Bilten Vrhovnog suda za 1/2012. godinu - Sudovi Crne Gore
Bilten Vrhovnog suda za 1/2012. godinu - Sudovi Crne Gore Bilten Vrhovnog suda za 1/2012. godinu - Sudovi Crne Gore
140AGRARNA PRIJAVAAgrarna prijava ne predstavlja valjan pravni osnov za svojinskudržavinu nekretnina koja bi mogla pod odredjenim uslovima voditi sticanjuprava svojine održajem.Iz obrazloženja:"Tužioci su tužbom tražili da se utvrdi da su suvlasnici sporne nepokretnosti,odnosno da su stekli svojinu nasljedjivanjem i održajem.Iz činjenica utvrdjenih u postupku prd prvostepenim sudom proizilazi da susporne nepokretnosti od 1884.godine bile upisane kao Državni erar KraljevineJugoslavije, a da je sada kao vlasnik evidentirana drugotužena, sa pravom korišćenjaprvotužene. Dalje je utvrdjeno da je u "C" listu Zk u br.78 KO Kumbor bilouknjiženo kmetsko pravo na ime pravnih prethodnika tužilaca, koji su 1931.godinepodnijeli Agrarnu prijavu, o kojoj nadležni organ nije odlučivao.Pravilan je zaključak nižestepenih sudova da tužioci nijesu dokazali da sunjihovi pravni prethodnici bili vlasnici, te da ni oni nijesu mogli naslijediti spornenekretnine, kao da nijesu mogli ni održajem steći pravo svojine, jer nijesu bilisavjesni držaoci, tj. nijesu imali kvalifikovani posjed, jer su znali i morali znati da jesporna nepokretnost upisana na drugotuženu, odnosno njenog pravnog prethodnikakao vlasnika, jer je savjesnost neophodan uslov za sticanje svojine održajem, tako dama kako dugo trajao, ne može se nesavjestan posjed pretvoriti u pravo vlasništva niputem redovnog ni putem vanrednog održaja. Podnijeta Agrarna prijava od stranepravnih prethodnika tužilaca ne predstavlja valjan pravni osnov za svojinskudržavinu nekretnina koja bi mogla pod odredjenim uslovima voditi sticanju pravasvojine održajem, jer u smislu čl.22 Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa napodručju ranije Pokrajine Dalmacije iz 1930.godine, bilo potrebno da se povedesudski postupak, u kome sud konačno odlučuje o podnijetoj agrarnoj prijavi.Kod toga, nema mjesta ni primjeni Zakona o nevažnosti pravnih propisadonijetih prije 06.04.1941.godine i za vrijeme neprijateljske okupacije iz1946.godine."(Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Rev. br. 397/12 od 28.05.2012. godine)146 VRHOVNI SUD CRNE GORE
141PRIVATNA SVOJINA NA OBJEKTIMA U LUČKOM PODRUČJU(Član 2 stav 3 Zakona o lukama)Objekti trajnog karaktera izgradjeni na zemljištu koje zahvata lukamogu biti u svojini pravnih ili fizičkih lica ukoliko predstavljaju objekte lučkesuprastrukture.Iz obrazloženja:"Prvostepeni sud je zaključio da sporna nepokretnost predstavlja morskodobro koje je u svojini Države, pa se na istoj ne može sticati pravo privatne svojineprimjenom čl.12. st.1. tač.5. i čl.13. st.1. tač.3. Zakona o državnoj imovini i čl.2.st.1. Zakona o morskom dobru. Osim toga, prvostepeni sud nalazi da se pravokorišćenja koje je tužiocu prenijeto zaključenim ugovorom iz 1970. godine, ne možetransformisati u pravo svojine, kao i da se u vrijeme zaključenja ugovoragrađevinsko zemljište u društvenoj svojini nije moglo otuđivati, niti su nepokretnostikoje su u opštoj upotrebi bile u prometu, zbog čega je postavljeni tužbeni zahtjevodbio kao neosnovan.Viši sud je u postupku odlučivanja o žalbi tužioca prihvatio razlogeprvostepenog suda i žalbu odbio kao neosnovanu.Po nalaženju ovog suda, izloženo shvatanje nižestepenih sudova se za sada nemože prihvatiti kao pravilno i isto je zasnovano na pogrešnoj primjeni materijalnogprava, što je za posledicu imalo da odlučne činjenice u ovom sporu nijesu napouzdan način rasvijetljene.Prema odredbi čl.2. st.1. Zakona o lukama ("Sl.list CG", br.51/08 i 40/11),luka predstavlja dobro u opštoj upotrebi od interesa za Crnu Goru i dostupna je nakorišćenje, pod jednakim uslovima, svim zainteresovanim fizičkim i pravnim licimau skladu sa zakonom. Stav 2. iste odredbe propisuje da je lučko zemljište iinfrastruktura u državnoj svojini, dok prema stavu 3. lučka suprastruktura može bitiu svojini pravnih ili fizičkih lica. Lučka suprastruktura prema određenjima čl.4. st.1.tač.3. ovog zakona obuhvata objekte i postrojenja izgrađena na lučkom području,kao što su poslovne zgrade, skladišta, silosi, rezervoari i instalacije, pretovarnimostovi, stalno učvršćeni ili pokretni kranovi i dizalice, pokretni dokovi, radionice idruge objekte i postrojenja. Navedeni zakon u odredbi čl.3. predviđa da se izgradnjai rekonstrukcija objekata lučke infrastrukture i suprastrukture vrši u skladu sapropisima koji uređuju planiranje i uređenje prostora i izgradnju objekata.Primjenom navedenih materijalnih propisa objekti na kojima je tužilac tražioda se utvrdi da su u njegovoj svojini, a koji su prema nalazu vještaka građevinskestruke opisani kao objekti trajnog karaktera (magacini, silosi, poslovne zgrade),mogli bi biti u svojini pravnih ili fizičkih lica ukoliko predstavljaju objekte lučkesuprastrukture, bez obzira što su izgrađeni na zemljištu koje zahvata Luka Zelenika.BILTEN 2 / 2011147
- Page 96 and 97: 90DOPRINOS MINISTARSTVA UNUTRAŠNJI
- Page 98 and 99: skrivio osiguranik tuženog gubi za
- Page 100 and 101: (renta) u tom slučaju utvrđuje se
- Page 102 and 103: U odgovoru na reviziju trećetužen
- Page 104 and 105: 98NEPOSTOJANJE ODGOVORNOSTI NOVINAR
- Page 106 and 107: 100VISINA NEMATERIJALNE ŠTETE- ISP
- Page 108 and 109: 102NAKNADA ŠTETE ZBOG NEISPUNJENJA
- Page 110 and 111: 104ODRICANJE OD ZASTARJELOSTI(Član
- Page 112 and 113: obaveze isplate naknade. Prema tome
- Page 114 and 115: 108ALTERNATIVNA OBAVEZA(Član 403 Z
- Page 116 and 117: R. (ovdje tuženi) će izmiriti raz
- Page 118 and 119: 112VELIKA NEZAHVALNOST KAO RAZLOGZA
- Page 120 and 121: 114PRESTANAK POSUDE I PRAVO POSLUGO
- Page 122 and 123: eventualnom tužbenom zahtjevu. Prv
- Page 124 and 125: 118ISKLJUČENJE PRAVA NA NAKNADU Š
- Page 126 and 127: 120STVARNO PRAVO126 VRHOVNI SUD CRN
- Page 128 and 129: 122ZAŠTITA OD UZNEMIRAVANJA PRAVA
- Page 130 and 131: II Obavezuju se tužilje da tuženo
- Page 132 and 133: 126OTKLANJANJE UZROKA UZNEMIRAVANJA
- Page 134 and 135: 128PRAVO SUVLASNIKA NA DIOBU(Član
- Page 136 and 137: 130FIZIČKA DIOBA(Član 146 Zakona
- Page 138 and 139: pravo koje se tužbom traži, zbog
- Page 140 and 141: Obavezuje se tužilac da tuženom n
- Page 142 and 143: 136UKIDANJE PRAVA NUŽNOG PROLAZA(
- Page 144 and 145: 138EKSPROPRIJACIJA ZEMLJIŠTA BEZ D
- Page 148 and 149: S druge strane, u ovom sporu nije p
- Page 150 and 151: 144UTVRDJIVANJE PRAVA SVOJINE NA Š
- Page 153 and 154: 146PONIŠTAJ SVOJERUČNOG TESTAMENT
- Page 155 and 156: punomoćnik koji je otkazao punomo
- Page 157 and 158: 150USMENI TESTAMENT(Član 88 Zakona
- Page 159 and 160: 152USMENI TESTAMENT(Član 73 stav 1
- Page 161 and 162: 154NEPOSTOJANJE RAZLOGA ZA PONIŠTA
- Page 163 and 164: ugovor po svojoj prirodi teretan i
- Page 165 and 166: doslovnoj primjeni čl.90. ZOO u ve
- Page 167 and 168: 160SASTAV ZAOSTAVŠTINE I RJEŠENJE
- Page 169 and 170: 162NASLJEDNO PRAVNI ZAHTJEVI POSLIJ
- Page 171: 164DIOBA NASLJEDJA- NASLJEDNIČKA Z
- Page 175 and 176: 166IZMJENA ODLUKE O UREDJENJU NAČI
- Page 177 and 178: čl.254. st.2. Porodičnog zakona,
- Page 179 and 180: 170IZMJENA ODLUKE O IZDRŽAVANJU(Č
- Page 181 and 182: Tužilja revizijom pobija drugostep
- Page 183 and 184: 174IMOVINA BRAČNIH DRUGOVA(Član 2
- Page 185 and 186: 176RASPOLAGANJE BRAČNOM IMOVINOM(
- Page 187 and 188: 178IMOVINSKI ODNOSI U PORODIČNOJ Z
- Page 189 and 190: 180UTVRDJIVANJE OČINSTVA LICA KOJE
- Page 191: GRADJANSKO PROCESNO PRAVO
- Page 194 and 195: 184DELEGACIJA STVARNO NADLEŽNOG SU
141PRIVATNA SVOJINA NA OBJEKTIMA U LUČKOM PODRUČJU(Član 2 stav 3 Zakona o lukama)Objekti trajnog karaktera izgradjeni na zemljištu koje <strong>za</strong>hvata lukamogu biti u svojini pravnih ili fizičkih lica ukoliko predstavljaju objekte lučkesuprastrukture.Iz obrazloženja:"Prvostepeni sud je <strong>za</strong>ključio da sporna nepokretnost predstavlja morskodobro koje je u svojini Države, pa se na istoj ne može sticati pravo privatne svojineprimjenom čl.12. st.1. tač.5. i čl.13. st.1. tač.3. Zakona o državnoj imovini i čl.2.st.1. Zakona o morskom dobru. Osim toga, prvostepeni sud nalazi da se pravokorišćenja koje je tužiocu prenijeto <strong>za</strong>ključenim ugovorom iz 1970. godine, ne možetransformisati u pravo svojine, kao i da se u vrijeme <strong>za</strong>ključenja ugovoragrađevinsko zemljište u društvenoj svojini nije moglo otuđivati, niti su nepokretnostikoje su u opštoj upotrebi bile u prometu, zbog čega je postavljeni tužbeni <strong>za</strong>htjevodbio kao neosnovan.Viši sud je u postupku odlučivanja o žalbi tužioca prihvatio razlogeprvostepenog <strong>suda</strong> i žalbu odbio kao neosnovanu.Po nalaženju ovog <strong>suda</strong>, izloženo shvatanje nižestepenih sudova se <strong>za</strong> sada nemože prihvatiti kao pravilno i isto je <strong>za</strong>snovano na pogrešnoj primjeni materijalnogprava, što je <strong>za</strong> posledicu imalo da odlučne činjenice u ovom sporu nijesu napouzdan način rasvijetljene.Prema odredbi čl.2. st.1. Zakona o lukama ("Sl.list CG", br.51/08 i 40/11),luka predstavlja dobro u opštoj upotrebi od interesa <strong>za</strong> Crnu Goru i dostupna je nakorišćenje, pod jednakim uslovima, svim <strong>za</strong>interesovanim fizičkim i pravnim licimau skladu sa <strong>za</strong>konom. Stav 2. iste odredbe propisuje da je lučko zemljište iinfrastruktura u državnoj svojini, dok prema stavu 3. lučka suprastruktura može bitiu svojini pravnih ili fizičkih lica. Lučka suprastruktura prema određenjima čl.4. st.1.tač.3. ovog <strong>za</strong>kona obuhvata objekte i postrojenja izgrađena na lučkom području,kao što su poslovne zgrade, skladišta, silosi, rezervoari i instalacije, pretovarnimostovi, stalno učvršćeni ili pokretni kranovi i di<strong>za</strong>lice, pokretni dokovi, radionice idruge objekte i postrojenja. Navedeni <strong>za</strong>kon u odredbi čl.3. predviđa da se izgradnjai rekonstrukcija objekata lučke infrastrukture i suprastrukture vrši u skladu sapropisima koji uređuju planiranje i uređenje prostora i izgradnju objekata.Primjenom navedenih materijalnih propisa objekti na kojima je tužilac tražioda se utvrdi da su u njegovoj svojini, a koji su prema nalazu vještaka građevinskestruke opisani kao objekti trajnog karaktera (magacini, silosi, poslovne zgrade),mogli bi biti u svojini pravnih ili fizičkih lica ukoliko predstavljaju objekte lučkesuprastrukture, bez obzira što su izgrađeni na zemljištu koje <strong>za</strong>hvata Luka Zelenika.BILTEN 2 / 2011147