Å UMARSKI LIST 1-2/1962

2. Uputstvo za suzbijanje gubara (»Narodnenovine«, broj 5-1949)3. Uputstvo o načinu suzbijanja pojedinihštetnih insekata i zaraznih bolesti(»Narodne novine«, broj 91-1949)4. Naredba o žigosanju drva i izdavanjuizvoznica za izvoz drva iz šuma (»Narodnenovine«, broj 45-1952)5. Uputstvo o žigosanju drva i izdavanjuizvoznica za izvoz drva iz šuma (»Narodnenovine«, broj 50-1952)6. Cjenik za naknadu šumskih šteta(»Narodne novine«, broj 22-1956)7. Rješenje o razdiobi šumskih predjelau razrede s obzirom na troškove izvoza(»Narodne novine«, broj 70-1956, 32-1959 i 20-1961)8. Pravilnik o šumskom redu (»Narodnenovine«, broj 10-1957)9. Naredba o čekićima za žigosanje drva(»Narodne novine«,- broj 10-1957).Clan 59.Ovaj zakon stupa na snagu osmog dananakon objave u »Narodnim novinama«.SAOPĆENJAMEHANIZACIJA JE DOBRA AKO SES NJOM DOBRO RADISa organizacijom šumskih gospodarstava,šumarije koje su ranije bile kaosamostalne ustanove i bavile se samo doznakomi uzgojnim radovima, postale supogonima šumskih gospodarstava i timese njihov krug djelatnosti raširio dalekoviše nego što su bile pripremljene.U ovako nepripremljenoj situaciji prednjima su stajali novi i veliki zadaci u:sječi, uzgojnim radovima, plantažiranjubrzorastućih vrsta, izgradnji različitih komunikacija,vođenje uz plantažu poljoprivrednihkultura i t. d.Stvorila se takva situacija da izvršenjesvih tih zadataka nije bilo moguće starimmetodama rada.Zato su šumska gospodarstva preorijentiralašumarije na rad mehanizacijom.Iako nije prošlo mnogo vremena od tepreorijentacije, iako još uzmemo u obzirda su za to vremensko razdoblje šumskagospodarstva imala velike poteškoće saobrtnim sredstvima, to uza sve nepovoljneuvjete, šumarstvo sa nabavkom mehanizacijepostiglo je vidni napredak.Sada imamo teretnih automobila i kamionapreko 50 komada, različitih limuzinai džip-ova 100, svih vrsta traktoraoko 200, motornih pila 600 i mnogo drugihstrojeva na siečinama, plantažn'im i uzgojnimradovima i na komunikacijama,što ukupno iznosi oko 2.000 komada.Ako uzmemo u obzir plano••? rada ipostojeću mehanizaciju, morali bismo većsada vršiti mehaniziranu sječu sa 50% odplana, izvoz i prevoz posječene mase sa30—40%, plantažiranje i uzgojne radovesa oko 70%. Na mjestima gdje se vrši čistasječa za plantažu i druge svrhe kao ušumskom gospodarstvu: Vinkovci, Košutnjak,Koprivnica, koji posjeduju velik broji različitu mehanizaciju, moglo bi se prećiu expioataciji na kompleksnu mehanizaciju,gdje bi na račun toga mogli smanjitiproizvodne troškove do minimuma.Ali u vezi s tim, s jedne strane smoradili, a s druge smo zaboravili pripremudobrih i dovoljan broj: šofera, traktorista,motorista za pile, mehaničara za popravke,inženjera i tchničara-mehaničara, kaoi to da se nismo bavili organizacijom radaove mehanizacije. Razbacali smo strojevepo šumarijama i oni se tamo rabe beztehničkog i drugog nadzora.Jedino podpuno moguća mehaniziranapriprema tla za plantažu, sadnju biljaka,krčenje, uglavnom vrši se ručno,radovi po utovaru i podvozu posječenemase iz šume k cesti vrši se ručno i samaricamate šlajsom — najzaostalijimmetodama rada.Na sječinama — motorne pile prepuštenesu bez kontrole nedovoljno kvalificiranimradnicima. Neke šumarije ni tehničkini administrativno ne pomažu radnicimau radu, kako bi postigli bolju produktivnostrada motornim pilama.Kao primjer: Šumarija Perušić — Šumskogospodarstvo Gospić, u sječini odjel46, gdje radi motorist Bunčić Petar, on jeu X. mjesecu 1961. god. imao 9 radnih dana,u XI. mjesecu na 25-tog isto 9 radnihdana. Sve ostalo vrijeme radnici samotornim pilama čekali su iz ŠumarijePerušić manipulanta da dođe na prikrajanjestabala.Sa ovakvom organizacijom rada nekašumska gospodarstva došla su do toga daizrada motornim pilama na jednog radnikakreće se 2—2.5 kubika na dan, što jemanje od izrade s ručnom pilom. Prosjekizrade u NRH je 3.5 m 3 umjesto minimum6—7 m 3 .Iskorišćavanje traktora i kamiona pošumarijama isto tako ide bez nadležnog78