Bilten Vrhovnog suda za 1/2012. godinu - Sudovi Crne Gore

321Dr Čedomir Bogićević - sudija Vrhovnog suda Crne GoreCRNOGORSKA PRAVNA BAŠTINASULA RADOV I CRNOGORSKO OBIČAJNO PRAVO(Povodom 140 godina od smrti i 222 godine od rođenja)Kostadin – Sula Radov Radulović u narodu poznat kao Sula Radov, bio jepoznati crnogorski mudrac, pravednik, etičar, sudija, kapetan, gvardijan, kulugdžija(član Kuluka - crnogorskog centralnog putujućeg pomiriteljnog suda), senator,slobodar, rodoljub i junak. Svojim izrekama postavio je temelje učenja umne –racionalne orijentacije crnogorske prirodnopravne škole. Riznicu narodnoga blagaobogatio je umnom riječju i visprenim duhom, što je nadživjelo svoje vrijeme ivječno se utkalo u narodno pamćenje. Rođen je u Komanima, 1790. god. a umro naCetinju s proljeća 1872. godine i sahranjen pred Vlaškom crkvom na Cetinju, đe muse i danas grob nalazi sa skromnim spomen obilježjem.Snaga riječi Sule Radova je sublimacija svega onoga što je najbolje ucrnogorskome narodnome duhu, čija je on simbolika, a to je ljudskost, pamet imudrost, rekao je najbolji poznavalac i tumač Suline misli, socijalni teoretičar, etičari socijalni filozof Vukota B. Radulović (Sula Radov u svom vremenu, 2003).Sula Radov i evropska racionalistička misaoPoznate su njegove filozofeme o moralu, pravdi i pravu kojima je anticipiraoevropsku racionalističku misao, iako sholastički i ortografski za nju nije znao. On jeemanirao i antipicirao misao najvećeg njemačkog i filozofa čovječanstva Kanta(Immanuel Kant, 1724-1894), koji se proslavio filozofskom tezom: Prava seotkrivaju, dok je Sula, u isto vrijeme, kazao: Prava postoje, ona se ne propisuju, onase štite. Sula je isticao: Zakon koji ne čuva pravdu, nije zakon. To je modernikoncept vladavine pravednog prava i pravde kao njegovog rodnog mjesta. Time jeon potao preteča misli slavnog njemačkog filozofa prava Gustava Rabduha koji jerekao: Pravo je volja za pravdom. Nad zakonskim nepravom bdi nadzakonsko pravo.Pravnici treba da smognu snage da odbiju primjenu nepravičnih propisa inepravednog prava (Filozofija prava, 1978). Sula je potvrdio i misaosrednjovjekovnog filozofa Tome Akvinskog (1225-1274), koji je govorio: Ljudskizakon ima svojstvo zakona ukoliko je u skladu sa zdravim razumom, a u suprotnomprotivurječi pravdi (Summa theologiae).BILTEN 2 / 2011337