Bilten Vrhovnog suda za 1/2012. godinu - Sudovi Crne Gore

Pravda je kod obje kulture, ne samo ljudska kategorija nego i kosmičko načelo,kvintisencija svih vrlina i simbol reda i harmonije.326Čojski zakoni životaKod Crnogoraca ljudskovina predstavlja praktično ponašanje i poštovanjelične egzistencije, fizičke i moralne, prema drugim ljudima, a u skladu sakonkretnom životnom situacijom. Sama čovječnost je dostojanstvo koje uzdižečovjeka nad svim drugim bićima (Kant) i koje predstavlja skup ljudskih vrlinausađenih u ljudsku svijest spontano, a izniklih iz primjera i uzora, tradicije, morala iobičaja kojim se unapređuje život ljudi, njihov mir, pravda, socijalno blagostanje iuzajamna tolerancija. Ono je zapovijest da se gnjev, mržnja, strasti i nepravdapotisnu velikodušnošću koja, izrastanjem iz slobodne volje, kroz moralnu zapovijestoblikuje kulturu volje, čije je iskonsko načelo: u spokojstvu drugih ljudi vidi sebespokojnog."Život zaslužuje opstanak samo ako mu je putokaz čojstvo" (Stevan PerkovVukotić).Čojstvo se može izraziti kao sublimacija čovjekove svijesti o vrsti koja jedosegla do uma i koja se uzdigla do visine njihovog istorijskog zadatka, gdje zakonihumanosti treba da smijene niže zakone prirode (mržnju, biološke i čulnepodsticaje). Njime se iznuđivalo poštovanje osnovnih društvenih i moralnihvrijednosti. Strukturu ove etičke vrline kod Crnogoraca čine: zadata riječ,dostojanstvo, hrabrost, ponos, nesebičnost, dobročinstvo, velikodušnost, skromnost,umjerenost, pravičnost, čovjekoljublje i gostoprimstvo. Ovo su samo osnovnevrijednosti njihovog etosa, a postoje i druge brojne kojim se odlikuje njihov viteškimoral. Svako, bez obzira na društveni rang ili imetak, ima mogućnost da osmislisvoju fizičku egzistenciju na osnovu moralnog ponašanja. Moralno savršenstvočovjeka sastoji se u vršenju dužnosti prema drugim, a naročito prema ugroženim inemoćnim, čiji izraz predstavlja aksiološko načelo njihove filozofije morala: Svakipojedinac treba da služi čovječanstvu kao svojoj ličnoj svrsi. Zbog toga je borbaCrnogoraca za slobodu bila borba za slobodu sveukupnog čovječanstva.Pojavu pisanih zakona (nakon donošenja Zakonika obščeg crnogorskog ibrdskog – 1798), Sula je shvatio kao akt moralne i pravne kulture, kojom društvopreuzima na svoje organe mehanizme zaštite prava i sloboda njegovih članova,kojim se uspostavljaju temelji pravne države. "Kapetane, od kako je svijeta i vijekaljudi su se čuvali od opasne riječi, brane i čast – krv gazili i domove rasturali"."Jes", kaže Sula, "vaistinu je tako. To je bilo vrijeme bezakonja. Kad ti niko ne čuvaobraz, život i imanje, majku i sestru, ženu i đecu, niko sem ti i bratstva tvojega, ondaje čojek imao pravo i dužnost da mane što bolje umije, da bi umro ka čojek i da ne biživio kao nečojek. Sad je drugo vrijeme", kaže Sula. "Pravo da sudimo prenijeli smosa sebe na sudove – Gvardiju i Senat – oni vrše i dijele pravdu."342 VRHOVNI SUD CRNE GORE