Å UMARSKI LIST 1-2/1962

Hi, na relativno najboljim staništima, pod osnovanim kulturama topole, kojabrzo raste, osnivati podkulturu crnog bora, koji polagano raste. Topola razvijaprosječno plitak sistem korijena (u Klaričevcu jedna korjenova žila je dugapreko 7 m), a bor razvija prosječno dubok sistem korijena, pa ove dvije vrstene će mnogo međusobno konkurirati ni u atmosferi ni u pedosferi, pogotovukad se odredi dobar oblik smjese. Što je stanište lošije razmak topola trebada je veći, jer je sistem korijena na suhijim tlima ekstenzivniji. Ovaj ekotiptopole mogao bi se upotrijebiti i za osnivanje »zračnih livada«, tj. za proizvodnjulisnika odn. zimske stočne krme, možda i u zajednici s grmastim leguminozamakoje dobro podnose loš kompleks ekoloških faktora (po P. Z i a n i-u,Coronilla i Cclutea). Jlnstitut za šumarska i lcvna istraživanja NRH već je uniou plan rada osnivanje matičnjaka, istraživanja na postojećem drveću i osnivanjepokusnih nasada; naš ekspert za topole I. Podhorski smatra da otkrićesuhog ekc'tipa crne topole može biti vrlo važno za područje srednje Evrope.Ariš. (Larix decidua Mili.). U toku pregleda kultura utvrđeno je da postojemali nasadi evropskog ariša u dva predjela: Zavidova Kosa iznad zaselkaMrzli Dol (Krivi Put) nedaleko Senja i Krilo ispod Oltara blizu zaselka MatešićPod odn. iznad priobalnog mjesta Jurjevo (v. si. br. 4). Oba nasada su na mikrostaništimau kojima se nalazi donji dio disjunktne zone bukve. Stabla su,vjerovatno zbog rijetkog sklopa, vrlo granata, ali grane su tanje nego na boru.Visina stabala je veća nego u crnog boca. Ovo drveće je fiziološki zrelo i plodima dobru klijavost. pa kad se budu bolje ispitala svojstva i dobiju dobri rezultati,mogu se ove grupe ariša izlučiti za sjemenske baze. Grupa ariša je iu kulturama okoliša Francikovac nedaleko Vratnika, iznad Senja. Na temeljudosadašnjih opažanja i prema poznatim ekološkim zahtjevima može se pretpostavitida se arišem mogu pošumljivati hladna staništa s dubljim i svježimtlom u graničnom području bukve. Također i jela. Maksimalan prsni promjeru proizvodnji ovih vrsta drveća ne bi smio biti veći od 35—40 cm.Brucijski bor (Pinus brutia Ten.). Ekološki zahtjevi ovog bora su negdjena granici ekoloških zahtjeva crnog bora i alepskog bora, ali su bliži zahtjevimaalepskog. Brucijski bor je, i prema sakupljenim podacima P a n o v a, otpornijiburi i suši nego alepski, brže raste nego crni bor, ponegdje mu je većivisinski prirast nego alepskom boru i razvije bolji oblik stabla. Otporniji jestudeni nego alepski bor, ali mnogo' manje nego crni bor i mnogo manje podnosiloše mehaničke i fiziološke utjecaje bure. Bolje se razvija u malo strukturnimtlima nego alepski. Dakle, brucijski bor bi bio za pošumljivanje toplijihstaništa mnogo' bolji nego crni bor. Može se unositi u područje klimatogenezajednice Carpinetum orientalis i u granične dijelove prema području zajedniceSeslerieto-Ostryetum; ah samo na one položaje koji nisu na udaru bure,tj. u zatvorenija staništa s boljim tlima; jer, makar mu odgovaraju klimatskeokolnosti u doba vegetacije, studen i jake bure djeluju vrlo nepovoljno. Prematomu, trebalo bi osnovati pokusne nasade ovog bora. Pokuse bi trebalo provestitakođer korzikanskim crnim bocom i grčkom jelom na zaštićenijim položajimau toplijoj zoni crnog graba i u hladnijoj zoni bijelog graba.Bršljan (Hedera helix L.). Da se u području turističkih naselja i jadranskemagistrale što prije ozeleni sivilo našeg golog Krša, bilo bi dobro da se mjestimice,napose u rijetke kulture, unosi bršljan. Ova zimzelena puzavica i penjačicana boljim staništima razmjerno brzo raste, pa može brže nego drveće pokritipećinaste tvorevine i rastresito kamer:je. Najbolje se razvija na humidni-38