broj 12 - Osnovna škola "Split 3" Split

LIST OSNOVNE ŠKOLE SPLIT 3GODINA XI BROJ 11 SVIBANJ 2012.SLAPGODINA PUTOVANJA!(AUSTRIJA, LONDON, KANADA)20. OBLJETNICA PADA VUKOVARAAKTULANO: O EUROPSKOJ UNIJIAKTULANO: SNIJEG U SPLITUINTERVJU: SAŠa ANTIĆ

Osnivač i izdavač:Osnovna škola Split 3,B. Bušića 621000 Split,Tel. 461-317Za izdavača:Zdravko DelašVoditeljica novinarske grupei odgovorna urednica:Katarina Piveta –VidučićLektorice:Neda Lelas,Barbara Donkov-Zorčić,Anita Goleš i Maja ČurkovićLikovna urednica:Ilonka PoljakFotografije:Novinarska grupa,nastavnici, internetAutori naslovnice:Darka Kulić, Ana Meštrović,Lucija Ečim i Doria ŠitićUčitelji suradnici:Ljubinka Jelaska iDanijela OhnjecDječje uredništvo:Josipa BičanićLuka KosorDora LovrinčevićVeronika ŠitumKristina SavarinGrafičko oblikovanje:Dragan Stojkovićtisak:Slobodna DalmacijaNaklada:450 primjerakaKAZALOSRETNO PRVAŠI!ČAKAVSKI KANTUNLJUBO STIPIŠIĆ DELMATASNIJEG U SPLITU…JER PLOVITI SE MORA…GODINA PUTOVANJA! PUTOPISI:AUSTRIJA I LONDONZAŠTO LJUDI PUTUJU?PUTOPIS: KANADAEKSKURZIJA OSMIH RAZREDAINTERVJU: SAŠA ANTIĆGRAFITI: UMJETNOST ILI ZLOČINLIKOVNI IZLOGJoš je jedna (ne)obična školskagodina iza nas. Imamo se čimepohvaliti; organizirali smo brojnehumanitarne akcije, dječjaputovanja po Europi ( na čijojćemo zastavi uskoro postatizvjezdica), djeca idu na državnanatjecanja, postali smo ekoškola… Naporan rad i kreativnostučitelja i djece učinila je školskugodinu zanimljivom i sadržajnom.TAJNA SRETNE DJECEFACEBOOK (NE)DRUŠTVENAMREŽABRINITE O SVOJEM RAČUNALUDOGAĐAJNICAMLADI LITERATIKNJIŽNIČNO BLAGO GRADASPLITAPROČITALI SMODASKE KOJE ŽIVOT ZNAČEHRANIMO LI SE ZDRAVOIZMEĐU BOKSA I PLESASPORTSKI USPJESIZABAVARIJEČ UREDNIŠTVADragi čitatelji!Urednici Slapa imali su puneruke posla. Život jedne velikeškole, kao što je naša, zahtijevavješta i znatiželjna pera novinarakoja će vam na ovim stranicamaprenijeti sve što se događalo.Teme su raznolike, nadamo se daće svi pronaći nešto zanimljivo.Ljeto nam je pred vratima, a vi urukama držite još jedan- Slap!UredništvoSRETNO PRVAŠI!PRVAŠKIRAZGOVORIRazlikuje li se škola mnogo odvrtića?Toma: Malo više učim, ali mi je boljenego u vrtiću.Marino: Mislio sam da ću odmah dobitijedan, ali zapravo je kao u vrtiću.Mirna: Ljepše mi je nego u vrtiću.Da ste ravnatelj škole koje bistepromjene uveli?Toma: Da učenici ne divljaju.Matea: Ja bih zapovjedila djeci da netrče i ne viču po hodnicima i stavila bihradio u zid pa da svira.Marino: Ja bih sva vrata obojio ucrveno.Mirna: Naredila bih profesoru izengleskog da se ošiša.Što biste htjeli biti kada odrastete?Lucija: Ja bih htjela biti vila jer želimvidjeti svijet i pomagati ljudima kaowinksice.Luka: Ja bih htio biti učitelj, jer želimbiti cijelo vrijeme u školi.Laura: Ja bih htjela biti netko tko samopromatra svijet.U drugom polugodištu počinjeocjenjivanje, je li vas toga strah?Anja: Ne, ali mislim da mi je za prvuocjenu najbolje dobiti tri.Roko: Mislim da neću dobro znati i daće mi učitelj pokloniti četiri.Stipe: Malo se bojim, ali mislimda ću dobiti oko pet iz engleskog ihrvatskog.Koji vam je najdraži predmet?Toni: Matematika, ali volim i hrvatski ivjeronauk.Ana: Hrvatski jer volim čitanje ipisanje.Ela: Volim pisati, ali mi još nismo učilipisana slova, a najdraži mi je hrvatski.Laura Bošnjak i Bruna Bebić 8. cSLAPŠto 1.a znao ljubavi?Ljubav je veza koja nas spaja.Zaljubljeni se vole srcem ipokazuju koliko jedno drugovole.Mihaela GlavurtićMoji se susjedi non-stop ljube.Zaljubljeni se vole.Marieta KuvačićZaljubljeni jedan drugompomažu. Simpatiji mogudarovati parfem.Tomislav IvanovićZaljubljeni se iskreno vole iljube i nemaju drugu curu.Leonarda IvkošićLjubav je kad netko nekogavoli.Zaljubljeni trče za ženama.Luka ŠunjićLjubav je kad se dvoje ljudivoli, ljubav je sreća.Zaljubljeni daju jedno drugompoklone, zaljubljenise grle. Simpatiji mogudarovati čokoladu.Marin DenićLjubav je radost i ljepota.Simpatiji mogu darovati ružu.Mogu je zagrliti i poljubiti imogu joj pokazati da je volim.Bruno Cecić – SuleLjubav je kad se mama i tatavole.Zaljubljeni mogu dobiti bebu.Gabriela MalećSimpatiji mogu darovati sreću.Anđela Bužančić2 3

Da se Ne zaboravi!Čakavske riječi, riječi našeg mora i kamena,naših predaka, riječi koje govore o nama inašim dalmatinskim korijenima, ostavljamou duhovno naslijeđe našoj djeci i unucima.ČAKAVSKERIČI I NJIHOVOZNAČENJEarmat- pripremitiavizat- obavijestitibalat- plesatibandira- zastavabokin- sić (posuda)dešfetat- dezinficiratifajerica- upaljačfregula- malofriž- ogrebotinafurešti- strancigaletina- kekslavurat- raditilibar- knjigamolaj!- pusti!oćada- pogledomendul- bademoprontat- pripremitiordenji- alatpasaj- prođipitura- bojašćikadenta- čačkalicaškoj- otokgradikule- rešetka na kojoj se peče šoldi- novcigustrina- bunarišat- podignutijidan- ljutkalat- skinutikumpatit- ugađatištajun- dobašuferini- šibicetakujin- novčanikterina- zdjelazoromad- ružmarinžmul- čašaPasika mojaKad prođen kroz moju kontraduI vidin svoju intraduI trud svoga lavuraSarce mi se uzlupa.Pasika je sva uzlavuranaNe moreš je vidit od dikeZelena, procvitanaNe moreš je gledat od divote.Loza rodna, maslina plodnaLevanda modra, smokva slotkaMendula slasna.Sve zeleni, cvita, vonjaTrudi moji iPasika moja.Maja Danijelović , 8. bDvi, tri o fureštimaLipšeg litaod onog u Dalmaciji,vidit nećete.Svaki fureštkoji ariva tadna neki naš škojili u neko malo misto naše to zna.Điraju furešti kalama,na rivi piju kafe i po cile dane planduju.Dok oni čakulaju,kurjožaste babe kontreštaju.„Vidi onu bjondu!“Dervenik Veli(četiri ure o jutra)Ni se dan još ni rodi,a naši stari već odebukvadon onindit Maltu.Ne bacilaju se oni,vengos artijon u barketui put mirnega mora.Al ne gredu oni u ribe tek tako.Prvo drekon probude cilu valu,da svi znadu da veli ribari kreću,a i galebovi inpripomognedu.A onda zovu malog Derveničkogda in cimu odriši.Upale pentu ili laglje veslima.Tek onda zalome barketon iza cabline.Laura Bošnjak, 8. c„Koliko joj je šoldi da ovi šempija zaonaj bračolet?“„Ma ča nose u tin pustin boršama?“Mularija se diletau mlade Čehinje i Njemice.Možda večeras budu imali rendes?Vonj brujeta čuje se iz jedne kuće.Žmorfije još uvik brontulaju,a furešti i dalje side na svojinkatridama,piju i čakulaju.Ena Jurić, 8. cŠtajun odmaslinOd starih vrimen pa do sadGovori mi nono:« Svi sveti i Mrtvi dan,triba počet masline brat.Reče se da tribaSkale na maslinu stavit.»Triba sve pripremitZa branje:Vriće, cerade, kanteI špageZa vriće veživat.Triba bit sve na svon mistu,Po staren običajuI propisu.Spiza se ujutroSa sobon nosi.Za ručak se slana srdelaI crna maslinaNa kruv složi,A iz žepa seKoja suva smokvaI pinku omendulaU justa staviI nono bereI uvik spominje:« Maslina je vičnoi sveto drvo,triba je gledat,gnjojit ,čistiti okolo nje lavurat,pa će ti maslinauvik svoje dat.»A kad se maslineFremaju brat,Kad se oturnajuI uje u pitareI kamenice slije,Tad nono svihPozove nasI sebatina se napravi.Jer sve mora bitPo staren običajuI propisu.Maja Danijelović, 8. bMaja Danijelović, 8. b4 5

LJUBO STIPIŠIĆDELMATAU čenici sigurno bolje znajuDalmatinoda je on otac poznatog pjevača(i izvan granica naše zemlje)Gibonnija.povišćuNešto stariji čitatelji znaju zaštosmo ove retke posvetili LjubiStipišiću.pritrujenaNapustio nas je najbolji čuvardalmatinske glazbene baštine.Pute, laze pizon dubli tovari,Ostali smo bez sjajnog pjesnika,gustirne žedne mijun sići i latimuzikologa, skladatelja,konkulana škina težakov od motikaranžera, obrađivača, dirigenta,melografa i voditelja klapa.po žurnatin,Ljubo Stipišić rodio se1938.žurnatin pritrujena.godine u Splitu. Rodom je izVrbanja na otoku Hvaru.Prage kalet žnjutin dubli puntariUčitelji glazbe su mu biliJosip Zjačić i Silvije Bombardelli.naboj Dalmatine rebati na dračiKao veliki zaljubljenik klapskogkroz kadene dicu čićan pasli,glazbenog izričaja, pokrenuoa judi driti ka kolone.je brojne klapske manifestacije:Dalmatino, povišću pritrujena!Festival dalmatinskih klapa,Solinske ljetne priredbe, Smotradalmatinskih klapa na Klisu,Intradu pravice s tilin štrukali.Sućuračka prikazanja, SusretiDalmatino, povišću pritrujena!dalmatinskih klapa „Sudamja“ teRod puntarski resa na drači;korizmeno tradicionalno pučko Autor je više književnih djela dodijeljena mu je i nagradaokupanome kamenjaru.pjevanje u Velikom tjednu „Puče i mnogih zbirki narodnih Porin za životno djelo zaToliko je pjesama ispjevano oDalmatino, povišću pritrujena!moj.“ Popularnost je stekao napjeva.poseban doprinos vrednovanjuDalmaciji, ali sve one ponekadDitinstvon gladnin povist štrukali;kao voditelj i osnivač brojnih Utemeljitelj je časopisa narodne glazbe u hrvatskojse čine samo kao blijedi odrazDalmatino, povišću pritrujena!klapa: Vokalisti Salone, Trogir, „Bašćinski glasi“ i glazbene kulturi.već istrošenih nota prema ovojKroz kadene dicu čićan pasli,Kantaduri, Jeka Jadrana. Skladao edicije „Leut.“ Pisao je čakavsku Nabrajajući podatke ne ćemo,pjesmi. Ona je više od pjesme.je brojne skladbe za klape i poeziju, a svoje čakavske niti možemo otkriti svu veličinuMožda zato što je Ljubo Stipišić a judi driti ko kolone,zborove.pjesme objavio je 1988. u knjizi čovjeka koji je Dalmacijuimao dvije majke, onu koja ga je Dalmatino, povišću pritrujena!Najviše će ostati zapamćenpo skladbi „Dalmatino povišćupritrujena“ kojom je pobijedio„Delmatiana.“ Izdane su trinjegove knjige „Mojih prvih 100pjesama za dječje klape i školskevezao uz svoje ime, čiju jebremenitu povijest ispjevao upjesmi Dalmatino. Slušajućinaučila prvu čakavsku rič i onudrugu u čijem se naručju smiriou 74. godini života.na Festivalu u Omišu 1973. zborove“, „Moje prve 222 ovu pjesmu, čini mi se kao daMožemo se samo nadati da ćeIntradu pravice s tilin štrukali.godine, a koja je postalapjesme“ i „Identitet.“ Dobitnik iznova proživljavam sudbinumlade generacije nastaviti tamoneslužbena dalmatinska himna. je Nagrade grada Splita, Nagrade dalmatinskoga čovika koji bezgdje je on stao. Čuvajući našuDalmatino, povišću pritrujena!Kao melograf zabilježio je isačuvao od zaborava više od 200dalmatinskih pučkih napjeva.grada Solina za životno djelo,odličja Reda Danice hrvatskes likom Marka Marulića, aobzira na svu težinu života ostajedosljedan u svojoj neizmjernojljubavi prema škrtome i soljučakavicu, čuvamo svoj identitet.Tek onda imamo pravo reći davolimo Dalmaciju.Maja Danijelović, 8. b6 7

SNIJEG U SPLITUZIMA ZASNIG USPLITUsam se jednog danaprobudila i pogledala krozPAMĆENJE!Kadaprozor, vidila sam snig uSplitu.MatkoMarušiću našojDogodilo se i to, SplitDoručkovala sam , obukla seprekriven snijegom, ma ne…i izašla sa sestrom i bratom.Ne snijegom, bila je to pravaBaš sam bila iznenađena!mećava kakvu grad nijeGrudali smo se i praviliškolidoživio. Ni najstariji ne pamtesnjegovića. Sljedećeg jutratakvoga nevremena! Prvi dančistili smo auto i nizbrdicu.smo se toliko veselili, grudali,Matko Marušić je odgovorio i na nekoliko pitanja o svom djetinjstvu,Sanjkali smo se na skalama.pravili snjegoviće, „skijali“ saknjiževnom radu i romanu Snijeg u Splitu...Bilo mi je baš lipo.svim mogućim i nemogućimpomagalima.Tila bi da opet pada takavNe slažem se. I sam sam nastavnik. Jeste li svoje djelo namijenilisnig.Drugi dan još uvijek nismoPosjetio nas je Matko Marušić!Život me uvjerio da je ocjena, koliko prvenstveno djeci da biste im dočaralivjerovali, budili se i trljaliZa one koji ne znaju, agod bila objektivna ili ne, jedan od kako je Split izgledao u to vrijeme iliLea Petrović, 2. doči, u nevjerici promatrali, tomislimo da je malo takvih,čimbenika koji potiču na učenje i možda odraslima koji se žele prisjetitiipak nije bio san. Djeca su uon je autor popularneomogućuje prepoznavanje najboljih. svog djetinjstva?najranijim jutarnjim satimaknjige Snijeg u Splitu. Učenici 4. c i Jeste li još od malih noguKnjige zapravo ne bi trebale imatibila pod punom snježnom4. d razreda su se okupili u školskoj pokazivali sklonost književnosti? službu, služiti mogu jedino umjetnosti.opremom za još jedan danknjižnici kako bi se upoznali sČitao sam jako puno. Čitanje je tajnaSve moje knjige su o viteštvu, časti izimskih radosti, naravno,Na jednom brijeguautorom. Iznenadili su se kada je svakoga oblika uspjeha, a napose užitkaljubavi. Samo tome služe.danima nije bilo škole!gospodin Marušić doveo i svogsvom u snijeguu životu i svijetu koji nam je Bog dao. Da svoje djetinjstvo provodite unajboljeg prijatelja iz knjige, ali i izSplit je zahvatila ciklona isnjegović ima lonacstvarnog života, Vjeku.Imate li neke književne uzore?današnjem Splitu, mislite li da bistečinilo se da snijegu ne će bitiuopće bili u stanju napisati knjigui za metlu konac.kraja. Dani su prolazili, vijestiSat vremena prošlo je kroz priču Nemam neke određene uzore, ali sličnu Snijegu u Splitu?o polomljenima u splitskimi mnoga pitanja među kojima je preferiram humor, a ljubitelj sam“bolnicama, o HGSS-ubilo smiješnih, ali i zanimljivih. Pickwick kluba“.Bih. Ljudi se mijenjaju, vremena,Sunce ne grijepa i običaji, ipak smatram da je životčiji su volonteri spašavaliNakon što su se svi fotografirali iČije je to djelo?uvijek lijep i dar koji nam je Bog daopa se snješko smije.gladne i gotovo smrznutedobili autograme, Matko Marušić jeTo je djelo Charlesa Dickensa. Vama To vrijedi u svakom okružju, to se neljude u splitskom zaleđuStoji snjegović bijeliodgovorio i na nekoliko pitanja obih preporučio roman Oliver Twist. mijenja.više nisu bile simpatične nisvom djetinjstvu, književnom radu ida malu djecu razveseli.smiješne ( barem većini nas).romanu Snijeg u Splitu...Jesu li događaji iz knjige Snijeg u Možete li usporediti snijegSplitu stvarni?koji je ove godine pao u Splitu sSnijeg je zaista dobrodošlaŠto vam prvo padne na pamet kadaonim snijegom o kojem ste pisalipojava u jednom toplomTamo gleda mali Markose sjetite vremena koje ste proveli u Svi događaji su stvarni. Neki su(ponašanje ljudi, dječja igra)?mediteranskom gradu, svida sunce ne biosnovnoj školi?spojeni u jedan, neki su malo dorađeni,smo ga željno iščekivali, aliali svi događaji u knjizi jednom su se Može se usporediti, ali ove je godine,kako to obično biva, nenaviklipočelo sjatiPrvo se sjetim svojih nastavnika,dogodili.osim zimskih radosti, donio i mnogeučiteljice Škarić, učitelja Milata ii nepripremljeni mnogimžarko.probleme, predugo je trajao i ostaviorazrednice Kapor. Neki učitelji zauvijekgrađanima snježne radostije neke ozbiljne posljedice. Djeca su seostanu u našem sjećanju. Neki su bilipretvorile su se u bolnoveselila, ali odraslima je stvorio dostaležanje u krevetu i to zbogDok zima traje,strogi, ali i pravedni, a neke baš i nepoteškoća.volimo, ali od svih nešto možemoneočišćenih pločnika! Takoza snjegovićanaučiti i ponijeti sa sobom u životPišete li još koje novo književnosmo polako (i očito na težito je raj.dragocjeno znanje.djelo?način) naučili da trebamosami počistiti vlastiti ulaz uAli kad dođe proljećeKakav ste bili učenik?Da, trenutno pišem knjigu o svojemživotu koja je svojevrsna kombinacijazgradu ili kuću. Svladali smo itu je njegovBlistav. Šalu na stranu, meni je školapolitike i humora. Rekao bih da je totu nastavnu jedinicu, spremnispasila život jer sam se iz dna društvakraj.autobiografija naroda-Vlaja.očekujemo iduću snježnupomoću škole uspio dokopati životazimu!dostojna čovjeka.Laura Bošnjak i Ena Jurić, 8. cKatarina Piveta VidučićLea Petrović iPaola Oršulić, 2. dSlažete li se s prijedlogom da seukinu ocjene na polugodištu?8 9SNjegović

JER PLOVITI SE MORA…PUTOPISKRUH SASEDAM KORAMožda se pitate zašto smopredstavili i odabrali bašovog roditelja, baš ovozanimanje? Od davnina ljudi otkrivajunove kontinente, more nas razdvaja,ali i spaja. Biti pomorac! Možda je tosan mnogih dječaka. Upoznati dalekekrajeve, ljude koji žive drugačijimnačinom života… Je li samo to životjednoga pomorca?Možda ga ljudi tako doživljavaju, alitakav život krije brojne opasnosti, takavživot je sve, samo ne običan. O tomenam je pričao Dino Kuvačić.Dino Kuvačić je pomorac, točnijepomorski inspektor. Tijekomnašeg razgovora otkrit će nam svezanimljivosti, mane i prednostisvoga posla te zanimljivosti kojesu se događale za vrijeme njegovihputovanja.Kako ste se odlučili za posaopomorca, to ipak nije običan posao?Privlačila me ljubav prema morute želja za upoznavanjem kulturadrugačijih od naše.Da biste voljeli ovaj način života, prijesvega trebate voljeti i poštovati more.Kako ste se osjećali kada ste prvi putdošli na brod, što ste tada moraliraditi?Bilo mi je sve nepoznato, ali sam biospreman za taj izazov, učiti i vrijednoraditi. S vremenom čovjek shvati kakose ponašati u nekim neočekivanimsituacijama.Što radite danas?Danas sam u istoj struci, ali zaposlen uuredu. Radim na poslovima vođenja ipraćenja brodova koji trenutno plovemorima. To je lijep, ali i izuzetnoodgovoran posao.Kako izgleda vaš uobičajeni radnidan?Dolaskom na posao provjeravami pratim stanje brodova. Nakontoga pristupam rješavanju tekućihproblema budući da se brodovi nalazeu različitim vremenskim zonama injihova svakodnevnica se odvija dokmi spavamo. Pod tekuće problemespada opskrba broda vodom, hranom,svime što je potrebno da brod i život nanjemu normalno funkcioniraju.Zasigurno ste posjetili mnogozemalja i upoznali različite kulture,koja vam se zemlja najviše sviđa?Svaka zemlja je specifična na svojnačin, piše svoju povijest te ima svojeljepote i kulturu. Nigdje nikad nisamdoživio neugodnosti bez obzira nasusrete s ljudima na kontinentimarazličitih rasa, religija i kultura.Jeste li probali kakvu neobičnu hranuna nekom od putovanja?Kineska hrana ima svoje posebnostii egzotičnosti. Poznata je po svojojraznolikosti boja i okusa. Kušajućinjihovu hranu čovjek može shvatitida u prirodi postoji mnogo različitihbiljnih i životinjskih vrsta koje u našemkulturnom području nisu jestive, kaošto su zmije, škorpioni…krenuo iz Japana! Razlog je prelazakdatumske granice na meridijanu.Jeste li se u nekom kraju osjećalineugodno ili ste se bojali za vlastitživot?Da, u Pakistanu sam se osjećaoneugodno zbog ratnog stanja.Što vam najteže pada?Odvojenost od kuće mi najtežepada. Nije lako otići na putovanje odnekoliko mjeseci, a pritom ne vidjetisvoje najdraže.Danas sigurno možete komuniciratis njima putem interneta, olakšava livam to život na brodu?Današnja tehnologija je olakšalakomunikaciju s domom. To se ne možeusporediti sa komunikacijom od prijedvadeset godina kada su se slala pismakojima je trebalo nekoliko mjeseci dadođu na određenu adresu.Postoji izreka da je kruh pomorcakruh sa sedam kora, je li to doistatako?Smatram da je ta izreka točna. Baš kaoi svaki posao ima svojih dobrih i lošihstrana.Čovjek izbiva iz svoje uobičajenesredine i obitelji. Potrebno je punohrabrosti da bi čovjek otišao unepoznatu sredinu, otišao u životnuavanturu te surađivao s ljudimaodgojenim u potpuno različitimkulturama. Ne trebamo imatipredrasude jedni prema drugima. Toolakšava svakodnevnu komunikaciju ubilo čijem poslu, tako i mojem.AUSTRIJANapokon, 30. ožujka – danpolaska u Austriju. Većnekoliko školskih godina,učiteljice njemačkoga jezika zajednos ravnateljem pokušavaju organiziratiputovanje učenika njemačkoga jezikau Austriju. Ove su godine konačnouspjeli. Nas 25 učenika zajedno snastavnicama Marijom Krstinić iSilvijom Sinovčić krenulo je autobusomprema odredištu – Beč. Vozili smo secijelu noć. Tijekom vožnje zabavljalismo se na razne načine: gledalismo filmove na njemačkom jeziku,pjevali i slušali njemačke pjesme te semeđusobno upoznavali i pričali.zna se što je ljepše uređeno. Dvorac jeizvana predivan.Okružen je prekrasnim vrtompunim šarenog cvijeća. S lijeve i desnestrane dvorca poslagane su kameneskulpture. U vrtu su također i klupicete mnogo stabala. Zatim smo se popelina maleno brdašce s kojega se vidičitav Schönbrunn. Prizor s brdašcaje nevjerojatan, čaroban, pomalo inerealan zbog svoje silne ljepote. Sbrdašca se vidi čitav dvorac okruženpredivnim, jedinstvenim, šarenimvrtovima, osjećate se kao u raju. Nismose smjeli dugo zadržati na brdašcu,stoga smo započeli razgledavanjeunutrašnjosti dvorca. Kako bismo sebolje snašli po dvorcu te znali koja jeprostorija čemu služila, dobili smovrlo opširne letke s numeriranimprostorijama i opširnim opisom. Letakje bio na hrvatskom jeziku. Nismomogli vjerovati da ćemo razgledavanjeunutrašnjosti austrijskog dvorcamoći pratiti na hrvatskom jeziku.Schönbrunn ima oko 40 prostorija, ami smo ih posjetili 30-ak.Unutrašnjost je vrlo lijepo uređena.Prostorije su velike, bogate, raskošnouređene. Mislim da bi svatko volioboraviti u njima. Fotografiranjeprostorija bilo je strogo zabranjeno.Nakon razgledavanja dvorca, uslijediloje razgledavanje grada Beča. Prvo izautobusa, a potom šetnjom. Gledalismo bečke zgrade i divili im se, jednaljepša od druge! To je nešto neviđeno!Svaka je zgrada puna lijepih detaljakoji joj daju posebnost. Sve su zgradetako slične, a svaka je tako posebna.Ta je ljepota nešto neopisivo, naprostočarobno.Vidjeli smo i brojne crkve iživopisne trgove. Na bečkim trgovimauvijek netko svira ili pjeva Mozartovadjela, a neki se čak prerušavaju uMozarta. Po bečkim cestama voze sekočije s turistima predvođene dvamakonjima i jednim kočijašem. Kad steu Beču, imate osjećaj da se vrijemevratilo nekoliko stotina godina unazad,Ujutro, oko 8 sati, stigli smo u Beč.Možda ste doživjeli nekakvuNismo bili baš naspavani, dapače,dogodovštinu, nešto smiješno ilibili smo umorni i iscrpljeni, ali pozanimljivo?dolasku u grad raspoloženje namse svima poboljšalo. Odmah smoZanimljivo je krenuti iz Japanaotišli do ljetnikovca habsburškihavionom koji leti preko Sjevernogvladara – dvorca Schönbrunn. Prijepola u Europu. Na tom putu dođe nada ste okruženi grofovima, plemićima.razgledavanja unutrašnjosti dvorca,Aljasku kako bi uzeo gorivo, ali tamoTo se mora vidjeti, osjetiti. Šetali smorazgledati smo njegovu vanjštinu. Nesleti po satu i datumu prije nego što je Sofija Solje i Moorea Kuvačić, 8. btako gradom dok nismo osjetili glad.10 11p

AUSTRIJAZAŠTOLJUDIPUTUJU?pKad smo se umorili i ogladnjeli, otišlismo do restorana na ručak. Nakonukusnog ručka, uslijedilo je vrijemeslobodnog razgledavanja grada,posjetili smo suvenirnice.Primijetili smo da se u Bečuisprepliće stari i novi način života,s jedne strane ceste prolaze kočijes konjima, dok s druge strane cesteljudi voze moderne automobile ili sevoze autobusima, tramvajima. S jednestrane ulice nalaze se zgrade uređeneu secesijskom stilu dok su s drugestrane ulice skupe, poznate trgovine sodjećom i obućom.To zvuči čudno, ali u Beču je tonekako sasvim pravilno raspoređenoi lijepo je. Poslije obilaska trgovina,odlučili smo posjetiti Prirodoslovnimuzej. Muzej je jako velik. U njemuima svega i svačega. Mi smo vidjelikosture ogromnih dinosaura izprošlosti, okamine neobičnih biljakai životinja, predivne školjke kojereflektiraju svjetlost te razna kamenjaneobičnog izgleda. Nakon posjetamuzeju, konačno smo došli u hotel iudobno se smjestili.Sutradan ujutro, nakon buđenja,doručka, pakiranja kofera iodjavljivanja iz hotela, dočekaonas je snijeg! Uputili smo se premaKlagenfurtu u koji smo stigli za satvremena. Odmah po dolasku otišli smou Minimundus, gdje nas je već čekaovodič koji je pričao hrvatski jezik.Minimundus je zabavni park ukojemu se nalaze 152 građevine izcijelog svijeta umanjene 25 puta.Umanjene građevine građene su odidentičnih materijala kao i originali,stoga izgledaju još realnije. Nakonkratkog razgledavanja, otišli smo naručak u restoran koji je bio u sklopuMinimundusa. Kad smo i to privelikraju, otišli smo do centra Klagenfurta.Posjetili smo i Katedralu koja nas jesvih oduševila. Nakon toga, malo smošetali gradom. Dobili smo slobodnovrijeme koje su neki iskoristili zaskakanje na trampulinima, a nekiza kupovanje austrijskih poslastica.Nakon toga, otišli smo u hostel ukojem smo večerali i prespavali. Nakonbuđenja i doručka, uputili smo seprema Bledu. Stigli smo za nekolikosati. Prvo smo ručali, a onda razgledaliBledsko jezero i obližnji dvorac.Bledski dvorac smo vidjeli samoizvana.Dobili smo malo slobodnogvremena za šetnju uz jezero ikupovanje suvenira. Nakon Bledauputili smo se na našu posljednjustanicu – Ljubljanu. Ubrzo smo stiglii do Ljubljane kojom smo kratkoprošetali. Meni se nije nešto posebnosvidjela, kao ni ostalima. Bili smo nadva ljubljanska mosta te na njihovomglavnom trgu. Nakon duge vožnje,3. travnja oko 2 sata ujutro stigli smou Split. Svi smo bili umorni i pomaloiscrpljeni. Nimalo ne žalim što sam išlana ovo putovanje, drago mi je jer samna ovom putovanju upoznala mnogonovih i dragih ljudi te sam bogatija zajedno predivno iskustvo.Zrinka Bakić, 8. bćemo putovati. Najvjerojatnije će to bitičlan obitelji, blizak prijatelj ili voljenaPutovanja su doista čarobna nešto novo. Ima i onih ljudi koji putujuosoba. Putovanja nam mogu mnogoiskustva, bar tako kažu osobe zbog svojih poslovnih ili sportskihtoga reći o pojedinoj osobi. Kao što jekoje često putuju. Gdje god obaveza, hobija... Avanturisti putujupoznati američki pisac Mark Twainputuješ, s kojom god svrhom, svijetom zbog zabave i adrenalina.rekao: „Nema sigurnijeg načina dauvijek se vratiš obogaćen nekom Također ima osoba koje putuju daotkrijete sviđa li vam se netko ili bistenovom slikom, doživljajem, jezikom, bi „pronašle sebe“, bilo da je to naga pak mogli nepovratno zamrziti.“kulturom ili možda nekim običajem. psihološkoj, emocionalnoj ili duhovnojrazini.Mislim da većina ljudi prije svegaLjudi putuju iz različitih razloga,putuje radi odmora. Čovjeku jesvatko ima neki razlog zašto putuje Učenici odlaze u strane školepotreban odmor od svakodnevnogi kamo putuje, s kime i čime. Većina da bi naučili strane jezike. Tako sunačina života te zbog toga polazi uljudi dugo razmišlja o mjestima ove školske godine naši učenici spotragu za mjestom gdje će naći mir,koja bi mogli posjetiti te im seučiteljima engleskog i njemačkog jezikagdje će se moći opustiti i barem nateško odlučiti. Ljudi na putovanja otputovali u Veliku Britaniju i Austriju.neko vrijeme zaboraviti na sve svojeodlaze automobilima, organiziranim Tamo su bolje upoznali ljude, kulturuprobleme. Mislim da se mogu složitiautobusnim prijevozima, vlakovima, i, što je najvažnije, jezik koji uče moglis Hrvojem Šalkovićem koji piše zaneki smatraju avione najboljimsu čuti od izvornih govornika.Modru lastu. On kaže da je najbogatijiizborima, a drugi krstarenja brodom. Važno je spomenuti da mnogo čovjek na svijetu, ne posjedujeKada je u pitanju razlog putovanja, tu znači i dobar odabir osoba s kojima materijalne stvari, već čuva fotografijećemo pronaći razne odgovore.sa svih svojih putovanja. Putuje,Nekima putovanja služe zazabavlja se, upoznaje nove ljudeuživanje u novim iskustvima,i kulture.možda prvom letu avionom iliprvom boravku u zemlji u kojojZaista, čovjek putovanjemse ne priča tvoj jezik. Mnogihrani svoju dušu novimputuju da bi vidjeli najpoznatijeljepotama koje je vidio i doživio.i najljepše kulturne i prirodneNakon toga, putnik se vratispomenike, neki da bi išli us novom energijom, sretan ikupovinu, neki da bi upoznalizadovoljan dok u zraku jošnove načine života, kušali nekauvijek osjeća miris mora ilitradicionalna jela, neki da pokažuplanina.društvu da su negdje bili, doživjeliAnte Čikotić, 8. c12 13

LONDONGRADTOLERANCIJELondon je grad toliko različitod Splita i načina života nakoji smo mi navikli da ih jegotovo preteško uspoređivati.Ne razlikuje se samo po veličini, brojustanovnika i svim ostalim beznačajnimbrojkama. London se razlikuje u prvomredu po mentalitetu ljudi. U Londonusam vidjela jedan od najbizarnijihprizora u svome životu- čovjek uodijelu leži usred parka, raširenih rukui nogu, zatvorenih očiju. Nepojmljivprizor za jednu Splićanku! Poigravalasam se idejom da to napravim u parkuEmanuela Vidovića, ali mislim dane bi prošlo dugo, a da me netko nepogodi kamenom u glavu zato štosam „freak“. U Londonu je to potpunonormalno. Svaki park pored kojegsmo prošli bio je prepun ljudi koji suse došli odmoriti od jurnjave. Mislimda me to fasciniralo više od bilo čega.Naravno, ne namjeravam uspoređivatimediteranski i suncem okupani gradSplit s višemilijunskom metropolom,ali u nekim stvarima bismo se zaistamogli ugledati na Britance.Split je krcat grafitima.Podrazumijevalo to mala umjetničkadjela ili tek ružne škrabotine najčešćevulgarnog sadržaja, činjenica je da ihima na svakom koraku. U Londonunisam vidjela ni jedan. Općenito miizgleda kao da oni više drže do čistoćesvojih ulica od nas. Tamo nigdjenećete naći mnogo kanta za smećezbog straha od terorizma. Boje se danetko ne bi ostavio bombu u smeću.Ali, unatoč tome, njihove ulice su čiste.Još jedna od stvari koje su mefascinirale je to što se tamo uvijekNEŠTO događa. U Londonu smobili četiri dana, a samo za to vrijemeodržan je koncert Paula McCartneya,Jessie J, otvaranje studija Harry Potteraza javnost i milijun drugih stvari…Oni imaju više sadržaja kojima bi sezabavili od nas. Možda vam je čudnošto nisam odmah krenula nabrajati štosmo sve vidjeli, ali grad ne čine samograđevine, već ljudi i njihov načinživota.Posjetili smo toliko toga!Kensingtonpalace, Royal Albert Hall,Hyde Park… Dosta zanimljivostismo čuli ispred starog Big Bena,nakon toga posjetili smo Parlamenti poznatu Westminstersku opatiju,Windsor, London Eye… U živopisnomOxford Streetu smo dobili slobodnogvremena za šetnju. Muzej voštanihfigura Madamme Tussauds je zaistanešto posebno, pogotovo ako seželite fotografirati s nekom poznatomosobom ( bez čekanja u redu zaautogram ili moljakanja tjelohranitelja)toliko stvarno izgledaju!Dvije stvari mi se nisu svidjele uLondonu. Temza i nebo. Noć bi trebalabit tamna, crna kako bi se moglevidjeti zvijezde. Tamo ima tolikojavne rasvjete da nebo i u dva sataujutro izgleda sivo i svijetlo, a nikakvezvijezde se ne vide. Naše more jelijepo, njihova Temza- nije. Londonje svakako prekrasan grad koji bihdefinitivno htjela posjetiti barem jošjedan put, nije savršen grad. Postojili uopće savršeni grad? Mislim daputujući po svijetu možemo učiti i nataj način mijenjati stvari kod kuće.Zašto jednom i u Splitu ne bi bilodogađanja na svakom koraku, čistihulica i ljudi koji prihvaćaju različitost?I za kraj što reći osim: „God save theQueen!“Laura Bošnjak, 8. c14 15

Moje putovanjeKanadaOvo samna farmi, mnogo rade, ali to im sedugoisplati. Djeca su zdrava i vesela, baščekalazato što nisu opterećena tehnologijom.– letjetiUmjesto „Faceom“ zaokupirajupreko oceana! Izse igrom u prirodi, međusobnimSplita smo premadruženjem i pomaganjem roditeljima uVodopad glasno huči, ima puno vode, blještavila. Neprestano sam išla tik uz bilo je ludo i zabavno.Zagrebačkoj zračnojsvakodnevnim poslovima.sve je u magli. Vrište turisti s gornje rodicu imala sam osjećaj, ako je pustimluci krenuli u kasnePet dana provela sam u Montrealu,sate. Putovala samPosebno su me oduševili Slapovipalube. Silaze k nama – potpuno izgubit ću se zauvijek. Dani su minutegradu šest sati udaljenom od Toronta.zajedno s rođacima.Niagare. Niagara je ime slapova,mokri. Ni kabanica im ne pomaže, kad se nalazite u tako velikom gradu.Grad je predivan, dijeli se na novi iU Zagreb smo stigliHrvatske u ogromnu Kanadu osjeća ali i grada. Parkirali smo se ispoda nismo ni mi prošli puno bolje.Jedan dan mi je rodica rekla da stari dio grada, uglavnom se pričaoko četiri sata ujutro. Sve je bilo jošse kao mrav! Vožnja do Waterloo-a je ogromnog tornja Skylon i krenuliVožnja je bila nezaboravna . Gledamona jedno mjesto vodi samo mene. To francuski, nikoga ništa nisamprazno i tiho. Obavili smo formalnostibila uspavljujuća. Sve ravno, autocesta, prema slapovima. Sve je mirisalo,vodopad, a onda se počinju javljatimi je bilo čudno, ali veselila sam se razumjela. Primijetila sam da su ljudipotrebne za ulazak u zrakoplov. Bilagomila traka samo u jednom smjeru. jako mnogo cvijeća, parkova, drveća,duge, predivan prizor.iznenađenju.Tijekom vožnje ugledam tamo puno bezvoljniji nego u Torontu.sam silno uzbuđena. Letjeli smoWaterloo je za njih mali grad, a ima uređenih vrtova. Odjednom samOdlučili smo malo prošetati po tablicu Stratford! Nisam moglaToronto djeluje življe i bučnije, bili smodva sata do Pariza. Tamo smo čekali150 000 stanovnika. Nekako je uvučen ugledala pjenušanje rijeke, spremne zamjestu. U šetnji mi prvo zapne za oko vjerovati, rodni grad Justina Biebera! na stazi Formule 1!sljedeći let pet sati. Gužva u zračnojmeđu drveće, polja, jezero – samo veliki skok. Počela sam fotografirati,kip Nikole Tesle, a zatim SkyWeel. Odmah smo otišle do kazališta, tamoMjesec dana mi je proletjelo kaoluci, rijeke ljudi…zelenilo. Veoma je lijep, ostavlja dojam mijenjati kutove i opet fotografiratiSjeli smo u kabine i provozali se. Šetali je Bieber ,kada je bio mlađi, uvijeknekoliko dana, zadnji dan je biograda ugodnog za život. Prva tri dana beskrajno... Rođaci su mi objasnilismo malo po trgovinama. Čega tu sve svirao i pjevao. Fotografirala sam sveSad dolazi ono o čemu sam sanjala:najgori, tako se još nisam željela vratitnisam još bila svjesna da sam tamo, kako je preko puta grad Buffalo iima! Dan je brzo prošao, vrijeme je za i za svoje prijateljice, kad se vratimlet Pariz – Toronto. U trenutku seu Hrvatsku. Navikli smo na ljudečinilo se kao san, a uz to zbunjivala me prijelaz za SAD. Da smo imali vizu,povratak kući i odmor. Sutradan smo kući, ne će mi vjerovati! Otišle smo nanađeš iznad oblaka, oranica, kuća is kojima smo živjeli, htjeli smo jošpromjena vremena. Tamo sam provela mogli smo posjetiti i SAD. Jedan dioišli na CN toranj, vladala je neopisiva sladoled u poznati Scoopers, bilo jenebodera, a onda beskrajno plavetnilo!vremena provesti s njima. U zračnojdovoljno dugo vremena da osjetim vodopada, manji, pripada Americi, agužva, za ulaznice smo čekali najmanje puno Bieberovih slika jer uvijek tamoNije lako sjediti 9 sati, ali meni je toluci nam je bilo grozno, svi smo seatmosferu grada i način života. Malo veći i ljepši Kanadi. Rijekom su plovilisat vremena. Pogled s tornja jesvrati kad je u Stratfordu. Zatim smobrzo prošlo. U Torontu nas je dočekalarasplakali. Kanada je zaista velikame živciralo što smo svaki dan za ručak brodići Maid of Mist, njih nekoliko.nevjerojatan, grad kao na dlanu. Imate otišle do Bieberove bivše kuće, tamoobitelj. Kao da oduvijek tamo žive,i prelijepa zemlja, puna prirodnihimali uglavnom ćevapčiće, pizze i slična Turista je bilo previše – gužva za karte.osjećaj da ste na vrhu svijeta! Naravno, mu sad žive baka i djed s kojima jeipak nakon godina života provedenihznamenitosti, vrijedilo je putovanjagotova jela ili bismo jeli u restoranima. Stajali smo u redu i strpljivo čekali.ne bi to bilo to, doći u veliki grad, a ne moja rodica razgovarala, a ja od šokau tuđini sjajno su se uklopili, ali nisupreko oceana. Ako vam se ikada pružiBili smo na mnogo zanimljivihDali su nam plave kabanice i karte.posjetiti Downtown- centar. Zgrade nisam mogla riječ progovoriti. Nakonzaboravili svoje korijene. Sve mi jeprilika, nemojte ju propustiti, ta dalekamjesta, posebno me se dojmio dio Ukrcasmo se na brodić. Svi uzbuđeni.su uglavnom staklene i ogromne, svega sam posjetila i zoološki vrt, pobilo neobično: ljudi različitih rasa nazemlja ispunit će sve vaše snove.grada u kojem žive Amiši.To su ljudi Vozit ćemo se ispod samog vodopadanisam se mogla načuditi. Šetalipovršini je veći od Splita! Razgledavalisvakom koraku, veliki prostori, sve je koji žive starim načinom života-bez Niagare. S druge strane rijeke se videsmo po nepreglednim trgovinskim smo cijeli dan i nismo uspjeli sve obići.jako čisto. Kad čovjek dođe iz male struje, automobila, voze kočije, žive žute kabanice – američki izletnici.centrima, vrtjelo mi se u glavi od silnog Posebno sam upamtila jahanje na devi,Marija Raos, 8. c16 17

HRVATSKOZAGORJEPrva su na rasporedu bilaPlitvička jezera. Obilazilismo jezera, divili se njihovojljepoti i zelenilu. Nakontoga smo nastavili putovanje. DoTermi Tuhelj vozili smo se još dvasata tijekom kojih smo pjevali i smijalise velikom broju kukuruznih polja.Kada smo stigli, raspodijelili smo sepo sobama i spremili za večeru nakonkoje je slijedila disco večer. Odradilismo brzinski „foto-session“ i naplesalise. Mislim da i sami znate što nakontoga slijedi. Takozvano „švercanjepo sobama.“ Kada smo se u ranimjutarnjim satima vratili u svoje sobe ijoš jednom pretresali sva uzbuđenjakoja nam je donio prethodni dan,napokon smo zaspali.Dugi dan smo krenuli rano ujutro Većina putopisa s ekskurzijeu obilazak Trakošćana i Krapine. Dopočinje ovim riječima:u sobu i sjajno se zabavili. To nam jedvorca smo se vozili oko sat i pol,bila zadnja noć u hotelu, stoga smoa kada smo došli uslijedilo je dugo „Napokon je svanulo i tose nakon disca bacili na pakiranje irazgledavanje. Obišli smo dvorac jutro…“ Napokon je svanulo! pospremanje sobe.Drašković i Muzej oružja. Izgledalo Okupili smo se ispred škole i Peti dan ekskurzije, onaj zadnji.nam je kao da je oružje koje su bivšičekajući polazak, prepričavali Najtužniji i najveseliji u isto vrijeme.stanovnici dvorca koristili “maloveliko“ za uporabu, zatim smo se jedni drugima ljetneBudilica je i ovo jutro rano zazvonila,krenuli smo put Zagreba. Došli smoodvezli do Krapine u posjet špiljskom dogodovštine. Kada smo svido Katedrale o kojoj nam je pričao naščovjeku. U Krapinskom muzeju vratili bili prisutni, raspodijelili smo vodič, a zatim smo krenuli u daljnjisu nas milijarde i milijarde godina use po autobusima i krenuli obilazak grada Zagreba. Pola sataprošlost. Imali smo priliku zaviriti ujedan uobičajeni dan špiljskog čovjeka i se i radili, naravno, sve ono što namslobodnog vremena iskoristili smoproučiti davno izumrle vrste kao što su osoblje hotela zaduženo za bazeneza pohod na trgovine i šetnju Trgomdinosauri. Ručali smo i s iščekivanjem nije dopuštalo. Još jedna večer plesa ibana Jelačića. Nakon posjeta centruse vratili u hotel. Imali smo četiri ludovanja do ranih sati.otišli smo u Tehnički muzej u kojemsmo se spustili u stare rudnike, a nekislobodna sata za zabavu na bazenima. S Većina nas je ovaj dan zapamtila kao od nas su , u čast Nikoli Tesli, primilimukom smo odradili organizirane igre dan s najmanje razgledavanja. Obišli strujni udar (doslovno). Ručali smoi napokon pobjegli na tobogane. Bazeni smo svetište Marije Božje Bistričke koje i otišli u posjet raznim životinjama unas nisu razočarali. Druga večer je bila je jedno od najpoznatijih i posjećenijih Zagrebački zoološki vrt. Smijali smoviše-manje ista kao prva. Večera, disco marijanskih svetišta u Hrvatskoj. se stvorenjima koja smo ondje vidjeli,(uz malo zalijevanja vodom i posipanja Svetište je posebno po Gospinom bila ona bezopasna ili opasna. Posliješećerom) i zabava po sobama.kipu iz petnaestog stoljeća. Tamo smo Maksimira sljedeće odredište bioIdući dan probudili smo se rano kupili suvenire svojim najbližima i po je Split. Povratak kući obilježili smopa i prerano, doručkovali, krenuli. U koju uspomenu za sebe. Svratili smo pjesmom i galamom zbog koje su namautobusu smo uglavnom nadoknađivali do spomenika Seljačkoj buni i Matiji glasnice još neko vrijeme bile “u šoku“.izgubljene sate sna. U Varaždinu smo Gupcu te do Gupčeve lipe u Gornjoj Stigli smo kući.posjetili groblje, stari i novi dio grada. Stubici koja je posađena 1573. godine,Ručali smo na najsjevernijoj točki kada se dogodila Seljačka buna, danasNaša ekskurzija zapravo ni po čemuHrvatske, pokraj Svetog Martina na je visoka 9 m. Nakon ručka smo, jošnije posebna, samo smo ponovili sveMuri. Na povratku smo, kako to već jednom za kraj, s veseljem provjeriliono što su činile tolike generacijebiva, pjevali i galamili u autobusu. strpljivost čuvara na bazenima. Tuprije nas. Ali nama je posebna – jer jePonovno zabava na bazenima,vanjskim večer nekolicina nas je odlučila zaobićiNAŠA!i unutarnjim. Skakali smo, „kacavali“ večeru u hotelu te smo naručili pizzeLaura Bošnjak, 8. c18 19ekskurzijAGeneracijakojaodlazi

RAZGOVORSAŠA ANTIĆS poznatim splitskim glazbenikom (autorom većineTBF-ovih tekstova) Aleksandrom Antićem – Sašomrazgovarale smo u Gradskoj knjižnici MarkaMarulića u SplituNa početku su nam uzori bilihip hop klasici: Public Enemy, RunZnaš li, Saša, zašto smo baš tebe Nije me nitko tjerao. Uvijek sam Tko su tvoji uzori i zašto?Najviše me inspiriraju nekibilo jednoglasno prihvaćeno.DMC, Erik B and Rakim, NWA,odabrale za ovaj intervju? se volio baviti sportom; nogomet ,Moji uzori su Isus i Jimmy Hendrix.društveni apsurdi i nepravde i ondaUltramagnetic Mc’s, Beastie Boys,Vaši stihovi su „društvenoPa,vjerojatno ste već zvalikošarka, stolni tenis, kasnije tae-kwondo.Isus Krist je za mene, kako ga jepokušavam kroz stihove sve to složiti ukasnije Cypress Hill, Wu Tang Clan,angažirani“. Gdje pronalaziteMladena i Luku, ali oni su bilinazvao Nietzsche, Sveti anarhist, osobaglavi, raščistiti stvari sa samim sobom.Massive Attack, Tricky, a onda smoinspiraciju? Što vas (grupu) motiviranedostupni ili bez signala.Prije dvije godine postao si tata. koja je do kraja svog života ostalaNekad od toga nastane priča, a nekadpočeli otkrivati soul, jazz, klasiku,za takvu vrstu glazbe?Koliko ti je to promijenilo život i dosljedna svojim uvjerenjima. Živiosamo nabrajanje. Uglavnom, nemamreggae: Dylana, Marleya, Hendrixa,Sviđaju nam se tvoji tekstovi, auspiješ li pohvatati sve obveze? je za ideju općeg dobra i bezrezervnepametnijeg posla.Ja bih rekao da kod nas ima dosta i druge. U smislu afiniteta, danas jenajvažnije, čule smo da nisi umišljendruštvenih komentara jer angažman TBF delta u koju se ulijeva šest velikihčovjek. Kako izgleda umišljen čovjek? Sada imam druge prioritete, moraopomoći bližnjem svom, a uz to jeKoje godine ste osnovali grupu ije tu čim progovorite. Po toj logici rijeka.sam se malo „prešaltati“, ali život idebio beskompromisni individualac.kako je to počelo?su stihovi bilo koje glazbe, ako neOdbojno!?!?dalje, sve se stigne i ničeg se ne trebaSama dramaturgija njegovog životaŠto je to „splitsko stanje uma?“TBF je osnovan 1990. godine. Prve ljubavni- onda društveno angažirani.No, krenimo!odricati. Na roditeljstvo gledam kaoi stradanja nosi poruku da smo svipjesme bile su na engleskome jeziku, Naravno, od rap-a se očekuje daPa, recimo da je to jedanTi si splitsko dijete, u koju si nešto najnormalnije i oko toga se nemi Božja djeca, odnosno svi mia s tekstovima na hrvatskom jeziku bude društveno angažiran, a kad malograđanski konformizam, sebičnostosnovnu školu išao?uzbuđujem previše. Htio bih imati čitavimamo u sebi božansku prirodu. Imapočeli smo ozbiljnije raditi negdje od radite nešto što se očekuje postajete i fokusiranje na statusni uspjeh,čopor djece.u povijesti puno sličnih primjera i1994. godine. Tada smo snimili prvu komercijalni što onda kompromitira sputavanje kreativnosti i općenito svegaIšao sam u OŠ „Blatine-Škrape“ ,iznimnih pojedinaca koji su živjelikoja se tada zvala OŠ„Ranko Orlić“.Ti si autor većine TBF-ovihdemo snimku, bila je to „3-logija jada“, društveni angažman. To je priroda što je različito i odudara od standarda.tu ideju, ali Isus nam je najbliži itekstova. Kada si počeo pisati pjesme?a godinu iza „Malo san maka“. Već smo sistema u kojem živimo i svih drugih U društvu u kojem prevladava takavnjegov lik i djelo su u samom temeljuKoje si predmete volio, a koje baštada počeli nastupati u Splitu i okolici sistema, svaki kolektivizam upropasti mentalitet dolazi do negativne selekcijePrva moja stihotvorina je nastala u zapadne civilizacije. Što se tiče Jimmyai ne?i spremali pjesme za prvi album koji je ideju. A ideja je individualizam, tako da često na pozicije moći u politiciosmom razredu osnovne škole. To je Hendrixa, on je bio beskompromisanizašao 1997.truditi se prodisati punim plućima ili privredi dolaze ljudi po stranačkomNe sjećam se da nisam volio neke bio takozvani „Vrabac“ za učitelje na umjetnik. Isus je bio žrtva religioznepredmete, ali najdraži su mi bili kraju školske godine.politike, a Jimmy žrtva pop kulture.Objasni nam značenje naziva(uskladiti se s kozmičkom energijom, ili rodbinskom ključu, umjesto zbogmatematika i fizika.Treći bi tu bio Nikola Tesla, velikigrupe TBF. Kako ste odabrali to ime?osloboditi božansku prirodu u sebi,..) znanja i stručnosti.Kakav je život glazbenika? Kolikoi onda se igrati s isto tako ostvarenim Za kraj, poruka za našu generacijuTvoja prva simpatija?humanist koji je bio žrtva spregese razlikuje od drugih?TBF-The Beat Fleet ili Flotapojedincima. Odatle inspiracija i koja tek kreće u život.industrije i znanosti.ritmova. Bila je 1990. godina, bili smoJedna Natalija iz vrtića. Ne znam štokreativnost, sve drugo je pretakanjeNe znam, postoje različitije s njom danas.Imaš li tremu prije nastupa?srednjoškolci, slušali smo američki hipNemojte se nikada prestati igrati ipsihičke energije koja stvara ovisnost oglazbenici. Pretpostavljam da je to istohop i počeli sami repati na engleskomneka vam je istina i fair play (poštenaZnamo da si se bavio sportom, kao i s bilo kojim drugim zanimanjem. Ponekad da, ali rijetko.lošim navikama.jeziku jer tada još nije bilo rap-a naigra) na prvom mjestu.jesu li te roditelji tjerali ili si to samSve je dobro dok se zabavljate i neKako i gdje pronalaziš inspiracijuhrvatskom. Smišljali smo ime za grupu,Tko je TBF-u bio uzor na početkuVeronika Šitum iželio?gledate preozbiljno na to što radite. za pisanje pjesama?Mladen je smislio The Beat Fleet i to jekarijere, a tko sada?Kristina Savarin, 6. e20 21

SPLIT 3 I URBANAUMJETNOSTFenomen koji možemoprimijetiti pogradovima diljemsvijeta, u slengu se zovugrafiti. Taj fenomen jezapočeo u New Yorku naprijelazu 60-ih i 70-ih godina.Kako su ljudi iz cijelog svijetavidjeli prvi vodootpornimarker (zvani Flow-Masters),počeli su pisati svoja imenaili nadimke na zidovezgrada, telefonske govornice,podzemne prolaze... Prvo jepočelo kao single hitting,a kasnije tagging. Bilo je tovrijeme kad je nekolicinamladih ljudi započela rivalitets ostalima kroz pisanjevlastitih potpisa.Prve asocijacije koje sevežu uz grafite najčešćesu negativne, vezuju se uzvandalizam počinjen nagradskim pročeljima, a nesadrži estetske, ni tekstualneporuke te se često viđajuvulgarne poruke. No, da nijeuvijek tako i da ne mora takobiti organiziraju se razneizložbe i projekti crtanjagrafita da bi se ljudimapokazala kako postoji dobra ipozitivna strana grafita.Split je također prepungrafita, onih koje možemonazvati umjetnošću crtanja,ali i onih koji nagrđuju gradi cijelu našu četvrt. Mnogeškole u Splitu organizirajurazne projekte za crtanjegrafita kako bi pokazalepozitivnu stranu grafita.Nažalost u Splitu ima mnogovulgarnih i negativnihgrafitnih natpisa i crtežakoji uopće nisu primjer ovezanimljive urbane umjetnosti.Luka Šarić, 8. cPozitivnigrafitinegativnigrafitiGrafitiumjetnostili zločin?Grafiti su, za mene, umjetnost samo uslučaju kad su odobreni, neuvrjedljivi inalaze se na dopuštenom mjestu. Draži su migrafiti koji izražavaju poruku slikom, ne riječjuili grafitskim potpisom. Slažem se s izjavomPetera Vallonea koji tvrdi da mnogi ljudi danascrtaju grafite po tuđoj imovini, a ne po svojoj.Kada bih mogao odlučivati i donositi zakoneu nekoj državi, moj zakon o grafitima izgledaobi ovako:Zakon o grafitimaČlanak 1.Zakon o grafitima propisuje crtanje grafitasamo po vlastitoj imovini. Dopušta se crtanjegrafita po tuđem vlasništvu, samo ako tovlasnik sam zahtijeva.Članak 2.Šaranje po bilo kakvoj ustanovi, stambenoj iliposlovnoj, je protuzakonito i kažnjivo.Članak 3.Gradske vlasti trebaju označiti mjesta nakojima se mogu crtati grafiti. Označena mjestane smiju biti ni u čijem privatnom vlasništvu.Članak 4.Svako uvrjedljivo šaranje ili ono koje potiče nanasilje, zločin i širi mržnju strogo je kažnjivo,ma gdje se grafit nalazio. Kazna je veća ako jenetko šarao po tuđoj imovini bez dopuštenja,a nije šarao po svojoj.Članak 5.Kažnjen će biti i svatko tko vidi nekoga da kršijedno od prethodnih pravila, a to prešuti.Članak 6.Svako kršenje prethodnih pravila strogo jekažnjivo.Članak 7.Ovaj zakon stupa na snagu 1. travnja 2012.godine.Grafiti-umjetnost ili zločin. Za mene suumjetnost samo ako se drže gore navedenihpravila, a u svakom drugom slučaju su zločin.Ivan Pocedulić, 7. eKINO„PRASKOZORJE1. DIO“Konačno smo dočekali novudozu vampira i vukodlaka.Sumrak saga je oduševilagledatelje diljem svijeta,mlade i stare. U napetomprvom dijelu vidjet ćetemnoštvo nevjerojatnihdogađaja i obrata, raspletljubavnog trokuta i neke novečlanove obitelji Cullen.Spisateljica ove vampirskesage je Stephenie Meyer. Idejuo „Sumraku“ je dobila 2003.kada je sanjala djevojku iblistavog vampira koji sjede naproplanku. Knjiga je postalabestseller diljem svijeta,azatim je uslijedila njezinaekranizacija. Film je doživioplanetarnu popularnost.Nedugo zatim su ekraniziraniostali dijelovi Sumrak sage:Mladi mjesec i Pomrčina.Zahvaljujući njezinoj bujnojmašti, danas možemo uživati uprvom dijelu dugoočekivanogfilma Praskozorje. Film jerežirao Bill Condon, a glumcikoji utjelovljuju likove izknjige su: Kristen Stewartkao Isabella Swan (Cullen),Robert Pattinson kao EdwardCullen,Taylor Lautner kaoJacob Black, Ashley Greenekao Alice Cullen, Nikki Reedkao Rosalie Cullen, Kellan Lutzkao Emmet Cullen, MackenzieFoy kao Renesmee Cullen imnogi drugi. Film je „potukao“sve rekorde gledanosti te jejedan od najskupljih filmovaovog desetljeća što namdokazuje zarada od čak 223milijuna dolara u prvom tjednuprikazivanja!U prvom dijelu„Praskozorja“, Bella i Edwardodlučili su okruniti svojuljubav vjenčanjem u kućiCullenovih.Uz nju je i daljenjezin dugogodišnjiprijatelj,vukodlak JacobBlack koji se ne možepomiriti s činjenicom daće Bella uskoro postativampir. Zaljubljeni parodlazi na medeni mjesec naotok pokraj Rio de Janierakojeg im je darovao CarlisleCullen, Edwardov otac. Bellaostaje trudna, ali dijete seprebrzo razvija što dovodiu pitanje Bellin život.Tuzapočinje borba izmeđuobičnog, vampirskog isvijeta vukodlaka. Zaštomnoge od nas privlači tajfantastični svijet vampirai vukodlaka? Njihovabesmrtnost, nadnaravnasnaga, prenaglašeni osjećajiza ljude koje oni vole?Možda ideja da vas netkotoliko može voljeti i da bi zavas žrtvovao vlastiti život?Svakoga od nas privlačinešto drugo. Činjenica jeda vas film jednostavnouvuče u svoju priču iprikuje za platno, drži vasu neizvjesnosti do samogakraja.Uskoro nas očekujedrugi dio „Praskozorja“koji će se prikazivati 2012.godine. Obzirom na njihovupopularnost, vjerujemoda ovi glumci neće pastiu zaborav,već da ćemo ihgledati u budućim filmskimuspješnicama.Karmen Javor i Sofija Solje, 8. b22 23

likovni izlog 1.-4. 5.-8.PUTUJEMO EUROPOMMASKE26 27

TAJNA SRETNEDJECEMnogi od nas misle da se do srećedolazi dobitkom na lutriji, gomilanjemstvari ili pak očekujemoda nas usreći netko drugi. Živimo li u uvjerenjuda su događaji u našem životu izvannas? Čini li nam se ponekad da drugi ljudiodređuju naš put? Što nas to „pokreće“na ponašanje? „Motor“ koji neprestanoradi i tjera nas na djelovanje je unutar nas.Dakle, svako naše ponašanje je motiviranoiznutra i to psihičkim potrebama. Kaošto imamo osnovnu potrebu za preživljavanjemkoju zadovoljavamo hranom, vodomi zrakom, imamo i psihičke potrebekoje su nam svima urođene.Prema W. Glasseru, postoje četiriosnovne psihološke potrebe: ljubav, moć(poštovanje), zabava i sloboda.LJUBAV možemo shvatiti kao prijateljstvoi osjećaj brige za nekoga. Jedan odnačina da budemo uspješni u zadovoljenjupotrebe za ljubavlju je taj da razmislimoo svim ljudima u našem životu te daizdvojimo one o kojima brinemo kao i svekoji brinu o nama. Svatko od nas treba baremjednu osobu prema kojoj će osjećatiosobitu bliskost.MOĆ (POŠTOVANJE) je osnovnapotreba koja se često pogrešno shvaća unegativnom smislu, kao nadmoć nad nekim.Moć o kojoj ovdje govorimo odnosise na osjećaj sposobnosti, kompetencije,osjećaj da postoje stvari koje činimodobro. Moć često dolazi od drugih ljudi,ali je važno znati sam sebi odati priznanjei podsjetiti se da smo važni.ZABAVA je potreba u kojoj su djeca najvještija,ali je imaju i naši roditelji i bake idjedovi. Po Marku Twain-u zabava je „onošto radimo kad ne moramo.“ Igra, smijeh,opuštanje – uz njih je naš život puniji iradosniji.SLOBODA je potreba koja se odnosi namogućnost izbora i odlučivanja, slobodukretanja, potrebu za samostalnošću iizostanak prisile. Djeca predškolske i raneškolske dobi imaju uži raspon slobodnihizbora u životu. Što smo stariji, to smoslobodniji u mogućnostima izbora, ali stime ide i veća odgovornost.Sva naša ponašanja su usmjerena na zadovoljenjejedne ili više psihičkih potreba.Iako nam se ponekad neka naša ili tuđaponašanja čine beskorisna, nedjelotvornai samouništavajuća, ona ipak za cilj imajuzadovoljenje potreba. Svako naše ponašanjeje naš trenutno najbolji izbor. Akobolje upoznamo sebe i naučimo upravljatisvojim ponašanjem, imat ćemo mogućnostdonošenja boljih odluka.“Čudno je to kako je malopotrebno da budemosretni, i još je čudnije kakonam baš to malo nedostaje.”Ivo AndrićAko se osjećaš tužno, povrijeđeno,tjeskobno, prestrašeno, ljutito... vrijeme jeza djelovanje. Prisjeti se stvari koje volišraditi i koje te čine sretnim i opuštenim.Mijenjajući način razmišljanja i činjenjemonoga što nas opušta, mijenjamo svojeosjećaje.Važno je znati: sva moja ponašanja sumoji izbori za koje sam sam odgovoran!Kao što ja ne mogu biti odgovoran za onošto drugi čine, nitko ne može biti odgovoranza ono što ja činim.Ako nešto u svom životu želim promijeniti,važno je postaviti cilj i plan djelovanja– što sve moram učiniti da postignem cilj.Dakle, tko je odgovoran za Tvoj život?Čija je zadaća Tvoj život učiniti sretnijim,zadovoljavati Tvoje potrebe?Otkrit ću ti tajnu: naravno, Tvoja!„Ti izabireš hoćešli biti tužan ili sretan,optimist ili pesimist,stidljiv ili bučan, poštenili nepošten, ili nešto odtoga.Jedina osoba kojaima kontrolu nad Tvojimstavovima, vjerovanjima,vrijednostima,željama, osjećajima...jesi TI!“ Marshal BrainAnita Jović,socijalnapedagoginjaUpravljati ponašanjem znači upravljationim što činim, načinom kojim razmišljamo sebi i svojoj okolini, svojim osjećajimai načinom funkcioniranja svoga tijela.Izravno možemo utjecati na ono štoradimo i ono što mislimo, a posredno ina naše osjećaje i tjelesne promjene. Dapojednostavnimo, zamislimo ponašanjekao automobil s 4 pogona (kotača). Akopokrenemo prva dva kotača (činjenje imisli), krenut će i stražnja dva (osjećaji itijelo).Prepoznaješ li signale svog tijela i svojihosjećaja?28 29

FACEBOOK (NE)DRUŠTVENAMREŽAOve godine smo ispitalinaše učenike što misle oFacebooku, društvenojmreži koja broji oko milijardukorisnika. Prvaši su nam odgovorilida, primjerice, „igraju igrice punodana“, a neki od njih redovitokoriste Facebook već dvije godine.Od prvog do četvrtog razredaoko 50% učenika svakodnevnokoristi ovu društvenu mrežu.Zbog toga se postavlja pitanje:„Funkcionira li uopće ta dobnagranica od trinaest godina kojusu administratori postavili?“ Hoćeli za par godina prvo što roditeljinaprave svom novorođenomdjetetu biti – Facebook? Učenicimlađi od trinaest godina lažu osvojoj dobi kako njihov profil nebi bio izbrisan, što je još jedan odproblema s kojom se administratorisvakodnevno suočavaju. Međutim,od učenika viših razreda naše školečak 92% ima „fejs“, a 52% na njemuprovodi više od dva sata dnevno.Bismo li to mogli nazvatipretjerivanjem? Kako bi te osobeprovele ta dva sata u svom danuda za to vrijeme nisu „lajkali“ slike,komentirali statuse, dopisivali ses poznatima i nepoznatima... ? Na„fejsu“ ljudi imaju neograničenuzaštitu privatnosti što je dobro,ali nudi se i neograničenamogućnost za anonimnost i lažnopredstavljanje što nije dobro.Jedan učenik četvrtog razreda jeizjavio da nema svoj profil jer „mumože provaliti pedofil.“ Možda namse to čini smiješno, ali ljudi morajubiti svjesni i takvih mogućnosti.Facebook nas povezuje sasvijetom, ali povezuje li nas i sljudima koji su nam doista važni?Možemo li tvrditi da nekogapoznajemo na temelju poznanstvana Face-u? Istina, možda ćeš znatikoliko je ta osoba dobila iz fizikei možda ćeš znati što je ručala togdana, ali nikada, nikada ne ćešmoći reći da je uistinu poznaješ.Najljepše uspomene kojih ćeš sesjećati definitivno neće biti kolikosi „lajkova“ dobio na novomprofilu. Najvrjednije uspomenebit će one koje si proveo sa svojimprijateljima na moru, na školskomigralištu, u nekom prolazuskrivajući se od kiše, nije važnogdje. Važno je provoditi vrijemes njima UŽIVO, a pridavati manjevrijednosti on-line poznanstvima.J@ se odj@vljujem!Laura Bošnjak, 8. cBrinite o svojemračunaluRačunalni virus je program kojimože „zaraziti“ druge programetako da u njih unese kopijusamog sebe. Virus se može proširitiračunalnim sustavom ili mrežomkoristeći se ovlastima korisnika koji suzaraženi. Svaki program koji je zaraženpostaje virus i tako zaraza raste.Računalnim virusima se čestonazivaju i drugi štetni programi,npr. trojanski konj ili crvi kojizapravo imaju druge funkcije ( zarazliku od klasičnog virusa). Šire semrežom (crvi) te kradu korisničkelozinke i brojeve kreditnih kartica,ili omogućavaju pristup neovlaštenojosobi na zaraženom računalu(karakteristično za trojanske konje).Oprez kod surfanjainternetom i primanjaelektroničke pošte!Uz sve oblike zaštite, ključna jevaša opreznost pri radu s računalomi odlasku na internet, a posebice kodprimanja elektroničke pošte. Virusiupravo e-mail u posljednje vrijemenajviše koriste za svoje rušilačkepohode na računala, koja su u stanjuna tisuće, nerijetko i milijune inficiratiBISERIUčiteljica: Što dobivamo kad sepšenica melje?Učenik: Kukuruz.u vrlo kratkom vremenu. Izbjegavajtesurfanje po riskantnim web stranicamate dulje zadržavanje na webu (ako suuočeni štetni programi).Autori virusa služe se raznimsmicalicama pa vam primjericemogu poslati poruku „pokreniteovaj program kako biste brže skinulipodatke”, a taj je program zapravo viruskoji ćete instalirati na računalo. Nenasjedajte na takve trikove, najbolje jeda ne pokrećete programe za koje nistesigurni što rade. Ne koristite programekoje ste dobili elektroničkom poštomod nepoznatih pošiljatelja. Koristitesamo provjerene CD- ove na računalu,provjeravajte USB memoriju jer seputem USB-a najlakše zarazi računalo.Redovito napravite sigurnosne kopijepodataka, jer već sutra vaše baze,datoteke, ali i cijeli sustav možeugroziti, napasti pa i uništiti neki noviračunalni virus.Luka Kosor, 6. bNastavnica: Koji se jezik pričaokada se dogodio raskol?Učenik: Japanski.Nastavnica: Koja je najveća planinapored Zagreba?Učenica: Ilica.BISERI 2. C RAZREDAUČITELJ: Kako se zove kozinmužjak?UČENIK: Kozjak!!??UČITELJ: Majina majka ima trojedjece. Jedno se zove Tin, a drugoLeon. Kako se zove treće dijete?UČITELJ ENGLESKOG JEZIKA: Kakose kažu mačići na engleskom?UČENIK: Kečići!!??UČITELJ: Znate li djeco što jeLovrinac?Učitelj: Kako na engleski kažemo: „Čestit Božić i Sretna Nova Godina?“Učenik, šestaš: Happy Christmasand Merry New Year.Učitelj: Ugasi klimu da ne idesunce.Učiteljica: Nabroji kulturnu baštinukoja se nalazi u Dubrovniku?Učenik: Eufrazijeva bazilika.Učenik: Nastavnice, je li Europskaunija samo u Europi?Nastavnica: Što proizvodivulkanizer?Učenik: Vulkane.Nastavnica: Jesi li ti zdrav?Učenik: Jesam!Pita učitelj: Zašto ne pratiš nastavu, Nastavnica: Kakva je klima uNastavnica: Tko je autor pjesmeUČENIK 1 : Dva puta tri.gdje si odlutala kroz prozor?pustinji?Moj did?UČENIK: Lovrinac je mjesto gdjeUČENIK 2: Umnožak.žive oni koji su umrli..!!??Učenik: Gledam miris proljeća. Učenik: Nikakva.Učenik: Goran Ivanišević.30 31

FACEBOOK (NE)DRUŠTVENAMREŽAOve godine smo ispitalinaše učenike što misle oFacebooku, društvenojmreži koja broji oko milijardukorisnika. Prvaši su nam odgovorilida, primjerice, „igraju igrice punodana“, a neki od njih redovitokoriste Facebook već dvije godine.Od prvog do četvrtog razredaoko 50% učenika svakodnevnokoristi ovu društvenu mrežu.Zbog toga se postavlja pitanje:„Funkcionira li uopće ta dobnagranica od trinaest godina kojusu administratori postavili?“ Hoćeli za par godina prvo što roditeljinaprave svom novorođenomdjetetu biti – Facebook? Učenicimlađi od trinaest godina lažu osvojoj dobi kako njihov profil nebi bio izbrisan, što je još jedan odproblema s kojom se administratorisvakodnevno suočavaju. Međutim,od učenika viših razreda naše školečak 92% ima „fejs“, a 52% na njemuprovodi više od dva sata dnevno.Bismo li to mogli nazvatipretjerivanjem? Kako bi te osobeprovele ta dva sata u svom danuda za to vrijeme nisu „lajkali“ slike,komentirali statuse, dopisivali ses poznatima i nepoznatima... ? Na„fejsu“ ljudi imaju neograničenuzaštitu privatnosti što je dobro,ali nudi se i neograničenamogućnost za anonimnost i lažnopredstavljanje što nije dobro.Jedan učenik četvrtog razreda jeizjavio da nema svoj profil jer „mumože provaliti pedofil.“ Možda namse to čini smiješno, ali ljudi morajubiti svjesni i takvih mogućnosti.Facebook nas povezuje sasvijetom, ali povezuje li nas i sljudima koji su nam doista važni?Možemo li tvrditi da nekogapoznajemo na temelju poznanstvana Face-u? Istina, možda ćeš znatikoliko je ta osoba dobila iz fizikei možda ćeš znati što je ručala togdana, ali nikada, nikada ne ćešmoći reći da je uistinu poznaješ.Najljepše uspomene kojih ćeš sesjećati definitivno neće biti kolikosi „lajkova“ dobio na novomprofilu. Najvrjednije uspomenebit će one koje si proveo sa svojimprijateljima na moru, na školskomigralištu, u nekom prolazuskrivajući se od kiše, nije važnogdje. Važno je provoditi vrijemes njima UŽIVO, a pridavati manjevrijednosti on-line poznanstvima.J@ se odj@vljujem!Laura Bošnjak, 8. cBrinite o svojemračunaluRačunalni virus je program kojimože „zaraziti“ druge programetako da u njih unese kopijusamog sebe. Virus se može proširitiračunalnim sustavom ili mrežomkoristeći se ovlastima korisnika koji suzaraženi. Svaki program koji je zaraženpostaje virus i tako zaraza raste.Računalnim virusima se čestonazivaju i drugi štetni programi,npr. trojanski konj ili crvi kojizapravo imaju druge funkcije ( zarazliku od klasičnog virusa). Šire semrežom (crvi) te kradu korisničkelozinke i brojeve kreditnih kartica,ili omogućavaju pristup neovlaštenojosobi na zaraženom računalu(karakteristično za trojanske konje).Oprez kod surfanjainternetom i primanjaelektroničke pošte!Uz sve oblike zaštite, ključna jevaša opreznost pri radu s računalomi odlasku na internet, a posebice kodprimanja elektroničke pošte. Virusiupravo e-mail u posljednje vrijemenajviše koriste za svoje rušilačkepohode na računala, koja su u stanjuna tisuće, nerijetko i milijune inficiratiBISERIUčiteljica: Što dobivamo kad sepšenica melje?Učenik: Kukuruz.u vrlo kratkom vremenu. Izbjegavajtesurfanje po riskantnim web stranicamate dulje zadržavanje na webu (ako suuočeni štetni programi).Autori virusa služe se raznimsmicalicama pa vam primjericemogu poslati poruku „pokreniteovaj program kako biste brže skinulipodatke”, a taj je program zapravo viruskoji ćete instalirati na računalo. Nenasjedajte na takve trikove, najbolje jeda ne pokrećete programe za koje nistesigurni što rade. Ne koristite programekoje ste dobili elektroničkom poštomod nepoznatih pošiljatelja. Koristitesamo provjerene CD- ove na računalu,provjeravajte USB memoriju jer seputem USB-a najlakše zarazi računalo.Redovito napravite sigurnosne kopijepodataka, jer već sutra vaše baze,datoteke, ali i cijeli sustav možeugroziti, napasti pa i uništiti neki noviračunalni virus.Luka Kosor, 6. bNastavnica: Koji se jezik pričaokada se dogodio raskol?Učenik: Japanski.Nastavnica: Koja je najveća planinapored Zagreba?Učenica: Ilica.BISERI 2. C RAZREDAUČITELJ: Kako se zove kozinmužjak?UČENIK: Kozjak!!??UČITELJ: Majina majka ima trojedjece. Jedno se zove Tin, a drugoLeon. Kako se zove treće dijete?UČITELJ ENGLESKOG JEZIKA: Kakose kažu mačići na engleskom?UČENIK: Kečići!!??UČITELJ: Znate li djeco što jeLovrinac?Učitelj: Kako na engleski kažemo: „Čestit Božić i Sretna Nova Godina?“Učenik, šestaš: Happy Christmasand Merry New Year.Učitelj: Ugasi klimu da ne idesunce.Učiteljica: Nabroji kulturnu baštinukoja se nalazi u Dubrovniku?Učenik: Eufrazijeva bazilika.Učenik: Nastavnice, je li Europskaunija samo u Europi?Nastavnica: Što proizvodivulkanizer?Učenik: Vulkane.Nastavnica: Jesi li ti zdrav?Učenik: Jesam!Pita učitelj: Zašto ne pratiš nastavu, Nastavnica: Kakva je klima uNastavnica: Tko je autor pjesmeUČENIK 1 : Dva puta tri.gdje si odlutala kroz prozor?pustinji?Moj did?UČENIK: Lovrinac je mjesto gdjeUČENIK 2: Umnožak.žive oni koji su umrli..!!??Učenik: Gledam miris proljeća. Učenik: Nikakva.Učenik: Goran Ivanišević.30 31

Izabrali smo…Za ili protiv? Bilo je topitanje s kojim su se nanedavnom referendumusuočili punoljetni građaniRepublike Hrvatske. Odrasli surekli svoje mišljenje, ali što akose pita nas djecu?„Europska unija je započela svojrad kao sektorsko udruživanjedržava članica u sklopuEuropske zajednice za ugljeni čelik te se razvijala tijekomgodina. Danas je to skupdržava članica koje poštujueuropske vrijednosti - slobodu,demokraciju, poštivanjeljudskih prava i temeljnihsloboda te vladavinu prava.“Tako piše na Wikipediji. Iskrenoo ovoj temi znam malo iliništa te držim da je, nažalost,jednako i s ostalom djecomkoja još ne moraju razmišljatio politici. Mislim da ni mnogiodrasli ne znaju više. Jedinošto ja u grubim crtama znamo Europskoj uniji je to daćemo moći lakše putovati poeuropskim zemljama koje sučlanice Unije te da iduće ljetovjerojatno neću moći lovitiribu sa svojom obitelji. Osimtoga, ja zapravo ne držim da ćese naš život puno promijeniti.Istina promijenit ćemo novac,a to ne mijenja puno. Mislimda će način života kod nas idalje ostati manje-više jednak.Odlazit ćemo u školu, natreninge, (ne)pisati zadaće idružiti se s prijateljima.Mislim da zapravo nikakavproblem nije u EU nego u namasamima. Unija ne može ništapromijeniti na bolje, a mislimni na lošije. Mi smo jedini kojito možemo, a naš problem je štouglavnom biramo - lošije.Laura Bošnjak, 8. cUoči referenduma o ulaskuHrvatske u Europsku uniju,učiteljica Ljubinka Jelaskaupitala je učenike što znaju ili žele znatio EU.O EUROPSKOJUNIJI…20. obljetnica padaVukovaraObilježili smo još jednu, 20.obljetnicu pada Grada, kojinam je sve dao. Postoji liriječ kojom bismo opisali Vukovar?Možda je najbolje reći Vukovar jegrad. Što je grad? Jesu li to zgradei parkovi, dječja igrališta? Ne. Tosu ljudi, roditelji, djeca, radnici…Pitamo se što svima njima reći,onim istim ljudima koji su živjeliVukovar.O svojem Vukovaru zasigurno jenajbolje govorio Siniša Glavašević.Mi smo se ove godine usudilioživjeti njegove riječi i održatipjesničku večer posvećenunapaćenom Gradu.Cijeli tjedan, uoči velikeobljetnice, u školi se osjećaloposebno ozračje. Prvi školskisat započinjao je pjesmamadomoljubne tematike čije sumelodije ispunjavale školskehodnike i učionice. Radioemisija,koja se emitira ponedjeljkomtijekom sata razrednog odjela,podsjetila nas je na ratne strahotekoje je Grad proživio.Svi razrednici su sa svojimrazredima zapalili svijeće uVukovarskoj ulici pridružujući setime akciji „I u mom gradu Vukovarsvijetli!“. Vrhunac svih događanja unašoj školi bila je Pjesnička večerposvećena gradu Vukovaru. Učenicisu citirali Sinišu Glavaševića „Rat jenajgore što se čovjeku moglo dogoditi.Kao da čovjek i ne zna o drugom osimo ratu i ubijanju pa se onda s pravomtreba pitati gdje je nestala ta ljudskost?Može se dogoditi da mrak zadavi svakuružnu misao. Ali to se može dogodititek ako je u svijetu ostalo makar maloljubavi. Zato, ako je u vama ima, neštedite je. Podijelite, dajte djelić svojeljubavi prvome do sebe i bit će manjeneprijatelja. Za početak dovoljno je i to.“I STOJI GRAD ...Dvadeset godina je prošlo,a u nama još stoji... Sjećanjena grad, koji je bio sravnjensa zemljom, ljudi koji sudali živote i trpjeli. Te, neIvan: Želim znati hoće li biti boljihMatej: Zašto Hrvatska mora ući u EU?tako davne, 1991. godinevozila u Hrvatskoj i hoće li se nogometMatea: Hoće li se ona djeca koja ne idusva smaknuća i pogubljenja,promijeniti?u školu tada morati školovati?djevojčica sva u suzama...Luka M.: Želim znati hoće li oni koji radeNišta nije ostalo, samoMarino: Hoće li se školski zakoniu dućanima “Lesnine” dobivati većutihi plamen u srcima ljudipromijeniti?plaću? Hoće li se u Hrvatskoj napravitiodvedenih na Ovčaru, kojiAntea: Ja ne znam ništa o EU.pista za trkaće automobile?su dali svoj život. Taj plamenDamjana: Hoće li proizvodi biti jeftiniji? Marita: Hoćemo li živjeti bolje ili lošije?Katarina Piveta Vidučić, prof. se ni danas ne gasi. SinišaTin: Želim znati zašto je žvakaća guma Dino: Znam da će se otpad odvajati uGlavašević je rekao da smo sekupljena u Hrvatskoj 60 lipa, a kupljena različite spremnike.svi znali zagrliti da rata ne bi niu EU 60 centi?Luka Z. : Znam da su neke države poputbilo. Neki su ljudi hladna srca sBorna: Hoće li EU pomagatiGrčke i Španjolske u krizi. Želio bihoružjem u ruci, ubili naš grad.beskućnicima i nemoćnim osobama? znati hoće li se spriječiti barem neke odDanas je sve normalno, životHoće li EU pomagati ili davati novac nepravdi u Hrvatskoj?Na kraju Hrvatske stoji grad,ide dalje, ali sjećanje uvijekroditeljima autistične djece?Mara: Mislim da ćemo biti više zaštićeniGrad herojostaje...Dora: Hoće li i dalje postojati plivački od lopova kada uđemo u EU. Tada ćeNaš Vukovar.Natali Akrap, 4. aklub “Pošk”?EU dobiti još jednu zvjezdicu.Obranio sve si nasAnita: Hoće li školski satovi bitiJere Ilon: Hoće li benzin poskupjeti iliI zato tebi u častskraćeni? Hoće li se djeca moći više pojeftiniti kada uđemo u EU?Kličemo – Hvala, Vukovar!igrati, a manje učiti?Tonći: Moramo li mi ući u EU ili ne?Svake godineLea: Želim znati što će biti ako nePalimo ti svijeće plamuđemo u EU?3. b razredDa se nikad ne zaboraviLeo: Želim znati kada će se u HrvatskojDa si heroj grad!S ovako pametnim glavicamaplaćati eurima?Hrvatska ima budućnost bez obzira naBruno: Hoćemo li u EU imati veće plaće? ulazak u EU!!!Antonio Orlandini, 3. e32 33p

Dobro je činiti dobropVUKOVARE,GRADE MOJPjesnička večer ...i stoji GradVukovare, grade mojmili,za te ćemo se moliti učas tili.Neka ti kliču „gradeheroju“,neka se za te moli uvelikom broju.Kada sunce zađe,svjetla nek` vam buduprenositelji našihmolitvi,predivne lađe.Mili grade moj,znaj da za te moliveliki roj.U tom roju bit ćemomi,neka budu tvojistanovnici sretni svi.Znaj, sreća je tu,neka prati tvoju djecusvu.Pero Šimundža, 3. ePaljenje svijeća uVukovarskoj uliciI U MOM GRADUVUKOVAR SVIJETLI18. 11. 2011. godine s učiteljicom smoišli odati počast gradu Vukovaru. Snama je išao 3. d razred. Kad smo došli uVukovarsku ulicu, učiteljica je imala šibice isvima je pomogla zapaliti svijeće. Učiteljicaje svakom učeniku predala svijeću da jeodložimo na pod. U tom trenutku osjećaosam se ponosno. Naš razred je svijećesložio u obliku križa, a 3. d je napravioslovo V, V kao Vukovar, V kao znak pobjede.Pomolili smo se žrtve grada Vukovara iotpjevali pjesmu „Stoji grad!“. Nakon togasmo se dostojanstveno vratili u školu.Matej Koštić, 3. ePosjet Dječjemdomu „Maestral“Lucija, Matej, Filip, Pero,Ena, Martina, Toma i ja sučiteljicama Ljiljanom Sarić iDanijelom Ohnjec te socijalnompedagoginjom Anitom Jovićposjetili smo Dječji dom„Maestral“ koji se nalazi uKaštel Lukšiću. Odnijeli smoškolski pribor koji su učeniciskupljali u humanitarnoj akcijiprovedenoj u mjesecu prosincu.Kad smo došli, dočekala nasje jedna odgojiteljica. U domusu nas svi lijepo dočekali,ponudili su nam grickalice i sok.Malo smo popričali s tetamakoje tamo rade, a nakon togasmo štićenicima doma izvelipredstavu „Srce“ i izrecitiralipjesmu „Boje ljubavi“. Nakonte kratke priredbe, štićenicisu nas poveli u razgledavanjedoma. Rado su nam pokazalisvoje sobe, prostorije za učenjei prostorije za slobodno vrijeme.Poslije obilaska smo se još malodružili s djecom iz doma, anakon toga smo se sretno vratiliu školu.Lucia Rogošić, 3. e34 35

Učitelji putujuSLAVONIJA-BARANJAOve školske godine,učitelji su za sindikalniizlet odlučili posjetitiravnu Slavoniju i Baranju. Zatu destinaciju su se odlučiliponajprije zbog obilježavanja20. godišnjice pada gradaVukovara, ali i zbog predivneljepote tog dijela našedomovine.Posjetili su grad Ilok, Iločkepodrume i tamo osvježilinepca proslavljenim iločkimvinima. Prošetali su poĐakovu, posjetili najljepšukatedralu na potezu odVenecije do Istanbula –Đakovačku katedralu, teergelu lipicanaca. Osijek jejoš jedan od gradova koji sunaši učitelji posjetili na ovomputovanju. Vožnja brodompo Kopačkom ritu je zaistanezaboravan i lijep doživljaj.Kakav bi to posjet Slavonijibio da se učitelji nisu zabaviliuz tamburaše? Pjesmom iplesom zabavili su i ostaleposjetitelje restorana.Zadnji dan izleta ostavili suza posjet Vukovaru i Ovčari.Na Ovčari su zapalili svijeće,položili cvijeće poginulimbraniteljima i pomolili se,posjetili su Spomen bolnicu,Trpinjsku cestu. Nitko nijeostao ravnodušan i bezsuze u oku nakon potresnihpriča o gradu Vukovaru, ali iostalim gradovima u Slavonijiopustošenih ratom.Nakon posjeta Vukovaru,uputili su se za Split. Vožnjakući je protekla u ugodnoji opuštenoj atmosferi. Uautobusu su već počelipadati dogovori za sljedećaputovanja...Danijela OhnjecDANSada već tradicionalno,svake godine za Danškole, pripremamo se zaprojekt „Naša škola-našaodgovornost“. Tijekom prošlegodine, učenici su sa svojimrazrednicima izrađivali raznepredmete i prodavali ih svimdobrim ljudima koji smatraju daje škola naša zajednička, da jetrebamo čuvati kako bi još mnogomladih generacija dočekalo sretneškolske dane.U izradi su pomagali i roditeljibez čije se svesrdne podrškeprojekt ne bi mogao održati.Lijep, topao i sunčan svibanjskidan bio je kao stvoren za naš mališkolski sajam. Prodavali su serazni ukrasi, razredne fotografije,paketi iznenađenja, privjesci,nakit… U tren oka dvorište senapunilo kupaca i razdraganihroditelja. Veselom raspoloženjupridonio je i zabavni program.Uveseljavali su nas mladi plesači,pjevači, glazbenici… U školskojdvorani odvijali su se razni sportskiturniri. Sve je prošlo kako se samopoželjeti može, a nakon toga suučenici i razrednici zadovoljnotrljali ruke, zbrajali, množili i dijeliliNAJBOLJI UČENICIU ŠKOLSKOJGODINI2010. /2011.ŠKOLEZaista je ispunjen bio ravnateljevured kad su ušli svi učenici kojisu se svojim znanjem uspjeliizboriti za sudjelovanje nažupanijskim ili višim razinamanatjecanja u protekloj školskojgodini. Čestitamo im još jednomi zahvaljujemo jer smo ponosnina njihove uspjehe! Ponosni subili i ravnatelj škole ZdravkoDelaš te predsjednik Školskogodbora Antonio Šarolić. S velikimzadovoljstvom su podijelilinagrade učenicima i zaželjeli imnastavak uspješnog rada.zarađeno. Dionovca doniranje školskojknjižnici zanadopunuknjižnogafonda, aostatak ostajerazredu koji srazrednikomi roditeljima odlučuje kako ćepotrošiti novac. Neki su odlučiliklimatizirati učionice ili kupiti CDplayer.Nadamo se da će i ove godine Danškole proteći u veselom ozračju.Katarina Piveta Vidučić, prof.36 37

DANIHRVATSKOG JEZIKAU Hrvatskoj se svake godine od 11. do 17.ožujka obilježavaju Dani hrvatskoga jezika.Ta kulturna manifestacija utemeljenaje odlukom Hrvatskog sabora 1997. naspomen Deklaracije o nazivu i položajuhrvatskoga književnog jezika.Učenici 3. razreda kao svoj ovogodišnjiprojekt odabrali su upravo obilježavanjeDana hrvatskog jezika pod nazivom„Pjevamo pjesnike“. Za mjesto događanjaodabrali smo školsku knjižnicu. Svakirazredni odjel odabrao je jednoghrvatskog pjesnika, pa smo se današnjomprezentacijom pobliže upoznali ikrasnoslovili stihove pjesnika.Projektom smo pokazali kako jezik trebamo voljeti, njegovati,slušati, pjevati i govoriti. Neka se njegove riječi iz naših ustakotrljaju, valjaju i glagoljaju.Neka nam njihov glas vječno zveči!Čakavica, kajkavica ili štokavica lijepa su i uhu draga svanjegova lica!Ljubinka Jelaska,učiteljica razredne nastaveŽUPANIJSKOSTRUČNO VIJEĆEU ŠKOLIU mjesecu studenom u našoj školi održano je Županijskostručno vijeće za učitelje prvih razreda. Skup suorganizirale županijske voditeljice Ljubinka Jelaska iIvka Kavelj, a nazočilo je 58 učitelja iz osnovnih školanaše županije. Tema skupa bila je „Partnerstvo i timskisuradnički rad učitelja i knjižničara“, a predavač gospođaVera Pandurov, dipl. knjižničarka uz prezentaciju primjeraiz prakse (Lj.Jelaska i I.Kavelj).Ovim skupom pokušali smo razbiti (u nekim školamauvriježene stereotipe) o knjižnici kao mjestu koje služiisključivo za posudbu i vraćanje lektirnih naslova.Knjižnica i knjižničar koji je otvoren za suradnju, pružajunebrojene mogućnosti izvanredne suradnje s učiteljem.To je jedna od strategija poučavanja i pretpostavka zaostvarivanje suvremene nastave kakvoj bi trebao stremitidanašnji učitelj.Ljubinka JelaskaKNJIŽEVNI VREMEPLOVPovodom Danahrvatske knjigekoji obilježavamo22. travnja uučionici hrvatskogajezika održana jeknjiževna večer podnazivom „Književnivremeplov.“ Djecasu, pod vodstvom učiteljica hrvatskoga jezika, pripremilaneobičnu predstavu u četiri čina. Od Bašćanske pločei Šibenske molitve, Marka Marulića i Ivane Brlić –Mažuranić do Vladimira Nazora te Milana Begovića.Otplovili smo zajedno u povijest hrvatske književnostiradujući se snazi riječi nekih od najpriznatijih našihknjiževnika. U eri Interneta, elektronskih knjiga, ipak nasraduje tiskana riječ koja ne gubi svojoj sjaj. Knjiga je našnajbolji prijatelj.ŽUPANIJSKASMOTRA„LiDraNo“Županijska smotra „LiDraNo“ 2012. Splitskodalmatinskežupanije održana je 24. veljače uSplitu, u Kongresnom centru „Poljud“. Našuškolu predstavljali su učenici u velikom broju,gotovo u svim kategorijama. U dramskoscenskomskupnom izrazu učenici 3. razreda:Ena Brnja, Matej Koštić, Martina Plazonić, FilipPehar i Pero Šimundža izveli su igrokaz „Srce“,mentororica Danijela Ohnjec. Učenici 5. i 7.razreda: Sara Karanović, Lana Manojlović, HajdiPervan, Lara Šarolić, Lovro Zaninović, AntonelaŠarolić, Anastasia Šapošnikov, Franka Krivić,Roko Trivković i Nika Jerković izveli su recital„Moru“, mentororica Barbara Donkov-Zorčić. Obadramsko-scenska izraza su uspješno izvedena.U literarnom stvaralaštvu predstavile su seučenice Dora Bičanić, 2. razred s literarnimradom „Putovanje jesenjeg lista“, mentor ŽarkoČokljat, rad je odabran za Državnu smotru, DoraLovrinčević, učenica 7.e razreda s radom „Romonkiše“, mentorica Neda Lelas i Maja Danijelović,učenica 8.b razreda s radom „Portili su furešti“,mentorica Katarina Piveta Vidučić.U novinarskom stvaralaštvu predstavila seLuciana Medić, učenica 6.e razreda s novinarskimčlankom „Prijateljica iz Tanzanije“, mentoricaNeda Lelas, rad je predložen za Državnu smotru.Čestitamo svim učenicima koji su predstaviliškolu u najboljem svjetlu.Danijela Ohnjec, učiteljica razredne nastaveMJESECHRVATSKEKNJIGEHrvatska tradicionalno obilježava važan mjesecu godini. Popularna knjižna manifestacija „Mjesecknjige“, ove godine stavlja naglasak na poeziju.Posvećena je pjesništvu i nosi naziv „Čitajmopjesnike“. U sklopu ove manifestacije u Gradskojknjižnici Marka Marulića provode se razne aktivnosti.U jednoj od njih sudjelovala je i naša Likovna grupa3. b razreda. Čitali smo i ilustrirali poeziju GrigoraViteza, jer se obilježava 100 godina od njegovarođenja. I naši stariji sjećaju se Antuntuna, dječakaneobičnog uma. Osvojio je i srca naših malih čitateljakoji su na likovnoj radionici ilustrirali njegov lik injegova neobična djela.Mjesec knjige završen je prigodnim programom,kazivanjem poezije G.Viteza i izložbom likovnihradova. Još jednom smo uvidjeli da dječja maštamože svašta pa neka i dalje živi naš i vaš Antuntun injegov neobičan um!Ljubinka Jelaska, učiteljica razredne nastaveOve jegodinestavljennaglasakna poeziju40 41

3.d i 3.eposjetiliSlobodnu DalmacijuUčenici 3. d i 3. e razreda zajedno s učiteljicama Veselkom Biuk, DanijelomOhnjec, Ivanom Vidošević i Nikolinom Petković krenuli su na terenskunastavu u Dugopolje. Najprije smo posjetili Tiskaru Slobodne Dalmacijegdje nas je novinarski djelatnik upoznao s redoslijedom tiskanja novina.Posjetili smo mjesto na kojem se tiska naš školski časopis „Slap“.Izlet smo nastavili u špilji Vranjači, a završili na Klisu. Sve ovo ne bi biloizvedivo bez pomoći roditelja. Spojili smo edukativne i sportske sadržajei na kraju dana zadovoljni i puni novih iskustava vratili se kući.Danijela Ohnjec, učiteljica razredne nastaveTERENSKA NASTAVA NAMARJANUUčenici 3. d i 3.e, s učiteljicamaIvanom Vidošević iDanijelom Ohnjec,13. 10. 2011. otišlisu na terenskunastavu u sklopunastave TZK iizvannastavnihaktivnosti naMarjan. Otvorenivlakić nas je dovezaodo Marjanskih vrata.Trim stazom smodo Bena više trčali,manje hodali. NaBenama smo se malopoigrali, a zatim smose bavili sportskimaktivnostima,te tako razvijalisportski duh isvijest o čuvanjuzdravlja. Uživali smou svakom trenutkuprovedenomna Marjanu. Napovratku smo uvlakiću zapjevali tesvoju radost prenijelii na građane našeggrada.I mi smoEKO -ŠKOLANa početku školske godine, na prijedlog ravnatelja, donesena jeodluka da škola dobije status EKO - ŠKOLE. Krajem studenog krenulismo u realizaciju projekta.Kako bi škola postala EKO -ŠKOLA, trebalo je u cijelosti provestiprogram od predviđenih sedam koraka:1. KORAK: Osnivanje Odbora Eko škole2. KORAK: Ocjena stanja okoliša3. KORAK: Izrada programa rada4. KORAK: Praćenje stanja i ocjenjivanje5. KORAK: Rad prema Nastavnom planu i programu6. KORAK: Obavještavanje javnosti i uključivanje medija7. KORAK: EKO - kodeksE ko d j e c aMi smo eko djeca,sretna su nam lica.Oko nas je cvijećei cvrkut ptica.Koraci su uspješno provedeni, 22. ožujka 2012. od Udruge „Lijepanaša“ dobili smo Potvrdu o uključenju u međunarodni program Eko -škole.Vjerujemo da ćemo ovim projektom osvijestiti učenike škole da „Nasnaš planet treba“, što je ujedno i krilatica ovogodišnjeg projekta, kojismo bazirali na čišćenju okoliša i odvajanju otpada.Danijela Ohnjec,učiteljica razredne nastaveBoca, papir, staklo, smeće,nikad vladat neće,jer su naše snage,puno, puno veće.Skupimo, preradimoi ponovo uporabimo!Filip Pehar, 3. e42 43

DRUGAŠITURISTI USVOJEMGRADUUprosincu su učenici 2. a, 2.b, i 2. d razreda na drugačijinačin upoznali, u pratnjisvojih učiteljica Lucije, Ljiljane iŠKOLA U PRIRODIDijane, svoje mjesto stanovanja -grad Split. Upoznali su vlastiti gradkao turisti! Vozili su se otvorenimturističkim autobusom i obišlinajvažnije građevine i objekteGrada uz detaljna objašnjenjaturističkog vodiča. Uz veseloodobravanje šetača i prolaznikaučenici su ponovili stečena znanja ogradu podno Marjana: kako je Splitdobio ime, koliko je star, iz čega serazvio, koliko ima stanovnika.Nakon obilaska učenici suzajedničkim druženjem, igromna Benama i pjesmom „NimaSplita do Splita“ završili učenje uprirodi. Terenska nastava je bilaedukativna i zabavna.Dijana AgnićUčenici trećih razreda upratnji svojih učiteljai u organizaciji Centratehničke kulture, početkomlistopada, bili su aktivnisudionici škole u prirodi.Učili su u prirodi o samojprirodi, upoznavali prirodniokoliš, biljni i životinjski svijet.Na izvoru rijeke Žrnovniceuživali su uz zvuku tišine,cvrkutu ptica i šumu vode.Na Zvjezdanom seluna Mosoru zanimljivomprezentacijom upoznati sus elementima astronomijei zanimljivostima iz svemira.Ovaj divan dan završenje sportskim natjecanjima iigrom na terenima Sportskogcentra u Sitnu Donjem. Uživalisu u svakom trenutku, spoznalimnogo toga i pokazali zavidnoznanje. Majčici Zemlji smoobećali da ćemo je čuvati,maziti i paziti, jer je jednajedina i mnogostruko namuzvraća tu ljubav svojomneponovljivom ljepotom!Ljubinka Jelaska44 45

Terenska nastavaGEOMETRIJA USVAKODNEVNOMNa dugo iščekivanu terensku Na vrhu Malačke smo vidjeli križninastavu krenuli smo ujutro u 8 put napravljen od 58 kamenih postajai 30.kao spomen na poginule branitelje sNakon kraće vožnje došli smo u kaštelanskog područja. Niz kamenihTrogir. Tamo smo posjetili palaču Ćipko postaja, obavijen šutnjom i tugom,u kojoj smo vidjeli mnoge zanimljivosti. čuva Kaštela i Trogir. S Malačke smoMeni je bio najimpresivniji pijetao s krenuli za Salonu.pramca našeg vojnog broda.Kad smo došli u Salonu doznali smoPotom smo išli do gradske lože i da je prvi grob svetog Duje bio u Saloni.sudnice. Ispred se nalazi i glavni gradski Car Dioklecijan je mučio kršćane.trg. U dalekoj prošlosti na tom trgu su Nakon njegove smrti, kosti svetogse vezali i kažnjavali zločinci.Duje su prebačene u crkvu svetog Dujeu Splitu.Doznali smo da je ban PetarBerislavić umro na Plješevici. On je bioban i biskup iz roda Berislavića. Danastrogirska osnovna škola nosi njegovoime.Nakon male foto pauze otišli smo dokatedrale svetog Lovre. Pred ulazom uKatedralu vidjeli smo portal majstoraRadovana. Katedrala je puna povijesnihznamenitosti, unutrašnjost je uređenau stilu cvjetne gotike. U Katedrali smorješavali matematički zadatak mjerenjaskulptura, grobova i oltara.Saznali smo da su se ljudi za vrijemekuge i kolere skrivali u palači Ćipiko i ucrkvi svetog Sebastijana.Nakon toga smo se spustili do rive.S rive smo vidjeli kulu Kamerlengo ukojoj je danas kazalište i ljeti se u njojodržavaju festivali.Zaštitnik Trogira bio je grčki bogKairos – bog sretnog trenutka. Na rivismo se odmorili i zabavili. Iz Trogirasmo krenuli prema brdu Malačka.Zastali smo kod mlinica Pantan koje sustare više od 700 godina.Frane Bulić je istražio Salonu i svestare vrijedne iskopine u blizini. USaloni smo mjerili i rješavali zadatkeiz matematike. Poslije nastave izhrvatskoga jezika, te zadataka izengleskog bili smo slobodni.Puni dojmova i praznih ruksaka,stigli smo svojim kućama. Svimzainteresiranima smo prezentirali novaznanja i svoje dojmove s terenskenastave.Tomislav Pušić, 6. aŽIVOTUSUSRET SA SPISATELJICOMZVJEZDANOM ČAGALJSpisateljica Zvjezdana Čagalj posjetila je 3. e razred. Svrha ovogposjeta bio je projekt trećih razreda „Pjevamo pjesnike“, koji će seodržati u mjesecu ožujku. Učenici 3. e razreda su za svoju spisateljicuodabrali Zvjezdanu Čagalj jer su im njezine pjesme drage, a i bliske.Susret je započeo kratkom priredbom u kojoj su svi učenici recitiralineke Zvjezdanine pjesme. Ona ih je slušala s velikim zanimanjem.Nakon recitiranja učenicu su spisateljici postavljali pitanja vezana uznjezin rad i život. Strpljivo je odgovarala na sva pitanja.Mnogo smo doznali o njezinom životu, pisanju i radu. Pročitala jepriču „San žutog lista“ pa su se malo poigrali uz stihove, a bili smoprivilegirani jer smo čuli i priču „Sivuljko i Bjeluljko“ koja još nijeobjavljena. Knjiga se tek priprema za tisak. Na poklon smo dobiliknjigu „Štorije o životu“ koju će učenici s radošću čitati. Kao vrhunacdruženja sa Zvjezdanom Čagalj nastala je zajednička pjesma „San“.Danijela Ohnjec46 47

HRVATSKI JEZIKŽupanijsko natjecanje upoznavanju hrvatskoga jezikaodržano je u Osnovnoj školiTrstenik 2. ožujka. Natjecanju jepristupilo troje učenika naše školekoji su ostvarili zapažene rezultate.To su: Ivana Marendić-Janković,učenica 7.e razreda, mentoricaNeda Lelas, Marko Galić, učenik7.d razreda, mentorica Neda Lelasi Karla Kosor, učenica 8.a razreda,mentorica Barbara Donkov-Zorčić.FIZIKAUčenici su postigli izvrsne rezultatena Županijskom natjecanju izfizike, a učenik Karlo Delić zajednosa svojim mentorom ViboromVelčićem pozvan je na Državnonatjecanje koje se održalo od 13.do 16. svibnja na Korčuli.GEOGRAFIJAUčenica Lara Šarolić pozvana jezajedno sa svojom mentoricomMirjanom Dedić na Državnonatjecanje iz geografije koje seodržalo u Dubrovniku od 2. do 4.svibnja, osvojila je 4. mjesto.uNajboljiNATJECANJAMATEMATIKAuI ove je školske godine našaškola bila domaćin Županijskognatjecanja iz matematike. Nažupanijsko natjecanje plasiralose 23 naših učenika. Posebnoizdvajamo učenika četvrtograzreda Ivana Pavlovića koji jezauzeo 1. mjesto, mentoricaGordana Bobeta i učenicu petograzreda Laru Šarolić koja je zauzela2. mjesto, mentorice SvjetlanaKomić i Zdenka Čović te ostvarilapravo sudjelovanja na Državnomnatjecanju iz matematike koje seodržalo u Poreču, na Državnomnatjecanju je osvojila 10. mjesto.ENGLESKI JEZIKMOZGALICE1. Ako dvije jabuke teže kolikoi tri kruške, a četiri kruške stojekoliko i tri jabuke, jesu li skupljekruške ili jabuke?2. Kad se od devetnaestoduzme jedan, dobije sedvadeset. Kako je to moguće?uBIOLOGIJAU Osnovnoj školi Mertojakodržano je Županijsko natjecanjeiz biologije, okušalo se čak sedamnaših učenica. Posebno izdvajamoMaju Odak, učenicu 7. razreda kojaje zauzela 2. mjesto, mentoricaLjerka Šarin.TALIJANSKI JEZIKuUčenica Maja Danijelović jepozvana na Državno natjecanje iztalijanskoga jezika koje se održalo11. travnja na Krku, osvojila je 7.mjestoUčenica Klara Staničić, 8. raz., mentorica Anita Žižić bila je treća naŽupanijskom natjecanju iz engleskoga jezika te je pozvana na Državnonatjecanje iz engleskoga jezika.6. Tri dječaka: Filip, Frane i Frediodigrali su međusobno ukupnotri partije šaha. Koliko je partijaodigrao pojedini dječak?•••••••••••Odgovori:1. Šest jabuka teži kolikoi devet krušaka, a stojikoliko i osam krušaka.Kruške su skuplje.2. Rimskim brojkama XIXi brisanjem I dobije XX.3. Šahovski konj.uuuuuod najboljih…NJEMAČKI JEZIKNa Županijsko natjecanje iznjemačkog jezika pozvana sutri učenika: Filip Rendić, MarkoBurazin i Ante Belajić. Sva trojicasu ostvarila izvrsne rezultate nažupanijskom natjecanju.Filip Rendić je zauzeo 3. mjesto,Marko Burazin 11. mjesto, aAnte Belajić 3. mjesto (lista B-učenici koji su živjeli u zemljamanjemačkog govornog područja).ENGLESKI JEZIK1. Knowledge is power!- Znanje je moć!2. Speech is silver, silence isgolden.- Govor je srebro, šutnja je zlato.3. The early bird cathes a worm.- Tko rano rani, dvije sreće grabi.LIKOVNA KULTURANa natjecanje je stiglo ukupno 1046učeničkih radova iz 54 osnovneškole. Povjerenstvo je izabralo25 radova koji idu na Državnonatjecanje - LIK, među kojima su senašli radovi naših učenica: LucijeRogošić, 3.r, mentorica DanijelaOhnjec, Darka Kulića, 7.r, mentoricaIlonka Poljak, Ana Meštrović,8.r, mentorica Ilonka Poljak i LucijaEčim, 8.r, mentorica Ilonka Poljak.VRIJEDIŠKOLIKOJEZIKAGOVORIŠINFORMATIKANa Županijskom natjecanju izinformatike učenica Petra Dadić, 7.r, zauzela je 1. mjesto Karlo Delić,8. r, 2. mjesto i Luka Palac, 8.r,1. mjestoČestitamo svim učenicima kojisu sudjelovali na školskim,županijskim i državnimnatjecanjima. Želimo puno srećesvima koji tek idu na Državnanatjecanja. Uloživši puno truda irada zasigurno je lijepo uživati udobrim rezultatima.UredništvoTHERE AND BACK!‘’Why were you so long? Didn’t I tellyou to hurry back?’’ said a mother toher son.‘’Yes, mother, you did, but you didn’ttell me to hurry THERE!’’STRANGE PARENTS‘’I do not understand my parents. If Iam noisy my father is cross with me.If I am quite my mother takes mytemperature.’’1 2 33. Koji konj ili stoji ili skače, a4. Kroz Splitska vrata.LOSE AExample: THREE - TREEnikad ne trči?LETTER!5. Ništa.THEN - HENLeave out6. Dvije.one letter44. Kroz koja vrata može proćifrom each BLACK FOUR SLOW THERE7. U nedjelju sam posljednji put7. Ponovno ćemobrod?of thevidio Tanju. Bilo je to onogase susresti u idućifollowingCART HEAD SONG THING 765dana kad je prekjučer bilowords. CHAIR KNOW SOON WEST AcrossDownYou will5. Koliko novca ima mali Mate preksutra. Naš će idući susretCOAT LEFT SMILE WHAT 1. We read theseget new1. They sail on the seaako je svejedno dade li mu biti onoga dana kad preksutrawords. DOG ONE TABLE WHOLE 4. Article(grammar)2. Prepostionponedjeljak.majka još dvostruko toliko ilitrostruko toliko koliko ima?bude prekjučer. Kad ćemo seopet susresti Tanja i ja?Pripremila učiteljica Zorica JerčićPriredila: Bruna Bebić i Tonia Zaninović, 8. c5. Last and first letters of the English alfabet7. Simple past of „stand“3. Opposite of „sit“6. An auxiliary verb48 49

MLADI LITERATIČudna glavicaNa grani uranilamala, zelenaglavica.Usamljena visibabaNa livadimala visibabaotvorila proljeće.CvijetMali cvijetotjerao zimskeoblake!Karlo Kustura 2. cMoja prijateljicaMoja prijateljica zove se Nina. Jakoje draga, lijepa i samouvjerena.Uvijek je raspoložena, i kad godtreba ona mi pomogne. Ona jemoja prava prijateljica na koju semogu osloniti.Moja učiteljicaMoja učiteljica zove se Ljiljana.Ona ima oči zelene kao prekrasnalivada, kosu zlatnu kao žito. Menise moja učiteljica jako sviđa i ne bihje mijenjala ni za koju drugu. Onaje blaga i stroga – baš kako treba.Ima veliko srce i dobru dušu. Prvidan škole bila sam jako prestrašena,ali kad sam ušla u razred bila samsretna što imam tako dobru, veselui toplu učiteljicu. Često pričam sprijateljima o njihovim učiteljicamai uvijek zaključim da je mojaučiteljica najbolja!Putovanjejesenjeg listaNekad sam bio lijep, zelen i punsnage. Moji prijatelji i ja uživalismo u ljetnim zrakama sunca. Aliosjećali smo da se našoj sreći bližikraj. Stigla je jesen, vjetrovita,kišovita i tmurna. Kiša i vjetar sutrgali grane, sve je bilo mokro itiho. U jednom trenutku vjetarme otrgnuo i razdvojio od ostalih.Poletio sam i do Zoološkog vrta.Tamo sam vidio tigrove, lavove,slonove. Vidio sam i žirafe, zebre…Obišao sam čitav grad. Sletio sam upark i upao u lokvu…Tamo me zgazila neka djevojčica.Emilija Dolinac, 2. bDora Bičanić, 2. c(rad je odabran za državnu razinusmotre „LiDraNo“)PrijateljstvoPrijateljstvo je zlato,prijateljstvo je sve.Ako ga odmah ne nađeš,nemoj biti tužan.Strpi se i naći ćeš.Prijateljstvo je toplo,prijateljstvo je ljubav.Ako niste znali,bogat je onajtko prijatelja ima!Blaž Damjan Jurković, 2. bJA, VRAPČIĆJa sam vrapčić Zrinka. Imam narančastožuti kljun i smeđe sam boje. Ne volimzimu zato što sam gladna i promrzla.Jednog zimskog dana djevojčica Lana injezin brat Dino donijeli su mi kućicui stavili je na stablo. U kućicu su mistavili mrvice kruha i kriške jabuke.Bila sam iznenađena, ali i sretna štosu me se sjetili. Puno sam im zahvalnašto ovu zimu nisam provela gladna ipromrzla. Zato mi je ova zima bila takonezaboravna i lijepa.Cvita Radić, 2. dČarobno dizaloIvor i Marin ušli su u dizalo. Nisu znali da ne radi. Željeli su se popeti na šesti katna kojem je stanovao prijatelj Lovre. Dizalo se nije micalo. Tada su ugledali crvenodugme. Pritisnuli su ga. Odjednom se dizalo počelo tresti, a onda se krov kućeotvorio i dizalo je poletjelo. Dječaci su uplašeno gledali u oblake i nebo oko sebe.Tada je dizalo reklo: „Dobrodošli u čarobno dizalo! Kamo želite ići?“ Marin i Ivor suse dogovorili i rekli: „Na centar poljudske ljepotice!“ Dizalo ih je poslušalo i spustilona sam centar stadiona, gdje je upravo Hajduk igrao protiv Dinama. Igrači i navijačigledali su ih u čudu. A najviše se čudio Lovre, koji je svoje prijatelje, umjesto navratima, ugledao na televiziji.Lovre Marasović, 2. bUpoznala samGrgu ČvarkaJednoga dana upoznala samnestašnog dječaka Grgu Čvarka.Ganjao je mačke praćkom, kokošije vukao za rep, preskakao je prekozida, pa čak je i lastina gnijezdaskidao. Imao je crvenu majicu smrljama od šalše, hlače poderane,sa sivim mrljama, raščupanu kosui pjegice. Došla sam kraj njega iupitala ga zašto ganja jadne macepraćkom, zašto kokoši vuče za rep,zašto lastina gnijezda skida i zaštoje neuredno obučen. Grga Čvarakmi na to reče: „Ja sam nestašan jermi mama u krevetu leži s velikomtemperaturom , a tata je u Africina poslu pa me nitko nema naučitilijepom ponašanju.Ja sam na to rekla: „Ako te nitkonema naučiti dobrom ponašanju,onda ću to učiniti jai, ali postojepravila; nemoj se tući, ganjati mačke,ne smiješ lasti gnijezda skidati inemoj kokoši vući za rep.“Grgi Čvarku nije trebalo punovremena da nauči svoju lekciju pasam tada shvatila da Grga Čvarakuopće nije tako loš. Od tada smo ja iGrga Čvarak postali najbolji prijatelji.Jana Jašić, 2. eMoja majkaKao sunce na nebu,Kao rosa na travi,Kao pčela na cvijetuMajka je na svijetu.Kad sam tužna,Kad me boliOna je tu, ona me voli.Ljubavlju svojom ona me tješi,Začas probleme sve ona riješi.Hvala što me uvijek slušašI što ne izdaješ moje tajne,Što sa mnom dijelišTrenutke bolne i sjajne.Ella Čatipović, 3. aPrijateljPrijatelj je drug tvoj,s tobom dijeli bombon svoj.Kad si tužan, on te tješi,Kad si sretan, s njim zapleši.Tvoj korak on prati svakiI čini ga lakim.Jana Šarolić, 3. aKIŠA PADA TAP-TAPDanas ću prošetati. Mama mi govori:„ Nemoj ići vani, počet će kiša!“No, ja nju ne slušam.Izašla sam vani bez maminog dopuštenja.Oblaci su bili natmureni i vidjelo se da će početipadati kiša.Poigrala sam se u parku, spuštala niz tobogan,ljuljala se i klackala sama.Počela je kiša i to me razveselilo. Automobilisu jurili niz cestu, posvuda su bile lokve. Ja samskakala od lokve do lokve.Vidjela sam mnogo puževa koji su pili vodu imrave koji su izlazili iz mravinjaka zbog kiše.Odjednom je prošao automobil i skoro me udario.Počeo je puhati olujni vjetar i grmjelo je, a puževisu se sakrili u svoju kućicu.I ja sam bila mokra, no nisam se obazirala. Tap,tap, tap kiša je padala. Slušala sam čudesan zvukkapljica. Bio je tako divan. Kapljice su mi padalena nosić.Dosadilo mi je biti na kiši, pa sam otrčala kući.Mama se naljutila na mene jer sam bila mokra.Kiša je pomalo prestala padati. Došlo je sunce izasjalo svojim zrakama.Pojavila se duga. Predivno je bilo na kiši!Anita Vukman, 3. bJESENDošla nam je jesenorah je potresen,kukuruz zanesen,grah rastresen.Preko žutog lista,žuri kišna glista.Ona žurno šetai priča da ne nema više ljeta.Medo se sprema,da duboko zadrijemai mali mrav je staoda bi jesen pogledao.Jesen je došla žutabez svog kaputa.Jesen pruži dlanevo vama kišni dan.Dominik Mešin, 4. a50 51

JerolimKavanjinu Muzejugrada SplitaPovijest obiteljskeknjižniceCapogrossoUželji da istaknemo važnostnaše pisane baštine, uputilismo se u otkrivanje sačuvanogknjižnog blaga pohranjenog u knjižniciMuzeja grada Splita. Učenici 8. drazreda: Ana Meštrović, Bruna Nazor,Hana Žeravica, Krešimir Relja i MarinCoce pod vodstvom knjižničarke VerePandurov i prof. Anite Goleš, prenijelisu svoje doživljaje i iskustva svojimvršnjacima kroz prezentaciju u školskojknjižnici.Muzejska savjetnica Helga Zglav –Martinec i knjižničarka Jasna Čubelićispričale su nam priču o Muzeju gradaSplita. Među vrijednom građom, kojapredstavlja kulturnu povijest grada,posebna pozornost posvećenaje Zbirci starih i rijetkihknjiga. Najveći dio Zbirkepripada vrijednoj spomeničkojknjižnici obitelji Capogrosso –Kavanjin koja je 1949. godinepredana na čuvanje Muzeju.Razvojni put ove obiteljskeknjižnice datira od sredine16. do početka 20. stoljeća,razvijajući se kroz nekolikogeneracija ove obitelji.Ako se ima u vidu širinaobrazovanja i bogatstvointelektualnog i duhovnogživota ove poznate splitskeplemićke obitelji, već na prvipogled postaje jasno da suknjige pohranjene u Muzejugrada Splita samo blijedasjenka onoga što je knjižnicanekad bila.Saznali smo da jevrijednost knjižniceCapogrosso – Kavanjinneprocjenjiva, ona jedokument koji svjedočio životu jedne plemićkeobitelji koja je stoljećimaživjela na našem tlu i dalasvoj doprinos povijesnoj,kulturnoj i gospodarskoj slicigrada Splita i okolice.Tko je bio začetnik oveobiteljske knjižnice, ne može sesa sigurnošću reći. Pjesnik JerolimKavanjin naslijedio je određene knjigei nastavio bogatiti fond knjižnice.Budući da nije imao muškog potomka,oporukom je knjižnicu ostavio nabrigu svom zetu Nikoli Capogrossu. Nataj način su se knjižnice dviju obiteljisjedinile.Uvidom u knjižnicu otkrili smokojim područjima pripadaju sačuvaneknjige.S obzirom na humanističkuorijentaciju u obitelji, književnostipripada najveći broj knjiga. Pronašlismo i knjige iz područja umjetnosti,povijesti, filozofije, etike, kršćanstva,pravne znanosti, medicine. Bilo namje zanimljivo među knjigama otkritione koje govore o obrađivanju polja ivinograda te time svjedoče da se obiteljbavila gospodarstvom i trgovinom.Cilj nam je bio prepoznati značaj,vrijednost i ulogu obiteljske knjižnice ukulturi našega grada.Pročitali smoŠto biste učinili da vamdoslovno pred noge padnetorba puna novca? Milijunii milijuni su vam na raspolaganju,a vi imate samo nekoliko dana zapotrošiti ih. Upravo se to dogodilobraći Cunningham, Damianu iAnthonyu.Damien ide u peti razred i imazanimaciju, poprilično čudnu zasvoje godine, opsjednut je svecima.Dok njegovi vršnjaci sanjaju osusretu s omiljenom nogometnomili glumačkom zvijezdom, njemuje jedina želja doživjeti ukazanjenekog sveca. Njegov brat mu jepak sušta suprotnost. Anthonyevanajdraža razonoda je praćenjepada i porasta cijene nekretninate opraštanje sa „starom funtom“.Naime, bliži se takozvani „€ dan“,dan kada njihova zemlja prelazina euro i sanduci puni funti sesvakodnevno vlakom odvoze naritualno spaljivanje. Željezničkastanica prolazi tik uz Damienovpustinjački stan, mjesto na kojemon vrši svoju pokoru. Jednevečeri , nakon što je završio smolitvom, „s neba“ je pala torbapuna novca. Svota je bila i višenego primamljiva- dvadeset dvamilijuna funti i devetsto trideset isedam penija. A samo sedamnaestFrankCottrellBoyceMilijunidana za potrošiti ih. Braća odlučezatajiti novac od svog oca te seuskoro zapleću u pravu mrežu laži.Uskoro otkrivaju da taj novac nijenikakav Božji dar nego djelo velikepljačkaške organizacije. Dok seDamien i Anthony prepiru hoćeli novac iskoristit u dobrotvornesvrhe ili pak ulaganje u nekretninevremena je sve manje, a zagonetnipljačkaši postaju sve očajniji upokušajima da dođu do novca.Nitko nije pošteđen sumnje braćeCunningham, a njihov se umnjima sve više poigrava. Damienuse napokon ukazuju sveci i to uvećoj mjeri nego što je on ikadahtio, a Antony u pokušajima daprebrodi smrt svoje majke zapadau sve veću i veću depresiju. Može linovac kupiti sreću? Ako može, je lito uistinu trajno?Djelo Franka Cottrell Boyceame istinski fasciniralo jer govorikako si, što više novca imaš, svesiromašniji. Braća iz ovog romanasu samo karikature ljudi kojima setakve stvari događaju u stvarnosti.Uskoro sa svojim novcem nisumogli gotovo ništa. Djeca su uškoli, za svaku uslugu koju bi imučinili ,tražili velike količine novca.Nakon nekog vremena u Damienu iAnthonyu nisu više vidjeli prijateljenego samo izvor bogatstva.Autor je izvrsno dočaraosituacije koje bi vrlo lakomogle biti i nečija stvarnost.Novcem ne možete kupitiprijateljstvo, poštovanje ninečiju ljubav. Novac je samosredstvo koje omogućavaugodan život, ali nas nečini osobama. Ljude trebaobilježavati briga za druge,nesebičnost, a ne obožavanjenovca do te mjere da putemdo bogatstva izgube sebe.Damien i Antony su izgubilimajku. To im nitko, pa ninovac, ne može vratiti.Laura Bošnjak, 8. cVera Pandurov, dipl. knjižničarka52 53

OsvrtI na predstavE:„Duboko more ili kakosmo sve pobroćkali “Predstavu „Dubokomore ili kako smo svepobroćkali“ gledalasam u Gradskom kazalištulutaka u Splitu. Predstavaje nastala u koprodukcijiGradskog kazališta mladihi Gradskog kazališta lutaka.Redatelj predstave je GoranGolovka, autorica teksta SilvijaŠesto, koreografkinja NatalijaManojlović, scenografkinja IvanaPoljak, kostimograf Mario Leko, askladatelj Gordan Tudor.U predstavi glume: MilanaBuzolić-Vučica, Andrea Majica,Ivan Medić, Belmondo Miliša,Branimir Rakić, Lidija Florijan,Nada Kovačević, Mia Roknić, NikšaArčanin i Marko Petrić.Predstava govori o šesterodjece koja kreću u potragu zaBroćkom, koji zapravo predstavljasreću. Glumci su vrlo uvjerljivi,kvalitetnoj glumi pridonijelaje i originalna kostimografija.Svidjelo mi se što je svako dijetebilo odjeveno u drugu boju i na tajnačin predstavljalo različitosti iosobitosti pojedinog lika. Roditeljisu predstavljali dosadu i bili suodjeveni u dosadne, nemaštovitecrno-bijele kombinacije.Scenografija je, također, bilazanimljiva i maštovita. Sviđa mise što djeca nisu uvijek igralaistu igru već su je neprestanomijenjala. Time nam je dočaranavelika i bujna dječja mašta. Glazbai zvukovi pratili su događaje upredstavi. Svaki preokret u radnjibio je označen na zanimljiv način,zvukom automobila.Poruka predstave “Dubokomore ili kako smo sve pobroćkali”je da sreća nije daleko i nalazise u svima nama i našoj okolini.Preporučila bih svima dapogledaju predstavu, pa i onimmalo starijima jer predstavaprogovara o tematici koja seodnosi na sve generacije.Dora Lovrinčević, 7. e„Stoliću,predstave je Nina Kleflin.prostri se!“Predstavu „Stoliću, prostrise!“ gledali smo u ožujkuu Gradskom kazalištumladih. Već na prvi pogled,oduševila me scena i način nakoji je bila osmišljena. Činila sejako zanimljiva, bilo je mnoštvošarenih pozadina koje su se moglerotirati poput knjige koja selista: pašnjaci, gostionice, staje...Kostimi su bili šaroliki i raznobojni.Glazba je pojačavala napetost unajdramatičnijim trenutcima.Svi su glumci dali sve od sebekako bi gestom, mimikom igovorom što uvjerljivije prikazalilikove: Belmondo Miliša, IvoPerkušić, Slavko Sobin, SinišaNovković, Ana Gruica, LidijaFlorijan, Vinko Mihanović, NadaKovačević i Mia Roknić. RedateljicaOtac da prvome sinu da nahranikozu. Koza laže da ju nije nahranioi otac potjera sina od kuće. Takoučini i s ostalim sinovima. Kadje potjerao sinove, shvatio je daipak ne lažu oni nego koza. Otacse kaje zbog svojih postupaka, asinovi od svojih majstora (izučilisu razne zanate po svijetu)dobivaju čarobne darove: stolićkoji sam prostire hranu i magarcakoji umjesto izmeta izbacujezlatne dukate. Braća Marko iMirko pojedinačno ulaze u istugostionicu, gdje im gostioničarikradu darove, nakon čega sevraćaju ocu s lažnim darovima.Treći brat Murko im vraća darove idokazuje ocu da su darovi uistinučarobni. Murko je, također, dobiodar, a to je bila čarobna batinakojom su istukli lažljivu kozu.Mislim da predstava„Stoliću, prostri se!“ nosi jednuvrlo važnu poruku. Danas čestovlada nesloga u obiteljima ili unašim prijateljstvima. Trebamoimati povjerenja u svoju obitelj imeđusobno razgovarati, a ne bititvrdoglavi, inače bismo se moglipokajati, ostati sami i napušteni.Ovaj je otac uvidio i ispravio svojupogrješku. Osim toga, na ovomesvijetu, kao i u predstavi, uvijekima podmuklih gostioničara kojiće nas na našem životnom putupokušati prevariti. U takvimtrenutcima smo sretni ako imamoobitelj i prijatelje te nekoga nakoga se možemo osloniti.Josipa Bičanić, 6. bMajstori iz NewJersey-a i BonJovi zavladaliMaksimiromuzraku se svakom sekundom mogla osjetitisve veća i veća napetost te iščekivanjeuoči izlaska na pozornicu jednog odnajdugovječnijih i najpoznatijih bendova današnjice,neponovljivog Bon Jovi-a.Točno kada je i najavljeno, u 20 i 30 sati na velikomvideozidu počela je kratka projekcija kao najavazvijezdama večeri. Nakon Richia, Davida i Tica nascenu je izašao i frontmen Jon Bon Jovi. Samomnjihovom pojavom publika je već bila zagrijana štoje i popraćeno oduševljenim vrištanjem. Iskusnirockeri nisu gubili vrijeme već su odmah započelis uvodnom pjesmom, veselom i brzom Raise YourHands, a odmah nakon nje nastavili su u istom ritmusa You Give Love a Bad Name, Born to Be My Baby iWe Weren’t Born to Follow, ali su zatim malo usporilisa romantičnom In These Arms.No, mnogi će reći da je „pravi“ koncert tek startaokada se počelo pomalo smrkavati uz legendarniRunaway koji je bio njihov prvi hit u karijeri. Bilo jenevjerojatno gledati kako taj isti bend s početka80-ih izvodi istu pjesmu već skoro pa trideset godinas jednakim žarom i energijom. Uslijedila je i jakopopularna It’s My Life. Ljudi su toliko oduševljenoskakali, plesali i pjevali da se činilo da će se stadionurušiti.Tada je Jon upitao: „Are there any cowboys herein Croatia?“, te je najavio Blaze of Glory. Uslijedile sumanje poznata Captain Crash & the Beauty QueenFrom Mars i plesna We Got It Goin’ On, a onda jekrenula i jedna od najuspješnijih, a to je bila BadMedicine, uz koju je Jon otpjevao i refren pjesmePretty Woman što se posebno svidjelo fanovima, anastavili su i jako sličnom pjesmom Lay Yout Handson Me. Međutim, ono što je bilo zanimljivo je da seu publici koja se sastojala od oko 35 000 ljudi moglovidjeti toliko različitih ljudi, doslovno svih generacija,od onih koji bend slušaju još od njihovog samogpočetka u 80-ima, onih koji su ga zavoljeli 90-ih doonih mlađih koji su ga otkrili tek 2000-ih godina. Alisvi su imali jednu zajedničku stvar – ljubav premaBon Jovi-u. Kada se atmosfera malo smirila, došlo jevrijeme za sporije pjesme. Tada su izveli dva velikahita – Bed of Roses i I’ll Be There For You te su nekipod utjecajem emocija čak i pustili koju suzu. NakonSomething for the Pain i Someday I’ll Be SaturdayNight, Jon se ponovno odlučio vratiti veselijem ritmusa Who Says You Can’t Go Home. Predložio je publicida zajedno s njim pjevamo jednostavni stih – It’salright! Uslijedile su I’ll Sleep When I’m Dead, Love’sthe Only Rule te dvije koje sam čekala cijeli koncert– Have a Nice Day i Keep the Faith koja nas poziva danikad ne gubimo nadu i u najtežim situacijama. Toje bio i kraj prvog dijela koncerta koji je Jon završioriječima: „Keep the faith, people!“Naravno, legende su se vratile nakon kraće stankei to sa pjesmom koju sam potajno priželjkivala, a toje bila snažna Hey God koja govori o problemima uživotu i pitanju koliko Bog misli o svakome od naspojedinačno. Potom se začuo početak velikog hitaWanted Dead or Alive. Svi su bez razmišljanja počelipjevati dobro poznate stihove: „It’s all the same...“,anakon nje stadionom se jednoglasno orila neupitnonajpopularnija pjesma Bon Jovi-a, neponovljiva Livin’on a Prayer. Bio je to kraj koncerta i atmosfera u zrakubila je neopisiva . Takvo što ne može se pročitati ilipogledati, već se jednostavno mora doživjeti.Što slušamo,gledamoove školskegodineNajslušanijistrani izvođači:AdeleRihannaPitbullKaty PerryBruno MarsChris BrownBeyonceLady GagaJessie JLana del ReyNajslušanijestrane grupe:LMFAOOne directionRHCPGreen dayGuns and rosesBon JoviBlack eyed peasNajpopularnijistrani spotovi:Michel Telo- Ai sei tupegoRihanna: We found loveOne direction: Whatmakes you beautifulDavid Guetta ft. Usher:Without youPitbull ft. Marc Antony:Rain it over meKaty Perry: The one thatgot awayPitbull ft. Chris Brown:International loveDavid Guetta: Titaniumft.SiaAdele: Rolling in thedeepNajgledanije serije1. Larin izbor2. Krv nije voda3. Vampirski dnevnici4. Tračerica5. Ruža vjetrovaPaula Hrboka iEna Jurić i Linda Jerković, 8. cKarmen Vilović, 7. b54 55

Hranimo li sezdravo?Uškoli smo proveli anketuo zdravoj prehrani. Htjelismo doznati kako se hraneučenici osnovne škole „Split 3“.Ispitali smo pedeset učenikašestog i sedmog razreda. Dobilismo rezultate koji se nisu pokazalisjajnim.Doznali smo da 76% učenika jededoručak svaki dan, a 24% učenikane jede, što je zabrinjavajuće zatošto tih 24% učenika u školu dolazislabe koncentracije i bez energijeza razmišljanje i rješavanjeproblema. 36% učenika (od 76%koji jedu doručak) za doručak sehrani nezdravo. Čim se ustanu,za doručak jedu piroške, pite isendviče. Samo 40% učenika (od76%) za doručak jede žitarice,voće i mlijeko što je vrlo zdravo ihranjivo. Naravno, djeca morajunešto pojesti za vrijeme školskogodmora pa smo postavili i topitanje: „Što jedeš za vrijemeškolskog odmora?“Dobili smo „nezdrave“ odgovore.Svi ispitani učenici za vrijemeškolskog odmora jedu brzu hranu(pizze, fornete, tople sendviče...),a što je najgore, neki učenici tojedu i za doručak što znači da ujednom danu, dva puta pojedubrzu hranu!!! Kad smo već kod brzehrane, nevjerojatna činjenica jeda samo 19% učenika nikako nejede brzu hranu, a 81% učenikačak četiri puta tjedno jede brzuhranu! Ovi rezultati bi trebalipoticati roditelje na razmišljanje.Roditelji bi trebali više voditiračuna o prehrani svojega djetetazato što će se njihovo dijete ubrzorazboljeti ako nastavi s nezdravimprehrambenim navikama.ZDRAVAPREHRANADosta nam je nezdrave hrane paćemo prijeći na zdravu-voće!Htjelismo doznati jedu li učenici svakidan svježe voće. Rezultati pokazujuda 47% učenika svaki dan jedesvježe voće, a 53% ne jede.Uostalom, očekivali smo ovakverezultate zato što učenici „nemajuvremena ni želje“ pojesti voće odsve te nezdrave hrane koja nasproganja na svakom koraku.Predzadnje pitanje koje smopostavili učenicima je: „Znaš li štosu aditivi?“ Rezultati su pokazalida nijedan ispitani učenik ne znašto su aditivi. Prehrambeni aditivisu međunarodnim pravilimautvrđene tvari koje se dodaju hranipri tehnološkoj proizvodnji kakobi konačan proizvod mogao dužesačuvati osnovna svojstva okusa,mirisa i konzistencije. Označavajuse velikim slovom E te brojevima.Industrijska proizvodnja hrane bezaditiva i ostalih pomoćnih tvari uprocesu proizvodnje nije moguća.Moraju biti deklarirani na svakomproizvodu te bi trebalo izbjegavatinamirnice sa puno E brojeva nadeklaraciji.Na kraju ankete smo postavilijedno „škakljivo“ pitanje: „Misliš lida bi se trebao/la zdravije hraniti?“Rezultati su nas iznenadili. 38%učenika misli da bi se trebalizdravije hraniti, a 62% učenikamisli da se ne treba zdravije hraniti.Iznenadili smo se zato što velikbroj učenika smatra da se hranizdravo! Barem je 38% učenikasvjesno svojih prehrambenihnavika i, nadamo se da će ihpokušati promijeniti. Malen, ali nei beznačajan pokušaj promjena jei uvođenje tzv. „zdravog odmora“.Naime,učenici 5. d i 5. c razredautorkom, odnosno četvrtkompreko odmora jedu isključivo voćejer su se tako dogovorili na satuprirode.Zapamtite, prehrana direktnoutječe na pravilan razvoj ljudskogorganizma i od malena pokušajtesteći zdrave prehrambene navikejer je to ulaganje u vlastito zdravlje.Karmen Javor i Lucija Ečim, 8. bKako očuvatisvoje zdravljeZdravlje je stanje u organizmu.Zdravlje treba čuvati da se nebismo razboljeli. Kada smo bolesni,samo ležimo u krevetu i pijemoantibiotike i tablete. Zdravlje semože očuvati i tako da uvijek kadase vratimo kući operemo ruke,i prije i poslije jela. Ne smijemogurati prste u usta, nos i uši ili ihtrljati po licu. Kada maziš kućnogljubimca ili neku drugu životinju,treba poslije oprati ruke. Ako nepereš ruke, možeš dobiti bolestžuticu i druge razne bolesti ibakterije. Za osobnu higijenumoramo prati i zube poslijesvakog jela te se redovito tuširati.Zato čuvajte svoje zdravlje ipazite na higijenu.Lucia Ivančev, 3. dŽELIMJESTIZDRAVODa se ne uči samouškolskim klupama, pokazalisuučenici 2. b razreda koji suzajedno sa svojom učiteljicomLjiljanom Sarić, bili naradionici „Želim jesti zdravo“ u prostorima Savezakuhara mediteranskih i europskih regija.Pod budnim okom kuhara Hrvoja, učenici su,podijeljeni u grupe, pripremali zdrave obroke. Jednisu sjeckali povrće za juhu i rižoto, drugi valjalitijesto za pizze, treći pravili krokete od krumpira,četvrti punili kiflice sa sirom... Kuhinjom su se ubrzopočeli širiti ugodni mirisi, a kada je sve bilo gotovo,učenici su slasno pojeli sve što su pripremili. Nakraju je svaki učenik dobio diplomu za sudjelovanjena radionici, a za uspomenu su ostale kuharskekape i pregače.PIRAMIDAZDRAVE PREHRANEPiramida zdrave prehrane pokazuje nam količine svake grupenamirnica koje treba uključiti u svakodnevnu prehranu.Namirnice na dnu piramide u prehrani služe kao osnova, a samou malim količinama trebali bismo konzumirati namirnice na vrhupiramide.Na vrhu piramide nalaze se slatkiši i masnoće. Slatke namirnice subrz izvor energije, a ponekad u tragovima sadrže i minerale. Izmasnoća nastaju masne kiseline koje su životno važne za staničnugrađu i sadrže vitamine topljive u mastima, takve namirnice bišto manje trebalo konzumirati u svojoj prehrani.U hranu bogatu bjelančevinama spadaju; riba, meso, jajai mliječni proizvodi. Bjelančevine su nužne za staničnuobnovu i rast te stvaranje antitijela, hormona i enzima.Voće i povrće bismo trebali jesti tri puta na dan. Onosadrži vlaknaste tvari i neke masne esencijalne kiseline.Složeni ugljikohidrati nalaze se na dnu piramide i njihbi trebalo najviše konzumirati u prehrani.Tu spadaju;riža, mahunarke, žitarice i njezine prerađevinekao što su kruh, tjestenina,peciva...Te namirnicesadrže vitamine i minerale i brz su izvor energije.56 57

SPORTSKI USPJESII ove godine učenici naše škole su bili jakouspješni u sportskim natjecanjima.Evo pregleda njihovih uspjeha:AtletikaDjevojčice: učenica Lea Delaš osvojila je drugomjesto u trčanju na sto metara.Dječaci: Osvojeno prvo mjesto u Splitu iŽupaniji i treće mjesto u regiji. Učenici koji suse natjecali su: Miro Barić 8. b, Marin Coce 8.d, Sandro Pave Tenžera 8. b, Marko Andrijić8. a, Josip Budić 8. c, Marko Glibota 7. d, ToniMadunić 8. e, Ivan Rinčić 8. d, Luka Topić 8. c,Marino Vuković 8. d, Luka Palac 8. a, NikolaPolić 8. e i Duje Antišić, 8. b.Sportska gimnastikaDječaci su osvojili su prvo mjesto u Splitu idrugo mjesto u županiji.Učenici koji su se natjecali su: Nikola Stupalo,7.b, Jakov Pavao Lelas 7.c, Marko Glibota 7.d, Toni Kalajžić 6. c, Mario Kudrić 7. a i DujeAntišić 8. b.SkijanjeUčenici su osvojili drugo mjesto na gradskomnatjecanju.Nastupili su: Karlo Tonković 7. d, Tino Toula 7. c,Luka Pulić 6. c, I Luka Vela iz 7.d razreda.Jesenski krosPete i šeste razrede predstavljali su sljedećiučenici: Lino Vučica 6.e koji je osvojio prvomjesto u pojedinačnom natjecanju u Splitu.Sedmi i osmi razredi ekipno su osvojili drugomjesto. Učenici koji su sudjelovali u ovomnatjecanju su: Pave Sandro Tenžera 8. b, JosipBudić 8. c, Ivan Rinčić 8. d, Marko Milardović8. a, Marko Andrijić 8. a, Loris Mihić 8. b, FilipVeček 8. a i Toni Madunić 8. e.OdbojkaUčenici su osvojili prvomjesto u Splitu i drugo uŽupaniji. Nastupili su: IvanRinčić 8.d, Ivor Abramović8.d, Ivan Duje Bakota 8. d,Marko Mitrović 8. e, TomaPetričević 8. e, Nikola Polić8.e, Karlo Delić 8. e, JosipIvkošić 8. e, Toni Madunić8. e, Josip Bešlić 8. c, ToniMadunić 8. e, Josip Bešlić8. c, Miro Barić 8. b, DujeAntišić 8. b, Filip Rendić 8.b, Loris Mihić 8. b, BrunoGalić, 8. b.BOKSBoks je jedna od najstarijih sportskihvještina, a predstavlja borbu dvojeljudi šakama radi dokazivanja premoćii snage. Poznat je od samih početakacivilizacije.Stari Grci su prvi uveli određena pravila,boks načinili sportom te borbu šakamanazvali šakanje ili šaketanje ( pukteuo).Prema grčkoj mitologiji, boks ima božanskoobilježje. Smatra se kako ga je izmislioApolon, bog Sunca, koji je ubio princa iizvrsnog boksača Forvanta, jer se ovaj usudioizazvati boga.Boks je borilački sport u kojem seprotivnici slične tjelesne težine udarajušakama na kojima su podstavljene rukavice.Boks je plemenita vještina gdje je vrlo bitnamentalna snaga i koncentracija jer za vrijemeborbe treba stalno razmišljati o protivnikui načinu izbjegavanja ozljeda, a pri tome sepravilno kretati po ringu i ispravno disati.Prva boksačka pravila novijeg dobapotječu iz Londona gdje su u 18. stoljećuzabilježena pravila koja su definirala prostorza borbu, zabranjivala udarce glavom teudarce ispod pojasa.Boks pospješuje fizičko i mentalno zdravlje,a poboljšava i izgled i jača samopouzdanje,te se njime lakše riješiti i nakupljenogstresa. Često ga treniraju i žene jer potičemršavljenje i zatezanje tijela. Uz boksredovito imam godišnje preglede srca, pluća,mjerenje tlaka i masnoće u krvi.Profesionalni boks jest opasan sport,rizik od ozljede i smrti uvijek postoji, no naBOŽANSKI SPORTljestvici smrtnosti još uvijek je puno niže odmnogih neborilačkih sportova. Amerikanci suu časopisu Fight Sport objavili podatak da jeu 2006. godini puno više smrtnih slučajevabilo u američkom footbalu (11), jahanju (23),motociklizmu, nego u boksu (10).Iz svega ovoga ste mogli zaključiti dasam općenito ljubitelj sporta te da volimi treniram boks. Boks nije samo „tučarski“sport, on zahtijeva veliku psihičku i fizičkupripremu. U boksu nije cilj samo udaritinekoga, cilj je nadmudriti ga, pokazatinekome da si bolji , jači, spremniji i vještiji. Jasam boks izabrao sasvim slučajno. Promijeniosam bezbroj sportova, ali nigdje se nisamnašao kao u boksu.Boks mi je najdraži borilački sport jer jenajpravedniji! Tko je to vidio tući protivnikakad je na podu, dok je bespomoćan ine može uzvratiti udarac?! Ja u boksujednostavno uživam, koliko god treninzi bilinaporni i koliko se god puta umorio- opetmi je želja da idem dalje, da postižem više.Osvojio sam broncu na državnom prvenstvu2010. godine i bio državni prvak 2011.godine.Nema veće sreće od kraja meča kad sudacdigne tvoju ruku. Prije borbe srce tuče svejače, ali kad padne prvi udarac sve prođe,nema više nikakve treme. Kad sam u ringuuvijek boksam kao da mi je zadnji put, takodobijem još veći motiv za borbu i pobjedu.Razmišljate li još uvijek koji je sport za vas?Možda je to boks- sport bogova.Modni savjeti za ljetoODJEĆA I OBUĆAOvoga ljeta su u modi kratke jeans hlačevisokog struka, koje stoje usko uz tijelo.Također se nosi cvjetni uzorak pa se onobično pojavljuje na širokim majicamai kratkim suknjicama. Na mnogimmajicama je oslikana zastava Londonate se može naći na kratkim hlačama.Što se tiče kupaćih kostima, dobro jeizabrati boju suprotnu vašoj puti. Akoste tamnoputi, bolje je izabrati nekusvijetlu boju kako bi se stvorio kontrast.Već neko vrijeme starke su nezaobilaznei nešto što se mora imati. Prozračne su iudobne te su zato savršen izbor za ljeto.Duje Antišić, 8. bHIPHOPSPORT, UMJETNOST I NAČIN ŽIVOTAPozdrav svima koji vole sport, a ionima koji ne vole!Mi smo osmašice Mirta i Martina.U osmom razredu, kada su ocjene važnijenego ikad, nama škola ipak nije na prvommjestu. Za nas je to mjesto već odavnozauzeo ples. Hip hop treniramo većsedam godina.Hip hop je pokret koji je započeomedu urbanim Afro-Amerikancima,Jamajkancima i Portorikancima u Bronxu,četvrti grada New Yorka, tijekom ranih 70-tih godina prošloga stoljeća. Nešto kasnijese proširio po cijelom svijetu.Pokret se dijeli na četiri glavnaelementa: repanje, DJ-anje, grafite ibreakdance. Kasnije se iz breakdancekoraka razvija vrsta plesa koja se zove kaoi sam pokret - hip hop.Podrijetlo izraza hip hop je nejasno, alise pretpostavlja da su ga tako prozvaliFrancuzi početkom 80 -ih.Glazba na koju se ta vrsta plesa plešeje buntovnička glazba, često govori onepravdi u životu i o ljudima. Tijekomširenja hip hopa u Americi su se otvaraliklubovi u kojima bi se puštala ta vrstaglazbe. Tu bi se često održavala natjecanjagdje bi se mladi plesači natjecali u plesuu grupama. Grupa plesača se zove crew.Postoje mnogi različiti stilovi kao što suKOSA I KOŽATijekom ljetaposebno trebamovoditi brigu o kosi.Previše sunca jumože lako oštetiti.Ista stvar je i skožom. Kako bistelakše potamnjeli,možete koristitirazne kreme zasamotamnjenje.Za zaštitu odsunca, izaberitekremu kojaodgovara vašemtipu kože.electric bougie, house, locking, popping...Za sve stilove traži se mnogo energije,truda i napornih treninga kako bi sekoraci usavršili. Hip hop se često smatranekakvim vandalizmom, upravo zbogtoga što je nastao na ulicama, ali ljudi kojise bave tim plesom i shvaćaju ga ozbiljnoznaju da je to umjetnost i da se trebacijeniti kao i svaka druga vrsta plesa.Kako smo izabrale baš hip hop? Kaoprvašice upisale smo plesnu školu inaučile sve vrste plesova od latinoameričkihdo hip hopa. Izbor je pao nahip hop.Iskreno, prvih par godina treniranjabilo je samo iz rekreacije i zabave sdobrom ekipom i dobrim trenerom.Kako je vrijeme prolazilo, počele smose zaljubljivati u taj ples. U ovih sedamgodina ni same se ne sjećamo koliko smonastupa imale: po školama, gradovima,otocima…Ove godine smo prvi put bile naDržavnom natjecanju „ESDU- Urban dancestyles“. Postale smo juniorske prvakinjedržave! Naš trener Robi nam je velikapodrška, sada vidimo da se napornovježbanje, ali i poneka svađa s treneromisplatila.U plesnom klubu „Korak po korak“,u kojem treniramo, iduće godine ćemoKOZMETIKASa šminkom treba paziti jer se ,naravno,razmaže u vodi. Ako baš želite u morubiti našminkani, kupite vodootpornušminku. U modi su veselije boje olovkeza oči. Prozirna sjenila sa šljokicamamogu istaknuti boju vaših očiju. Za usnepreporučujemo bezbojno sjajilo danaglasi punoću vaših usana.imati posao -vlastitu grupu koju ćemotrenirati za razne nastupe i natjecanja.Doista se radujemo tome jer smo stvarnouložile puno truda u ovaj klub. U našemklubu ima i nekih tradicija, a svimanajdraža je plesna revija koja se održavasvake godine u šesti mjesec. Na toj revijiklub prezentira svaku grupu s najmanjejednim nastupom. Prošle godine revija jebila na Šolti i bila je najbolja dosad.Možete vi voljeti neki sport, ali ovo jeipak drukčije. Kada istinski volite ples,sve je drugo manje važno. Nakon samopet minuta plesa zaboravimo na svešto se dogodilo tog dana u školi, na sveosobe koje su nas iznervirale, na sve svojeprobleme. Samo se prepustimo glazbi.Ples je naša najveća ljubav. Zahvalnesmo roditeljima što su nas upisali na ovajsport. Zahvalne smo i prvim trenericama,Snježani i Karmeli, koje su nas naučileplesati. Najviše smo ipak zahvalne treneruRobiju bez kojeg ne bismo postigleovakav uspjeh. Daleko smo dogurale,ali najbolje nas tek očekuje- Svjetskoprvenstvo u Poreču!Nadamo se da smo vam barem malopribližile koliko volimo ovaj ples, bilo daga doživljavate kao sport ili umjetnost,može vam zaista promijeniti život.Mirta Paić, 8. ci Martina Malenica, 8. bNAKITZa ovo ljeto imamo kolekcijuraznovrsnih šešira. Možete ihkombinirati s laganim ljetnimhaljinicama po mogućnostiveselih boja. Na ogrlicama sečesto pojavljuju mali fotoaparatiraznih boja. Lijepo ih jekombinirati s malo širim ljetnimmajicama.Modne savjetnice:Jelena Anić, Rina Balać, MooreaKuvačić, Martina Malenica, 8. b58 59