Bilten Vrhovnog suda za 1/2012. godinu - Sudovi Crne Gore

Bilten Vrhovnog suda za 1/2012. godinu - Sudovi Crne Gore Bilten Vrhovnog suda za 1/2012. godinu - Sudovi Crne Gore

12.07.2015 Views

114PRESTANAK POSUDE I PRAVO POSLUGODAVCA(Član 665 stav 2 ZOO)Državina stvari odredjuje pasivnu legitimaciju u sporu radi vraćanja iste,te ukoliko je stvar data na poslugu izašla iz državine poslugoprimca,poslugodavac ima pravo da neposredno od trećeg zahtijeva vraćanje stvari.Iz obrazloženja:"Neprihvatljivo je rezonovanje nižestepenih sudova da se predmetni sporrješava isključivo primjenom odredaba ugovora o posluzi, tako da su pobijana iprvostepena presuda donijete pogrešnom primjenom materijalnog prava.Cijeneći sadržinu postavljenog tužbenog zahtjeva i stanje u spisima predmetaproizilazilo bi da je predmetno vozilo u svojini tužioca i nalazi se kod trećeg lica.Medjutim, tužilac je predmetnom tužbom od tuženog tražio isključivo predajupredmetnog vozila, pri čemu nije tražio naknadu štete u nemogućnosti predaje istog.Kako je nesporno medju parničarima da predmetno vozilo nije u državini tuženog, toovaj sud smatra da na strani tuženog u sporu nema legitimacije. Ovo iz razloga štotraženom pravu tužioca ne odgovara obaveza tuženog, a što je neophodno zapostojanje materijalno pravnog odnosa medju parničarima u sporu. Stoga u situacijikada se stvar koja je predmet obaveze ne nalazi u državini lica prema kojem jezahtjev za predaju usmjeren ne može se takva obaveza nametnuti tom licu i ista jeneizvršiva. Da se takav zahtjev u navedenoj situaciji ne može postaviti prema licukoje nije držalac ukazuju i same odredbe Zakona o obligacionim odnosima kojiregulišu ugovor o posluzi, a ovo izričitim odredjenjem u članu 665 stav 2, kojipredvidja da ako je uzimalac stvari na poslugu predao stvar na upotrebu nekomtrećem, davalac ima pravo da zahtijeva neposredno od trećeg da mu stvar vrati.Stoga, ova odredba ima zaštitni karakter za poslugodavca dajući mu pravo da stvardatu na poslugu, koja je izašla iz državine poslugoprimca, zahtijeva od novogdržaoca neposredno.Inače, činjenični supstrat tužbe opredjeljuje postavljeni zahtjev tužioca ukonkretnom slučaju kao zahtjev radi zaštite prava vlasnika, a koja je garantovanazakonom. Jer, postavljeni tužbeni zahtjev je zasnovan na zakonskom pravu vlasnikakoji uživa svojinsku zaštitu na način predvidjen odredbom člana 112 st. 1 i st. 2Zakona o svojinsko - pravnim odnosima ("Sl. list CG", br. 19/09). Stoga, u smislunavedene zakonske odredbe vlasnik ima pravo da traži povraćaj svoje stvariisključivo od držaoca, a što znači da državina stvari odredjuje pasivnu legitimaciju usporu radi vraćanja iste.Prema tome, polazeći od činjeničnog utvrdjenja da predmetno vozilo nije udržavini tuženog, nižestepeni sudovi su pogrešno primijenili materijalno pravo kadasu udovoljili tužbenom zahtjevu, radi čega je nižestepene presude valjalo preinačiti itužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan."(Presuda Vrhovnog suda Crne Gore, Rev. br. 489/12 od 29.06.2012. godine)120 VRHOVNI SUD CRNE GORE

115PRIMANJE ISPUNJENJA(Član 815 ZOO)Ako nalogodavac želi da posrednik primi ispunjenje obaveze iz ugovorazaključenog njegovim posredovanjem, neophodno je da za to izda posrednikuposebno specijalno punomoćje.Iz obrazloženja:"U konkretnom slučaju tužilac je kao prodavac svoju obavezu iz ugovoraispunio predajom u posjed stana prvotuženom, dok prvotuženi smatra da je takodjeizvršio svoju obavezu isplatom cjelokupne kupoprodajne cijene posredniku, kojiiako se obavezao da će sporni iznos uplatiti tužiocu to nikada nije uradio. Medjutim,polazeći od činjenica utvrdjenih u postupku pred prvostepenim sudom ne može seutvrditi da se tužilac kao povjerilac na nesumnjiv način saglasio da mu se preostalidio cijene isplati preko posrednika. Takav zaključak se ne može izvesti samo izčinjenice što mu je prilikom zaključenja ugovora od strane posrednika isplaćenakapara, niti to proizilazi iz ugovora i konstatacije koju je sačinila i potpisala B. M.kada se obavezala da preostali dio cijene isplati preko Euromarket banke.S druge strane, čl.815. Zakona o obligacionim odnosima je propisano da akonalogodavac želi da posrednik primi ispunjene obaveze iz ugovora zaključenognjegovim posredovanjem neophodno je da za to izda posredniku posebno specijalnopunomoćje. Takvo punomoće posrednik nema obavezu da primi, ali ako posrednikprihvata punomoć, onda je prijem ispunjenja iz ugovora zaključenog njegovimposredovanjem njegova ugovorom o zastupanju preuzeta obaveza. Dali je posredniku konkretnom slučaju ima potrebno punomoćje nije rasvijetljeno, što ima zaposledicu da odlučne činjenice od kojih zavisi pravilna primjena materijalnog pravanijesu utvrdjene, zbog čega se nižestepene presude u dijelu kojim je odlučeno oprvopostavljenom tužbenom zahtjevu moraju ukinuti.Isto tako, mora se ukinuti i dopunska presuda P.br.977/07 od 06.05.2011.godine, kojom je odlučeno o eventualnom zahtjevu. Naime, prvostepeni sud jetrebao naložiti treće i četvrtotuženim da dostave dokaz o zaostavštini svoje majke,ili službenim putem pribaviti ostavinski spis, obzirom da smrt posrednikapredstavlja novu činjenicu nastalu tokom postupka, koja se nije mogla predvidjeti uranijoj fazi postupka i o tome pribaviti dokazi, radi čega su odlučne činjenice zadonošenje pravilne i zakonite odluke koja se tiče eventualnog zahtjeva ostalenerasvijetljene.U ponovnom postupku prvostepeni sud će imati u vidu primjedbe na koje seukazuje ovim rješenjem. Shodno prednjem prvostepeni sud će prvo odlučiti oprvopostavljenom zahtjevu, te ako nadje da je isti neosnovan odlučiće oBILTEN 2 / 2011121

114PRESTANAK POSUDE I PRAVO POSLUGODAVCA(Član 665 stav 2 ZOO)Državina stvari odredjuje pasivnu legitimaciju u sporu radi vraćanja iste,te ukoliko je stvar data na poslugu i<strong>za</strong>šla iz državine poslugoprimca,poslugodavac ima pravo da neposredno od trećeg <strong>za</strong>htijeva vraćanje stvari.Iz obrazloženja:"Neprihvatljivo je rezonovanje nižestepenih sudova da se predmetni sporrješava isključivo primjenom odredaba ugovora o posluzi, tako da su pobijana iprvostepena pre<strong>suda</strong> donijete pogrešnom primjenom materijalnog prava.Cijeneći sadržinu postavljenog tužbenog <strong>za</strong>htjeva i stanje u spisima predmetaproizilazilo bi da je predmetno vozilo u svojini tužioca i nalazi se kod trećeg lica.Medjutim, tužilac je predmetnom tužbom od tuženog tražio isključivo predajupredmetnog vozila, pri čemu nije tražio naknadu štete u nemogućnosti predaje istog.Kako je nesporno medju parničarima da predmetno vozilo nije u državini tuženog, toovaj sud smatra da na strani tuženog u sporu nema legitimacije. Ovo iz razloga štotraženom pravu tužioca ne odgovara obave<strong>za</strong> tuženog, a što je neophodno <strong>za</strong>postojanje materijalno pravnog odnosa medju parničarima u sporu. Stoga u situacijikada se stvar koja je predmet obaveze ne nalazi u državini lica prema kojem je<strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> predaju usmjeren ne može se takva obave<strong>za</strong> nametnuti tom licu i ista jeneizvršiva. Da se takav <strong>za</strong>htjev u navedenoj situaciji ne može postaviti prema licukoje nije držalac ukazuju i same odredbe Zakona o obligacionim odnosima kojiregulišu ugovor o posluzi, a ovo izričitim odredjenjem u članu 665 stav 2, kojipredvidja da ako je uzimalac stvari na poslugu predao stvar na upotrebu nekomtrećem, davalac ima pravo da <strong>za</strong>htijeva neposredno od trećeg da mu stvar vrati.Stoga, ova odredba ima <strong>za</strong>štitni karakter <strong>za</strong> poslugodavca dajući mu pravo da stvardatu na poslugu, koja je i<strong>za</strong>šla iz državine poslugoprimca, <strong>za</strong>htijeva od novogdržaoca neposredno.Inače, činjenični supstrat tužbe opredjeljuje postavljeni <strong>za</strong>htjev tužioca ukonkretnom slučaju kao <strong>za</strong>htjev radi <strong>za</strong>štite prava vlasnika, a koja je garantovana<strong>za</strong>konom. Jer, postavljeni tužbeni <strong>za</strong>htjev je <strong>za</strong>snovan na <strong>za</strong>konskom pravu vlasnikakoji uživa svojinsku <strong>za</strong>štitu na način predvidjen odredbom člana 112 st. 1 i st. 2Zakona o svojinsko - pravnim odnosima ("Sl. list CG", br. 19/09). Stoga, u smislunavedene <strong>za</strong>konske odredbe vlasnik ima pravo da traži povraćaj svoje stvariisključivo od držaoca, a što znači da državina stvari odredjuje pasivnu legitimaciju usporu radi vraćanja iste.Prema tome, polazeći od činjeničnog utvrdjenja da predmetno vozilo nije udržavini tuženog, nižestepeni sudovi su pogrešno primijenili materijalno pravo kadasu udovoljili tužbenom <strong>za</strong>htjevu, radi čega je nižestepene presude valjalo preinačiti itužbeni <strong>za</strong>htjev odbiti kao neosnovan."(Pre<strong>suda</strong> <strong>Vrhovnog</strong> <strong>suda</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, Rev. br. 489/12 od 29.06.<strong>2012.</strong> godine)120 VRHOVNI SUD CRNE GORE

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!