbolji proizvod. Oriovačkiobrtnik sa samostalnim radom započeoje još 1986. godine.– Bavimo se proizvodnjom poliuretanskegalanterije, a u zadnje vrijeme ipotplata za proizvođače obuće u Hrvatskoj,Sloveniji i Italiji. Anatomska obućakoju mi proizvodimo u potpunosti jedomaći proizvod od prirodnih materijala.Anatomija obuće je rađena uz pomoćcijenjenih stručnjaka, i sve to do sadadaje rezultate – kaže I. Sušić podsjećajućida je njegova obuća već osvajala nagradena sajmovima. Među nagradamaje i zlatna medalja sa sajma u Londonu.– Nastojim dokazati da se u Hrvatskojmože proizvesti kvalitetna anatomskaobuća i da nas ne moraju obuvati inozemniproizvođači. Mislim da im dostauspješno pariram – ističe I. Sušić. Da jeput do uspjeha brži uz kvalitetnu ideju,potvrđuje i primjer njegova kolege izStarog Petrovog Sela. Obrt Metali Conjarotvoren je prije godinu dana i bavise proizvodnjom opreme za skladišta.Utemeljitelj obrta je mladi povratnik izNjemačke odakle je u rodni kraj doveo ipartnera za ovaj posao. Cjelokupna proizvodnjaiz njihova pogona svoje mjestoima na njemačkom tržištu.– Sad radimo na novim proizvodimakoje želimo ovdje proizvesti. Razlog zapokretanje posla u Hrvatskoj u znatnojje mjeri u povezanosti s ovim krajem.Partner je tu proizvodnju mogao pokrenutii negdje drugdje, ali mi smo toželjeli ovdje. Trenutno smo na dobromputu – kaže D. Conjar ocjenjujući dasu administrativni uvjeti koje morajuispuniti hrvatski poduzetnici znatnosloženiji od onih koje za isti posao trebajuispuniti poduzetnici u Njemačkoj.– Morate imati vrlo velike emotivne razlogeza pokretanje posla. Velike tvrtketo nemaju i odustaju od ulaganja –kaže Conjar ilustrirajući to primjeromnjemačkog trgovačkog lanca Aldi kojije svoje trgovine u Hrvatskoj planiraootvoriti 2009. godine, međutim od svegaje odustao.OK BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE35000 SLAVONSKI BROD, Petra Krešimira IV. 46/1Telefon: ++ 385 035/447 017, 442 356, 407 440Telefaks: ++ 385 035/407 441E-mail: ok-sl.brod@sb.t-com.hrPredsjednik: Zvonimir ĆirićTajnica: Željka Pergleđu razlozima zbog kojih je Cen-za tehnološki razvoj CTR oveMtargodine na listi županijskih laureata je ičinjenica da pripadaju najužem krugunajuspješnijih agencija koje rade programeza EU pretpristupne fondove.– Za trenutnu situaciju u gospodarstvujoš uvijek se pozivamo na rat, okupiranapodručja, prometnu izoliranost,porušenost. To nas je nazadovalo, međutim,došlo je vrijeme da se ide naprijed imalo manje gleda u prošlost. Mislim dase zadnje dvije godine ipak nešto pokreće.Dobar je pokazatelj i struktura nezaposlenih.Na birou gotovo da nema ne-Krenulo je sa salatom od hobotnice, slanim inćunima, škampimai dagnjama (»pizdicama«, rekli bi gosti), a nastavilo sespomenutim morskim psom i grdobinom s gradela, rižotomod morskih plodova i janjetinom i hobotnicom s krumpiromispod peke. Kako je sve to bilo zamamno, izgledom i okusom,najbolje svjedoči činjenica da se brzo počela čuti jadikovka nazočnihkako je beskrajna šteta što su im trbusi posve puni….Predsjednik POK-a Renić, gotovo kompletan Ceh ugostitelja,na čelu s predsjednikom Biketom, gradonačelnik DaruvaraCegledi, načelnici okolnih općina i još tridesetak uzvanikabezrezervno su poduprli ideju i obećali svaku pomoć daovaj događaj postane tradicionalan.Imajući na umu zadovoljstvo gostiju što su oduševili nazočnete upornost, šarm i veliko ugostiteljsko znanje DubravkeLeš, gotovo je sigurno da će se ti lijepi planovi i ispuniti,na zadovoljstvo, ali i korist ugostitelja obje Područne obrtničkekomore.STRANICU PRIPREMIO:Marijan VrkljanCentar za tehnološki razvoj dobiožupanijsko priznanjeDizajnerici Lenki Kirioskigradsko priznanjezaposlenih inženjera strojarstva, aktivnihtražitelja posla. Jako je velika potražnja zasvim radnicima iz metalske struke. Nedostajei velik broj građevinskih radnika.Među promjenama koje treba napravitije i to da školovanje bude sukladno tržišturada, a ne nastavnim programima iplanovima. Za veći pomak u lokalnomgospodarstvu potrebne su ipak veće investicije,a njih nema – kaže Dragan Jelić,direktor CTR-a.Među laureatima gradskih i županijskihpriznanja ove je godine i LenkaKirioska, modna kreatorica koja njegujeprepoznatljiv stil.Davor Vlaović novi zamjenik župana zagospodarstvoSLAVONSKI BROD – Skupština Brodsko-posavske županije izabrala je DavoraVlaovića za novog zamjenika brodsko-posavskog župana za gospodarstvo.Vlaović dolazi s mjesta savjetnika u županijskom upravnom odjelu za poljoprivredu,a u prethodnom mandatu bio je i pročelnik ovog odjela. Vlaović je trenutnoi predsjednik županijske organizacije HSS-a Brodsko-posavske županijei predsjednik regionalne organizacije HSS-a za Slavoniju i Baranju. Županijskaskupština popunila je i dva upražnjena mjesta u županijskom poglavarstvu: JosipČeović dobio je resor zdravstva, a Goran Rukavina resor graditeljstva.

18 ŽUPANIJE www.hok.hrOK KARLOVAČKE ŽUPANIJE47000 KARLOVAC, J. Haulika 14Telefon: ++ 385 047/612 058Telefaks: ++ 385 047/611 742E-mail: okkz@ka.t-com.hr;web: www.obrtnicka-komora-karlovac.hrPredsjednik: Ivan PodvoracTajnik: mr. Vlado JelkovacOK ISTARSKE ŽUPANIJE52100 PULA, Mletačka 12/1Telefon: ++ 385 052/216 153, 212 993Telefaks: ++ 385 052/383 744E-mail: ok-istre@ok-istra.hrPredsjednik: Vili ŠainaTajnik: Eros SorićSTRANICU PRIPREMIO:Zdenko ŽivčićObrtničke igre Karlovačke županijeObrtnička sportska nadmetanjaSudjelovalo je 120 obrtnika, koji su predstavljali svojamatična gradska udruženjaObrtnička komora Karlovačke županije predvođena predsjednikom IvanomPodvorcem i tajnikom Vladom Jelkovcem organizirala je 4. Obrtničke igre nakojima je sudjelovalo 120 obrtnika, koji su predstavljali svoja matična gradskaudruženja (Karlovac, Slunj, Ogulin, Ozalj, Duga Resa) u četiri sportske discipline(pikado, mali nogomet, tenis i belot).Domaćin ovogodišnjih sportskih nadmetanja bilo je karlovačko Udruženje obrtnikakoje je igre organiziralo bez ijedne zamjerke, a da bude tako pobrinuli su sepredsjednik Davor Vinski i tajnik Miro Seljan. Natjecanja su se odvijala na sportskimterenima NK »Ilovac« u Karlovcu.U pikadu su koplja ukrstile žene. Nakon uzbudljiva nadmetanja prošlogodišnju titulunajbolje ekipe obranile su Ozljanke, kojima je ovo četvrta uzastopna pobjeda. Drugesu bile Dugorešanke, a treće Karlovčanke. Ekipa Ozlja nastupila je u sastavu Janžetić,Mus, Ferenac i Bencetić. Pojedinačno je najbolje gađala Biljana Sladić iz Karlovca.Natjecanje u kartanju belota očekivalo se s velikim nestrpljenjem jer su se mnogikartaški magovi prijetili već mjesecima i obećavali pobjedu. Tužno je bilo gledatiprošlogodišnji pobjednički par Kun-Ribičić koji je ispao već u prvom kolu od, kakose kasnije ispostavilo, pobjednika turnira. Bio je to par Darinka Polović, tajnica dugoreškogUdruženja, i Jurica Baršić. U završnom meču karte su »brusili« Dugorešanii Ozljani, a uvjerljivo su pobijedili Dugorešani. Nad njihovom je pobjedom ostaovisjeti u zraku velik upitnik jer, nije nastupio tajnik Miro Seljan, kojem je zbog službenihorganizatorskih obaveza bilo onemogućeno natjecanje.Na nogometnom terenu najviše su pokazali obrtnici iz Ozlja, koji su prošetali travnjakombez ijedne ogrebotine. Uvjerljivo su osvojili prvo mjesto pobijedivši u finaluekipu Ogulina rezultatom 3:1. U redovima ekipe Ozlja igrao je i najbolji igrač turniraAnton Brunski. Najviše su podbacili nogometaši iz Karlovca koji su prema zvučnimimenima najbolje kotirali na kladionicama. No na kraju osvojili su tek treće mjesto.U teniskim nadmetanjima uvjerljiv je bio karlovački obrtnik Domagoj Škrtić.Svi pobjednici, ali i oni koji su bili tu negdje nagrađeni su prigodnim nagradama,a nakon sportskih nadmetanja svi zajedno su se opustili uz glazbu Rečičkih sokola idruženje, uz nezaobilazno »vidimo se dogodine«, i to u Slunju.Zdenko ŽivčićSTRANICU PRIPREMIO:Asim ČabaravdićSkupština Udruženja obrtnika BuzetPremda je s 272 registriranaobrta i tristotinjak djelatnika,buzetsko Udruženje obrtnikanajmanje u Istri, ubraja se među aktivnijeu Istarskoj županiji. »Jedinoje to udruženje koje ima i svoju webstranicu i katalog obrtnika«, naglasioje član Upravnog odbora IgorBožić na skupštini Udruženja obrtnikaBuzet održanoj u Lovačkomdomu Dane. Protekla je poslovnagodina bila jedna od uspješnijih zabuzetske obrtnike kojih najviše imau građevinarstvu (69), proizvodnimdjelatnostima i uslugama (69), a slijedeprijevozništvo (48), osobne iintelektualne usluge (49) te ugostiteljstvo(26) i trgovina (15). U 2007.godini registrirano je 27 novih obrta,a odjavljena su 22 i od toga je šestobrtnika umirovljeno.Obrtnici Buzeta i Lanišća djelujuu šest sekcija: ugostiteljske djelatnosti,sekcije prijevoznika, proizvodnedjelatnosti i usluga, sekcije trgovacate uslužne i građevinske djelatnosti.Sudionici skupštine ocijenili su dasekcije tijekom 2007. nisu iskazaledovoljnu aktivnost, pa je naglašenapotreba jačeg uključivanja u rad sekcijau kojima obrtnici razmatraju aktualnapitanja koja su od neposrednoginteresa za pojedine djelatnosti.Na skupštini je bilo riječi i o Uredbihrvatske Vlade kojom se obrtnicima,koji duže godina koriste poslovneprostore u državnom vlasništvu,pruža mogućnost da ih otkupe uzpovoljnije uvjete. Stoga su buzetskoggradonačelnika Valtera Fleguupitali je li takva mogućnost predviđenaza gradske nekretnine. Gradonačelnikje odgovorio da se gradskiprostori mogu prodavati samoputem javnog nadmetanja. Stoga ćese putem Udruge gradova pokrenutiakcija da se obrtnicima, ako jeto moguće za državne nekretnine,omogući i povoljniji otkup gradskihprostora. Također, gradonačelnikFlego je upoznao prijevoznike dapostoje izgledi, prema neslužbeniminformacijama, da slovenska stranaod 1. lipnja dopusti teretni prometpreko Sočerge. Navodno postoji dilematreba li to dopustiti za teretnjakedo 5 ili do 7,5 tona nosivosti. No,buzetski prijevoznici i gospodarstvenicitraže da se ponovno omogućiteretni promet bez ograničenja.Dugogodišnjoj članici Skupštine,Upravnog odbora i predsjedniciSekcije ugostitelja Ankici Krbavac,koja je otišla u mirovinu, na skupštinije uručena umjetnička slika kaoznak pažnje, priznanja i zahvalnostiza nesebičan i plodan rad u buzetskomUdruženju.Obrtničke novinesvibanj 2008.Gastro izložba ugostitelja Karlovačke županijeVeličanstveni gurmanski doživljajBrojni gosti mogli su uživati u izuzetnoj ponudi jela i vinaPeta po redu Gastro izložba Cehaugostitelja i turističkih djelatnikaKarlovačke županije održana jeovaj put u karlovačkom Domu HV-a»Zrinski«, a brojni su posjetitelji imaliprigodu razgledati i okusiti razne kulinarskedelicije. Na izložbi je sudjelovalo12 restorana iz Karlovačke županije te trigosta, ugostitelji iz Bjelovarsko-bilogorske,Šibensko-kninske županije i susjediiz Slovenije, Sekcije za gostinstvo in turizemiz Črnomlja. Nakon razgledavanjasvega što su prezentirali ugostitelji,Vlado Jelkovac, tajnik Obrtničke komoreKarlovačke županije, s ponosom jeizjavio kako je cilj izložbe ispunjen, gastronomskuponudu ugostitelja ocijenioObrtnici na sajmu u ZagrebuNa Zagrebačkom velesajmu održan je Međunarodni sajam obrtništva. Svoje su proizvode i usluge na tom sajmu prezentiralii obrtnici iz Karlovačke županije, i to njih 12.U Zagrebu su izlagali Damir Vergot (obrt Verdi), Biserka Bejdić (Hirdometal), Vladimir Furjanić (Lima), Darko Draženović,Mijo Besedić, Jasenko Bosiljevac (Guming), Miljenko Vinski, Ivica Župčić, Željko Car (Car Design), Božena Muić (Božur– Prva proizvodna zadruga žena), Branka Petrunić-Becker (Obrt dimljene ribe) te Kurs& sin.Sa 15. jubilarne Vinistre, u dvoraniSRC »Veli Jože« u Poreču,otišlo je zadovoljno 113 izlagačaiz Hrvatske, Italije i Slovenije, kao ibrojni posjetitelji, jer je ta tradicionalnasajamska manifestacija bila vrlouspješna u svakom pogledu, a posebicena planu kvalitete. Za ocjenjivačkidio smotre bilo je prijavljeno 490uzoraka vina, 40-ak uzoraka rakije,70-ak uzoraka maslinova ulja te osamuzoraka istarskog pršuta, izjavio jepročelnik za poljoprivredu Istarskežupanije Milan Antolović.Sveopći napredak Vinistre zornoje opisao istarski župan Ivan Jakovčićs ocjenom da Istra danas ima najboljabijela vina u Hrvatskoj, solidna crvenavina i najbolja maslinova ulja nasvijetu, dok je Josip Kraljičković, državnitajnik Ministarstva poljoprivrede,ribarstva i ruralnog razvoja, rekaoza Vinistru da je pojam za najbolje organiziranuizložbu i ocjenjivanje vinai ostalih autohtonih proizvoda.U bogatom programu ovogodišnjejubilarne Vinistre uz kvalitetnavina, rakiju, maslinova ulja i pršut testručno vođene degustacije, pažnjuproizvođača i posjetitelja privuklaJubilarna VinistraRođendansku tortu Vinistre prerezao je istarski župan Ivan Jakovčićje najvišom ocjenom te istaknuo da onamože zadovoljiti i najveće sladokusce.Slične su primjedbe dali i ostali gosti 5.Gastra, a pohvale je uputila i Ana MarijaKralj, savjetnica u Ministarstvu turizma.Ona se vratila u povijest i podsjetila kakoje ugostiteljska tradicija u Karlovačkojžupaniji stara više od stotinu godina.– Podsjećam kako je Karlovačka županijalani prednjačila u broju ostvarenihnoćenja i dosegla fantastičnu brojkuod 250 tisuća. Bitno je da uzlazni trendnoćenja prati i dobra ugostiteljska i gastronomskaponuda. Današnja izložbapokazala je da gastro ponuda ne zaostajete da ugostitelji s područja Karlovačkežupanije uistinu imaju što ponuditi turistimai ostalim građanima – izjavila jeAna Marija Kralj.Zamisao da se ovogodišnji Gastroodrži na prvom katu Doma HV-a pokazalase dobrim potezom. Veliki prostoromogućio je ugostiteljima bogatuprezentaciju, a mjesta je bilo i za ostaleizlagače. Među njima su bile udruge vinogradara,vinara i voćara iz Duge Resei Ozlja, Podravka, Trgovačko-ugostiteljskaškola iz Karlovca, Jamnica, Ana trade,Krumpir Frank, a ovogodišnja novinabila je i izložba ugostiteljske opreme.Pokrovitelji ovogodišnjeg Gastra bili suMinistarstvo turizma, Karlovačka županija,Grad Karlovac te županijska Turističkazajednica.su i stručna predavanja o sektoru vinogradarstvai vinarstva u RepubliciHrvatskoj, i o reformi sektora vinogradarstvau EU. Na porečkoj je Vinistribila izložena mehanizacija za koju suistarski poljoprivrednici pokazali velikozanimanje u svjetlu činjenice daje treba zamijeniti prije ulaska u EU.Također, tijekom održavanja Vinistre,sva četiri dana su renomirani istarskirestorani predstavljali jela pripremljenaod tipičnih istarskih namirnica.Vrednovanje uzoraka na jubilarnojVinistri provodilo se metodom »Pozitivnih100 bodova« sukladno standarduSvjetske vinske organizacije (OIV) iprvi put ove godine, najbolje ocijenjenihvina nije moglo biti više od 30 postood sveukupnog broja prijavljenih.Petnaesta Vinistra zabilježila je velik posjet ljubitelja vina, rakije, maslinovaulja i istarskog pršuta

Obrtničke novinesvibanj 2008. ŽUPANIJE 19www.hok.hrPRIZNANJE ZA DUGOGODIŠNJI RADKriževačkim obrtnicima PlaketaGrada KriževacaKriževački obrtnici inicijatori su i organizatori prvog obrtničkog i gospodarskog sajma uKriževcima koji se pretvorio u sadržajnu manifestaciju međunarodnog karakteraOK KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE48000 KOPRIVNICA, Duga ulica 23Telefon: ++ 385 048/623 408, 624 476, 221 701Telefaks: ++ 385 048/623 408E-mail: okkkz@kc.t-com.hrKRIŽEVCI – Udruženje obrtnika izKriževaca dobilo je Plaketu Grada Križevacakoja im je dodijeljena na svečanojsjednici u povodu Dana grada Križevaca.Predsjednica Gradskog vijeća TihanaKraljić i gradonačelnik Branko Hrg nasvečanoj sjednici uručili su priznanjeJadranku Gočinu, predsjedniku Udruženjaobrtnika iz Križevaca.– Moram se zahvaliti gradskoj vlastina dobivenom priznanju, djelujemoveć dugi niz godina, a ovo nam je prvopriznanje. Naravno da će nam biti poticajza daljnji rad – kazao je JadrankoGočin, predsjednik križevačkog Udruženjaobrtnika i dodao kako izvrsno surađujus Gradom. Naime, Grad Križevcipomaže Udruženju obrtnika u brojnimpromocijama, a u Udruženju, uz tajnicuMariju Škrlec, vrlo je aktivna frizerskasekcija predvođena Anom Đurinićkoja je osnovala i glumačku skupinu.Križevačke obrtnice tako promovirajunekadašnje gradske odore i povijesnefrizure.Udruženje obrtnika Križevci dobiloje priznanje zbog značajnoga doprinosaodržavanju i razvoju obrtništva, a osimtoga pokreće razne društvene i humanitarneakcije za poboljšanje života uKriževcima. Križevački obrtnici inicijatorisu i organizatori prvog obrtničkog igospodarskog sajma u Križevcima kojise pretvorio u sadržajnu manifestacijumeđunarodnog karaktera, a Križevceje profilirao u jedan od značajnijih sajamskihgradova te ga je, zalaganjemUdruženja obrtnika Križevci, HOK svrstaou regionalne sajmove. Udruženjeobrtnika Križevci pridonijelo je širempredstavljanju križevačke tradicije,kulture, gastronomije i gospodarstva.Udruženje je i svojim nastupima u Šibeniku,Pagu te na brojnim sajmovimatakođer promoviralo Križevce. Zasluž-Uspješan nastup na 50. međunarodnomsajmu obrtništva u ZagrebuNJadranko Gočin prima Plaketu Grada Križevacani su i u promicanju kulturno-povijesnebaštine, što je posebno vidljivo naKriževačkom Spravišču gdje su prviput gostovali njihovi kolege obrtniciDimnjačari pred izradom katastra dimnjakaKOPRIVNICA – Koprivničkim dimnjačarimaje u u četvrtak, 8. svibnja, ŽeljkoMedved, vlasnik obrta KONTING izKoprivničkog Ivanca, prezentirao računalniprogram specijaliziran za dimnjačare.Na prezentaciji je bio i predstavnikSlužbe komunalnog redarstva koja nadgledadimnjačarske poslove.Predstavljeni računalni programomogućava prvenstveno izradu katastradimnjaka, što je najvažnije upravoza Grad. Program omogućava i pregleda 50. međunarodnomsajmu obrtništva (MOS)Zagreb, koji se održavaood 22. do 26. travnja 2008. godineu Zagrebu pod pokroviteljstvomHrvatske obrtničke komore nastupalisu i ove godine obrtniciObrtničke komore Krapinsko-zagorskežupanije. U paviljonu 5 naštandu br. 28 na 140 m 2 unutarnjegizložbenog prostora i na 10 m 2vanjskog izložbenog prostora uzsufinanciranje Obrtničke komoreKrapinsko-zagorske županijesvoje proizvode i usluge predstavilasu 22 obrtnika-izlagača i 2vlasnika kućne radinosti. OKKZŽ je tomprigodom izmjenično organizirao prezentacijetradicijskih i umjetničkih obrtaKrapinsko-zagorske županije. Posebnanam je čast i zadovoljstvo istaknuti kakoje na ovom najznačajnijem gospodarskomdogađaju obrtnika, malih i srednjihpoduzetnika u Republici Hrvatskoj 50.MOS-u od strane Zagrebačkog velesajmaObrtničkoj komori Krapinsko-zagorskežupanije dodijeljeno Priznanje za visokurazinu ukupnog nastupa. Jednako takoveseli nas prva nagrada »Vrijedne ruke«u kategoriji TRADICIONALNI UMJET-NIČKI PROIZVOD koju je ove godineMinistarstvo gospodarstva, rada i poduzetništvaRH dodijelilo izlagaču OKKZŽgospodinu Robertu Ivaku, vlasniku obrtaSUVENIR I LJEVAONA »GIMEKA«iz Marije Bistrice.Popis obrtnika-izlagačana 50. MOS-u Zagreb1. ATELIER »VARGA« proizvodnjaumjetničke i unikatne keramike, vl.Darko Varga, Zlatar, tel.: 049/467-444, fax: 049/501-0102. BAČVARSKO-KAČARSKARADNJA, vl. Drago Petek,Đurmanec, tel.: 049/346-7183. »BGS« OBRADA STAKLA, PROIZ-VODNJA, TRGOVINA, vl. Lidijaiz Karlovca, Paga, Šibenika, Crikvenice,Varaždina, Ludbrega, Koprivnice iĐurđevca, stoji u obrazloženju gradskenagrade.izvršenih čišćenja po ulicama, objektimai vlasnicima, a to omogućavakontrolu dimnjačarima i komunalnojslužbi.Kao što su i najavljivali, koprivničkidimnjačari se stalno osuvremenjuju, aovaj program će im omogućiti da prviu Hrvatskoj imaju kompjutorski obrađenokoncesijsko područje grada veličineKoprivnice. Program ima velikemogućnosti koje će pozdraviti i korisniciusluga dimnjačara.Božiček, Desinić, tel.: 049/343-913, fax: 049/343-0524. BRAVARSKO-KOVAČKARADIONICA STJEPANMIŠAK, Sveti Križ Začretje,tel.: 049/228-5035. »YVONNELL« trgovinai proizvodnja, vl. MarinaToldy, Krapina, tel.: 049/371-6446. »KONIG« modni salon itrgovina, vl. Boris Pospiš,Đurmanec, tel.: 049/346-1107. »KAMINKO« građevinarstvoi prijevoz, vl. Stjepan Mužek,Štuparje, tel.: 049/370-9338. »LONČARIJA«, vl. Ivan Kovačić,Marija Bistrica, tel.: 049/469-4439. LJEVAONICA KRČELIĆ, vl. KrunoKrčelić, Kraljevec na Sutli, tel./fax: 049/554-03910. »METALO-PRERAĐIVAČKARADNJA HORVAT ing. SILVIO«vl. Silvio Horvat, Zlatar Bistrica,tel.: 049/461-833, fax: 049/461-90711. MEDIČARSKO-SVJEĆARSKARADNJA »ZOZOLLY« utemeljeno1882. god., Marija Bistrica, vl. VlastaHubicki, tel.: 049/469-07012. »POLITEX« – usluga i trgovina, vl.Blaženka Maligec, Gornje Jesenje,tel.: 049/375-010,Predsjednik: Zvonko PecikozićTajnik: Božo BaraćKRIŽEVCI – UKriževcima se nadrugom Sajmu poslovaokupilo 30-aktvrtki i poslodavacakoji su predstavilisvoju ponudu radnihmjesta. Posjetiteljisu imali prilike razgovaratis budućimpotencijalnim poslodavcima,predstavitisvoje radne potencijale,saznati više opotrebama na tržišturada, ali i kandidiratise za radna mjestaispunjavanjem upitnika.U organizacijiovogodišnjeg Sajmaposlova, uz križevač-STRANICU PRIPREMILA:Adela SočevDRUGI SAJAM POSLOVAUpozorili na potrebu obrazovanjadeficitarnih zanimanjaOK KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE49000 KRAPINA, Magistratska 2Telefon: ++ 385 049/300 545, 300 546, 300 547, 300 548Telefaks: ++ 385 049/370 616E-mail: okkzz@okkzz.hrWeb: www. okkzz.hrPredsjednik: Dragutin RanogajecTajnica: Renata VranićUčenici na štandu Obrtničke komore Koprivničkokriževačkežupanijeku Ispostavu Zavoda za zapošljavanje, sudjelovala je Obrtnička komora Koprivničko-križevačkežupanije. Na sajmu je bilo održano predstavljanje deficitarnihzanimanja, namijenjeno prvenstveno učenicima završnih razreda osnovnih škola,a školovanje za obrtnička zanimanja predstavila je Obrtnička komora Koprivničko-križevačkežupanije. Pojedina deficitarna zanimanja predstavilo je i nekolikoposlodavaca. Na predstavljanju je bilo riječi i o mogućnosti strukovnog obrazovanja,posebice deficitarnih zanimanja iz područja građevinarstva, drvne industrije,ugostiteljstva i prehrane. Osim predstavljanja zanimanja, posjetitelji su imali prilikedobiti informacije o mogućnostima obrazovanja, osposobljavanja, prekvalifikacijete o mogućnostima stipendiranja za upis u programe deficitarnih zanimanja.13. »STOLARIJA ČIČEK«, vl. ZvonkoČiček, Zlatar Bistrica, tel.: 049/461-136, fax: 049/461-96914. »DLESK« Izrada polirnih koluta iveletrgovina, vl. Mijo Dlesk, Lepajci,tel.: 049/349-05915. »MEDITEX« – proizvodnja medicinskekonfekcije, vl. RobertČrnjević, Zabok, tel./fax:049/221-19116. ZAJEDNIČKA ZANATSKA RAD-NJA »DUNI« – Ljevaonica obojenihmetala, vl. Dragutin Ulama iNikola Ulama, Kumrovec, tel./fax:049/553-22117. »TEKSTIL KATARINČICA« Proizvodnja,trgovina i usluge, vl. DubravkaKrog, Krapina, tel.: 049/370-855, fax: 049/300-855STRANICU PRIPREMILA:Renata Vranić18. »MDK« građevinar, trgovina i usluge,vl. Dragutin Pavlinić, VelikoTrgovišće, tel.: 049/237-39519. »MONTEX« Mehanika, tekstil itrgovina, vl. Mario Kvež, Sv. KrižZačretje, tel.: 049/227-595;20. »NINA« proizvodnja, trgovina iusluge, vl. Mirjana Cvrtila, DonjeJesenje, tel./fax: 049/375-02921. SUVENIR I LJEVAONA »GI-MEKA«, vl. obrta Robert Ivak, MarijaBistrica, tel./fax:049/469-87722. »METALIS« strojna obrada metala,vl. Dražen Curiš, Konjšćina, tel.:049/465-11223. KUĆNA RADINOST vl. DragutinKunić, Marija Bistrica, tel.: 049/419-73124. KUĆNA RADINOST vl. VilkoKukec, Belec, tel.: 049/460-262Prezentacija deficitarnih obrtničkihzanimanja – posjet radionicamaciljem povećanja upisaS učenika u deficitarna obrtničkazanimanja, Obrtničkakomora Krapinsko-zagorskežupanije po uspješno realiziranomprvom dijelu prezentacijedeficitarnih obrtničkihzanimanja, koje je održano u31 osnovnoj školi Krapinskozagorskežupanije, pristupilaje drugom, praktičnom dijeluprezentacije, a to će bitiorganizirani posjet učenikaosmih razreda školskim radionicamaprema sljedećemrasporedu:Prezentacija zanimanja konobar– Srednja škola Zabokdana 03. 06. 2008. godine;Prezentacija zanimanja stolar– Srednja škola Oroslavje,dana 03. 06. 2008. godine;Za buduće zidare, tesarei soboslikare – Srednja školaBedekovčina, dana 07. 06.2008. godine.Učenici francuske gimnazije izSt. Gironsa u Srednjoj školi Zabokčenici i profesori gimnazije francuskoga grada St. Gironsa, ugostitelj-i turističkog smjera, na svom putovanju po Hrvatskoj, boravili suUskog11. travnja 2008. g. u Hrvatskom zagorju kao gosti Srednje škole Zabok.Posjetili su Kumrovec, Tuheljske Toplice i Veliki Tabor, a potom održali ipredstavljanje francuske kuhinje učenicima i profesorima Srednje škole Zabok– ugostiteljskog usmjerenja, predstavnicima Grada Zaboka, Turističkezajednice Krapinsko-zagorske županije i Obrtničke komore Krapinsko-zagorskežupanije. Učenike je pratio i Jean Maiffredy, ataše za međunarodnujezičnu suradnju Francuskog veleposlanstva u Hrvatskoj.Učenici Srednje škole Zabok pobliže su ih upoznali s prirodnim ljepotamai kulturnim znamenitostima Hrvatske te specifičnostima hrvatske kuhinje naengleskom i francuskom jeziku, a nakon prezentacije, domjenak su pripremilifrancuski i zabočki učenici.

22 ŽUPANIJE www.hok.hrObrtničke novinesvibanj 2008.OK POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE34000 POŽEGA, Dr. Franje Tuđmana 9Telefon: ++ 385 034/272 457Telefaks: ++ 385 034/272 457E-mail: ok-pozega@po.t-com.hrPredsjednik: Ivan BulićTajnik: Zvonko Martinovićastavljajući sa svojom ak-»Želim biti majstor«,Ncijompožeška je Obrtnička komora usuradnji s Tehničkom i Obrtničkomškolom, u sklopu posjetaEU-busa Požegi, na središnjemgradskom Trgu Sv. Trojstva organiziralaprezentaciju tradicijskihzanimanja, a sve ususret upisimau srednje škole. Obrtnička školapredstavila je zanimanja stolar isoboslikar, a Tehnička strojobravari tokar. Soboslikari su oslikavalirigips-ploče, nastojeći posjetiteljimapribližiti svoje zanimanje,dok su za ostala tri zanimanjaizložena odgovarajuća oruđa.STRANICU PRIPREMIO:Slaven PaponjaPrezentacija tradicijskih zanimanjaPrezentacije tradicijskih zanimanjaBraća Jelušić na osječkom sajmuožeško-slavonski obrtnici redovito se pojavljuju i predstavljaju na svakomPsajmu obrtništva u Hrvatskoj. U Osijeku će tako od 29. svibnja do 1. lipnjaboje Obrtničke komore Požeško-slavonske županije braniti braća Jelušićiz Kaptola. Točnije, »Servis Jelušić« vlasnika Ilije Jelušića, koji se bavi opremanjemugostiteljskih objekata, servisiranjem ugostiteljske opreme i rashladnihuređaja te »Autolimarija Jelušić« vlasnika Zvonka Jelušića, čija su djelatnostusluge popravka i bojanja motornih vozila.UZ POŽEŠKI OBRTNIČKI SAJAMNiz popratnih događanjaradicionalni požeški Obrtnički sajam, koji će se održati od 12. do 14. lipnja,Ti ove godine nudi niz popratnih događanja, uz izlaganje i predstavljanjeobrtnika iz cijele Hrvatske. Tako će u suradnji s Turističkom zajednicom Požegeu sklopu sajma biti Kulenijada, odnosno ocjenjivanje i degustacija kulena.Održat će se i natjecanje u pripremi lovačkoga čobanca, koje će imati humanitarnikarakter. Posjetitelji će moći degustirati i cijenjena vina kutjevačkogai požeškoga vinogorja. Moći će i razgledati izložbu automobila. U svakomslučaju, tri će sajamska dana, uza svoj standardni dio, biti vrlo raznovrsna.POBRTNIK-SLIKAR, PREDSJEDNIK PAKRAČKOG UDRUŽENJAIZLAGAO U POŽEGIŠetnja Slavonijom Bore Grčevićaredsjednik Udruženja obrtnika Pakraca i Lipika, BoroGrčević, bivši predsjednik Obrtničke komore Požeškoslavonskežupanije, predstavio se Požežanima zanimljivomizložbom slika u Gradskoj knjižnici.Na izložbi nazvanoj »Šetnja Slavonijom« predstavljeno jetridesetak njegovih djela u tehnici ulja na platnu i akvarela.Glavni Grčevićevi motivi su gradovi Pakrac i Požega, no najdojmljivijiopus njegovih slika, slažu se kritičari, svakako suprepoznatljivi pejsaži.Neobičan spoj obrtništva i slikarstva toga pakračkoga inženjeraelektrotehnike traje punih trideset i pet godina. Svojeslike samostalno izlaže od 1975. godine, u Slavoniji i sjevernojHrvatskoj te u Češkoj i Njemačkoj.eminar za frize-pod nazivom SreLook & Learn, kojije u Pakracu u suradnjis tvrtkomKeune i frizerskimsalonom Lepkaorganizirala Obrtničkakomora Požeško-slavonskežupanije, okupio jeu tamošnjem kompleksukurije Jankovićoko stotinumajstora frizersko-brtnička komora Požeško-slavonskeOžupanije je predložila, a Ministarstvogospodarstva rada i poduzetništvaza nagradu »Vrijedne ruke« u kategorijinajbolji proizvod na 50. međunarodnomsajmu obrtništva izabralo visećukuhinju modernog dizajna proizvođača»Stolarije Knapić« vlasnika Mate Knapi-S izložbe Bore GrčevićaPrezentacija za frizereu PakracuS frizerskog seminaraga zanata. Partneri i pokrovitelji seminara i predstavljanjanove kolekcije preparata za kosu bili su Grad Pakrac, Udruženjeobrtnika Pakraca i Lipika, Poduzetnički centar Pakrac,Turistička zajednica Pakraca i caffe bar Škorpija.KUGLANJEObrtnici novi drugoligašiUSPJEH »STOLARIJE KNAPIĆ« NA MEĐUNARODNOM SAJMUOBRTNIŠTVAViseća kuhinja modernog dizajna – najbolji proizvodća iz Frkljevaca kraj Pleternice. Vrijednoje to priznanje za »Stolariju Knapić«, alii požeško-slavonsko obrtništvo. Osnovnikriteriji za dodjelu nagrade »Vrijedneruke«, spomenimo, bili su što veći udiodomaće sirovine u proizvodu, stupanjprerade, kvaliteta, funkcionalnost iestetska vrijednost proizvoda, izvoziuglači Obrt-iz Po-Knikažege uvjerljivosu osvojili prvomjesto u Trećojhrvatskojkuglačkoj ligi– istok, ispredpakračkoga Papuka,izborivšitako pravosudjelovanja uDrugoj hrvatskojkuglačkoj Kuglači Obrtnikaligi – istok, što jeu tom klubu ocijenjeno velikim uspjehom.– To nam je bio cilj i drago mi je što smo ga ostvarili. Sadasmo u višem i kvalitetnijem rangu, bit će teže, no vjerujem daćemo se dobro nositi i s novom konkurencijom – kazao je SlavkoRich, predsjednik KK-a Obrtnik.li se proizvod i slično. Na Međunarodnomobrtničkom sajmu u Zagrebu Požeško-slavonskužupaniju predstavljalisu još Strojobravarska radnja »Subotić«,Obiteljsko gospodarstvo »Ribičić«, Kovanjei obrada metala »Baja«, »Toman«– ljevaonica umjetničkog lijeva, te »Veić«– obrt za proizvodnju i usluge.OK SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE21000 SPLIT, Ruđera Boškovića 28-30Telefon: ++ 385 021/470 114, 470 116, 470 112Telefaks: ++ 385 021/470 115E-mail: obrtnicka-komora-sdz@st.t-com.hrPredsjednik: Dražan KroloTajnica: Katja ŠabićOvogodišnji Međunarodni sajamobrtništva koji se u sklopuproljetnog Velesajma održao uZagrebu od 22. do 26. travnja 2008.godine, još jednom je pokazao daovaj sajam, ovakav i na ovaj način,zaista nije opravdan. Naime,golem trud koji je ove godine našakomora uložila, da pokažemo dase može biti atraktivan, kako opremomštanda, tako i samim eksponatimaipak nije urodio plodom.Iako od svih sudionika iz bratskihkomora i institucija prepoznati kaonajljepši, kao drukčiji, nitko odnadležnih nije se zapitao zašto nenagraditi toliki trud i rad obrtnikaiz Splitsko-dalmatinske županije.Spoznali smo da nagrada za najljepšištand istinski ide po nekomčudnom kriteriju koji poznavateljisajmova i nastupa na njima nemogu razumjeti. Moramo spome-STRANICU PRIPREMILA:Nada BrezecKOMENTAR:Sajam obrtništva u Zagrebunuti i tehničku službu Zagrebačkogvelesajma koja je učinila baš sve danam ostavi gorak okus za budućaizlaganja. Njihova nekorektnost inekooperativnost dovela nas je usituaciju da ćemo dobro promislitio tomu hoćemo li više surađivatina ovakvim projektima. Najvećazamjerka tom sajmu je nedostatakposjetitelja, kako poslovnih, tako islučajnih, o marketingu je sve rečenokada konstatiramo da u ni jednomhotelu u Zagrebu i okolici neznaju da se u navedenom perioduodržava sajam. Stoga zbog obrtnika,malih poduzetnika i svih ljudikoji se trude da plasiraju svojeproizvode, ostavljaju svoje radionice,imaju troškove propagandnogmaterijala, smještaja, zbog njih odlučimoi konačno napravimo krovnisajam obrtništva u Zagrebu kakotreba, da svi budemo zadovoljni.Da Vam problem nitko neće riješitiu Vašem domu, nego Vi sami,svi smo se uvjerili, a da se trebajuuhvatiti posla i sami sebi pomoćiu Udruženju obrtnika Hvar na čelu spredsjednikom gospodinom JoškomRossom, odavno su shvatili. Moramoih pohvaliti u njihovim nastojanjimai velikom trudu da svojim obrtnicimaolakšaju posao. Izvrsna suradnja s lokalnomupravom, redoviti sastanci sgradonačelnikom uobičajena su praksau Udruženju obrtnika Hvar. Radnasnaga gorući je problem u ugostiteljskojstruci, turistička sezona je već počela, akvalitetnih radnika niotkud. Da bi tomedoskočilo, Udruženje obrtnika Hvar uzpomoć Obrtničke komore Splitsko-dalmatinskeodržalo je niz seminara za ugostiteljepod nazivom »Program stručnogusavršavanja za uslužno ugostiteljstvo«kako bi što kvalitetnije i spremnije dočekalisvoje goste. Veliki napor uložili suu Udruženju da organiziraju sastanke i spredstavnicima Državnog inspektoratai prekršajnog suda Hvar.Na dan Sv. Prošpera zaštitnika gradaHvara organizirali su i mali sajam proizvodate je i Udruženje obrtnika imalosvoj štand. Kulminacija događanja naproslavi zaštitnika grada dogodila seBravo, Hvarani!!!navečer, prezentacijom kulinarskihvještina obrtnika ugostitelja koji su sudjelovalina natjecanju pod nazivom»Dobar kus«. Sudjelovali su ugostiteljiiz restorana, konoba, i to: Lungo mare,Lucullus, Moli Onte, Gariful, Palaca paladini,Kod kapetana, Jure pošteni, Storikomin, Macondo, Bonaca i Garip.Trening komunikacije i PR vještinaNatjecanje je održano u četiri kategorije,i to predjelo, jelo od ribe, jelo odmesa i desert. Članovi ocjenjivačkogsuda bili su vrsni poznavatelji kuhinje,veliki i priznati gastronomi, kakoiz struke, tako i novinar koji prati gastronomiju,i to: Ana Ugarković, PeroSavanović, Braco Sanjin, Mislav Burdelezi Radovan Marčić. Ovo je natjecanjedobra prezentacija Sekcije ugostitelja načelu s predsjednikom gospodinom IvanomBuzolićem.Kvalitetan i svakodnevni rad morauroditi plodom i zadovoljstvom obrtnikana Hvaru. O svemu što smo spomenulimože se doznati iz kvalitetnih iažuriranih stranica ovog udruženja.Splitu se 19. i 20. svibnja u organizacijiMinistarstva gospodarstva,Urada i poduzetništva, Hrvatske obrtničkekomore i Hrvatske gospodarskekomore održao trening komunikacijai PR vještina.BIZimpact je projekt koji financiraEU s ciljem poboljšavanja poslovneklime u Hrvatskoj. Pripremajući seza ulazak u Europsku uniju, Hrvatskauvodi mnoge promjene zakonai propisa koji će značajno utjecati naposlovnu zajednicu. Ove su promjeneneophodne kako bi hrvatske tvrtkedostigle standarde Europske unije ipostale konkurentne. Prezentaciju jesjajno vodio gospodin Chris McLean,a treninge je odradila Coris Educa svrlo kvalitetnim i vještim predavačimaDamirom Jugom, Igorom Kanižajom,Franjom Skokom te IvanomTantom. Mišljenje svih sudionika jeda je trening vrlo koristan te da bitrebao biti barem malo duži, kako bise što više primjera naučilo i odradilo.Ovom nadasve korisnom i svakodnevnoprimjenjivom treningu prisustvovalaje i potpisnica ovog tekstate se sama uvjerila da znanja i vještinenikad dosta.

Obrtničke novinesvibanj 2008. ŽUPANIJE 23www.hok.hrSilvija Capar pobjednica drugogžupanijskog florističkog kupa!Sajam cvijeća održan je u Siskukao nastavak tradicije nekadašnjegsajma cvijeća koji je u Siskupokrenut na inicijativu danas pokojnognovinara Ivice Kovačića.Obrtnici iz Sisačko-moslavačkežupanije i na ovoj su cvjetnoj smotrinastupili, ali i dali velik doprinos dobrojorganizaciji priredbe.Na Drugom županijskom florističkomkupu koji je, u organizaciji Cehavrtlara i cvjećara Obrtničke komoreSisačko-moslavačke županije u sklopusisačkog Sajma cvijeća, održanu florističkom šatoru Sajma, stručniocjenjivački sud odabrao je, a organizatornagradio najbolje. Natjecanjeflorista u četiri kategorije pratili suuz posjetitelje Sajma i učenici Srednješkole Petrinja, smjer cvjećar-aranžer.U konačnici nakon izrade stručkaslobodnim stilom, vjenčanog buke-Sajam cvijeća posve promijeni izgled središnjeg gradskog parkaUpravni odbor Obrtničke komore Sisačko-moslavačkežupanije donio je odluku da u školskoj 2008./09. zajednosa Županijom s 500 kuna mjesečno stipendira učenikekoji upišu jedno od sljedećih deficitarnih zanimanja: instalatergrijanja i klimatizacije, dimnjačar, klesar, krovo-Priznanja najboljima – Marina Šušlje, Silvija Capar, Željko Vrbanus, VericaKoren i Marija Vukušićta, fantazije i zadane teme, a ove jegodine to bila tema »Sisački prozoru svijet«, treće mjesto po broju osvojenihbodova pripalo je Verici Koren,drugo Mariji Vukušić, a prvo SilvijiCapar. Silvija Capar tako će našu županijupredstavljati na državnom natjecanjuflorista koje će biti održano uPoreču. Silviju je posebno nagradilai županica Marina Lovrić, i to odlaskomna natjecanje, ali samo u ulozipromatrača, na Europsko prvenstvomladih florista do 25 godina starostiu Belgiju. Nagrade i priznanja najuspješnijimfloristicama uručili su naCvjetnom balu predsjednik Županijskeobrtničke komore Željko Vrbanusi predsjednica Ceha cvjećara MarinaŠušlje. Tijekom drugog Cvjetnog balacvjetni performans izveli su gosti izOsijeka, odnosno Koprivnice, MarkoBijelić i Tihomir Košćak.Povišena stipendija za deficitarna zanimanjapokrivač, zidar, elektroinstalater, bravar, vodoinstalater,autolimar. Jedini je uvjet da učenici redovito i uspješnopohađaju školu. Prednost imaju učenici slabijeg imovinskogstanja, učenici s područja od posebne državne skrbii učenici putnici.OK SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE44000 SISAK, Ulica Ante Starčevića 13Telefon: ++ 385 044/521 134, 522 487, 521 998Telefaks: ++ 385 044/522 487E-mail: hok-pok-sisak@sk.t-com.hrPredsjednik: Željko VrbanusTajnik: Agan VelićSTRANICU PRIPREMIO:Siniša VidovićIzložba tradicijskih i umjetničkih obrtaU povodu Dana Obrtničke komore Sisačko-moslavačke županije, a u ciljupromocije i očuvanja umjetničkih i tradicijskih obrta, bit će održana drugapo redu »Izložba tradicijskih i umjetničkih obrta« koja će se održati ispredprostora Komore u Sisku (prolaz robne kuće GRAMA) u petak, 6. lipnja2008., od 8 do 16 sati.Uz građane, izložbu će organizirano obilaziti učenici i nastavnici osnovnihi srednjih škola.Odlukom Upravnog odbora svim obrtnicima izlagačima koji urednopodmiruju svoje obveze prema Komori dodijelit će se potpora od 400 kunaplus putni troškovi, ako je sjedište obrta izvan Siska.Obrtnici i u DaruvaruSisačko-moslavačka županija je bila županija-partner ovogodišnjeg Vinodara,izložbe vina u Daruvaru, a za takav poseban odnos bilo je nužnoi predstaviti se jače i bolje od drugih gostiju. Županija je tako na Vinodaruimala i svoj dan, a u stalnom postavu sajma sudjelovali su i županijski obrtnici.Izradom prigodnih suvenira, a i inače, svojim tradicijskim proizvodimaod pečene gline, posebnu je pozornost izazvao Matej Stanešić, Petrinjackoji desetljećima svoju ljubav prema lončarstvu pronosi cijelom Hrvatskom,uz vrlo uspjele izlete i u europsko susjedstvo.Kuglači sisačkog Zanatlije pobjednici53. prvenstva obrtničkih kuglačkihklubovaKuglači sisačkog Zanatlije su na53. prvenstvu obrtničkih kuglačkihklubova Hrvatske, koje je održano uČakovcu, u vrlo jakoj momčadskojkonkurenciji pobijedili i osvojili prijelaznipehar prvenstva. Na ovomprvenstvu, koje je u Čakovcu održanokako bi se i na taj način obilježilapedeseta obljetnica Zanatlije, klubadomaćina, sudjelovalo je osamnaestekipa, od čega su dvije bile ženske.Natjecanje se, osim u ekipnoj,odvijalo i u konkurenciji parova ipojedinačno, ali tu Siščani, znatnooslabljeni izostankom nekih važnihigrača, nisu ostvarili neki zapaženijirezultat. Sljedeće prvenstvo obrtničkihkuglačkih klubova bit će održanou Varaždinu, izvijestio je kolegeobrtnike predsjednik skupštine Kuglačkogkluba Zanatlija Sisak AlojzRibić.TRADICIONALNI SASTANAK UOČI POČETKA TURISTIČKE SEZONE»Partnerstvo za gosta« za boljukvalitetu uslugeCeh ugostitelja iturističkih djelatnikaObrtničkekomore održao jetradicionalni skup podnazivom »Partnerstvoza gosta« na kojem serazgovaralo o pripremiza predstojeću turističkusezonu. Nakonpozdravnih riječi predsjednikaPOK–a AnteMihića i osvrta na prošlugodinu predsjednikaCeha Jose Smolića,pročelnica Sanitarneinspekcije VedranaŠkugor govorila je o novomPravilniku o buci,koji sadrži dopunu premakojoj će od 1. rujna2008. svi ugostiteljskiobjekti, koji imaju zajednički zid s nekimdrugim objektom, morati ishoditii atest o zvučnoj izolaciji. Inspektoricaje upozorila i na kontrolu čistoće, dezinfekcije,dezinsekcije i deratizacije tekontrolu kritičnih točaka (HCCP).Načelnik PU Šibensko-kninskeBranko Peran istaknuo je da će se policijabrinuti za sigurnost, javni red i mirsvih građana i gostiju, dok će sve nepravilnostizabilježene na licu mjestabiti upućene Državnom inspektoratu.Edi Kevo iz Državnog inspektorata upodručnoj službi u Splitu posebno seosvrnuo na nove pravilnike donesene2006., odnosno u 2007., te na Zakon opružanju usluga u turizmu prema kojemagencije moraju imati voditelje spoloženim ispitom za voditelja. Kevoje kao novinu istaknuo i plaćanje boravišnetakse lučkim upravama.Pročelnica Ureda za turizam BarkaErak govorila je o tome što sveugostitelji moraju osigurati u svojimugostiteljskim objektima. Osvrnulase i na Zakon o prostornom uređenjui građenju i kazala da od 1. listopada2007. svi ugostiteljski objekti morajuposjedovati uporabnu dozvolu. Što seiznajmljivanja soba tiče, rekla je BarkaErak, dopušteno je osam soba, odnosno16 ležajeva. Svi koji imaju višeležajeva, moraju otvoriti obrt. Rok zausklađivanje je do 2011. godine.Direktor TZ Šibensko-kninskežupanijeŠime Vlašić istaknuoje podatak da je Šibenskarivijera po poznatojanketi Tomas zaslužilaocjenu plus tri. To jevelik napredak, kazaoje Vlašić i dodao da jeu županiji povećanai prosječna turističkapotrošnja na 46,68 eura,što je za 25 posto višenego prije tri godine.Načelnik OpćineMurter-Kornati IvoMarušić upozorio je naproblem lošeg punjenjaproračuna u lokalnimjedinicama uprave.Naime, zakonodavacje omogućio da od 200četvornih metara stambenog prostoravlasnik prijavi samo 20 posto kaovikendicu i na to plaća porez općini.Na ostali dio kvadrature porez plaćau mjestu prebivališta. Marušić je zatražioda Obrtnička komora, odnosnoHOK traže promjenu takvog zakona.Gradonačelnica Vodica Branka Juričev-Martinčevpotencirala je problembuke koja dolazi s privatnih terasa nakojima se svira živa glazba ili glazbapreko zvučnika. Inspektorica Škugorje odgovorila da zvučnici na terasamamoraju biti ispitani i limitirani na dopuštenurazinu buke, odnosno da sviuređaji moraju biti testirani prema zakonskimodredbama.OK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE22000 ŠIBENIK, Ulica Stjepana Radića 77 aTelefon: ++ 385 022/311 715, 311 716, 312 545Telefaks: ++ 385 022/336 641E-mail: obrtnicka-komora-sibenskokninske@si.t-com.hrPredsjednik: Ante MihićTajnik: Slaven JakelićSTRANICU PRIPREMIO:Nikola UrukaloZAJEDNIČKA AKCIJA TURISTIČKEZAJEDNICE I UDRUŽENJA OBRTNIKAGRADA ŠIBENIKAŠibenik predstavljen na CroTouruU druženje obrtnikaŠibenik i Turističkazajednica Grada Šibenikasudjelovali su na Međunarodnomsajmu turizmaCroTour, koji je održan uhotelu Westin u Zagrebu.Na sajmu se predstavio161 izlagač iz 20 zemalja,među kojima je bilo 36inozemnih turoperatora.Na šibenskom štandu kojije bio ukrašen izvornim Šibenski štandsuvenirima dominirala u hotelu Westinsu narančasta i siva boja– boje kamena i šibenske narodne kape. Kontinuirano je prikazivan i film o Šibenikui njegovim kulturno-turističkim i povijesnim vrijednostima, kao i manifestacijamapo kojima je ovaj grad postao prepoznatljiv izvan Hrvatske (Međunarodni festivaldjeteta, Srednjovjekovni sajam i Večeri klapa). Posljednjeg dana sajma dodijeljena jei posebna nagrada – vikend aranžman za dvije osobe u hotelskom naselju Solaris, uvrijeme održavanja Srednjovjekovnog sajma u Šibeniku od 19. do 21. rujna. Sretnimdobitnicima bit će osigurano praćenje svih događanja na ovoj manifestaciji, a dobitće i prigodne šibenske suvenire. Nagradu zajednički sponzoriraju hotelsko naseljeSolaris, TZ Grada Šibenika i Udruženje obrtnika Šibenik.

24 ŽUPANIJE www.hok.hrOK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE42000 VARAŽDIN, Kukuljevićeva 13/IITelefon: ++ 385 042/320 986, 320 335, 320 950Telefaks: ++ 385 042/320 949E-mail: obrtnicka-komora@vz.t-com.hrPredsjednik: Vladimir HabekTajnik: Ivan VusićNSTRANICU PRIPREMIO:Ivica NjegovecObrtnička komora na Sajmu poslovaa Sajmu poslova kojeg je s ciljem najšire prezentacije ponude i potražnjeradne snage te mogućnosti zapošljavanja u sportskoj dvorani Gospodarskeškole u Varaždinu 23. travnja organizirala varaždinska Područnaslužba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, među tridesetak sudionika, nastupilaje i Obrtnička komora Varaždinske županije.Na svojem »štandu« predstavila je obrtnike i poduzetnike te njihove potrebeza zapošljavanjem, kao i različite aktivnosti i mjere koje provodi u suradnji sobrtnicima, školama i različitim institucijama u svezi sa školovanjem učenikaza obrtnička, posebice deficitarna zanimanja i njihovog zapošljavanja.U sklopu održavanja Sajma poslova koji je okupio poslodavce, nezaposleneosobe, obrazovne ustanove, studente i učenike, upriličeni su mnogi edukativnisadržaji, kao primjerice okrugli stol o tržištu rada, multimedijske prezentacijeposlodavaca, kao i radionice.Prigodnom svečanošću u restoranu»Zlatne ruke« u varaždinskomObrtničkom domu 25. travnja obilježenje Dan Udruženja hrvatskih obrtnikaVaraždin koje organizirano djelujeod 1904. godine, kad je Zemaljska vladau Zagrebu potvrdila pravila prvog Zanatskogi pomoćničkog društva Varaždina.Na tu 104 godine dugu tradicijuvaraždinskog obrtništva, koju s ponosomnasljeduju i pronose, podsjetila jeBiserka Keliš, predsjednica Udruženjate zahvalila na potpori i suradnji nazočnimpredstavnicima Grada Varaždina iVaraždinske županije, izrazivši nadu daće ove godine u suradnji s Gradom konačnobiti riješen i problem spomeničkerente.Na svečanosti su uručena priznanjavaraždinskim obrtnicima za 20, 30 i 40godina obrtničkog rada. Priznanje za 40-godišnji jubilej dobio je Mato Kociper, aza 30 godina rada u obrtništvu StjepanZavrtnik, Barbara Vedak i KrešimirLevatić. Obrtnici jubilarci s 20-godišnjimstažom su Marino Benček, NebojšaĐokić, Ljerka Janičar, Damir Košir,Marija Kralj, Vladimir Kralj, JosipObrtničke novinesvibanj 2008.Obilježen Dan varaždinskih obrtnikaU znaku stoljetne tradicijeUručena priznanja jubilarcimaMajhen, Željko Martinez, Danica Mihin,Krunoslav Mikulčić, Branko Plantak,Mladen Plešnar, Marijan Rožić,Slavko Stolnik, Nenad Špičko, BrankoTrstenjački, Matija Vedak, Danica Videc,Roman Vinter i Stojko Vuković.Svečanost obilježavanja Dana hrvatskihobrtnika Varaždin prigodnim suprogramom uveličali članovi mješovitogpjevačkog zbora Obrtničkog glazbenogdruštva pod ravnanjem prof. DadeRuža, koji ove godine slave svoj 70-godišnjijubilej. Svečanost je nastavljenavečerom i druženjem u obrtničkom poviješćuobilježenom ambijentu restorana»Zlatne ruke«, u kojem je ove godineprvi put proslavljen Dan varaždinskihobrtnika.»Štand« OKVŽ na Sajmu poslovaZapaženi učenički rezultatiDržavni prvaciUčenici Srednje strukovne školeiz Varaždina postigli su zapaženerezultate na nekolikodržavnih natjecanja održanih tijekomtravnja. Tako je Kristina Hrastić, učenicaII. razreda, pod vodstvom mentoriceSanje Banfić-Kontrec, postaladržavna prvakinja na natjecanju učenikapekarskog zanimanja, održanog10. i 11. travnja u Prehrambeno-tehnološkojškoli u Zagrebu. Titulu državneprvakinje u natjecanju učenikafrizerske struke, u kategoriji muškihmodela, održanom 19. travnja u VelikojGorici, osvojila je Bojana Her-ceg, učenica III. razreda varaždinskeSrednje strukovne škole, čija je mentoricaZdenka Mavriček. Zapaženuspjeh na istom natjecanju postiglaje i Maja Kulji, također učenica trećegrazreda (mentorica Melita Martinez),osvojivši drugo mjesto, ali iAntonija Godinić s osvojenim petimmjestom.Učenica III. razreda Valentina Belovićpostala je državna prvakinja ukategoriji srednjih škola na 25. krosu»Sportskih novosti« 20. travnja nazagrebačkom Bundeku, na kojem jenastupilo 4500 trkača.Kristina Hrastić – državna prvakinja upekarskom zanimanjuOK VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE33000 VIROVITICA, Pavla Radića 3Telefon: ++ 385 033/725 493, 726 082, 721 258Telefaks: ++ 385 033/726 028E-mail: ok-vir-pod-zupanije@vt.t-com.hrPredsjednik: Josip NovogradecTajnik: Božidar JeremićIspit za majstora slastičarapolagala je Slavica HorvatSTRANICU PRIPREMILA:Katica KovačevićUPRAVNI ODBOR OBRTNIČKE KOMOREVIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE PREDLOŽIOBranka Jurlinu i Branka Tkalčeca za dobitnikeprestižnih nagrada HOK-aSLATINA – Sa zaključcimadonesenima na 6. susretu trgovacaHrvatske obrtničke komore,održanom 7. i 8. svibnjaove godine u Zagrebu, trebajubiti upoznata sva udruženjaobrtnika u županiji, a pojačanirad cehova nužnost je posebnou 2008. godini, proglašenojGodinom cehova, zaključioje Upravni odbor Područneobrtničke komore Virovitica,na sjednici održanoj sredinomsvibnja u restoranu »Pinta« uSlatini.Odbor se bavio i drugim aktualnostima,pa je tako donijeta odlukao pravu korištenja sredstava komorskogproračuna za naknade, dnevnicei putne troškove članovima i predsjednikukomore, a utvrđen je i prijedlogobrtnika za priznanja Hrvatske obrtničkekomore koja se dodjeljuju prigodomobilježavanja Dana komore.Sa sjednice Upravnog odboraZa prestižnu nagradu, statuu »Zlatneruke« s poveljom »Zlatne ruke«predložen je Branko Jurlina, dugogodišnjuuspješan obrtnik iz Slatine, aza nagradu Obrtnik godine – statua»Zlatne ruke« s pisanim priznanjem»Zlatne ruke« predložen je BrankoTkalčec, iznimno uspješan obrtnik– ugostitelj iz Pitomače.Predsjednik i tajnik komore,Josip Novogradec i BožidarJeremić, informiralisu odbor o događajima i temamavezanima za obrtništvokoji uključuju sjednicuUpravnog odbora HOK-a,sajamske priredbe za promocijuobrtništva, stipendiranjeučenika koji se obrazujuza deficitarna zanimanjau obrtništvu, važnostsudjelovanja obrtnika nanacionalnom savjetovanjuo poduzetništvu u Šibenikui drugim temama. Branko Jurlina je uime kuglača Udruženja obrtnika Slatine,koji su na nedavnom natjecanjuSlavonije i Baranje održanom u Požegiosvojili drugo mjesto, zamolio odborda razmotri mogućnost domaćinstvanatjecanja te regije u 2010. godini uVirovitici. K. K.MAJSTORSKI ISPITIU proljetnom ispitnom roku više od 50 kandidataPrvi se put polagao majstorski ispit za očnog optičara (5 kandidata), a nakon dužegvremena i ispit za pedikeraVIROVITICA – Za polaganje majstorskogispita (u prvom ovogodišnjemispitnom roku) pri Područnojobrtničkoj komori Virovitica prijavilose čak 55 kandidata s područja Virovitičko-podravskei drugih hrvatskihžupanija.Kako su se neki kandidati prijavili zapolaganje po dva majstorska ispita, tose ukupno trebalo održati čak 58 ispitau 16 zanimanja, no četiri su kandidataodustala. Tako su za 51 kandidata odr-žana 54 majstorska ispita, no nisu svikandidati zadovoljili propisana znanjai vještine. Zbog nekolicine upućenih napopravne ispite, treba pričekati konačanbroj novih majstora iz proljetnogroka 2008.– Osim po popravcima, ovaj rokmajstorskih ispita zanimljiv je i ponizu drugih pokazatelja. Prvi se put,primjerice, polagao majstorski ispit zaočnog optičara (5 kandidata), a nakondužeg vremena i ispit za pedikera. Najvišekandidata prijavilo se za polaganjemajstorskog ispita za majstora frizera(12 kandidata), slijedi automehaničar(5 kandidata), te vodo i plinoinstalater(ukupno 9 kandidata).Osim u ovima, kandidati su polagaliispite i u zanimanjima elektroinstalater,klesar, kozmetičar, krovopokrivač,kuhar, limar, pekar, slastičar, strojobravar,tesar – objašnjava Franjo Petrić,stručni suradnik za školstvo.K. K.Ispit za majstora kozmetičara polagale su Marlena Ćoja, Marija Gruberi Snežana Živković

PObrtničke novinesvibanj 2008. ŽUPANIJE 25www.hok.hrEtno udruga »Priplit« osnovana nakonprograma samozapošljavanja ženarošle je jeseni u sklopu programa»Ricochet«, a sa ciljemsmanjenja nezaposlenostižena na području Vukovarskosrijemskežupanije, u Vinkovcimaodržan edukativni seminar i stručnoosposobljavanje za zanimanjavezana uz tradicijske vještineizrade zlatoveza, narodnih nošnji ietno frizura. Ciljana skupina projektabile su dugotrajno nezaposlenežene sa završenom frizerskomili krojačkom školom, evidentiraneu HZZ-u ove županije. Projektje financiran od strane Europskekomisije kroz komponentu CAR-DS programa 2004 – Lokalna partnerstvaza zapošljavanje – Faza 2,a nositelj projekta je Proni centarza socijalno podučavanje. Partneriu projektu bili su HZZ – Područneslužbe u Vinkovcima i Vukovaru,Obrtnička komora Vukovarskosrijemskežupanije, Tehničko učilišteVinkovci i LEDA – lokalnaekonomska razvojna agencija.Edukativni seminar pohađalo je 50-tak žena, krojačica i frizerki, koje su uzpraktične savjete o poduzetništvu odUdruženje obrtnika Zadar obilježava 40 godina postojanjaKako se kalilo obrtništvoUPromjene kod frizeraoblika poduzetničkih organizacija domarketinga, naučile ručnu i strojnu tehnikuizrade zlatoveza, krojenje i šivanjeSekcija frizera UO Vinkovci izabrala je Krešimira Španića za predsjednika SekcijeNa jednom od sastanaka Sekcije predloženo je da se u Vinkovcima uvede jedinstvenoradno vrijeme frizerskih salona u trajanju od 9.00 do 17.00 sati, kao što jeobičaj u Europi. Članovima je dano da razmisle o tome do narednog sastanka.Ženske ekipe bolje od muškihNa 10. regionalnom natjecanju obrtnika Slavonije i Baranje, održanom u Požegi,uspješne su bile ženske ekipe vinkovačkog i županjskog Udruženja obrtnika.Između 20-tak ekipa , Vinkovčanke su osvojile 1. mjesto u pikadu, a Županjke 3.mjesto u kuglanju.Čestitamo!narodnih nošnji i izradu etno frizura ietno pletenica. Od njih se iskristaliziralaskupina od 20-tak žena koje upravoovih dana uče za majstorske ispite kojiće se provoditi tijekom svibnja, a mnogeod njih okupljene su u Etno udruzi»Priplit« u Vinkovcima koja je osnovanapočetkom 2008. godine.Prema riječima gđe Mirjane Marjanović,voditeljice Udruge, osnivanjeovakve udruge bio je logičan slijed nakonzavršetka edukacije. Najam lokalau kojem je smještena udruga »Priplit« isvi troškovi vezani uz to pokriveni susredstvima iz spomenutog programa,ali samo do kraja lipnja 2008. godine,a poslije toga članice Udruge morat ćese same snaći i odlučiti u kojem oblikuće nastaviti djelovati. Za sada razmišljajuo osnivanju zadruge, no trenutnosu zaokupljene učenjem za majstorskeispite, nakon kojih će se o svemu dogovoriti.Udruga je do sada organizirala tečajevezlatoveza, ručna i strojna tehnika, itečajeve krojenja i šivanja modne odjeće.Otvorile su podružnice u Županji i Cerićukraj Vinkovaca, a uskoro planiraju ipodružnicu u Vukovaru.Stanje obrtaPrema rezultatima s krajaprotekle godine u vinkovačkomUdruženju zabilježen je neznatanpad obrta, za 2,31% no poznatoje da se to stanje mijenja iz danau dan. Prema istim rezultatima,najveći udio pripada trgovačkojdjelatnosti 25,98%, zatim uslužnimdjelatnostima 19,51%, a natrećem mjestu su proizvodniobrti sa 13,37% i ugostiteljstvo sa13,24% .druženje obrtnika Zadar u godinije obilježavanja svog velikogjubileja, 40. godišnjice osnutka.Podsjećanje je to na 1968. godinu kadasu zadarski obrtnici iskoristili jedinudanu im mogućnost zakonite organizacijeu okvirima tadašnjeg socijalizma, koji jeobrtništvo tolerirao manje-više kao »nužnozlo« iako s oznakom »ideološki nepoželjnog«i ograničenog na osobni rad.Osnovani su kao Udruženje građana,poput sportskih klubova, ljubitelja ptica,humanitaraca i sl.Institucije zadarskog Udruženja obrtnikaove godine obilježit će tu značajnugodišnjicu i pripremom posebnog multimedijalnoguratka, te događanjima.Točan datum ovog događaja mogućeje višekratno određivati. Činjenica je dasu se zadarski obrtnici okupili u tadašnjemi sadašnjem Domu sindikata 11.veljače 1968., a sudionici kažu bilo jeizmeđu 300 i 400 obrtnika (zanatlije jeriječ koju su tada češće rabili). No upis uRegistar Udruženja građana uslijedio je20. kolovoza 1968. godine.Zadarsko udruženje i tada i danasbilo je jedno od najvećih u državi, značajnoza razvoj cjelokupnog obrtništvau Hrvatskoj, ali i iznimno značajno kaogospodarski i socijalni faktor na područjuZadra i cijele Zadarske županije. Naime,Udruženje i dalje okuplja obrtnike izdvadesetak jedinica lokalne samoupravejer osim njih samo Biograd, Pag i Benkovacimaju svoja udruženja na područjuObrtničke komore Zadarske županije.Naravno da su zadarski obrtnici svjesnii ponosni da nisu tek sljednici 40 godinatradicije već korijeni Zadra nastajui preklapaju se s obrtništvom. NaimeZadar je sa 3000 godina starosti nastaokao pomorski grad i grad-luka a za takvošto trebalo je desetak vrsta obrta, zarazliku od poljoprivrednih gradova kodkojih se također nije moglo bez obrta alije značenje obrta u odnosu na poljodjelstvoipak bilo manje. Uostalom zadarskitrag kroz povijest umnogome je obilježeni obrtnicima, kamenoklesarima, zidarima,stolarima koji su ga gradili, kalafatimakoji su mu osiguravali pomorskusnagu, do veličanstvenih spomenikazlatara u čuvenom Zlatu i srebru Zadras krunom u Škrinji svetog Šime.I prvi pisani spomen ribarstva u Hrvatadolazi iz Zadra, odnosno samostanaSvetog Krševana iz davnog 10. stoljeća,kao i što prvo spominjanje civilnih odnosnozanatlijskih bratovština uz pojedinecrkve na prostoru Hrvatske dolazi izZadra a spomen je na bratovštinu zlata-OK VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE32100 VINKOVCI, Duga ulica 31Telefon: ++ 385 032/333 304Telefaks: ++ 385 032/339 461E-mail: hok-vinkovci@vk.t-com.hrPredsjednik: Ivan KlarićTajnik: Đuro KadoićNOK ZADARSKE ŽUPANIJE23000 ZADAR, Široka ulica 1/IIITelefon: ++ 385 023/319 224, 319 273Telefaks: ++ 385 023/311 383E-mail: ok-zadar@zd.t-com.hrPredsjednik: Eduard VickovićTajnik: Ive Marinra iz 12. stoljeća. I gospodarske i političkestrukture Zadra svjesne su da danasobrtništvo čini 3948, dakle gotovo 4000obrtnika što zajedno sa kod njih zaposlenimradnicima daje 10.000 radno angažiranihčime su obrtnici najveća socijalnoprofesionalna kategorija u ovoj sredini.I obrtnici ali i javni dužnosnici znaju kazatikako obrtnici čine »najveće zadarskopoduzeće« dajući time iskaz o svjesnostiznačenja obrta za svekoliki život Zadra.Udruženje na čelu sa Stipom Kneževićemće dakle dostojanstveno i primjerenoobilježiti ovaj značajan datum svoje povijesti,a proslave se planiraju za jesen.Ovih 40 godina umnogome govori opovijesti Zadra i mijenama koje su se,makar u sabitom vremenu, događale.Počeci obnove udruživanja obrtnikaSTRANICU PRIPREMILA:Anica FridlSajmovi, sajmovi…a 50. Obrtničkom sajmu u Zagrebusudjelovali su i obrtniciObrtničke komore Vukovarsko-srijemskežupanije. Svoje proizvodeizložili su Ilija Jelović iz Županje,vlasnik mesnice »AS«, TomislavTomičić iz Vinkovaca, vlasnik remenarsko-galanterijskogi trgovačkogobrta, Igor Ivkić iz Strošinaca, vlasnikstolarske radnje »Jakob Ivkić-Baja«,Jure Rajković iz Vinkovaca, vlasnikstrojobravarsko-limarskog obrta, KrešoPavlović iz Vinkovaca, vlasniktrgovačkog obrta i izrade kožne galanterije,te Damir Jarić iz Starih Mikanovaca, vlasnik trgovačkog obrta i obrta zaprženje, mljevenje i prodaju kave, voćarstvo i proizvodnju rakije.Nakratko smo porazgovarali sa Tomislavom Tomičićem, predsjednikom Sekcijetekstilaca, kožara i krznara UO Vinkovci, jednim od stalnih izlagača na sajmovima,posebice zagrebačkog sajma. – Volim izlagati na sajmovima, jer to jejedan od načina da predstavimo svoju županiju. Tu moram pohvaliti suradnjusa HOK-om i POK-om, jer bez financijske podrške bi rijetko koji obrtnik mogaoizlagati na sajmovima. Nas nekoliko stalnih izlagača rado se družimo i promoviramosvoje proizvode ne gledajući pritom materijalnu stranu svega toga, jer nijesve u novcu i zaradi, ali ako čovjek vrijedno radi i to dođe postupno – rekao namje Tomičić.I na 12. sajmu zdravlja održanom od 18. do 20. travnja 2008. g. u Vinkovcimaizlagali su obrtnici s područja cijele županije, no vrlo zapažen i lijepo uređen štandimalo je Udruženje obrtnika Vinkovci. Još se jednom pokazalo da jednostavno možebiti i te kako efektno. Šest vinkovačkih cvjećara udružilo se i napravilo stojeće cvjetnearanžmane, koji su svojim izgledom i estetikom privukli poglede svih posjetiteljasajma.STRANICU PRIPREMIO:Damir Maričićsežu u razoreni Zadar nakon 2. svjetskogarata te prvo oživljavanje, ideološkenaboje socijalizma spram privatnogpoduzetništva, do širenja prostora zaobrt u čemu su svojim angažmanom sudjelovalii zadarski istaknuti obrtnici, doratnog stradanja i gospodarskog uništenjaza agresije na Hrvatsku za vrijemekoje su obrtnici u Zadru preuzeli ulogumotora i socijalnog ventila snažeći brojzaposlenih i obrta preko 10% godišnječitavo jedno desetljeće dok su masovnopropadale nekadašnje velike tvrtke.Obrtnici su time pokazali svoju snagu,žilavost i privrženost sredini a vjerau to snažna je i u sadašnjim vremenimasve većih problema obrta kada je u pitanjuglobalizacija i konkurencija kao inestajanje određenih djelatnosti .OSKUPŠTINA OBRTNIČKE KOMORE ZADARSKE ŽUPANIJEVišak sredstava blago podigao tenzijebrtnička komora Zadarske županijeodržala je izvještajnuSkupštinu sumirajući rad i financijskerezultate u 2007. godini ukupnoih ocijenivši uspješnima.Predsjednik Eduard Vicković upozorioje da iskazani višak sredstava, ariječ je o višku od 468.402 kune ostvarenomu prošloj godini, kao iskaz racionalnostine treba biti i predmetomspoticanja. Cijela rasprava o novcukrenula je kada je predsjednik Cehatrgovaca Mladen Malta komentiraoprepolovljeni iznos zatražen za sufinanciranjeSajma vjenčanja, a kojem jeodobrena polovica traženog.Na njegove riječi nadovezao se predsjednikCeha ugostitelja Dubravko MilinKvisko koji je proširio cijeli slučaj.Vicković je komentirao i oročena sred-stva od 350.000 kuna naglasivši kako jenovac oročen te da se s njim raspolaže umanirama dobrog domaćina.Predsjednica Ceha frizera i kozmetičaraMirjana Vrsaljko upozorila je da jerad na crno standardan, a inspekcijskinadzor slab. Također, navela je problems učenicima, odnosno kako bi trebalosmanjiti broj kandidata. PredsjednikCeha uslužnog obrta Davor Hofmanupozorio je na negativnu percepcijukoja se u javnosti javlja prema obrtnicimazbog različite razine kvaliteteobavljanja usluga. Prije su iza obrtnikastajale odgovornost i kvaliteta, a danasse pronio glas da su svi oni (i kvalitetni inekvalitetni) isti, kako kaže Hofman.Na sjednici su usvojena izvješća oradu Nadzornog odbora i financijskoizvješće, sve za prošle godine. Dodajmoda je u prethodnoj godini ispit ostručnoj osposobljenosti kadra položilosedamdeset kandidata, a majstorskiispit dvadeset i pet.U prethodnoj godini zabilježen i jelagan pad broja obrtnika u Udruženjuobrtnika Zadar, kako je rekao predsjednikPOK-a Zadarske županije EduardVicković.– Otvoreno je manje novih nego štoje zatvoreno starih obrta. Ova pojavanije zabrinjavajuća jer dio kolega odlaziu prijevremenu mirovinu.To je slučaj koji se desio i u Udruženjuobrtnika Zadra, kao okosnicikomore, i svakako će mu se ubudućemorati posvetiti veća pažnja.Na sjednici je bilo riječi o nezastupljenostipredstavnika HOK-a Zadarskežupanije u radnim tijelima HOK-a.BIOGRAD SPREMA SVEHRVATSKIENO-GASTRO STOLBiograđani prerasli sebeTZ Biograda zajedno s Udruženjem obrtnikaodnosno Sekcijom ugostitelja i GradomBiogradom ove je godine s trećim eno-gastrostolom prerasla samu sebe.Biograd je prije tri godine svojim snagama,zajedništvom i sinergijom pokrenuo najvećieko-eko gastro stol na biogradskoj rivi. Onošto valja istaći je stopostotni odaziv i uključenjesvih obrtnika ugostitelja, dijela trgovaca,pekara, slastičara u ovu manifestaciju.Već lani Biograd je tome pridružio gostovanje iz kontinenta, odnosno određenbroj kolega iz Zadarske županije. Ove godine ambicija ide dalje jer će se uBiogradu na stolu sa hranom, pićem i običajima predstaviti i do sada prijavljenih13 županija. No naravno da će biogradski ugostitelji, spremni da se u potpunostiodazovu, ostati okosnica ove vrijedne manifestacije.Ovogodišnji stol postavit će se na rivi u Biogradu u predvečerje 6. lipnja i napreko 400 metara ponuditi sve moguće delicije i užitke okusa ovoga kraja ali igotovo cijele Hrvatske.Biograd time označava i ulazak u punu turističku sezonu.

26 VINO I TURIZAM www.hok.hrObrtničke novinesvibanj 2008.TURISTIČKI KOMENTARKoliko se sad troši izvan sobe?Dobro je poznato da gotovo uvijek posebnu pozornost javnosti i stručnjaka na svoj način privlače različite usporedbe između trenutačnog stanjai onoga prije, recimo, desetak godina. Zašto? Zbog jednostavnog razloga što su u tim slučajevima zanimljive razlike u razdoblju »od = do« jerti i slični podaci govore o zbivanjima i kretanjima u pojedinim oblastima te o tijeku različitih aktivnosti i ostvarivanja aktualnih programa. Uturizmu takvih tema ima više, uglavnom su sve zanimljive na svoj način, a ipak vjerojatno su najzanimljivije one o ponuđenim sadržajima ipotrošnji izvan hotelske sobePiše: Pero GabrićUodgovorima na ovakva islična pitanja neizbježne su,zna se, usporedbe, i to posebnoone koje su stare oko, recimo,desetak godina. U našemu slučajuprije jednoga desetljeća, dakle u sezonama1997./98. godine, stručnjacisu izračunali i službeno objavili današi gosti u izvanpansionu trošesamo oko osamnaest posto što, uzostalo, pokazuje ili potvrđuje da sesve teže nosimo s konkurencijom,posebno onom najbližom, daklesredozemnom. Nakon objavljivanjatoga važnog podatka zaključeno jeda je nasušan tzv. generalni remonthrvatskog turizma ili tzv. turističkogproizvoda, pa bi se nakon toga pokazalogdje smo i koliko vrijedimo tekako ćemo se nositi s jakom sredozemnomkonkurencijom.Govorancije i ostvarenja…Čulo se u raspravama još i to daako se dogodi da ozbiljan »remont«bude površan, a da se izostanakte akcije i ne spominje, da nam se»crno piše« jer će nas konkurencija»pregaziti« ili u svakom slučajuvratiti natrag, a to će turističkuHrvatsku skupo stajati. Naravno,drukčija reagiranja nisu se moglani očekivati, ali dotadašnja praksaipak je upozoravala da su govorancijeu ugodnim hotelskim dvoranamajedno, a realizacija zaključakasasvim nešto drugo.U to doba, dakle prije desetakgodina, (bez)brojnim sjednicama iskupovima raznih naziva (sve do…simpozija i sličnih) nije, naravno,nedostajalo prijedloga i zaključaka(naprotiv!), ali je šepalo s realizacijom.Naravno, treba naglasiti da jegradnja raznih turističkih objekatabila u punom jeku, bilježi se i pojačanagradnja u tzv. privatnoj režiji,obala i otoci sve više i više nalikujuna veću turističku destinaciju, ali seistobno i te kako osjećaju praznine uizvanpansionskoj ponudi. Srećom,uslijedila su i konkretna reagiranja,posebno na uređivanju okoliša iuvođenju toliko traženih izvanpansionskihsadržaja u kojima smo oskudijevali,zbog čega smo uz ostalo bilipoznati i po kratkim sezonama te poonoj »paroli« kako na hrvatskom Jadranusezone završavaju nakon prvekiše iza svetkovine Velike Gospe (15.kolovoza)…Nismo više»najkraći«!Stoga su »parole«o neophodnosti produženjanaših sezonapostale (doslovno)svakodnevicom te suakcije isticane u sveprve planove. Istinaje da se stjecao dojamo »govorancijama« isličnim potezima, alije, srećom, isto takoistina da se krenulou »ofenzivu« u kojojsu svojski sudjelovalii turistička Hrvatska,brojna turistička i trgovačkapoduzeća, asve više i više i naši»privatnici«, a nakonnjih počeli su se pojavljivatii stranci, ponajprijeu kupnji kućana obali i otocima, a kasnijei turističkih objekata (posebnohotela). Tako se turističkaHrvatska počela polako»internacionalizirati«,da bi danas, dakle nakonjednoga desetljeća, imala nesamo sve brojnije strane turistei goste nego i one kojisu se u ovoj lijepoj zemljidoslovno udomaćili…Naši turistički forumii turistički radnici bili supoznati i po stalnim isticanjimanasušne potrebeproduživanja turističkihsezona (prije ili donedavnonajkraćih među ozbiljnijomsredozemnom konkurencijom).Eto sada (ili nakondeset godina) ostvario imse i taj san. Budućnost će,normalno je, pokazati kolikamu je cijena…Seminar oprilagodbi EUstandardimaHrvatska obrtnička komora organizirazajedno s UEAPME (Europskoudruženje obrtnika i malih poduzetnika izBruxellesa) dvodnevni seminar, koji će bitiodržan u Zagrebu, 9. i 10. lipnja, u velikojdvorani HOK-a, Ilica 49, s početkom u 9.00sati.U sklopu projekta BSP III SME FIT seminaraobradit će se sljedeće teme:– Prilagodba EU standardima u područjukvalitete hrane – EU regulativa i praksa– Prilagodba EU standardima u područjusigurnosti proizvoda – EU regulativa ipraksa– EU standardi o zdravlju i zaštiti naradu – EU regulativa i praksa– Jačanje kapaciteta institucija: analizaprilagodbe i učinaka EU smjernica.Prvoga dana o kvaliteti hrane govorit ćeJozef Kerekrety iz Slovačke, a o hrvatskimiskustvima s tog područja Ružica Vazdariz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi iĐana Pahor iz Zavoda za javno zdravstvoPrimorsko-goranske županije.O sigurnosti proizvoda očekuje se predavanjeMarcusa Stocka iz Austrije, LadislaveČelar iz Ministarstva gospodarstva, radai poduzetništva i Snježane Zima iz Hrvatskogzavoda za norme. Drugoga dana obraditće se tema Građenje kapaciteta institucija:analiza prilagodbe i učinaka EU smjernicana poslovanje te Zaštita na radu, o čemuće govoriti Kris Baetens, stručnjak za zaštituna radu iz Belgije, Zdravko Muratti iz Ministarstvagospodarstva, rada i poduzetništvai Nenad Puljić iz Državnog inspektorata.

Obrtničke novinesvibanj 2008.www.hok.hrGOSPODARSKA KRETANJAIndeksi industrijske proizvodnje u ožujku 2008. – prvi rezultatiStrukturaIII. 2008.Ø 2007.III. 2008.III. 2007.I. – III. 2008.I. – III. 2007.Ukupno 100,00 103,3 100,2 104,727Pripremila: Zrinka DebeljakPojašnjenje: Ukupna industrijska proizvodnja u ožujku 2008. veća je za0,2% u usporedbi s ožujkom 2007. U usporedbi s prosječnom mjesečnomproizvodnjom u 2007. industrijska proizvodnja u ožujku 2008. veća je za3,3%.Izvor: Priopćenje DZS br. 2.1.1/2. od 22. 4. 2008.Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvomza razdoblje od siječnja do ožujka 2008. – privremeni podaciI. – III.2008.u tis.kuna15,849.757Izvoz Uvoz Saldo robne razmjene Pokrivenostuvozau tis.USDu tis.eurau tis.kunau tis.USDu tis.eurau tis.kunau tis.USDu tis.euraizvozomu %3,258.2332,175.39835,303.7087,264.1494,845.503-19,453.951- 4,005.916-2,670.10544,9Pojašnjenje: Ukupan izvoz Republike Hrvatske za razdoblje od siječnja do ožujka2008., prema privremenim podacima, iznosio je 15.850 milijuna kuna. Istodobnoje uvoz iznosio 35.304 milijuna kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 19.454milijuna kuna.Iskazan u milijunima američkih dolara, izvoz je u razdoblju od siječnja doožujka 2008. iznosio 3.258, uvoz 7.264, a vanjskotrgovinski deficit 4.006 milijunaameričkih dolara.U razdoblju od siječnja do ožujka 2008., izvoz je iznosio 2.175, a uvoz 4.846milijuna eura, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 2.670 milijuna eura.Pokrivenost uvoza izvozom bila je 44,9%.Izvor: Priopćenje DZS br. 4.2.1/3. od 30. 4. 2008.Indeksi potrošačkih cijena prema klasifikaciji COICOP u ožujku 2008.COICOPStruktura(%)III. 2008.Ø 2005.III. 2008.III. 2007.III. 2008.II. 2008.III. 2008.XII. 2007.IV. 2007. – III. 2008. 1)IV. 2006. – III. 2007.00 Indeksi potrošačkih cijena – ukupno 100,00 110,9 105,7 100,6 101,1 104,001 Prehrana i bezalkoholna pića 31,84 114,1 109,6 100,2 101,3 106,002 Alkoholna pića i duhan 5,54 109,2 106,6 100,2 100,4 104,403 Odjeća i obuća 8,39 108,9 103,8 104,3 96,3 104,904Stanovanje, voda, energija, plin i drugagoriva14,24 116,3 104,7 99,9 102,9 102,805Pokućstvo, oprema za kuću i redovitoodržavanje5,29 107,9 104,0 100,4 101,4 102,506 Zdravstvo 2,80 112,9 103,9 100,2 103,3 102,407 Promet 11,39 110,0 105,7 101,3 102,7 103,708 Komunikacije 4,16 98,6 98,7 100,0 98,9 99,509 Rekreacija i kultura 6,10 102,1 100,3 99,3 99,8 102,010 Obrazovanje 0,97 105,9 102,8 100,0 100,4 101,611 Ugostiteljske usluge 3,46 109,3 105,0 101,4 103,0 102,612 Ostala dobra i usluge 5,82 109,6 104,0 100,3 101,1 103,8Indeksi potrošačkih cijena po posebnim skupinama u ožujku 2008.Struktura(%)III. 2008.Ø 2005.III. 2008.III. 2007.III. 2008.II. 2008.III. 2008.XII. 2007.IV. 2007. – III. 2008. 1)IV. 2006. – III. 2007.Dobra 76,89 110,4 106,4 100,8 100,8 104,2Usluge 23,11 112,4 103,5 99,8 102,2 103,0Ukupno bez energije 86,40 110,8 105,6 100,5 100,9 104,2Ukupno bez energije i prehrane 57,26 109,2 103,4 100,7 100,7 103,3Dobra bez električne energije 72,92 110,8 106,7 100,9 100,9 104,4Prehrana, piće i duhan 37,38 113,3 109,2 100,2 101,2 105,7Dobra bez prehrane, pića i duhana 39,51 108,0 103,9 101,5 100,5 103,01)12-mjesečni prosječni indeks koji pokazuje promjenu cijena posljednjih dvanaest mjeseci u odnosu na prethodnih dvanaest mjeseciPojašnjenje: Cijene dobara i usluga koje se koriste zaosobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena,u ožujku 2008. u odnosu na veljaču 2008. u prosjekusu više za 0,6%, dok su u odnosu na ožujak 2007.,tj. na godišnjoj razini, više za 5,7%, a u godišnjem prosjekuza 4,0%.Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje,u ožujku 2008. u odnosu na veljaču 2008. najvišesu porasle cijene odjeće i obuće (za 4,3%) (promjena sezone),cijene ugostiteljskih usluga (za 1,4%) (više cijenehrane i pića u ugostiteljskim objektima), cijene prometa(za 1,3%) (više cijene goriva) te cijene pokućstva, opremeza kuću i redovitog održavanja (za 0,4%).Cijene ostalihdobara i usluga u ožujku 2008. u odnosu na veljaču 2008.više su za 0,3%, cijene prehrane i bezalkoholnih pića, cijenealkoholnih pića i duhana kao i cijene zdravstva višesu za 0,2%. Porast indeksa potrošačkih cijena ublažile sucijene rekreacije i kulture koje su u ožujku 2008. u odnosuna veljaču 2008. u prosjeku niže za 0,7% te cijene stanovanja,vode, energije, plina i drugih goriva za 0,1%.Istodobno su cijene komunikacija i cijene obrazovanjau ožujku 2008. u odnosu na veljaču 2008. u prosjekuostale na razini cijena iz veljače.Najveći doprinos povećanju indeksa potrošačkih cijenau ožujku 2008. u odnosu na veljaču 2008. imalesu cijene odjeće i obuće (za 0,36%), cijene prometa(za 0,15%), cijene prehrane i bezalkoholnih pića (za0,06%) i cijene ugostiteljskih usluga (za 0,05%), a doprinossmanjenju imale su cijene rekreacije i kulture (za-0,04%) te cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugihgoriva (za -0,01%).U okviru indeksa potrošačkih cijena, cijene dobara uožujku 2008. u odnosu na veljaču 2008. u prosjeku suviše za 0,8%, a cijene usluga niže za 0,2%.Promatrano po podindeksima, u ožujku 2008. u odnosuna veljaču 2008. indeks dobara bez prehrane,pića i duhana viši je za 1,5%, indeks dobara bez električneenergije za 0,9%, indeks ukupno bez energije iprehrane za 0,7%, indeks ukupno bez energije za 0,5%i indeks prehrane, pića i duhana za 0,2%.Izvor: Priopćenje DZS br. 13.1.1/3. od 14. 4. 2008.ZA KEMIJSKE ČISTIONICE (eko strojevi), PRAONICE RUBLJA,KROJAČE i druge, nudimo NOVU I POLOVNU OPREMU vodećihsvjetskih proizvođača.Garantirana najviša kvaliteta i najniže cijene. Servis osiguran.Vodimo kompletan inženjering i priučavanje osoblja.Info: 00386 41 611745; e-pošta: blizu.soseda@amis.netProsječna mjesečna neto plaća za veljaču 2008.II. 2008.IndeksiI. – II.2008.II. 2008. II. 2008. I. – II. 2008.I. 2008. II. 2007. I. – II. 2007.Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća, kune 4.993 5.006 99,5 107,4 106,7Realna neto plaća 99,6 101,5 100,6Prosječna mjesečna bruto plaća za veljaču 2008.II. 2008.IndeksiI. – II.2008.II. 2008. II. 2008. I. – II. 2008.I. 2008. II. 2007. I. – II. 2007.Prosječna mjesečna bruto plaća, kune 7.340 7.348 99,8 108,9 108,2Realna bruto plaća 99,9 102,9 102,0Pojašnjenje: Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnimosobama Republike Hrvatske za veljaču 2008. iznosila je 4.993 kune, što pokazujenominalni pad za 0,5%, a realni za 0,4% u odnosu na siječanj 2008.Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za veljaču 2008. u odnosu na istimjesec prošle godine nominalno je viša za 7,4%, a realno za 1,5%.Za razdoblje od siječnja do veljače 2008. prosječna mjesečna isplaćena netoplaća iznosila je 5.006 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2007. nominalno višeza 6,7%, a realno za 0,6%. Izvor: Priopćenje DZS br. 9.1.1/2. od 2. 5. 2008.Pojašnjenje: Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobamaRepublike Hrvatske za veljaču 2008. iznosila je 7.340 kuna, što pokazujenominalni pad za 0,2%, a realni za 0,1% u odnosu na siječanj 2008.Prosječna mjesečna bruto plaća za veljaču 2008. u odnosu na isti mjesecprošle godine nominalno je viša za 8,9%, a realno za 2,9%.Za razdoblje od siječnja do veljače 2008. prosječna mjesečna bruto plaćaiznosila je 7.348 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje 2007. nominalno višeza 8,2%, a realno za 2%.Izvor: Priopćenje DZS br. 9.1.2/2. od 2. 5. 2008.OBRTNIČKE NOVINENAKLADNIK:HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA,PP 166, 10 000 ZAGREBTelefon: 01/4806 666fax: 01/4846 610E-mail: hok@hok.hr;WEB: www.hok.hrZa nakladnika:Mato Topić,predsjednik Hrvatske obrtničke komoreRedakcija:Telefon: 01/ 4806 695, 4806 670fax: 01/4812 268E-mail redakcije:obrtnicke-novine@hok.hrFotograf: Tomislav SmoljanovićNAKLADA: 100.000RUKOPISI I SLIKE SE NE VRAĆAJUGRAFIČKA PRIPREMA I TISAK:VJESNIK D.D.Dolasci i noćenje turista u ožujku 2008.DolasciIII. 2007. III. 2008.IndeksiIII. 2008.III. 2007.III. 2007. III. 2008.NoćenjaIndeksiIII. 2008.III. 2007.III. 2008.strukturanoćenja, %prosječanbrojnoćenja podolaskuUkupno 227.263 266.251 117 539.199 704.919 131 100,0 2,6Domaći turisti 111.785 106.721 95 250.593 258.623 103 36,7 2,4Strani turisti 115.478 159.530 138 288.606 446.296 155 63,3 2,8Pojašnjenje: U Hrvatskoj je u ožujku 2008. u komercijalnim smještajnim objektima broj dolazaka turistaveći za 17%, a broj noćenja turista za 31% u odnosu na ožujak 2007.Turisti su ostvarili 704.919 noćenja, od čega su 36,7% ostvarili domaći turisti, a 63,3% strani.U ožujku 2008. u odnosu na ožujak 2007. noćenja domaćih turista veća su za 3%, a noćenja stranihza 55%.U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke (25,1%), Austrije(16,2%), Italije (13,1%), Slovenije (5,7%), Bosne I Hercegovine (5,4%), SAD-a (3,4%), Španjolske(3,0%) te Ujedinjene Kraljevine (2,7%) što je ukupno 74,6%. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 25,4%noćenja.Izvor: Priopćenje DZS br. 4.4.1/3. od 7. 5. 2008.PZaposleni po djelatnosti u ožujku 2008.II. 2008. III. 2008.IndeksiIII. 2008.II. 2008.Aktivno stanovništvo 1,764.229 1,766.872 100,1Ukupno zaposleni 1,504.138 1,511.381 100,5Zaposleni u pravnim osobama 1) 1,207.953 1,213.791 100,4Zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama 2) 256.941 258.637 100,7Osiguranici poljoprivrednici 2) 39.244 38.953 99,3Nezaposleni 3) 260.091 255.491 98,2Stopa registrirane nezaposlenosti 4) , % 14,7 14,51) Podatak za veljaču i ožujak 2008. privremen je.2) Podaci su preuzeti iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.3) Podaci su preuzeti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.4) Stopa nezaposlenosti izračunana je kao odnos nezaposlenih prema ukupnome aktivnom stanovništvu.Izvor: Priopćenje DZS br. 9.2.1/3. od 29. 4. 2008.Podaci preuzeti od Državnog zavoda za statistikuNavedeni podaci mogu se naći na web adresi: www.dsz.hrSVE O HRVATSKOM IZVOZU NA JEDNOME MJESTUWLW pokrenuo projekt»IHI – Izazovi hrvatskog izvoza«ovećanje izvoza jedan je od najvećihizazova hrvatskog gospodarstva. Pokretanjemovog projekta, WLW želidati svoj doprinos u rješavanju pitanja vezanihuz hrvatski izvoz.Cilj projekta je kontinuirano stvaranjepozitivnog okružja za povećanje hrvatskogizvoza.U suradnji s državnim institucijama(Ministarstvo gospodarstva/HIO, FINA,HOK, HAMAG, APIU, HZN), gospodarskimudrugama (HU, Hrvatski izvoznici) inezavisnim ekonomskim stučnjacima WLWće, na jednome mjestu, ponuditi cjeloviteinformacije o izvozu. Projektom će bitipredstavljene i najuspješnije izvozne kompanijei gospodarske grane iz kojih dolaze:»neto« izvoznici te nominirane kompanije idobitnici nagrade »Zlatni ključ« za najboljeizvozne rezultate u 2007. godini.Do kraja lipnja startat će dvojezični webportal namijenjen izvoznicima www.wlw.hr/croexport, a bit će izdana i specijaliziranapublikacija »Izazovi hrvatskog izvoza«.Naklada od 10.000 primjeraka bit ćebesplatno distribuirana na poduzeća, institucijei gospodarske udruge.U rujnu će sve informacije biti dostupne ina dvojezičnom CD-u koji će se distribuiratiputem WLW-ove partnerske mreže u Europi(WLW Grupa i Europages) te najvjerojatnije,putem gospodarskih odjela hrvatskihveleposlanstava u svijetu.U drugom dijelu projekta, do kraja rujnaove godine, WLW će s partnerima projekta,državnim institucijama i udrugom Hrvatskihizvoznika kreirati bazu hrvatskihizvoznih kompanija.Nekoliko tisuća najuspješnijih izvoznihkompanija bit će, nakon toga, pozicioniranona najznačajniju europsku poslovnu tražilicuizvoznika europages.com. Kompanijeće biti besplatno predstavljene s osnovnimpodacima i nekoliko najznačajnijih izvoznihproizvoda ili usluga. Ovaj dio projektaomogućen je zbog pozicije WLW-a kao ekskluzivnogzastupnika europages.com zaHrvatsku.Inače, europages.com omogućuje pretraživanjeinformacija za više od 900.000 poduzećaiz 35 europskih država.Direktor WLW-a Zvjezdan Čorbić, podijelioje s nama svoje prve dojmove: »Jakosmo sretni i zadovoljni. Interes koji pokazujuizvozne kompanije, državne institucije i gospodarskeudruge za ovaj projekt, premašioje sva naša očekivanja! Udruga Hrvatskiizvoznici i HAMAG već su aktivno uključenikao partneri projekta. S drugim relevantnimdržavnim institucijama, MINGORP/HIO,APIU, HOK, HUP HABOR, FINA u intenzivnojsmo komunikaciji i svi će biti predstavljeniu projektu. Brojne izvozne kompanije bitće posebno promovirane kroz portrete kompanija.Duboko smo uvjereni da će Izazovihrvatskog izvoza zaživjeti kao zajedničkiprojekt svih osoba, kompanija, institucija igospodarskih udruga koji žele bolje izvoznerezultate hrvatskog gospodarstva.«

28 VINO I TURIZAMwww.hok.hrObrtničke novinesvibanj 2008.VINO I OKO VINAKako se koristi veliki adut?Piše: Pero GabrićBio je i ostaje običaj da se nakon određenog razdoblja, posebno u povodu raznih godišnjica, osvrće nazbivanja što se dogodilo u onome »od – do«, a kako su upravo aktualna i proljetna (ne samo velesajamska)zbivanja i ono oko njih prigoda je i da se podsjeti na uvijek aktualnu temu o vinu i vinogorjima unašoj turističkoj ponudi. Vino i sve oko vina bilo je i ostaje važan adut u ponudi domaćim i posebnostranim gostima među kojima ih je značajan broj iz zemalja koje su također poznate po svojim vinima ivinogradarskim ugođajima. Dokle smo mi stigli u plasmanu i korištenju spomenutog aduta? Uostalom, etonam i nove turističke sezone!Kako se i zašto dogodilo (ili zar se bašmoralo dogoditi) da propadnu dva aktualnadogovora o vinogradima i vinuu našoj turističkoj ponudi te o daljemu razvojuvinogradarstva nakon značajnih iskoraka posljednjihgodina? Ovo je pitanje bio podnaslovjednoga komentara prije točno deset godina(Vjesnik), a kako su i tada kao i sada, primjerice,na priredbama Zagrebačkog velesajma turističkii vinogradarsko-vinski izlozi (štandovi)bili prvi susjedi, vjerojatno ne treba čuditida je u spomenutome komentaru navedenoi to kako je »dugačak put« između tih prvihsusjeda.Najave i ostvarenja!?Odmah ipak treba podsjetiti da je u spomenutihdeset godina dosta novoga učinjenoi uvedeno ne samo u vinogradima i podrumima,da su prednjačile pojedine velike ijače tvrtke, ali i podsjetiti na veliki doprinosnaših vinogradara ne samo u jakim regijama(Istra, Dalmacija, Slavonija…) nego i brojnih»malih« u svim našim vinogorjima. Drugo je(kao i uvijek) pitanje da li se moglo postići iviše i bolje nego jest, ali to je već »preširoka«rasprava. Zašto?Zato što bi ponajprijetrebalo (pokušati)odgovoriti naveoma važno pitanje(s »dugačkombradom«) koliko jezapravo Hrvatskadoista vinogradarsko-vinarskazemljaili kolika je razlikaizmeđu (službenih)najava i prakse? Istinaje da su se teorijai praksa (naravno,ne samo u poljoprivredi)uvijek razlikovale,na bezbrojnimskupovima od »mjesnozajedničkih«do»državnih« najavljivanesu i potrebevinogradarskog preporoda itome slično. Do nekog, recimo,značajnog ili naglašenogpreporoda baš i nije došlo,ali do primjetnih promjena ipoteza ipak jest! Osim toga,na pomolu su, čuje se, i nekinovi potezi u ponudi i plasmanunaših vina. Koji?Ponos s pokrićem!Primjera je, srećom, više,a prisutni su i u tzv. kontinentalnoji u primorskoj Hrvatskoj!Što, primjerice, rećiza vinogradarsko-vinarskuPOSLJEDNJA VIJESTIstru? Nije, recimo, pretjerano(ili tome slično) reći daunutrašnjost našega najvećegi najpoznatijeg poluotoka nalikujena veliki park (perivoj)trsja i voćaka, s posebnim naglaskomna obradu i red kojitamo vlada! Slično je dijelom iu Dalmaciji, a da se o slavonskomdijelu našega vinogorjai ne govori. Bio bi grijeh »zaboraviti« u ovomedijelu priče i na planinu Plešivicu (između Zagrebai jaskanskoga kraja): južna strana te doistalijepe planine »pokrivena« je trsjem i nezaobilaznim»kletima« i doista se može pohvalitii vinskom cestom i ponudom.Sličnih je primjera, kako gdje, i u gotovosvakom drugom našemu vinorodnom krajujer je učinjeno doista mnogo koraka naprijed,a kad se tome doda podatak da ova »utrka«uglavnom ne jenjava te da i konkurencija uvijekčini svoje, onda vjerojatno nema straha odzastranjivanja ili ako ga ima, onda ga je sigurnosve manje i manje. Uostalom, tako bi baremtrebalo (možda i moralo!) biti.Presuđivat će – pilci!Dakle, dokle se stiglo u plasmanu i ponudinaših vina na turističkom »poligonu«? Odmahvalja naglasiti da su iskoraci (kakvi sutakvi su!) ipak zamjetni jer se, srećom, kolikotolikosmanjuje broj tzv. lovaca u mutnom,iako ne treba vjerovati da će ih »nestati«, alise vjerojatno treba i može vjerovati da će tuenigmu ponajbolje riješiti poklonici loze ivina, dakle pilci, i to posebno oni koji znaju išto naručuju i što piju!A tzv. »bućkuriši« u našoj turističkoj ponudi?Bilo ih, ima ih i sada, a vjerojatno će ih bivatii sutra… Ali, sigurno je i to da ih je sad znatnomanje nego prije, recimo, desetak ili pet-šestgodina. Ta vrsta šverca (naravno, ne samo svinom!) nikad neće nestati jer ipak pripada uposebnu vrstu »folklora«, ali je ipak nedvojbenoda su vinoljupci sve izbirljiviji i gdje godkod nas došli, sve će manje piti slabija vina isve će više, osim traženja dobrih (normalnih!)i boljih gledati, naravno, i u onaj dio vinskihkarata u kojemu su navedene – cijene…U MINISTARSTVU POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA i ruralnog razvoja ODRŽAN SASTANAK S PREDSTAVNICIMARIBARSKIH ASOCIJACIJAStanje alarmantno, očekuje se hitna reakcijaresornog MinistarstvaRibari traže da se donese hitna odluka o ustanovljenju cijene plavog dizela od 4 kune tehitno isplate zaostali poticaji iz 2005. i 2006. godineUMinistarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnograzvoja 4. lipnja održan je sastanak sapredstavnicima Ceha ribara HOK-a, Udruženjaribarstva HGK i Sindikata ribara. Predstavnici ribarskihasocijacija zatražili su od Božidara Pankretića,ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvojada se donese hitna odluka o ustanovljenju cijene plavogdizela od 4 kune te da se ispune obveze po osnoviZakona o poticajima i hitno isplate zaostali poticajiiz 2005. i 2006. godine. Sastanku su nazočili Miro Kučić,predsjednik Udruženja ribarstva i prerade ribe priHGK, Miljenko Milohnić, dopredsjednik Ceha ribara priHOK-u i Petar Baranović, predsjednik Sindikata ribara.Ribari su napomenuli da je ukupna potrošnja plavogdizela u ribarstvu 25.000 tona, dok su, prema instaliranimkapacitetima motora, maksimalne potrebe 40.000tona. Stoga je u interesu ribara da se točno ustanovigdje je potrošeno dodatnih 200.000 tona, što je vrlo lakoustanoviti. Ribari zahtijevaju i da se hrvatskozakonodavstvo u cijelosti uskladi sa mjeramaEuropske unije, koje se kao olakšice primjenjujuu poslovanju europskih ribara. Zbogvrlo kritične situacije i činjenice da su mnogiribari već vezali svoje brodove, a neki otpustiliposade, zatražili su odgovor za najviše8 dana. »U protivnom, kao ljudi odgovorniza sektor ribarstva nećemo biti u stanju zaustavitinezadovoljstvo ribara, a s tim u svezi iprosvjede«, naglasili su predstavnici ribara.Državni tajnik za ribarstvo, Tonči Božanić kazaoje kako je Ministarstvo svjesno problema u sektoruribarstva koji su prouzročeni povećanjemcijene goriva, stoga se već započelo s razmatranjemmodela pomoći. Ministarstvo će također predložitinova rješenja koja će onemogućiti nezakonito trošenjeplavog goriva, istaknuto je na sastanku. Donesen je zaključakda će predstavnici Ceha, Udruženja i Sindikatabiti uključeni u sve daljnje aktivnosti oko razrade modelai donošenja konačne odluke o pomoći sektoru.