Å UMARSKI LIST 1-2/1962

Na području navedene zajednice nalaze se gola staništa s tako dobrim tlomda pošumljivanje samo crnim borom nije rentabilno. Crni bi bor u takvim eko--loškim okolnostima trebao da čini samo kostur u kojemu bi se bolje razvijalevrste drveća bržeg rasta. Glavna uloga bora je da obilnim i dobrim četinjakomstvara plodnije tlo i da jakom i razmjerno gustom krošnjom održava dobarkompleks klimatskih uslova. Na boljim staništima koja nisu mnogo izloženaburi dovoljno bi bilo da ova vrsta drveća čini do 40% smjese. Na taj načincrni bi bor obavljao određenu meliorativnu ulogu. Općenito, on bi trebaobiti meliorativno-proizvodna vrsta drveća. Druge vrste, koje brže rastu negocrni bor, treba da su uglavnom produktivne.Ova i mnoga druga razmatranja nagonila su nas na razmišljanje: kojimnovim vrstama drveća bj se mogla povećati proizvodnost postojećih i novihkultura. Jer poslije obavljenih terenskih radova, opširnih opisa staništa i kultura,raznih analiza, sinteza, komparacija, kombinacija i analogija trebalo ješumskom gospodarstvu konkretno predložiti: kako usmjeriti daljnji razvitakkultura. Da bi u određenim kulturama trebalo obavljati njegovanje, to je dovoljnopoznato. Da se na više položaje s humidnijim staništem mogu unijetibolje, mezofilne četinjače, to može zaključiti i svaki lugar na temelju temeljitijegpregleda razvojnog stanja sastojina, broj takvih kultura je neznatan, svegadvije. Ali kojim bi se vrstama drveća mogao povećati proizvodni kapacitet navećini staništa, to nije bilo jasno. Pronaći prihvatljivo rješenje; bilo je jošteže. I konačno, poslije mnogih uzaludnih pokušaja da se pronađe bar kakavtakavizlaz, uspjelo je probiti tamu naših razmišljanja. Slučajno.Ne, nije bilo posve slučajno. Iz davne prakse u šumarskoj operativi napodručju Crikvenice i Novoga nesvjesno su ili podsvjesno izbijala sjećanja nagrupe topola u privatnim posjedima Vinodola. Ali ova su sjećanja bila, opetnesvjesno, potiskivana činjenicom da su u Vinodolu najbolja staništa na područjuHrv. primorja. A staništa zajednice Seslerieto-Ostryetum gotovo svasu losa do vrlo loiša. I potkraj jednog umornog i beznadnog dana, u područjuljutog Krša (u zaselku Klaričevac, između Senja i Krivog Puta), zapitam seljakaPrpića kakva su mu ono debela stabla na njegovu posjedu. Bila su tostabla domaće crne topole.Izbor vrsta drvećaAutohtona crna topola (Populus nigra L.). Stabla domaće crne topole moguse naći na raznim staništima u Vinodolskoj kotlini i iznad nje, npr. nedalekokultura Pališin i Guč šumarije Crikvenica u predjelu zvanom Grohak i Solin;također i u Istri. Ali topole u zaselku Klaričevac i u njegovoj okolici rastu nabrisanom prostoru poznate senjske bure. Na nadmorskoj visini oko 600 m. Dokbor u obližnjoj kulturi Greben vrlo sporo napreduje, čak se nemalen broj stabalai suši, topole u Klaričevcu uspješno odolijevaju i suhoj buri, i toplomjugu, i jakoj vrućini i insolaciji, i velikoj studeni, i lošem mehaničkom sastavupedosfere, i pomanjkanju vlage u tlu (v. si. br. 3). Makar ovdje bura mehaničkii fiziološki vrlo štetno utječe na razvitak i održavanje vegetacije, krošnjetopola su normalno razvijene; nisu ni ekscentrične. Na deblu nema čičkavosti,tehničke mane koja smanjuje kvalitet deblovine. To je, recimo, aridniekotip crne topole. Pred oko deset godina inozemstvo (Švicarska) je zamoliloda se pošalju klonovi takve topole (Trockenpappel) za osnivanje pokusnih nasada.Tada o njoj nismo ništa znali. Danas se rijetko gdje može naći po kojestablo takve topole. Lišće crne topole odlična je stočna hrana, pa se, možda,36