Bilten Vrhovnog suda za 1/2012. godinu - Sudovi Crne Gore

Bilten Vrhovnog suda za 1/2012. godinu - Sudovi Crne Gore Bilten Vrhovnog suda za 1/2012. godinu - Sudovi Crne Gore

12.07.2015 Views

140AGRARNA PRIJAVAAgrarna prijava ne predstavlja valjan pravni osnov za svojinskudržavinu nekretnina koja bi mogla pod odredjenim uslovima voditi sticanjuprava svojine održajem.Iz obrazloženja:"Tužioci su tužbom tražili da se utvrdi da su suvlasnici sporne nepokretnosti,odnosno da su stekli svojinu nasljedjivanjem i održajem.Iz činjenica utvrdjenih u postupku prd prvostepenim sudom proizilazi da susporne nepokretnosti od 1884.godine bile upisane kao Državni erar KraljevineJugoslavije, a da je sada kao vlasnik evidentirana drugotužena, sa pravom korišćenjaprvotužene. Dalje je utvrdjeno da je u "C" listu Zk u br.78 KO Kumbor bilouknjiženo kmetsko pravo na ime pravnih prethodnika tužilaca, koji su 1931.godinepodnijeli Agrarnu prijavu, o kojoj nadležni organ nije odlučivao.Pravilan je zaključak nižestepenih sudova da tužioci nijesu dokazali da sunjihovi pravni prethodnici bili vlasnici, te da ni oni nijesu mogli naslijediti spornenekretnine, kao da nijesu mogli ni održajem steći pravo svojine, jer nijesu bilisavjesni držaoci, tj. nijesu imali kvalifikovani posjed, jer su znali i morali znati da jesporna nepokretnost upisana na drugotuženu, odnosno njenog pravnog prethodnikakao vlasnika, jer je savjesnost neophodan uslov za sticanje svojine održajem, tako dama kako dugo trajao, ne može se nesavjestan posjed pretvoriti u pravo vlasništva niputem redovnog ni putem vanrednog održaja. Podnijeta Agrarna prijava od stranepravnih prethodnika tužilaca ne predstavlja valjan pravni osnov za svojinskudržavinu nekretnina koja bi mogla pod odredjenim uslovima voditi sticanju pravasvojine održajem, jer u smislu čl.22 Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa napodručju ranije Pokrajine Dalmacije iz 1930.godine, bilo potrebno da se povedesudski postupak, u kome sud konačno odlučuje o podnijetoj agrarnoj prijavi.Kod toga, nema mjesta ni primjeni Zakona o nevažnosti pravnih propisadonijetih prije 06.04.1941.godine i za vrijeme neprijateljske okupacije iz1946.godine."(Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Rev. br. 397/12 od 28.05.2012. godine)146 VRHOVNI SUD CRNE GORE

141PRIVATNA SVOJINA NA OBJEKTIMA U LUČKOM PODRUČJU(Član 2 stav 3 Zakona o lukama)Objekti trajnog karaktera izgradjeni na zemljištu koje zahvata lukamogu biti u svojini pravnih ili fizičkih lica ukoliko predstavljaju objekte lučkesuprastrukture.Iz obrazloženja:"Prvostepeni sud je zaključio da sporna nepokretnost predstavlja morskodobro koje je u svojini Države, pa se na istoj ne može sticati pravo privatne svojineprimjenom čl.12. st.1. tač.5. i čl.13. st.1. tač.3. Zakona o državnoj imovini i čl.2.st.1. Zakona o morskom dobru. Osim toga, prvostepeni sud nalazi da se pravokorišćenja koje je tužiocu prenijeto zaključenim ugovorom iz 1970. godine, ne možetransformisati u pravo svojine, kao i da se u vrijeme zaključenja ugovoragrađevinsko zemljište u društvenoj svojini nije moglo otuđivati, niti su nepokretnostikoje su u opštoj upotrebi bile u prometu, zbog čega je postavljeni tužbeni zahtjevodbio kao neosnovan.Viši sud je u postupku odlučivanja o žalbi tužioca prihvatio razlogeprvostepenog suda i žalbu odbio kao neosnovanu.Po nalaženju ovog suda, izloženo shvatanje nižestepenih sudova se za sada nemože prihvatiti kao pravilno i isto je zasnovano na pogrešnoj primjeni materijalnogprava, što je za posledicu imalo da odlučne činjenice u ovom sporu nijesu napouzdan način rasvijetljene.Prema odredbi čl.2. st.1. Zakona o lukama ("Sl.list CG", br.51/08 i 40/11),luka predstavlja dobro u opštoj upotrebi od interesa za Crnu Goru i dostupna je nakorišćenje, pod jednakim uslovima, svim zainteresovanim fizičkim i pravnim licimau skladu sa zakonom. Stav 2. iste odredbe propisuje da je lučko zemljište iinfrastruktura u državnoj svojini, dok prema stavu 3. lučka suprastruktura može bitiu svojini pravnih ili fizičkih lica. Lučka suprastruktura prema određenjima čl.4. st.1.tač.3. ovog zakona obuhvata objekte i postrojenja izgrađena na lučkom području,kao što su poslovne zgrade, skladišta, silosi, rezervoari i instalacije, pretovarnimostovi, stalno učvršćeni ili pokretni kranovi i dizalice, pokretni dokovi, radionice idruge objekte i postrojenja. Navedeni zakon u odredbi čl.3. predviđa da se izgradnjai rekonstrukcija objekata lučke infrastrukture i suprastrukture vrši u skladu sapropisima koji uređuju planiranje i uređenje prostora i izgradnju objekata.Primjenom navedenih materijalnih propisa objekti na kojima je tužilac tražioda se utvrdi da su u njegovoj svojini, a koji su prema nalazu vještaka građevinskestruke opisani kao objekti trajnog karaktera (magacini, silosi, poslovne zgrade),mogli bi biti u svojini pravnih ili fizičkih lica ukoliko predstavljaju objekte lučkesuprastrukture, bez obzira što su izgrađeni na zemljištu koje zahvata Luka Zelenika.BILTEN 2 / 2011147

141PRIVATNA SVOJINA NA OBJEKTIMA U LUČKOM PODRUČJU(Član 2 stav 3 Zakona o lukama)Objekti trajnog karaktera izgradjeni na zemljištu koje <strong>za</strong>hvata lukamogu biti u svojini pravnih ili fizičkih lica ukoliko predstavljaju objekte lučkesuprastrukture.Iz obrazloženja:"Prvostepeni sud je <strong>za</strong>ključio da sporna nepokretnost predstavlja morskodobro koje je u svojini Države, pa se na istoj ne može sticati pravo privatne svojineprimjenom čl.12. st.1. tač.5. i čl.13. st.1. tač.3. Zakona o državnoj imovini i čl.2.st.1. Zakona o morskom dobru. Osim toga, prvostepeni sud nalazi da se pravokorišćenja koje je tužiocu prenijeto <strong>za</strong>ključenim ugovorom iz 1970. godine, ne možetransformisati u pravo svojine, kao i da se u vrijeme <strong>za</strong>ključenja ugovoragrađevinsko zemljište u društvenoj svojini nije moglo otuđivati, niti su nepokretnostikoje su u opštoj upotrebi bile u prometu, zbog čega je postavljeni tužbeni <strong>za</strong>htjevodbio kao neosnovan.Viši sud je u postupku odlučivanja o žalbi tužioca prihvatio razlogeprvostepenog <strong>suda</strong> i žalbu odbio kao neosnovanu.Po nalaženju ovog <strong>suda</strong>, izloženo shvatanje nižestepenih sudova se <strong>za</strong> sada nemože prihvatiti kao pravilno i isto je <strong>za</strong>snovano na pogrešnoj primjeni materijalnogprava, što je <strong>za</strong> posledicu imalo da odlučne činjenice u ovom sporu nijesu napouzdan način rasvijetljene.Prema odredbi čl.2. st.1. Zakona o lukama ("Sl.list CG", br.51/08 i 40/11),luka predstavlja dobro u opštoj upotrebi od interesa <strong>za</strong> Crnu Goru i dostupna je nakorišćenje, pod jednakim uslovima, svim <strong>za</strong>interesovanim fizičkim i pravnim licimau skladu sa <strong>za</strong>konom. Stav 2. iste odredbe propisuje da je lučko zemljište iinfrastruktura u državnoj svojini, dok prema stavu 3. lučka suprastruktura može bitiu svojini pravnih ili fizičkih lica. Lučka suprastruktura prema određenjima čl.4. st.1.tač.3. ovog <strong>za</strong>kona obuhvata objekte i postrojenja izgrađena na lučkom području,kao što su poslovne zgrade, skladišta, silosi, rezervoari i instalacije, pretovarnimostovi, stalno učvršćeni ili pokretni kranovi i di<strong>za</strong>lice, pokretni dokovi, radionice idruge objekte i postrojenja. Navedeni <strong>za</strong>kon u odredbi čl.3. predviđa da se izgradnjai rekonstrukcija objekata lučke infrastrukture i suprastrukture vrši u skladu sapropisima koji uređuju planiranje i uređenje prostora i izgradnju objekata.Primjenom navedenih materijalnih propisa objekti na kojima je tužilac tražioda se utvrdi da su u njegovoj svojini, a koji su prema nalazu vještaka građevinskestruke opisani kao objekti trajnog karaktera (magacini, silosi, poslovne zgrade),mogli bi biti u svojini pravnih ili fizičkih lica ukoliko predstavljaju objekte lučkesuprastrukture, bez obzira što su izgrađeni na zemljištu koje <strong>za</strong>hvata Luka Zelenika.BILTEN 2 / 2011147

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!