Å UMARSKI LIST 1-2/1962

PALEŽ LISCA DIVLJEG KESTENAProf. dr J. KIŠPATICTokom obilaska većeg broja šumskih rasadnika, ustanovili smo na višemjesta vrlo jaku zarazu lišća divljeg kestena jednom bolešću, koju je kod nasprva obradila i opisala 1956. g. dr Milatović (3). Osim toga i u Zavodusmo dobili nekoliko primjeraka radi determinacije. Budući da je rad dr Milatovićobjavljen u časopisu, koji je šumarima teže dostupan, to ću se ukratkoosvrnuti na ovu bolest. Premda divlji kesten u šumarstvu ne igra veliku ulogu,on se ipak uzgaja u manjoj mjeri u mnogim šum. rasadnicima radi sadnje uparkove, drvorede i si., te u novije vrijeme i u šume gdje se zadržavaju jeleni,koji rado žderu plodove div. kestena (u takvim slučajevima treba stabla umladosti dobro zaštititi od jelena i srna).Ta je bolest div. kestena već davno opisana u SAD (Stewart, 6, 1916), a uEvropi je kao štetnu bilježe mnogi autori iza 1950. (Jugoslavija — Milatović,(3), Italija — Goidanich, 2, Scaramuzi, 5, Švicarska — Scaramuzi, 5, Austrija— Petrak, 4, Njemačka — Schneider, 7).Bolest se očituje u pojavi ovećih pjega smeđe boje, opkoljenih blijedozelenimpoljem. Te &e pjege nalaze većinom na rubu i vrhu plojke, a rjeđeunutar plojke. Oivičene su jačim rebrima. Zaraženi listovi se suše, posmeđe,a većinom se saviju kao cigara, što je karakteristika za ovu bolest. Listovi supotpuno suhi i mrve se. Rano otpadaju i na terenu smo nalazili već koncemjula potpuno gole sadnice kestena. To smo isto nalazili i kod zasađenih kestena.Zaražena se stabla izdaleka vide, jer im je lišće već ljeti smeđe i otpada.Uzrok je bolesti gljiva Guignardia aesculi (Peck.) Stew. Međutim, ljetićemo na zaraženim listovima naći samo nesavršenu plodnu formu — piknide —Phyllosticina sphaeropsidea (Ell. et Ev.) Petr. = Phyllosticta sphaeropsid\ea Eli.et. Ev. K tomu, neki su autori zabilježili još i drugu nesavršenu plodnu formu— Asteromella aesculicola (Sacc.) Petr. Obje se nesavršene plodne forme razlikujuu gradnji piknida i veličini te obliku spora. Kod nas je konstatirana samoPhyllosticta sphaeropsidea.Gljiva prezimljuje u otpalom lišću i u njemu se razvijaju do proljeća periteciji—• Guignardia aesculi, — te askospore iz njih dovode do primarne zaraze.Kasnije se ljeti u pjegama razviju piknide — Phyllosticta sphaerospidea, — tespore iz njih šire zarazu dalje.Uloga druge forme piknida •— Asteromella aesculicola — nije još objašnjena.Potrebno je napomenuti, da do smeđenja i sušenja Ušća div. kestena možedoći i iz nekih drugih, nama još nepoznatih razloga. Prema tomu, tek prisustvopiknida u vidu crnih tačkica dokaz je, da se radi o navedenoj gljivi. Još jesigurnije izvršiti mikroskopsku pretragu.45