Bilten Vrhovnog suda za 1/2012. godinu - Sudovi Crne Gore

je razbojništvo. Plašljiv čovjek se nije mogao odlikovati čojstvom iako je mogao bitičovječan. Čojstvo je kad braniš drugoga od sebe, a junaštvo kad braniš sebe oddrugoga (Marko Miljanov). Na dilemu što je viša vrlina, čojstvo ili junaštvo, MarkoMiljanov, odgovara: "Junak čojku konja vodi".Veličanstveni etički supstrat crnogorskog naroda, iznikao je iz njihovevjekovne borbe za slobodu. Za vrijeme pokroviteljstva Mletačke Republike premaCrnoj Gori, Crnogorci su preuzeli zavjet da nikada neće ići u ratnu akciju izvan CrneGore. Ciljevi borbe bili su: sloboda, pravda i ljudsko dostojanstvo, koji su bilizasnovani na iskonskom uvjerenju o opravdanosti te borbe, pa u sveukupnoj istorijičovječanstva ne postoji primjer, kao kod Crnogoraca, da su se njihovi ciljevi borbepoklapali sa pravilima (viteškim) po kojima je vođena. Nikada kod Crnogoraca nijebila izražena isključivost ili netolerancija. Oni nijesu oboljeli ni od vjerskogfanatizma. Njihova je autokefalna crkva – narodna i ekumenska, a samo je po dogmipravoslavna. Kod Crnogoraca vjera nije bila ni ideja, ni cilj žrtvovanja, nego suučenja hrišćanstva služila samo kao provjera i potvrda njihove opravdanosti borbe zavoljnost i slobodu, odnosno, koliko su ljudske akcije u skladu sa hrišćanskimnačelima božanske pravde. Oni koji drugačije misle i postupaju za njih nijesuneprijatelji nego samo protivnici. Vjerski fanatizam je jednoumlje koje ne odgovarapogledu na svijet i psihi Crnogoraca. Za Crnogorce, najveća vrijednost je čovjek, anajviši princip socijalne interakcije: "Svi su ljudi jednaki" i "Čovjek je čovjeku Bog".328Vječni sjaj agona crnogorskogCrnogorski etički kodeks nije istorija i prošlost. On je opšteljudski,univerzalan i svevremenski. On je vječita mladost kojom i sadašnjost i budućnostsvih naroda treba da se nahadnjuje. Po svemu sudeći, istinita je teza njemačkogfilozofa Fihtea (inače Kantovog najboljeg đaka): Ako trebanje prethodi bitku, ondaje na početku ljudske istorije stajala budućnost, a mi preko sadašnjosti putujemo uprošlost.***Autor ovih skromnih redova ima slobodu da sugeriše da crnogorske centralnei lokalne, prosvjetne i administrativne vlasti učine napor da se na studijamajurističkih znanosti revandicira i studioznije izučava crnogorska državnopravnaistorija i crnogorsko običajno pravo, arbanaško običajno pravo i šerijatska pravnakultura, etika i civilizacija. Jedan od amfiteatara Pravnog fakulteta Univerziteta CrneGore treba da ponese ime Sule Radova, kao što jedan nosi ime Valtazara Bogišića,jer je crnogorsku pravnu samorodicu stvorio crnogorski narod i njegovi duhovnigorostasi, kakav je bio i Sula Radov. Bilo bi u skladu sa tradicijom ali i izraz njenogpoštovanja da crnogorske sudije, na svojim svečanim zborovima, polože izrazesjećanja na spomenik Suli Radova pred Vlaškom crkvom, na Cetinju. Potrebno je da344 VRHOVNI SUD CRNE GORE