Å UMARSKI LIST 1-2/1962

aš pod utjecajem lisničarenja mnogo smanjila populacija topole na Kršu. Klonoviove topole koje je seljak Prpić, po svojoj metodi u obliku kolaca, posadiodobro se razvijaju. Kad se po suvremenoj metodi obavi proizvodnja i sadnjakorjenaka i njega kultura ovog ekotipa crne topole (provenijenca Klarioevac),uspjeh će biti mnogo bolji. Umjetnom hibridizacijom mogla bi se stvoriti dobrasorta: kserofitnotermofitan biotip, otporan suhoći, vrućini, studeni i buri (podjednakekotipu provenijencije Klaričevac) i koji usto još brže raste, gradi boljioblik debla i stvara bolja tehnička svojstva drveta.Mada su to samo prva opažanja i razmatranja i premda samo kompetentanspecijalista može da dalje ulazi u razmatranja, istraživanja i pokuse, smatramda od suhog ekotipa crne topole provenience Klaričevac treba u sufomediteranskojzoni i u unutrašnjosti kontinenta osnovati matičnjake. Treba dase organiziraju i provedu pokusi u raznim staništima zajednice crnog graba,možda i na graničnim dijelovima zajednica bijelog i crnog grabaPrema dosadašnjim opažanjima može se preporučiti da operativa treba daosniva nasade prvenstveno na boljim staništima. Što više u smjesi s borom:30—40% crnog bora i 60—70% crne topole, odnosno jedan red bora i dva redatopole. Jer bor je odlična meliorativna i dobra meliorativnc-produktivna vrstadrveća, a topola je danas vrlo proizvodna vrsta, usto i odlična pionirska vrsta..Slika br. 3 — Stabla aridnog ekotipa domaće crne topole (Populus nigra) na goleti600 m n. v. I ova se vrsta drveća uspješno odupire lošim utjecajima čitavog kompleksaekoloških faktora. Ali krošnje, pod jakim utjecajima poznate senjske bure,nisu razvila oblik zastave37