Bilten Vrhovnog suda za 1/2012. godinu - Sudovi Crne Gore

granicama određenim zakonom, a obaveza svih da se uzdržavaju od povrede pravasvojine drugog lica, kako je to predviđala odredba čl.3. ranijeg Zakona o osnovamasvojinsko pravnih odnosa, a propisano je u čl.6. sadašnjeg Zakona o svojinskopravnim odnosima.Izgradnjom ulice sa potrebnom komunalnom infrastrukturom u potpunosti semijenja karakter zemljišta, jer se više ne radi o privatnoj svojini već o javnom dobrukojim upravlja država preko svojih organa i javnih preduzeća. Za razliku od Zakonao građevinskom zemljištu (Sl.list SRCG.28/80 i 12/86) , koji je gradsko građevinskozemljište definisao isključivo kao duštveno, odnosno državno i isključivaomogućnost otuđenja ovog zemljišta iz društvenog - državnog vlasništva, Zakon ograđevinskom zemljištu iz 2000. godine (Sl. list. RCG 55/00), u čl. 2 je propisivaoda gradsko građevinsko zemljište može biti u privatnom i u državnom vlasništvu, ačlanom 6 st. 3 da se donošenjem akta o određivanju gradskog građevinskogzemljišta ne mijenja karakter vlasništva na ovom zemljištu. Član 8. ovog Zakonapropisivao je da je gradsko građevinsko zemljište u prometu, suprotno ranijimzakonskim određenjima kada je ovo zemljište bilo izvan prometa. Odredbama čl. 10ovog Zakona bilo je propisano je da se građevinsko zemljište privodi namjeniizgradnjom objekata, odnosno izvođenjem drugih radova u skladu sa propisima oplaniranju i uređenju prostora, a u slučaju privođenja namjeni ranijem vlasnikuutvrđuje se i plaća naknada po zakonu kojim se uređuje eksproprijacijaNačin i postupak donošenja prostornih planova i izgradnju objekata ranije jeregulisao Zakon o uređenju i planiranju prostora (Sl.list RCG br.28/05), dok Zakono uređenju prostora i izgradnji objekata (Sl. List CG 51/08,34/11 i 47/11), koji jesada u primjeni , u potpunosti reguliše postupak i način izgradnje objekata i uređenjaprostora i njegovim donošenje prestala je primjena i Zakona o građevinskomzemljištu. Tako je odredbom čl. 52 Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekatapredviđeno da donošenjem planskog dokumenta utvrđuje se javni interes zaeksproprijaciju nepokretnosti za izgradnju planiranih objekata i uređenje prostora.Iz navedenih zakonskih određenja može se zaključiti da je i Zakon ograđevinskom zemljištu predviđao plaćanje naknade ranijem vlasniku u slučajuprivođenja namjeni zemljišta ranijeg korisnika po zakonu kojim se uređujeeksproprijacija, a odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekatapredviđeno je utvrđivanje javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti zaizgradnju planiranih objekata i uređenje prostora.U konkretnim sporovima, opština ili Glavni grad su zemljište tužilaca privelenamjeni izgradnjom ulice koje su dobro u državnoj svojini, u smislu čl. 2. važećegZakona o putevima, i time je pravo svojine tužilaca na predmetnim parcelama( ilidjelovima parcela) prestalo. Ranijim vlasnicima nije plaćena nikakva naknada.Odgovornost opštine se ogleda u tome što je bez eksproprijacije parcele tužilacapretvorila u ulicu, a odredbe naprijed navedenih zakona upućuju da je opština biladužna da donose akt o izuzimanju građevinskog zemljišta iz poseda dosadašnjegkorisnika i da im isplati naknadu, i na taj način zemljište prelazi u državnu svojinu.Dakle, tužioci su lišeni prava svojine, pa je osnov tužbenih zahtjeva, u stvari,zahtjev za povraćaj svojine. Pošto povraćaj i uspostava pređašnjeg stanja nije13BILTEN 2 / 201115