Bilten Vrhovnog suda za 1/2012. godinu - Sudovi Crne Gore

Po razmatranju spisa povodom izjavljene revizije u smislu čl.401. ZPP-a, ovajsud je našao da je revizija osnovana.U postupku koji je prethodio donošenju pobijane presude utvrdjeno je da jepred prvostepenim sudom vođen postupak za raspravljanje zaostavštine R. Đ, kojije umro 18.05.2007. godine, i na ročištu 14.11.2007. godine proglašen svojeručnitestament ostavioca sačinjen 20.04.2002. godine. Sestre ostavioca S. D, majkatužilje i K. G, tetka tužilje, osporile su svojeručni testament ostavioca, zbog čega suupućene na parnicu protiv testamentalnih naslednika, a parnica koju su pokrenuleokončana je rješenjem P.br.116/08 od 16.12.2009. godine kojim se smatra da jetužba povučena.Nakon smrti svoje majke S. D. tužilja je u ovom sporu podnijela tužbu sazahtjevom da za poništenje svojeručnog testamenta njenog ujaka R. Đ. zbognedostatka forme. Cijeneći iskaz tužilje kao stranke u ovom sporu da je saznala zasporni testament 2-3 mjeseca nakon smrti njenog ujaka R. Đ. i da je znala da njenamajka protiv tuženih vodi spor za poništenje predmetnog testamenta, nižestepenisudovi su zaključili da je tužba podnijeta po proteku roka od godinu dana, računajućiod dana kada je tužilja za testament saznala, pa su polazeći od odredbe čl. 77.Zakona o nasleđivanju, odbili kao neosnovan tužbeni zahtev.Izloženi zaključak nižestepenih sudova se ne može prihvatiti kao pravilan, jersu nižestepeni sudovi zbog pogrešnog pravnog pristupa propustili da utvrde i dajurazloge o činjenicama koje su od značaja za odluku o osnovanosti zahtjeva.Odredbom čl.77.Zakona o nasleđivanju ("Sl. list SRCG", br.4/76,10/76 i22/78), važećom u vrijeme sačinjavanja testamenta, bilo je propisano da poništenjetestamenta zbog nedostatka oblika može tražiti poslije otvaranja nasledstva, samolice koje ima pravni interes i to roku od godine dana od kada je saznao za testament,a najkasnije za 10 godina od proglašenja testamenta, te da rok od godine dana nemože početi da teče prije proglašenja testamenta.Isto određenje sadrži i odredba čl.65 važećeg Zakona o nasleđivanju ("Sl. list CG", br.74/08). Tumačenjem navedenihodredaba zaključuje se da aktivna legitimacija za poništaj testamenta iz ovih razlogapripada licu koje ima pravni interes, a to su, u prvom redu, lica koja bi pozakonskom redu nasleđivanja bila pozvana na nasleđe kada ne bi bilo testamenta,uključujući lica isključena iz nasleđa, odnosno lišena nužnog dijela, kao i svakodrugo lice koje učini vjerovatnim da bi mu usled poništenja testamenta pripala nekakorist iz zaostavštine.Suprotno zaključku nižestepenih sudova, ovaj sud nalazi da tužilja umomentu proglašenja testamenta pok R. Đ. (na ročištu 14.11.2007. godine) nijespadala u krug lica koja bi po zakonskom redu bila pozvana na nasleđe iza pok Đ.kada ne bi bilo testamenta, jer je to pravo pripadalo njenoj majci S. D.To znači da jeaktivno legitimisana za poništaj testamenta, odnosno utvrđenje njegove ništavosti,bila majka tužilje D, koja je 18.02.2008. godine podnijela tužbu za poništajtestamenta u parnici P.br. 116/08, u zakonskom roku iz odredbe čl.77. Zakona onasleđivanju koji je bio u primjeni. Tužilja S. D. je umrla u toku trajanje ove parnice04.11.2009. godine, a prvostepeni sud je rješenjem P.br.116/08 od 16.12.2009.godine utvrdio da se tužba smatra povučenom jer na ročište nije pristupio njen154 VRHOVNI SUD CRNE GORE147